Međunarodni sud pravde juče je donio odluku da izraelska zabrana rada humanitarnih agencija Ujedinjenih nacija (UN), kao i ograničavanje pristupa humanitarnoj pomoći Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali, predstavljaju kršenje međunarodnog prava.
Sud je takođe pozvao Izrael da ponovo uspostavi saradnju s agencijama Ujedinjenih nacija i omogući njihovo prisustvo u Pojasu Gaze.
Ipak, prema navodima domaćih medija, jedan izraelski zvaničnik izjavio je da Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) „neće ponovo kročiti u Gazu“, uprkos presudi Međunarodnog suda pravde.
Javni servis Kan prenio je izjavu zvaničnika koji je kazao da je „svaka UN agencija koja je djelovala u Gazi ili propala u svojoj misiji, ili je dozvolila da njome upravlja Hamas“.
Prema istim izvorima, ova poruka je prenijeta i Sjedinjenim Američkim Državama, uz nadu izraelske strane „da će se Amerikanci složiti s Izraelom po ovom pitanju“.
Sud je, međutim, naglasio da Izrael nije dostavio dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je Hamas infiltrirao UNRWA-u, niti da ta agencija više djeluje izvan okvira svoje neutralnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uprkos presudi suda u Hagu: Izrael poručio da UNRWA neće kročiti u Gazu

Čista, zdrava i održiva životna sredina je ljudsko pravo, objavio je Međunarodni sud pravde, najviši sud Ujedinjenih nacija, u savjetodavnom mišljenju.
Sud je naveo da bi se prekršiocem međunarodnog prava mogla smatrati svaka država koja ne štiti planetu od klimatskih promjena.
Stav da je održiva životna sredina ljudsko pravo otvara vrata za druge pravne akcije.
Sve članice Ujedinjenih nacija, uključujući najveće emitere gasova staklene bašte poput SAD i Kine, pod jurisdikcijom su ovog suda.
Mišljenje na više od 500 strana, iako je neobavezujuće, smatra se prekretnicom u međunarodnom klimatskom pravu.
Predsjednik Međunarodnog suda pravde Juđi Ivasava je mišljenje objavio na ročištu koje se pred tim tijelom vodilo na poziv grupe stanovnika pacifičke ostrvske zemlje Vanuatu kojoj prijeti potapanje usljed podizanja nivoa mora.
Taj predmet stanovnika Vanuatua podržalo je 130 članica Ujedinjenih nacija, a u širem smislu se odnosi na obaveze država da se bore sa klimatskim promjenama i posljedice ako ne ispune tu svoju dužnost.
Sudija je klimatske promjene nazvao "gorućom i egzistencijalnom" prijetnjom po čovječanstvo.
SAD i Rusija kao veliki proizvođači fosilnih goriva protive se svakom pokušaju Međunarodnog suda pravde da uvede kvote za smanjenje emisija gasova staklene bašte.

Međunarodni sud pravde: Ko ne štiti Zemlju od klimatskih promjena krši međunarodno pravo

Iran je podnio tužbu Međunarodnom sudu pravde u Hagu protiv Švedske, Ukrajine, Kanade i Velike Britanije, javlja Sviden herald.
Tužba Irana Međunarodnom sudu pravde u Hagu je podnijeta je nakon tužbe protiv Teherana, koju su te zemlje prošle jeseni podnijele sudu zbog obaranja ukrajinskog civilnog aviona 2020. godine, u kojem je poginulo 176 ljudi, uključujući 17 državljana Švedske.
Ukrajinski avion „boing 737“ oboren je 2020. godine ubrzo po uzlijetanju sa aerodroma u Teheranu.
Svih 176 osoba koliko se nalazilo u avionu je poginulo.
Avion je oborila, greškom, iranska protivvazdušna odbrana.

Iran podnio tužbu sudu protiv Švedske, Ukrajine, Kanade i Britanije

Libanski predsjednik Džozef Aun izabrao je u ponedjeljak predsjednika Međunarodnog suda pravde Navafa Salama da formira vladu za ratom pogođenu zemlju i izvuče je iz ekonomske krize.
Prethodno je Salama predložila većina poslanika, u velikom udarcu za Hezbolah koji je optužio protivnike da pokušavaju da ga isključe iz politike Libana.
Izbor Salama je istakao veliku promjenu u odnosu snaga među libanskim vjerskim frakcijama od kada je šiitska grupa Hezbolah, koju podržava Iran, prošle godine pretrpjela gubitke u ratu s Izraelom dok je njen saveznik Bašar al-Asad svrgnut u Siriji.
Predsjedništvo Libana je saopštilo da je Salam, koji je trenutno van zemlje i koji bi trebalo da se vrati u utorak, obezbijedio podršku 84 od 128 poslanika u parlamentu.
Salam je dobio podršku hrišćana i druza, kao i istaknutih sunitskih muslimanskih poslanika, uključujući saveznike Hezbolaha, kojeg SAD smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila samo njegovo oružano krilo, ali ne i partiju koja je zastupljena u libanskom parlamentu.
Poslanici Hezbolaha i njegovog šiitskog saveznika Pokreta Amal, koji u parlamentu drže sva mjesta rezervisana za šiite, nisu nikog predložili, što ukazuje da trenutno ne namjeravaju da učestvuju u Salamovoj vladi.
Istaknuti poslanik Hezbolaha Mohamed Rad, čija je grupa željela da dosadašnji premijer Nadžib Mikati ostane na toj funkciji, rekao je da protivnici Hezbolaha rade na njegovoj fragmentaciji i isključenju.
On je rekao da je Hezbolah "pružio ruku" prihvatajući Džozefa Auna za predsjednika prošle nedjelje samo da bi ta "ruku bila odsječena".
Prošlonedjeljni izbor komandanta vojske generala Auna, koji uživa podršku SAD i Saudijske Arabije, bio je još jedan znak promjena u političkom pejzažu, u kojem je Hezbolah dugo imao odlučujuću ulogu.
Aun, hrišćanin Maronit, održao je u ponedjeljak konsultacije o izboru premijera sa 128 poslanika u parlamentu. On je u obavezi da izabere kandidata s najvećim brojem glasova.
Prema libanonskom sistemu podjele vlasti među vjerskim zajednicama, premijer mora biti sunitski musliman, predsjednik iz zajednice hrišćanskih maronita, a predsjednik parlamenta mora biti šiitski musliman.
Poslanici Hezbolaha prisustvovali su sastanku s Aunom kasnije nego što je planirano, odlažući dolazak pošto su vidjeli da jača podrška Salamu, rekao je izvor Hezbolaha.
Hezbolah je vjerovao da je postignuto političko razumijevanje o izboru Mikatija prije nego što je prošle nedjelje pristao da Aun bude predsjednik, rekao je izvor.
Sunitski i hrišćanski saveznici Hezbolaha bili su među onima koji su predložili Salama. Sunitski poslanik Fejsal Karami rekao je da je predložio Salama, navodeći zahtjeve za "promjenom i obnovom", kao i arapsku i međunarodnu podršku Libanu.
Salamove pristalice vide sudiju i bivšeg ambasadora kao nepristrasnu ličnost sposobnu da sprovede preko potrebne reforme, što je suprotno od Mikatija za kojeg kritičari smatraju da je pod uticajem Hezbolaha.
Na naslovnoj strani Al-Ahbara, lista bliskog Hezbolahu, u ponedjeljak je navedeno da bi nominacija Salama bila ravna "potpunom američkom puču", pošto je Vašington podržao Auna za predsjednika.
S druge strane, profesor libanskog univerziteta Ali Mrad rekao je da podrška nominaciji Salama odražava "stvarne promjene koje Liban doživljava".
- Danas postoje dvije opcije u zemlji: ozbiljna reformska opcija, koja se zove Navaf Salam, i opcija koja nas vraća nazad, koja se zove Nadžib Mikati - rekao je on.
Aunov izbor i imenovanje novog premijera su koraci ka oživljavanju institucija libanske vlade koje su paralizovane više od dvije godine, a zemlja nema ni šefa države ni potpuno ovlašćenu vladu.
Ko god da bude na čelu nove libanske vlade suočiće se sa velikim izazovima, uključujući sprovođenje reformi kako bi se zadovoljili međunarodni donatori usred najgore ekonomske krize zemlje u njenoj istoriji.
Takođe će se suočiti sa zastrašujućim zadatkom rekonstrukcije djelova zemlje nakon rata između Izraela i Hezbolaha i sprovođenja sporazuma o prekidu vatre od 27. novembra.
Imenovanje premijera, međutim, ne garantuje da će nova vlada uskoro biti formirana. Proces je ranije trajao nedjeljama ili čak mjesecima zbog dubokih političkih podjela i trgovine funkcijama i uticajem.

Predsjednik Libana za premijera imenovao predsjednika Međunarodnog suda pravde

Evropska komisija je saopštila da će tužiti Mađarsku pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu zbog mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog novog zakona koji bi moglo omogućiti vlastima da istraže i procesuiraju ljude optužene za podrivanje suvereniteta zemlje.
Zakon o zaštiti suvereniteta stupio je na snagu u decembru. On je stvorio vladin organ sa ovlašćenjem da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu.
Mađarske tajne službe mogu pomoći u istragama vlasti. Svako ko bude osuđen za kršenje zakona može biti zatvoren i do tri godine.
Vlada premijera Viktora Orbana tvrdi da je zakon osmišljen da spriječi političke stranke da primaju sredstva iz inostranstva za izborne kampanje, ali protivnici su ga upoređivali sa ruskim zakonom o „stranim agentima“, koji smatra da je svako ko prima finansijsku podršku iz inostranstva uključujući novinare i grupe za zastupanje, agent druge zemlje.
Oni vjeruju da se nejasni jezik mađarskog zakona može koristiti za proizvoljno ciljanje kritičara vlade, uključujući nevladine organizacije i novinare.
U junu, organ zadužen za odbranu od stranog uticaja pokrenuo je istragu o mađarskom ogranku antikorupcijske organizacije Transparensi Internašanal. Mediji su takođe bili meta.

EK će tužiti Mađarsku pred Međunarodnim sudom pravde

Tel Aviv će zatražiti od Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (MSP), javljaju lokalni mediji u ponedjeljak, prenosi Anadolija.
Kako prenosi izraelski portal „Walla“, u povjerljivom dokumentu Ministarstva spoljnih poslova Izraela navodi se da izraelski zvaničnici žele da članovi Kongresa SAD-a upozore Južnu Afriku da će biti ozbiljnih posljedica u slučaju nastavka postupka protiv Tel Aviva.
Portal je citirao izraelske zvaničnike koji su rekli da se nadaju da će nova vlada u Južnoj Africi nakon izbora u maju imati drugačiji pristup Izraelu i ratu u Pojasu Gaze.
Južna Afrika ima rok do 28. oktobra da iznese pred Međunarodni sud pravde svoje razloge za nastavak postupka protiv Izraela zbog njegovih navodnih kršenja Konvencije o genocidu tokom rata u Gazi.
Južna Afrika je u decembru prošle godine pokrenula tužbu za genocid protiv Izraela pred MSP, optužujući Tel Aviv da je prekršio konvenciju iz 1948. godine tokom rata u Pojasu Gaze.
U izraelskom ratu u Pojasu Gaze, koji traje više od 11 mjeseci, ubijeno je skoro 41.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece.

Izraelski mediji: Izrael će tražiti od Kongresa SAD-a da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu

Generalni sekretar Odbojkaškog saveza Ivan Bošković delegiran je za CEV supervizora na utakmici Lige šampiona, saopšteno je iz Evropske odbojkaške federacije.
Navodi se da će Bošković biti među službenim licima na derbiju petog kola grupe B CEV Lige šampiona, između Knak Roselara i Galatasaraja.
Sudije utakmice su Poljak Vojček Marošek i Marija Rodrigez Mačin.

Bošković supervizor na derbiju Lige šampiona u Roselaru

Cijenimo da je inicijativa predsjednika Crne Gore Jakov Milatovića - iskazana prijedlogom da nedjelja bude dan kada crnogorska ekonomija staje i prestaje da funkcioniše - nespretna i potencijalno opasna - ocijenili su iz Unije poslodavaca Crne Gore.&nbsp;
Ovom inicijativom se, kako navode, šalje poruka da, nakon Zakona o radu i drugih zakona, sada i Ustav - vrhovni pravni akt države - postaje meta za sticanja političkih poena i ličnih ambicija.
- Javnost je upoznata da Unija poslodavaca Crne Gore, u skladu sa svojom ulogom i misijom u crnogorskom društvu, od 2019. godine preuzima aktivnosti u cilju pronalaženja zakonitog i pravednog rješenja u vezi sa članom 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, u potpunosti poštujući crnogorske institucije i normativni okvir države. Ovaj pristup rezultirao je jednoglasnim dogovorom sva tri socijalna partnera u Socijalnom savjetu, a naša inicijativa potvrđena je odlukom Ustavnog suda - navode u saopštenju.
Pozivaju sve, a posebno najodgovornije društvene aktere, da se u daljem tretiranju ove teme vode poštovanjem Ustava i njegovog člana 65, koji pozicionira Socijalni savjet kao instituciju pred kojom se usklađuju pitanja od značaja za zaposlene.&nbsp;
- U protivnom, otvara se legitimna dilema stvarnih namjera - poručili su u Uniji poslodavaca Crne Gore.

Unija poslodavaca o inicijativi Milatovića da nedjelja ostane neradan dan: Nespretna i potencijalno opasna

Mreža za evropske politike MASTER počela je realizaciju novog jednogodišnjeg projekta pod nazivom „Budi MASTERmind - nauka je tvoj put“, čiji je cilj unapređenje istraživačkih kapaciteta mladih u Crnoj Gori, kao i sistemska promocija nauke i naučne karijere među mladima.
Projekat je, kako se navodi u saopštenju, usmjeren na osnaživanje interesovanja mladih za istraživački rad, razvoj kritičkog mišljenja i podizanje svijesti o ključnoj ulozi nauke u društvenom, tehnološkom i ekonomskom razvoju.&nbsp;
- Kroz pažljivo osmišljene edukativne, istraživačke i promotivne aktivnosti, projekat ima za cilj da mladima približi nauku kao realan i perspektivan profesionalni put - ističu iz Mreže za evropske politike MASTER.
Centralni segment projekta predstavlja trodnevni MASTERmind hub, edukativna platforma namijenjena mladima koji žele da razvijaju istraživačke vještine, razmjenjuju ideje i unapređuju znanja uz podršku mentora i relevantnih stručnjaka.&nbsp;
- U okviru projekta biće raspisan i konkurs za najbolji istraživački rad, a tri najuspješnija rada biće nagrađena, čime se dodatno podstiče kvalitetan i inovativan istraživački pristup. Poseban akcenat biće stavljen na promociju naučnih uzora i popularizaciju istraživačkog rada kroz produkciju pet video-podkasta, kao i dokumentarni film o MASTERmind istraživaču, koji će prikazati izazove, motive i značaj bavljenja naukom u savremenom društvu - piše u saopštenju.&nbsp;
Završna aktivnost projekta biće nacionalni forum „Budi MASTERmind“, koji će okupiti mlade, istraživače, donosioce odluka i predstavnike relevantnih institucija, s ciljem otvaranja dijaloga o budućnosti nauke i položaju mladih u istraživačkom sistemu Crne Gore.
- Nauka predstavlja jedan od ključnih pokretača održivog razvoja, inovacija i društvenog napretka, a ulaganje u mlade istraživače znači ulaganje u budućnost društva. Projekat „Budi MASTERmind – nauka je tvoj put“ nastoji da doprinese stvaranju podsticajnog okruženja u kojem će mladi prepoznati nauku kao alat za rješavanje savremenih izazova i aktivno učestvovati u izgradnji znanjem zasnovanog društva - istaknuto je u saopštenju.
Projekat „Budi MASTERmind – nauka je tvoj put“ realizuje MASTER u partnerstvu sa Montenegro Robotics, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Počeo jednogodišnji program "Budi MASTERmind - nauka je tvoj put": Cilj unapređenje istraživačkih kapaciteta i promocija nauke

Former Head of the Podgorica Security Center Milovan Pavićević informed me in January 2021 that his colleague from Serbia, Veselin Milić, had notified him that Serbian nationals Veljko Belivuk and Marko Miljković had purchased airline tickets and would be landing at Tivat Airport. I immediately informed Assistant Director of Police Zoran Lazović, with whom I agreed to contact the Head of the Herceg Novi Security Center, Goran Banićević, to deploy the best officers and place Belivuk and Miljković under constant surveillance - former Head of the Department for the Fight Against Organized Crime Milorad Žižić testified as a witness before the High Court during the trial of former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić, former senior police official Zoran Lazović and suspended prosecutor Saša Čađenović.
Žižić was explicit that, at the time Belivuk and Miljković entered Montenegro, authorities did not have information linking them to the murders of Damir Hodžić and Adis Spahić. Information about their involvement was obtained in June 2021, after receiving an intelligence package from Europol, following a request by Montenegrin police to identify two IMEI phone numbers. Subsequent data provided helped identify the suspects in the murders of Hodžić and Spahić.
In his detailed testimony, Žižić explained that after Belivuk and Miljković arrived in Montenegro, he received a call from Serbian colleague Nevenko Marić, who worked in the Department for the Fight Against Serious Crime, requesting that Montenegrin police determine the purpose of their visit, the duration of their stay, their accommodation, and their contacts.
- I immediately informed Banićević. He contacted me and said that they had been brought in for questioning, and that at the airport they were met by Miloš Radonjić, a member of the „Kavač“ clan - Žižić stated.
He emphasized that the priority was to „cover“ the area, especially the entry and exit points of the Kavač settlement. According to him, both uniformed police and operational units were deployed.
- In my conversation with Marić, I also asked that an Interpol request be sent covering all the details they were interested in, which they did. That telegram was forwarded to the Kotor Security Department and an immediate response was provided - Žižić said.
He further explained that during that period, authorities were heavily engaged in activities aimed at preventing the assassination of Slobodan Kašćelan. As he stated, they received information that the planned execution was to be carried out by placing a large quantity of explosives on a vehicle, but that the individuals who had planned the attack subsequently redirected their focus to Belivuk and Miljković.
- Their priority was Belivuk, and Miljković if possible - Žižić recounted.
He stated that the planned attack was prevented. Belivuk and Miljković were arrested upon their return to Belgrade.
Žižić also explained the details surrounding the failure to prosecute Duško Roganović, a member of the Kavač criminal group, whom Milan Kankaraš had accused in his testimony of being the main figure responsible for street-level drug distribution.
Several individuals close to Duško Roganović were arrested, but Roganović himself was not.
- As was customary, prior to operational action we went to a meeting with the then Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić. Prosecutor Saša Čađenović and I informed him at that time of the details related to the Duško Roganović case and street-level drug trafficking. Katnić asked several questions, including whether, apart from Kankaraš’s testimony, there had been any drug seizures in the Boka region, and whether there was any evidence to corroborate Kankaraš’s statement, which we did not have. After that, the Chief Special Prosecutor told us to continue working, gather evidence, and that the prosecution of Roganović should be a priority - Žižić said.
He added that in March 2021, when the „Sky“ system was taken down, they submitted a request to Europol with the aim of shedding light on the most serious criminal offenses.
After receiving the data, a criminal complaint was filed against Roganović for forming a criminal organization and for participation in the murder of Milo Radulović.
&nbsp;In addition to Žižić, Nusret Hodžić was also heard today in the capacity of a witness. His son Damir and son-in-law Adis Spahić were killed in October 2020.
He stated that six to seven months after the disappearance of his son and son-in-law, the family was informed that they had been murdered.
- To this day, all I ask is that they find my child. His bones. Special Prosecutor Saša Čađenović cried more than I did. I asked him why he was crying for my son - Hodžić said.
The criminal group accused of their murders is, according to the position of the Special State Prosecutor’s Office (SDT), led by Kotor native Radoje Zvicer. The indictment also includes Radoje Živković, Milan Vujotić, Dragan Knežević, Marko Miljković, and Veljko Belivuk.
Nusret Hodžić testified that he reported the disappearance of his son-in-law to the police on October 14 or 15, 2020.
- I did not know that my son was with him, because at that time he was not coming to Montenegro. My son-in-law asked me for a car on October 14 so he could go to Žabljak. My daughter later told me that Spahić had not answered his phone all day. I headed toward Žabljak, thinking he might have run off the road. After that, we reported the disappearance. We asked the police for help - Hodžić said.
He also stated that he and his family launched a private investigation and collected CCTV footage from nearby houses.
- We went to Žižić several times. After six or seven months, we were told that they had been killed - Hodžić said.
He added that the private investigation was halted after several days.
- A police officer named Rakonjac, I’m not sure if his first name was Vladimir, told us that we would be detained if we continued to interfere with the police investigation - Hodžić stated.
Prosecutor Čađenović said that the witness testimony indicates that in 2020 the investigation consisted of information-gathering activities, and that during that period neither the SSPO nor any other prosecutor’s office was aware of the criminal offense, as the case was being handled as a missing persons case.
- It was only in the summer of 2021, with the arrival of the Sky material, that the SSPO began acting in this case - Čađenović said.
The investigation, he added, has not yet been completed, nor have the remains been found.
The trial continues tomorrow, when Žižić will resume answering questions from Special Prosecutor Miloš Šoškić, as well as questions from the defense and the defendants.

ŽIŽIĆ TESTIMONY: We learned in June of 2021 that Belivuk and Miljković were involved in the murders of Spahić and Hodžić

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: medunarodni-sud-pravde