Međunarodni sud pravde juče je donio odluku da izraelska zabrana rada humanitarnih agencija Ujedinjenih nacija (UN), kao i ograničavanje pristupa humanitarnoj pomoći Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali, predstavljaju kršenje međunarodnog prava.
Sud je takođe pozvao Izrael da ponovo uspostavi saradnju s agencijama Ujedinjenih nacija i omogući njihovo prisustvo u Pojasu Gaze.
Ipak, prema navodima domaćih medija, jedan izraelski zvaničnik izjavio je da Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) „neće ponovo kročiti u Gazu“, uprkos presudi Međunarodnog suda pravde.
Javni servis Kan prenio je izjavu zvaničnika koji je kazao da je „svaka UN agencija koja je djelovala u Gazi ili propala u svojoj misiji, ili je dozvolila da njome upravlja Hamas“.
Prema istim izvorima, ova poruka je prenijeta i Sjedinjenim Američkim Državama, uz nadu izraelske strane „da će se Amerikanci složiti s Izraelom po ovom pitanju“.
Sud je, međutim, naglasio da Izrael nije dostavio dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je Hamas infiltrirao UNRWA-u, niti da ta agencija više djeluje izvan okvira svoje neutralnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uprkos presudi suda u Hagu: Izrael poručio da UNRWA neće kročiti u Gazu

Čista, zdrava i održiva životna sredina je ljudsko pravo, objavio je Međunarodni sud pravde, najviši sud Ujedinjenih nacija, u savjetodavnom mišljenju.
Sud je naveo da bi se prekršiocem međunarodnog prava mogla smatrati svaka država koja ne štiti planetu od klimatskih promjena.
Stav da je održiva životna sredina ljudsko pravo otvara vrata za druge pravne akcije.
Sve članice Ujedinjenih nacija, uključujući najveće emitere gasova staklene bašte poput SAD i Kine, pod jurisdikcijom su ovog suda.
Mišljenje na više od 500 strana, iako je neobavezujuće, smatra se prekretnicom u međunarodnom klimatskom pravu.
Predsjednik Međunarodnog suda pravde Juđi Ivasava je mišljenje objavio na ročištu koje se pred tim tijelom vodilo na poziv grupe stanovnika pacifičke ostrvske zemlje Vanuatu kojoj prijeti potapanje usljed podizanja nivoa mora.
Taj predmet stanovnika Vanuatua podržalo je 130 članica Ujedinjenih nacija, a u širem smislu se odnosi na obaveze država da se bore sa klimatskim promjenama i posljedice ako ne ispune tu svoju dužnost.
Sudija je klimatske promjene nazvao "gorućom i egzistencijalnom" prijetnjom po čovječanstvo.
SAD i Rusija kao veliki proizvođači fosilnih goriva protive se svakom pokušaju Međunarodnog suda pravde da uvede kvote za smanjenje emisija gasova staklene bašte.

Međunarodni sud pravde: Ko ne štiti Zemlju od klimatskih promjena krši međunarodno pravo

Iran je podnio tužbu Međunarodnom sudu pravde u Hagu protiv Švedske, Ukrajine, Kanade i Velike Britanije, javlja Sviden herald.
Tužba Irana Međunarodnom sudu pravde u Hagu je podnijeta je nakon tužbe protiv Teherana, koju su te zemlje prošle jeseni podnijele sudu zbog obaranja ukrajinskog civilnog aviona 2020. godine, u kojem je poginulo 176 ljudi, uključujući 17 državljana Švedske.
Ukrajinski avion „boing 737“ oboren je 2020. godine ubrzo po uzlijetanju sa aerodroma u Teheranu.
Svih 176 osoba koliko se nalazilo u avionu je poginulo.
Avion je oborila, greškom, iranska protivvazdušna odbrana.

Iran podnio tužbu sudu protiv Švedske, Ukrajine, Kanade i Britanije

Libanski predsjednik Džozef Aun izabrao je u ponedjeljak predsjednika Međunarodnog suda pravde Navafa Salama da formira vladu za ratom pogođenu zemlju i izvuče je iz ekonomske krize.
Prethodno je Salama predložila većina poslanika, u velikom udarcu za Hezbolah koji je optužio protivnike da pokušavaju da ga isključe iz politike Libana.
Izbor Salama je istakao veliku promjenu u odnosu snaga među libanskim vjerskim frakcijama od kada je šiitska grupa Hezbolah, koju podržava Iran, prošle godine pretrpjela gubitke u ratu s Izraelom dok je njen saveznik Bašar al-Asad svrgnut u Siriji.
Predsjedništvo Libana je saopštilo da je Salam, koji je trenutno van zemlje i koji bi trebalo da se vrati u utorak, obezbijedio podršku 84 od 128 poslanika u parlamentu.
Salam je dobio podršku hrišćana i druza, kao i istaknutih sunitskih muslimanskih poslanika, uključujući saveznike Hezbolaha, kojeg SAD smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila samo njegovo oružano krilo, ali ne i partiju koja je zastupljena u libanskom parlamentu.
Poslanici Hezbolaha i njegovog šiitskog saveznika Pokreta Amal, koji u parlamentu drže sva mjesta rezervisana za šiite, nisu nikog predložili, što ukazuje da trenutno ne namjeravaju da učestvuju u Salamovoj vladi.
Istaknuti poslanik Hezbolaha Mohamed Rad, čija je grupa željela da dosadašnji premijer Nadžib Mikati ostane na toj funkciji, rekao je da protivnici Hezbolaha rade na njegovoj fragmentaciji i isključenju.
On je rekao da je Hezbolah "pružio ruku" prihvatajući Džozefa Auna za predsjednika prošle nedjelje samo da bi ta "ruku bila odsječena".
Prošlonedjeljni izbor komandanta vojske generala Auna, koji uživa podršku SAD i Saudijske Arabije, bio je još jedan znak promjena u političkom pejzažu, u kojem je Hezbolah dugo imao odlučujuću ulogu.
Aun, hrišćanin Maronit, održao je u ponedjeljak konsultacije o izboru premijera sa 128 poslanika u parlamentu. On je u obavezi da izabere kandidata s najvećim brojem glasova.
Prema libanonskom sistemu podjele vlasti među vjerskim zajednicama, premijer mora biti sunitski musliman, predsjednik iz zajednice hrišćanskih maronita, a predsjednik parlamenta mora biti šiitski musliman.
Poslanici Hezbolaha prisustvovali su sastanku s Aunom kasnije nego što je planirano, odlažući dolazak pošto su vidjeli da jača podrška Salamu, rekao je izvor Hezbolaha.
Hezbolah je vjerovao da je postignuto političko razumijevanje o izboru Mikatija prije nego što je prošle nedjelje pristao da Aun bude predsjednik, rekao je izvor.
Sunitski i hrišćanski saveznici Hezbolaha bili su među onima koji su predložili Salama. Sunitski poslanik Fejsal Karami rekao je da je predložio Salama, navodeći zahtjeve za "promjenom i obnovom", kao i arapsku i međunarodnu podršku Libanu.
Salamove pristalice vide sudiju i bivšeg ambasadora kao nepristrasnu ličnost sposobnu da sprovede preko potrebne reforme, što je suprotno od Mikatija za kojeg kritičari smatraju da je pod uticajem Hezbolaha.
Na naslovnoj strani Al-Ahbara, lista bliskog Hezbolahu, u ponedjeljak je navedeno da bi nominacija Salama bila ravna "potpunom američkom puču", pošto je Vašington podržao Auna za predsjednika.
S druge strane, profesor libanskog univerziteta Ali Mrad rekao je da podrška nominaciji Salama odražava "stvarne promjene koje Liban doživljava".
- Danas postoje dvije opcije u zemlji: ozbiljna reformska opcija, koja se zove Navaf Salam, i opcija koja nas vraća nazad, koja se zove Nadžib Mikati - rekao je on.
Aunov izbor i imenovanje novog premijera su koraci ka oživljavanju institucija libanske vlade koje su paralizovane više od dvije godine, a zemlja nema ni šefa države ni potpuno ovlašćenu vladu.
Ko god da bude na čelu nove libanske vlade suočiće se sa velikim izazovima, uključujući sprovođenje reformi kako bi se zadovoljili međunarodni donatori usred najgore ekonomske krize zemlje u njenoj istoriji.
Takođe će se suočiti sa zastrašujućim zadatkom rekonstrukcije djelova zemlje nakon rata između Izraela i Hezbolaha i sprovođenja sporazuma o prekidu vatre od 27. novembra.
Imenovanje premijera, međutim, ne garantuje da će nova vlada uskoro biti formirana. Proces je ranije trajao nedjeljama ili čak mjesecima zbog dubokih političkih podjela i trgovine funkcijama i uticajem.

Predsjednik Libana za premijera imenovao predsjednika Međunarodnog suda pravde

Evropska komisija je saopštila da će tužiti Mađarsku pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu zbog mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog novog zakona koji bi moglo omogućiti vlastima da istraže i procesuiraju ljude optužene za podrivanje suvereniteta zemlje.
Zakon o zaštiti suvereniteta stupio je na snagu u decembru. On je stvorio vladin organ sa ovlašćenjem da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu.
Mađarske tajne službe mogu pomoći u istragama vlasti. Svako ko bude osuđen za kršenje zakona može biti zatvoren i do tri godine.
Vlada premijera Viktora Orbana tvrdi da je zakon osmišljen da spriječi političke stranke da primaju sredstva iz inostranstva za izborne kampanje, ali protivnici su ga upoređivali sa ruskim zakonom o „stranim agentima“, koji smatra da je svako ko prima finansijsku podršku iz inostranstva uključujući novinare i grupe za zastupanje, agent druge zemlje.
Oni vjeruju da se nejasni jezik mađarskog zakona može koristiti za proizvoljno ciljanje kritičara vlade, uključujući nevladine organizacije i novinare.
U junu, organ zadužen za odbranu od stranog uticaja pokrenuo je istragu o mađarskom ogranku antikorupcijske organizacije Transparensi Internašanal. Mediji su takođe bili meta.

EK će tužiti Mađarsku pred Međunarodnim sudom pravde

Tel Aviv će zatražiti od Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (MSP), javljaju lokalni mediji u ponedjeljak, prenosi Anadolija.
Kako prenosi izraelski portal „Walla“, u povjerljivom dokumentu Ministarstva spoljnih poslova Izraela navodi se da izraelski zvaničnici žele da članovi Kongresa SAD-a upozore Južnu Afriku da će biti ozbiljnih posljedica u slučaju nastavka postupka protiv Tel Aviva.
Portal je citirao izraelske zvaničnike koji su rekli da se nadaju da će nova vlada u Južnoj Africi nakon izbora u maju imati drugačiji pristup Izraelu i ratu u Pojasu Gaze.
Južna Afrika ima rok do 28. oktobra da iznese pred Međunarodni sud pravde svoje razloge za nastavak postupka protiv Izraela zbog njegovih navodnih kršenja Konvencije o genocidu tokom rata u Gazi.
Južna Afrika je u decembru prošle godine pokrenula tužbu za genocid protiv Izraela pred MSP, optužujući Tel Aviv da je prekršio konvenciju iz 1948. godine tokom rata u Pojasu Gaze.
U izraelskom ratu u Pojasu Gaze, koji traje više od 11 mjeseci, ubijeno je skoro 41.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece.

Izraelski mediji: Izrael će tražiti od Kongresa SAD-a da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu

Pravni okvir za teški i organizovani kriminal je u velikoj mjeri usklađen sa pravnim tekovinama Evropske unije, Crna Gora učinila je najveći napredak u pristupnom procesu, ocjena je Komesarka za proširenje Marte Kos pred Odborom za spoljne poslove Evropske unije (AFET) u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru.
- Te je najpripremljenija zemlja za ulazak u EU. Oni su ostvarili jako dobre rezultate u reformama, posebno strateškim smjernicama, otkako smo zatvorili četiri nova proglavlja. Očekujemo da ćemo ove godine zaključiti još pet ili šest poglavlja, a to nam pokazuje da se reforme isplate. To je ujedno i dodatna motivacija za sve ostale zemlje kandidatkinje. Evropska unija je pojačala postupnu integraciju kroz razne instrumente, i za Ukrajinu i za Moldaviju - kazala je Kos.
Kako navodi Kos novi instrumenti prepoznaju geopolitičke realitete o kojima se mora još snažnije razmišljati, "posebno kada govorimo o novim zemljama članicama, te moramo vrednovati razne programe, instrumente".
- Prije nego sve ove zemlje zadovolje uslove, poširenje može biti uspješno samo ukoliko našu Uniju učinimo snažnijom. Da bismo to uspjeli, treba nam dodatni napredak u pogledu dva glavna stuba. Prvi stub je da buduće zemlje članice moraju biti spremne na odgovornosti koja pripada državama članicama i to u potpunosti, a na drugom mjestu moramo spremiti našu uniju za veću Europsku uniju - rekla je Kos u obraćanju.

Kos: Crna Gora najpripremljenija zemlja za ulazak u EU, očekujemo da će ove godine zaključiti još pet ili šest poglavlja

Klub Demokratske partije socijalista (DPS) traži da skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje hitno zakaže kontrolno saslušanje ministra zdravlja Vojislava Šimuna uz prisustvo ministra finansija Novice Vukovića, direktora Montefarma Aleksandra Bogavca, kao i čelnika Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuka Kadića - poručio je poslanik te partije Elvir Zvrko nakon što je jučerašnja sjednica otkazana.
&nbsp;Ministri Šimun i Vuković obavijestili su predsjednika skupštinskog Odbora Dražena Petrića da zbog službenih obaveza ne mogu prisustvovati sjednici, a direktor FZO nedugo zatim je rekao da se obaveze na koje aludira ministar zdravlja odnose na događaj pod pokroviteljstvom UNECE i WHO/Europe koji se održava od srijede 5. novembra u Mađarskoj. On je ironično poručio da je očigledno da je Šimun krenuo na put već u poneđeljak kako bi se „adekvatno pripremio“ za teme iz svog resora.
No, kako je Zvrko podvukao na današnjoj konferenciji, građani traže red u bolnicama, ljekove u apotekama i povjerenje u ljekare.&nbsp;
- To su tri stvari koje nijedan ministar ne smije da im uskrati, i zato nam je potrebno kontrolno saslušanje - jasan je Zvrko.
Zdravstveni sistem više, poručuje on, ne može da čeka.
- Danas više nije pitanje da li ima problema - već koliko dugo može da izdrži ovakav odnos vlasti prema zdravlju građana. Juče smo svjedočili odlaganju saslušanja na Odboru za zdravstvo, a svjedočimo oštrim kritikama direktora Fonda na račun ministra zdravlja - što jasno govori da ključni doniosici odluka u zdravstvenom sistemu ne funkcionišu kao tim. Zato su nam potrebna pojašnjenja ministra - ocijenio je Zvrko na današnjoj pres konferenciji.
<h2>Funkcionisanje sistema do kraja godine</h2>
Razlog za salsušanje je, kaže on, neadekvatno snabdijevanje zdravstvenih ustanova ljekovima.
- Na brojne zahtjeve Fonda, Vlada je reagovala tek 15. oktobra odobrivši 30 miliona eura za nabavku ljekova, medicinskog materijala i pomagala. Sigurni smo da tih 30 miliona eura nije dovoljno i zato su nam potrebna pojašnjenja: kako se vidi funkcionisanje zdravstvenog sistema do kraja godine - naveo je Zvrko.
Svjedočili smo, kako je ukazao, brojnim natpisima u medijima da su najteži pacijenti ostajali bez ljekova u prethodnom periodu.&nbsp;
- Blagovremeno smo ukazivali da će posebno biti problematično finansiranje zdravstvenog sistema u posljednjem kvartalu ove godine, ali vidimo da su reakcije Vlade bile kasne. Ljekovi su danas skoro 13 odsto skuplji nego na početku godine, a građani danas iz svog džepa plaćaju 40 odsto za usluge u zdravstvenom sistemu - rekao je poslanik DPS-a.
<h2>Odliv kadra</h2>
Idući problem je, navodi on, odliv kadra.
- Prema dostupnim podacima zdravstveni sistem napustilo je 250 radnika, među njima oko 70 specijalista. Sam direktor Kliničkog centra (KCCG) Aleksandar Radović kazao je da je danas konkurencija privatnih ustanova postala nelojalna i da se otvaranjem novih privatnih bolnica očekuje odliv ljekara i medicinskih sestara iz javnog sektora. Ovo treba svakoga da zabrine jer zdravstveni radnici napuštaju javni sektor jer ne funkcioniše adekvatno - istakao je Zvrko.
Ako direktor KCCG zna sve ovo i upozorava javnost, sigurno, cijeni on, zna i ministar zdravlja.
- A za nas je važno koje će korake preuzeti i da li će podržati naš prijedlog zakona za povećanje plata srednjem medicinskom kadru - koji će uskoro biti u proceduri - naglasio je on.
<h2>Falsifikovane diplome i liste čekanja</h2>
Dodatni problem, poručuje Zvrko, su lažne falsifikovane dipome.
- Imamo informaciju da je takvih najviše u zdravstvenom sektoru i obrazovanju, ali ne vidimo reakciju ministra zdravlja - dodao je poslanik DPS-a.
Pacijenti se, ukazuje on, susrijeću sa sve dužim listama čekanja.
- Prema zvaničnim podacima danas se na specijalističke preglede čeka do šest mjeseci, najduže na kardiolgiji, reumatologiji, endokrinologiji u KCCG, i sada možemo da zamislimo ako se toliko čeka u KCCG - koliko se čeka u bolnicama u unutrašnjosti Crne Gore - rekao je on.
<h2>Smrt novorođenčeta nije nemili događaj nego tragedija</h2>
On je poručio i da činjenica da je zdravo novorođenče preminulo u nikšićkoj bolnici ne može da se tretira kao nemili događaj.
- To je tragedija koja mora da pokrene čitav zdravstveni sistem. Od ministra očekujemo da se sprovedu procedure i da ispita odgovornost unutar sistema, kao i provjeru kvaliteta rada u porodilištima - decidan je Zvrko.
Ovakvi događaji, dodaje on, znaju da naruše povjerenje u zdravstveni sistem.
- I ne možemo da dozvolimo da građani gube povjerenje u ljekare i zdravstvene radnike - zaključio je on.

Zvrko: Odbor da hitno zakaže kontrolno saslušanje Šimuna, zdravstveni sistem više ne može da čeka

Akcija za ljudska prava (HRA) je podnijela nadležnima inicijative za utvrđivanje odgovornosti sutkinje Osnovnog suda u Beranama, rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i policijskih službenika i načelnika Odjeljenja bezbjednosti Berane, da bi se analiziralo njihovo postupanje i utvrdili razlozi zbog kojih nije spriječeno nezakonito postavljanje spomenika, odnosno zbog kojih on već tri mjeseca nije oduzet kao predmet izvršenja krivičnog djela.
Kako se navodi u saopštenju, dvije inicijative su podnijete u cilju ispitivanja povreda Etičkog kodeksa sudija, odnosno državnih tužilaca, a treća u cilju ispitivanja disciplinskih propusta na strani načelnika i policijskih službenika.
- Kako su saopštenja Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Uprave policije kontradiktorna u pogledu navođenja vremena u kome je nadležno tužilaštvo izdalo nalog za oduzimanje spomenika, očekujemo da nadležni organi utvrde hronologiju događaja i propuste službenih lica koja su bila dužna da efikasno obezbijede primjenu zakona - navode iz HRA.&nbsp;
Kako se dodaje, komisiji za Etički kodeks državnih tužilaca podnijeta je <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/HRA-Inicijativa-Komisija-za-Eticki-kodeks-drzavnih-tuzilaca-.pdf" target="_blank">inicijativa</a> protiv rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, radi utvrđivanja da li je, ako su tačni navodi Uprave policije, neblagovremenim izdavanjem naloga za oduzimanje spomenika povrijedila obavezu iz Etičkog kodeksa državnih tužilaca da postupa stručno, savjesno i bez odlaganja, te da obezbijedi efikasnu i funkcionalnu saradnju sa policijom.
- Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije podnijeta je <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/HRA-Prituzba.pdf" target="_blank">pritužba</a> na rad policijskih službenika i načelnika Odjeljenja bezbjednosti Berane, zbog sumnje da nijesu postupili po nalozima tužilaštva, kao i da nisu samoinicijativno preduzeli mjere da se obezbijedi predmet izvršenja krivičnog djela. Ako se utvrdi da su svi nalozi postojali, kao i da policija nije blagovremeno i efikasno postupila, takvo ponašanje bi predstavljalo težu povredu službene dužnosti u smislu člana 173 stav 1 tačka 7 Zakona o unutrašnjim poslovima i člana 95 stav 1 tačka 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima - pojašnjavaju iz HRA.&nbsp;
Treća <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/HRA-Inicijativa-Komisija-za-Eticki-kodeks-sudija-.pdf" target="_blank">inicijativa</a>, kako se dodaje, podnijeta je Komisiji za Etički kodeks sudija, u odnosu na sutkinju Osnovnog suda u Beranama, zbog sumnje da je ponovljenim odbijanjem predloga ODT Berane za privremeno oduzimanje spomenika, uprkos odlukama vijeća koja su ukidala njene odluke, postupala protivno načelima stručnosti, savjesnosti i nepristrasnosti, koja su propisana Etičkim kodeksom sudija.
Podsjetili su da je 7. avgusta 2025. godine u selu Gornje Zaostro u Beranama, na privatnoj parceli Vujadina Dobrašinovića, postavljen spomenik Pavlu Đurišiću, koji je zatim premješten u manastir Đurđevi Stupovi.&nbsp;
-Tužilaštvo je postavljanje spomenika ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata, odlikovanom od strane Hitlera, kvalifikovalo kao krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja. Grupa NVO i građanskih aktivistkinja, među kojima i HRA, apelovala je na Vrhovnog državnog tužioca da se djelo kvalifikuje i kao izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i u prilog tome dostavila i dodatnu argumentaciju.
- Smatramo nedopustivim da državni organi nijesu spriječili podizanje spomenika, iako su o namjeri da se postavi bili blagovremeno obaviješteni, kao i to da je taj spomenik, kao predmet izvršenja krivičnog djela, već tri mjeseca van domašaja nadležnih organa - dodaju iz HRA.&nbsp;
Činjenica da državni organi iznose suprotstavljene tvrdnje o okolnostima slučaja produbljuje sumnju u zakonitost njihovog postupanja i ukazuje na propuste u koordinaciji.
- Ovakvi propusti narušavaju princip zakonitosti, podrivaju povjerenje građana u institucije i dovode u pitanje vladavinu prava u Crnoj Gori. Pozivamo nadležne da bez odlaganja ispitaju sve navode, utvrde odgovornost učesnika i obavijeste javnost o rezultatima postupanja - ističu iz HRA.&nbsp;
Nadaju se, akko su zaključili, da će crnogorske institucije ubuduće dovoljno ojačati da i same, bez inicijative sa strane, u ovakvim slučajevima sprovedu odgovarajući postupak i utvrde propuste da se oni ne bi ponavljali.
<div class="multi-line-quote"></div>

HRA: Utvrditi razloge nepostupanja državnih organa u slučaju nezakonitog spomenika Pavlu Đurišiću

Bivša glavna pravna savjetnica izraelske vojske (IDF), general-majorica Jifat Tomer-Jerušalmi, uhapšena je nakon što je priznala da je medijima dostavila video koji prikazuje brutalno zlostavljanje palestinskog zatvorenika u vojnom centru Sde Teiman.
Prema informacijama Asosiejted Presa, Tomer-Jerušalmi je privedena u nedjelju naveče, samo nekoliko dana nakon što je podnijela ostavku na funkciju. Izraelski zvaničnici su potvrdili da je uhapšena nakon što je njena porodica prijavila nestanak i izrazila zabrinutost za njenu sigurnost.
Policija ju je pronašla na plaži u Tel Avivu, gdje je prethodno lociran njen automobil s uključenim motorom, što je izazvalo sumnju na pokušaj samoubistva. Tokom pretrage pronađeno je i pismo koje upućuje na duboku ličnu i profesionalnu krizu generalice, dok su u potrazi učestvovale i jedinice IDF-a po naređenju načelnika Generalštaba.
U istom slučaju priveden je i bivši glavni vojni tužilac pukovnik Matan Solomeš, koji se također sumnjiči za umiješanost u curenje osjetljivog materijala.
<h2>Video koji je potresao svijet</h2>
Snimak, koji je prošle godine šokirao javnost, prikazuje grupu izraelskih vojnika kako odvode palestinskog zatvorenika s povezom na očima, okružuju ga i brutalno zlostavljaju. Prema forenzičkim izvještajima izraelskih medija, zatvorenik je bio pretučen, elektrošokiran i silovan, zadobivši teške povrede unutrašnjih organa i višestruke prelome rebara.
Incident se dogodio u vojnom zatvoru Sde Teiman u južnom Izraelu, koji je prema izvještaju Ujedinjenih nacija označen kao mjesto sistematskog mučenja palestinskih pritvorenika. UN je osudio izraelske vlasti zbog ublažavanja optužnica protiv vojnika, upozorivši da će to „neizbježno dovesti do blažih kazni, ako ih uopšte bude“.
Zbog ovog slučaja optuženo je devet izraelskih vojnika, od kojih je većina ubrzo puštena. Samo petorica i dalje čekaju suđenje za „teško zlostavljanje“, dok optužba za silovanje nikada nije podignuta.
<h2>Politička eksplozija i javni linč</h2>
Otkriće da je snimak medijima proslijedila visoka vojna zvaničnica izazvalo je političku eksploziju u Izraelu. Ekstremno desni ministri Itamar Ben-Gvir i Amihaj Elijahu otvoreno su stali u odbranu optuženih vojnika, nazivajući ih „herojima, a ne zločincima“.
Ben-Gvir je tada poručio vojnom tužilaštvu da „skine ruke s naših rezervista“, dok je ministar finansija Bezalel Smotrih optužio Tomer-Jerušalmi da je „okaljala čast izraelske vojske“ i da je djelovala „iz korumpiranih i antisemitističkih motiva“.
S druge strane, umjereni političari i pravnici u Izraelu ističu da je riječ o pokušaju da se zataškaju teški ratni zločini i zastraše svi koji bi mogli progovoriti. Premijer Benjamin Netanijahu priznao je da je skandal iz Sde Teimana nanio „ogromnu reputacijsku štetu“ izraelskoj vojsci i državi, te pozvao na „nezavisnu, vanjsku istragu“.
Zatvor Sde Teiman postao je simbol tamne strane izraelskog rata u Gazi i odnosa prema Palestincima. Otkrića o mučenjima, seksualnom nasilju i ubistvima zatvorenika otvorila su duboke rane u izraelskom društvu i izazvala raspravu o moralnim granicama vojne sile.
Uprkos pokušajima desničarskih krugova da skandal prikažu kao „izdaju vojske“, slučaj Tomer-Jerušalmi otvara pitanje odgovornosti i granica patriotizma u zemlji koja se sve više polarizuje između militarizma i osnovnih ljudskih prava.

Bivša general-majorica IDF-a uhapšena zbog prosljeđivanja snimka zlostavljanja palestinskog zatvorenika

Ministarka Tamara Vujović mi je bez okolišanja saopštila da na moje mjesto dolazi Vučić Ćetković. Na moje pitanje otkud on kao nekomptenetna osoba, koja po svom obrazovanju i iskustvu nema nikakve veze sa Muzičkom produkcijom, ona mi je odgovorila da je premijer Milojko Spajić zahtijevao moje razrješenje, odnosno dovođenje svog savjetnika, čiji rad na toj poziciji nikom nije poznat - saopštila je bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Isidora Damjanović koju je Vlada smijenila prošle sedmice.
Damjanović kaže da se Vujović pravdala kako eto, ni ona nema veze sa kulturom pa je tu gdje jeste.
Uoči isteka mandata 7. oktobra joj je, kaže, slala dopise.
- Slala sam dopise ministarki po pitanju nekih poslovnih aktivnosti u namjeri da se vidim sa njom i obrazložim joj svoje poslovne planove. Međutim, ona je u kontinuitetu od više dana bila u inostranstvu, pa sam pomislila da će me kontaktirati kad joj se za to ukaže prilika - rekla je Damjanović na današnjoj pres konferenciji.
Navela je da je 30. oktobra ministarka Vujović došla u njenu kancelariju na sopstvenu inicijativu, kako bi obavila razgovor sa njom, te da je pitala ministarku da li je premijeru predočila rezultate njenog prethodnog rada, na što je dobila negativan odgovor.
- Na moje pitanje da li mogu da ostanem do 20. novembra budući da sam počela vrlo važan projekat, opet mi je odsječno odgovorila “ne”, uz konstataciju da je ona zapravo došla da me obavjesti o razrješenju, što je bolje nego da saznam iz medija. A razrješenje će se desiti vrlo brzo, iz čega sam shvatila da se ministarki veoma žuri da me skloni iz Muzičkog centra. Konstatovala sam da je mojom smjenom ministarka zapravo našla način da me istjera iz Savjeta Muzeja savremene umjetnosti, na šta je ona reagovala krajnje neubjedljivo - ukazala je Damjanović.
Smatra indikativnim da je njeno razrješenje i Vučićevo imenovanje donijeto istog dana na sjednici Vlade Crne Gore u 16.30 sati, navodeći da to znači da ministarka nije htjela da ostavi ni malo prostora za njenu reakciju.
<h2>Čudne situacije</h2>
Govoreći o onome što je prethodilo svemu, Damjanović je kazala da su se otkad je ministarka Vujović stupila na dužnost dešavale prilično čudne situcije.
- U kojima sam, osim sa njenim neznanjem, morala da odolijevam i njenjim ucjenjivačkim sklonostima... Tokom marta mjeseca 2024. ministarka Vujović je poslala dopis Muzičkom centru u kojem nas obavještava da se od nas očekuje da uzmemo učešće u realizaciji muzičkog gala koncerta Fondacije “Miloš Karadaglić”. Pored Muzičkog centra, u dopisu je navedeno učešće Crnogorskog narodnog pozorišta i Ministarstva kulture. Na događaju planiranom za 6. april predviđeno je učešće stipendista Petre Radulović i Koste Popovića, Miloša Karadaglića, gudačkog orkestra Muzičkog centra Crne Gore od 30 članova i dirigenta Andreasa Otenzamera - rekla je Damjanović.
Kazala je da se podrazumijeva da bi Muzički centar podržao ovaj događaj da se od njih nije zahtjevalo da ta institucija snosi troškove učešća za angažovanje 30 muzičara na koncertu kojeg organizuje Miloš Karadaglić.
- Ovaj koncert nema nikakve veze sa našim planom i programom rada, niti smo u mogućnosti da finansiramo angažovanje 30 zaposlenih za neki privatni projekat. Niti imamo zakonskog načina da ih platimo. Smatrala sam da ukoliko neko želi angažman izvođača iz Muzičkog centra za svoju privatnu fondaciju da je dužan i da ih plati, a ne da se njegova obaveza prebacuje na nas - rekla je Damjanović.
<h2>"Ministarka zahtijevala nenamjensko trošenje sredstava"</h2>
Kazala je da je ministarka bila uporna da se tako nešto realizuje, navodeći da joj je poslala poruku sledeće sadržine: “Saradnja sa Karadaglićem je državna odluka. Ja Vas još jednom pozivam da nađete način da angažujete i platite zaposlene. Saradnja na ugovorenom nivou izmedju Fondacije i muzičara ne dolazi u obzir!”.
- Nakon toga, Vučić Ćetković me pozvao u svoj kabinet da mi kaže kako je neophodno da muzičari iz Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupaju na koncertu fondacije. Na moju konstataciju da im se nastup za privatni događaj mora platiti, on je odgovorio da je premijer Milojko Spajić pokrovitelj događaja i da je iza koncerta stala Vlada - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se na zvaničnom sajtu Crnogorskog narodnog pozorišta nigdje ne pominje da je pokrovitelj koncerta bio premijer Spajić, navodeći da poziva premijera da dostavi javnosti Odluku Vlade Crne Gore o pokroviteljskoj ulozi premijera, kojom se podržava privatni koncert, na kojem, nastupa i vlasnik fondacije Miloš Karadaglić.
- Kako je moguće da se Ministarstvo finansija veoma rigorozno odnosi prema potrošačkim jedinicama i insistira na namjenskoj potrošnji, a da istovremeno zahtjeva od institucija da bezrezervno i nenemjenski troše sredstva na događaje koji nisu predviđeni budžetom? Osim Vučića Ćetkovića ko još u Vladi Crne Gore zna da je pokrovitelj događaja bio Milojko Spajić ? Ministarka Vujović nam je plasirala informaciju da je saradnja sa Fondacijom MIloša Karadaglića projekat od državnog značaja. Zašto crnogorska javnost nikad nije dobila taj projekat na uvid? - upitala je Damjanović.
<h2>Obratila se i Spajiću</h2>
Upitala je premijera Spajića da li je od svog savjetnika Vučića Ćetkovića imao informaciju da će se za cilj Kotorarta koji inače dobija pozamašna sredstva od države, upregnuti tri državne institucije da potroše veliki novac, ljudske i tehničke resurse, bez da to ima bilo kakvog dugoročnog efekta na crnogorsku kulture.
- Da li Vas je gospodine Spajiću informisao Vaš savjetnik Vučić Ćetković da je prema Uredbi o kriterijumima za odredjivanje festivala od posebnog značaja, svaki festival koji dobije takav status u obavezi da se iz NVO transformiše u Javnu ustanovu. Kotor art od 2008.godine krši zakon i za razliku od Ratkovićevih večeri kojima je Ministarstvo kulture ultimativno naredilo da se transformišu u javnu ustanovu Kotor art do danas nije izvršio tu obavezu i fukcioniše kao DOO. Isti slučaj je i za Njujork džez festivalom koji ima status festivala od posebnog značaja ali funkcioniše kao NVO - rekla je Damjanović.
Razlog za to je što, kako je pojasnila, Javne ustanove imaju direktore u maksimalno dva mandata, navodeći da moraju da funkcionišu transparentno i uz odobrenje Savjeta.
- Kako je moguće da sekretarka Ministarstva kulture Marija Tomović, zadužena za pravne poslove toleriše takve anomalije? Veoma je indikativno da su ljudi koji vode ove festivali bliski sa Vašim savjetnikom Ćetkovićem kojim im pruža zaštitu u protivzakonitom djelovanju, a od Muzičkog centra se traži. Kada je ove godine Njujork džez festival pregovarao oko uslova za iznajmljivanje prostora Vučić Ćetković mi je rekao da se premijer lično založio da se festivalu odobre što povoljniji uslovi. Zašto? Zar to nije privatizovanje institucija, predsjedniče Vlade? - upitala je Damjanović.
Ukazala je da je od 2023. imenovana sam za člana Savjeta u Muzeju savremene umjetnosti, navodeći da taj posao obavlja kao javni funkcioner bez novčane nadokande.
- Nakon natpisa u dnevnom listu Pobjeda tražila sam dokumentaciju koja se tiče poslovanja ove institucije i otkrila mnoge nezakonite djelatnosti. Svu tu dokumentaciju imao je na uvid Savjetnik za kulturu Vučić Ćetković, od kojeg se u javnosti nije mogao čudi ama baš nikakav komentar - rekla je Damjanović.
Podsjetila je da je početkom ove godine, 20. janura Savjet održao sjednicu na kojoj je raspravljalo samo o programu za 2025, navodeći da su nakon toga institucije kulture dobile obavještenje od Ministarstva kulture da do 15. februara dostave finansijske godišnje izvještaje za 2024.
- Pošto je direktor Vladislav Šćepanović u tom period boravio u Americi, Savjet nije mogao razmatrati finansijski izvještaj za 2024. Sasvim slučajno u martu mjesecu, saznala sam da je iz Muzeja savremene umjetnosti, poslat dokument Ministarstvu kulture u kojem piše da je Savjet usvojio finansijski izvještaj za 2024. Što nikako nije mogla biti istina, jer ga nismo ni razmatrali - navela je Damjanović.
<h2>"Ministarstvu poslat falsifikovani dokument"</h2>
Prema njenim riječima, kako se Vučić Ćetković interesovao za rad Savjeta, saopštila mu je da je Ministarstvu kulture poslat falsifikovani dokument “na šta je on bio zgrožen ali opet bez nekog direktnijeg postupka prema Vladi Crne Gore, odnosno premijeru”.
- Indikativno, da ministarka kulture Tamara Vujović kao ni njena sekretarka zadužen za pravne poslove Marija Tomović nisu reagovale iako su znale da im je poslat falsifikovani dokument. U aprilu mjesecu Savjet se izjašnjavao o finansijskom izvještaju Muzeja savremene umjetnosti, i epilog glasanja je bio negativan što je značilo da Izvještaj nije dobio potrebnu većinu - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se prema Statut Muzeja savremene umjetnosti, direktor razrješava prije vremena ako, između ostalog, ne posluje na zakonit način i ako Savjet ustanove ne usvoji finansijski izvještaj.
- Poslije niza opstrukcija od strane Ministarstva kulture Savjet je u junu pokrenuo inicijativu za smjenu Vladislava Šćepanovića. Pored finansijkog izvještaja posebnu pažnju je privukao projekat izgradnje novog Muzeja koji je prije samo godinu-dvije dana koštao između 15 i 20 miliona, da bi se tokom ove godine operisalo sa cifrom od preko 60 miliona eura. Savjet nikad nije mogao dobiti nijedan dokument koji se tiče izgradnje novog Muzeja - upozorila je Damjanović.
Ukazala je da je početkom jula ministarka kulture zakazala satanak na kojem joj je pokazala veoma opširnu dokumentaciju o malverzacijama u Muzeju.
- Na moju opasku da ja i Natalija Čađenović, koja je takođe ukazivala na nepravilnosti u radu Muzeja, kao direktori institucija znamo da čitamo finansijske izvještaje, umjesto da me podrži, ministarka je konstatovala da je zapravo to problem u baš tome. Ona je takođe nagovijestila kako bi trebalo izabrati još jednog člana Savjeta uz mogućnost da se ponovo glasa o izvještaju, čime je implicirala želju da po svaku cijenu želi da spasi direktora Šćepanovića - naglasila je Damjanović.
Ukazala je i da je izrazila čuđenje finansijama koje su neophodne za izgradnju Muzeja, navodeći da joj je ministarka odgovorila da će 20 miliona obezbjediti država a ostalih 40 dobiće se od donacija.
- Slučajno ili ne - isto to mi je potvrdio i Vučić Ćetković. Kad sam ga pitala da li premijer u sve to upućen on mi je dao potvrdan odgovor, što mi je dalo nadu da će se vođen tom informacijom premijer odlučiti za stavljanja Inicijative Savjeta Muzieja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića, na jednoj od prvih sjednica Vlade - navela je Damjanović.
<h2>"Za godinu troškovi gradnje MSU utrostručeni"</h2>
Upozorila je da, iako nije urađen glavni projekat, “izgradnja Muzeja je sa godinu dana skočila sa 20 na 60 miliona a da nemamo nijedan dokument kako se došlo do te cifre”.
- I sve to znaju ministarka Tamara Vujović i Vučić Ćetković, a Savjetu se ne proslijeđuje ni jedna informacija, ni jedan konkretan dokument. Sasvim neočekivano kada je inicijativa o smjeni Šćepanovića trebalo da dođe na Vladu, Vučić Ćetković me obavijstio kako je na Vladi postavljeno pitanje legitimiteta inicijative, jer je predlaže Savjet u sastavu od četiri a ne pet članova. I tako je inicijativa sklonjena ad akta - tvrdi Damjanović.
Smatra da to ukazuje da su sve odluke koje je Savjet u sastavu od četiri člana, uz obezbjeđeni kvorum donosio prije nego se bavio finansijskim izvještajem validne, a da jedino nije validna Inicijativa za smjenu Šćepanovića.
Prema njenim riječima, iako je davno trebao da sazove sjednicu Savjeta, Vladislav Šćepanović to izbjegava čekajući da istekne njen mandat, “da je ministarka razrješi, istovremeno smjeni u Savjetu, kada bi i Natalija Čađenović napustila Savjet, a oni izabrali novi Savjet po mjeri ministarke Vujović I Šćepanovića.”
- Jedno vrijeme kao budući direktor Muzeja pominjao se Vučić Ćetković, ali pošto ministarka Vujović ima kolosalan motiv da drži Šćepanovića na tom mjestu, ona je istrgovala sa Ćetkovićem tako što joj je on poslužio kao čistač dokumenta i spriječio da se o inicijativi Savjeta raspravlja na Vladi, sklonila ga iz Vlade da je ne kontroliše, sklonila ga iz Muzeja da može sa Šćepanovićem da radi šta joj se prohtije, a za uzvrat Vučiću poklonila Muzički centar kako bi kod premijera Spajića iz nule prešla u jedinicu - kazala je Damjanović.
Smatra da sve to nadzire sekretarka Ministarstva kulture i medija Marija Tomovića, “čiji je brat zaposlen u Muzeju savremene umjetnosti, osoba kojoj je peti put istekao VD mandate i koja je sve asistirala da ne dodje do smjene Vladislava Šćepanovića.”
<h2>Kažnjava li me Spajić za rezultate u MCCG ili za rad u Savjetu?</h2>
Damjanović je upitala premijera da je je kažnjava za rezulatat koji je postigla u Muzičkom centru Crne Gore ili za rad u Savjetu.
- Šta je to što nisam uradila, a mogla sam? Šta je to što ja nemam a Vaš savjetnik koji štiti kriminal ministarke Tamare Vujović ima? Molim Vas da crnogorskoj javnosti objasnite zašto ste dozovolili da Vučić Ćetković skloni Inicijativu Savjeta Muzeja sa dnevnog reda Vlade Crne Gore ? Šta je to toliko dragocjeno čime Vas sve Vladislav Šćepanović drži u šaci da Vlada Crne Gore ne smije da se izjasni o njegovoj smjeni? - upitala je Damjanović.
Ona je zatražila i odgovore na pitanja kojim zakonom je dozvoljeno da Vlada Crne Gore sabotira rad i odluke Savjeta javne insituticije u kojoj ima upravljačku nadležnnost, kao i koji je interes ministarke kulture “da se tako grčevito drži za čovjeka koji joj je poslao falsifikovani dokument o izjašnjavanju Savjeta, a falsifikovanje spada u red krivičnih djela?”.
- Objasnite predsjedniče Vlade, pošto ste, kao što mi je rekao Vučić Ćetković imali sva saznanja o protizakonitim radnjama Vladislava Šćepanovića, zašto ništa niste preduzeli? Da li je moguće, gospodine Spajiću, da izgradnja jednog objekta, za godinu dana sa 20 poskupi na 60 miliona i da Vi to ne problematizujete? Ko je procjenio toliko poskupljenje i na osnovu čega, ako nije urađen glavni projekat - upitala je Damjanović.
Ona od premijera zahtjeva odgovor na osnovu čega je dozvolio da osoba koju je ocjenio nulom i dalje vodi resor kulture.
- Kako je moguće da DRI utvrdi kako je Ministarstvo kulture do oktobra mjeseca potrošilo na stavku Ugovori o djelu 1.460.000 eura, a da sve nacionalne institucije kulture, njih ukupno 12, za 2025 na istoj stavci imaju na raspolaganju nešto više od 1.160.000? Čime se to bavi Ministarstvo kulture ako više troši od 12 institucija? - pita Damjanović.
<h2>"SDT da ispita ulogu Ćetkovića, Tomović i Vujović u gradnji MSU"</h2>
Ona je pozvala Specijalno državno tužilaštvo da ispita ulogu Vučića Ćetkovića, Marije Tomović sekretarke u Ministarstvu kulture i ministarke Vujović u izgradnji Muzeja savremene umjetnosti.
- Kako se došlo do iznosa od 60 miliona eura, a da nije uradjen glavni projekat? Takodje pozivam tužilaštvo da ispita zašto je Vučić Ćetković sklonio sa sjednice Vlade inicijativu Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića sa sjednice Vlade i molim predsjednika Spajića da se izjasni o tome. Zašto se Vučić Ćetković tim povodom nikad nije oglasio u medijima, da iznese svoj stav o svemu što zna - rekla je Damjanović.
Pozvala je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da Mariju Tomović, koja je zadužena za pravne poslove Ministarstva, ispita “zašto je od Savjeta Muzeja savremene umjetnosti sakrila informaciju da je rad Savjeta kompromitovan?”.
- Zašto Vučić Ćetković nije obavijestio premijera Spajića o ovom krivičnom djelu? - pita Damjanović.
<h2>Urađeno puno</h2>
Ona je decidna da je u Muzičkom Centru Crne Gore (MCCG) u protekle četiri godine organizovano skoro 300 programa, uglavnom koncerata.
- a za programsku djelatnost izdvojeno je 300 odsto više sredstava nego ranije - dodala je ona.
Podvukla je da je od 2021. godine, kada je stupila na funkciju zajedno sa umjetničkom direktoricom Mirjanom Živković, urađeno puno.
- Crnogorski simfonijski orkestar, koji je bio na ivici održivosti sa nešto više od 40 članova, danas broji 60, a moja namjera je bila da u sledećoj godini zaposlimo još desetak članova i time kompletiramo sastav, što prethodni direktori, jedni za dvije, a prvi za 13 godina rukovođenja Muzičkim centrom, nisu uspjeli. Mojim dolaskom u Muzički centar orkestar je prvi put imao isplaniranu godišnju sezonu i plan rada od septembra jedne do avgusta sledeće godine - istakla je Damjanović.
Ukazala je da su značajna imena iz svijeta muzike nastupala sa orkestrom što kao solisti, što kao dirigenti: od Alesandra Kadaria, Muhai Tanga, Srboljuba Dinića, do Gordana Nikolića, Dragana Đorđevića, Frančeske Dego, Iva Pogorelića.
Kazala je da je 2021. pokrenula Baletski studio u kojem su bile uključene balerine, školovane u našem obrazovnom sistemu, da bi 2023. novom sistematizacijom balet bio uvršten u integralni dio institucije, kao i orkestar sa definisanim radnim mjestima.
- Uprkos brojnim opiranjima, opstrukcijama iz Ministarstva kulture realizovane su baletske predstave sa kojima se ansambl predstavio domaćoj publici, kako u Crnoj Gori tako i šire. Od ove jeseni posredstvom internacionalne audicije dobili smo izvrsne baletske igrače iz Japana, Grčke, Španije, koji su zajedno sa našim igračima unaprijedili nivo ansambla - istakla je Damjanović.

Damjanović: Tamara Vujović došla da mi kaže da Spajić traži da Ćetković dođe umjesto mene, on nema kompetencije

U dvorani „Napredak“ u Zagrebu održana je međunarodna konferencija posvećena jednoj od najmračnijih tema postjugoslovenskog prostora – nestalim bebama, a događaj je organizovao Savez hrišćana Hrvatske. Kako je saopšteno, konferencija je okupila roditelje, stručnjake i istraživače iz regiona, odlučne da otkriju istinu koju sistemi decenijama prikrivaju. <h2>&nbsp;PRIKRIVANJE ISTINE</h2> U uvodnom obraćanju, ističe se u saopštenju, predsjednik Saveza mr Damir Katulić naglasio je da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, to je, kazao je on, pitanje savjesti čitavog društva. - Konferenciji su prisustvovali i brojni roditelji čija su djeca nestala neposredno nakon rođenja, a njihova svjedočenja odjekivala su salom kao bolni podsjetnik da borba nije završena – piše u saopštenju. Među govornicima iz Srbije bili su Ana Pejić, majka nestalog đeteta i osnivačica Udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine, dr Gordana Radelić, majka nestalog đeteta, te prof. dr Goran Belojević, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Dan prije ove konferencije, dodaju u saopštenju, 29. oktobra u Londonu je troje stručnjaka iz različitih oblasti predstavilo naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije, čime je tema prvi put dobila i naučni temelj.&nbsp; - Taj trenutak mnogi nazivaju prekretnicom, jer borba roditelja od tog dana više nije samo vapaj, već argumentovana, dokumentovana istina – saopšteno je nakon Konferencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314" data-rendition-name="original" width="1042" height="496" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević</figcaption> </figure>  Putem video-bima obratio se i profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog istraživačkog tima koji učestvuje u pronalaženju nestalih beba.&nbsp; - Njegove riječi, izrečene s oprezom ali odlučno, potvrdile su ono što roditelji već dugo znaju – istina postoji, ali se sistemski prikriva – piše u saopštenju. Podsjećaju da je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u Srbiji usvojen zakon koji, kako poručuju roditelji, nije donio pravdu, već pokušaj zataškavanja.&nbsp; Majke iz Hrvatske su se, poput majki iz Srbije, obratile istom sudu i dobile presudu u svoju korist.&nbsp; - Ana Pejić je u Zagrebu izrekla rečenicu koja je odzvanjala poput zavjeta: „Nemojte dozvoliti da majke Hrvatske prođu kao majke Srbije. Ispunite presudu, dajte nam odgovor - gdje su naša djeca“ – poručila je ona. <h2>&nbsp;DAVID PROTIV GOLIJATA</h2> U saopštenju se naglašava da je posebno emotivan trenutak tokom konferencije bio kada je jedan od očeva objavio da je, vjerovatno, pronašao svog sina.&nbsp; - To nije bio samo trenutak emocije - to je bio trenutak sudara dvije sile: roditeljske vjere i sistemske tišine. Borba ovih roditelja, koja traje više od tri decenije, više se ne može opisati kao epska. Ovo je biblijska borba Davida protiv Golijata – borba malih, golorukih ljudi protiv nevidljivog, hladnog sistema moći. David danas nema praćku ni kamen, već dokumenta, presude, DNK analize i glas koji više niko ne može ućutkati. Golijat više nije vojnik, već birokratski zid, lažna dokumentacija, izgubljeni spisi i institucije koje ćute. Ali istorija nas uči: Golijat uvijek djeluje nepobjedivo – sve dok David ne ustane. Ti roditelji jesu taj David. I dok im svijet okreće leđa, oni ne odustaju. Dok institucije odlažu, oni ne prestaju. Dok vlasti traže načine da zataškaju, oni traže samo jedno - istinu i ime svog djeteta – naglašava se u saopštenju koje je Portalu ETV dostavio sekretar Saveza hrišćana Hrvatske Bojan Jovanović. Njihova borba, dodaje se, nije politička, nije nacionalna, nije vjerska, već borba za osnovni smisao postojanja – za istinu, za pravdu, za dijete koje je negdje, možda još živo, možda izgubljeno u nečijem tuđem životu. - U vremenu kada su mnogi pristali na ćutanje, ovi ljudi su izabrali da govore. I zato ova borba nije samo hrvatska, srpska, ni regionalna – ona je ljudska. Ona prevazilazi granice, zakone i sisteme, jer dodiruje ono što nijedna vlast ne može kontrolisati: ljubav majke i oca prema djetetu koje traže. Istina je krenula. I neće stati dok posljednje ime ne bude izgovoreno, dok posljednje dijete ne bude pronađeno i dok pravda ne nadvlada strah – zaključeno je u saopštenju, Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus. Sljedeća konferencija, u organizaciji Saveza hrišćana Hrvatske, biće održana u Bosni i Hercegovini, a već se planira i nova – u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729" data-rendition-name="original" width="770" height="513" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"> <figcaption>Bojan Jovanović(Photo: Al Jazeera)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;TRGOVINA BEBAMA</h2> Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završile u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima i prodavane su. Dojčevele objavio je 2019. godine priču muškarca iz BiH koji tvrdi kako mu je ljekara Ginekološke klinike Kliničko-bolničkog centra Zvezdara u Beogradu 1998. godine u prostoriji punoj novorođene djece rekao da odabere jednu bebu.&nbsp; - Biraj - tvrdi Marko Ivić da mu je rekao ljekar.&nbsp; On i supruga decenijama žive i rade u Njemačkoj, ali nijesu mogli da imaju djecu, pa su se odlučili na usvajanje. - Željeli smo usvojiti napušteno dijete iz sirotišta. Igrom slučaja upoznao sam čovjeka iz Bugojna koji mi se predstavio kao Dragan i on mi je kazao da ima rješenje za mene u Beogradu. Otputovali smo u Beograd i jako sam se iznenadio kada mi je rekao da parkiramo vozilo pored porodilišta. Mislio sam da ćemo otići u sirotište - ispričao je Ivić 2019. za Dojčevele. Medicinska sestra mu je dala bijeli mantil i sa ljekarom je krenuo u obilazak porodilja, a dodirivanje kreveta trebalo je da bude znak doktoru koja porodilja liči na njegovu suprugu. - Pitao me kako izgleda moja žena, a ja sam odgovorio da je crnka. Poslije me je odveo u boks sa bebama i rekao mi da izaberem bebu. Doslovno mi je rekao: „Biraj“. Rekao je da se po djetetu plaća 10.000 DEM, a ako želim blizance, onda 15.000 DEM, da će sve papire srediti kao da je moja žena rodila. Čak mi je govorio da i mojim njemačkim prijateljima, ali i našim ljudima, kažem da u tom porodilištu mogu dobiti dijete ako to žele. Kada je to govorio, predstavljao se kao veliki humanista, jer su to, navodno, djeca iz siromašnih porodica ili studentkinja koje nijesu znale što bi s njima. Znao sam da to nikako ne može biti u redu. Rekao sam da ću razgovarati sa ženom i otišao – ispričao je Ivić, koji je sa suprugom odlučio da neće uzeti bebu iz tog porodilišta. Odlučio je da progovori kada je 2017. na jednoj reginalnoj televiziji vidio prilog o nestalim bebama, a govorile su đene iz Udruženja nestalih beba Srbije.&nbsp; - Supruga i ja gledali smo tu emisiju i ja sam samo kazao: Ane moja, to smo mi mogli biti. Mi smo mogli to ukradeno dijete kupiti. Mi smo mogli biti kupci. Ostali smo šokirani. Vidio sam te majke i rekao da neću ćutati – ispričao je on 2019. U Beogradu je, na poziv majki iz ovog udruženja, svjedočio o svom iskustvu. - Trgovina bebama je bila sistemski organizovana u lancu ljekata, preko matične službe centara za socijalni rad i policije. Očito su te strukture i danas jake – rekla je 2019. Ana Pejić za Dočevele. Prije dvije godine snimljena je i mini serija „Kalup“ na osnovu svjedočanstava roditelja nestalih beba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c" data-rendition-name="original" width="621" height="502" loading="lazy" alt="Ana Pejić"> <figcaption>Ana Pejić</figcaption> </figure>  Prvi put i majke iz Hrvatske progovaraju i tvrde da su im djeca oteta. Nedavna vijest o majci koja je nakon 40 godina u Srbiji pronašla svog sina za kojeg su rekli da je umro tijekom porođaja, samo potvrđuje da su se u tim godinama događale nevjerojatne stvari. Sve žene s kojima je razgovarala ekipa emisije Provjereno, imaju gotovo identičnu priču - uredan porođaj nakon kojeg je u prvim danima sve bilo u redu. Odjednom se stanje pogoršava, nastaju komplikacije s bebom zbog koje djecu premještaju u druge bolnice. Čak i druge gradove. Prije tri godine u Srbiji je odjeknula vijest da je majka, kojoj je nakon porođaja saopšteno da je beba umrla, pronašla svoga sina poslije 40 godina. On je usvojen, takođe, u Srbiji. U potrazi za sinom pomoglo joj je Udruženje za istinu i pravdu o bebama. DNK analiza potvrdila je njihovu kevnu vezu. Prema istraživanju Ane Pejić u bivšoj Jugoslaviji, kasnije i u državama nastalim iz nje, u razdoblju od 1960. do 2003. iz porodilišta je ukradeno pola miliona đece.

Ana Pejić: Dajte nam odgovor - gdje su naša djeca

Crnu Goru je minule sedmice, regionalno gledano, obilježilo hapšenje biznismena Ranka Ubovića, a planetarno - ksenofobično orgijanje, koje je kulminiralo otvorenim lovom na gastarbajtere iz Turske.&nbsp; Iako ova dva slučaja naizgled nemaju nikakavu zajedničku poveznicu, ona ipak postoji.&nbsp; <h2>Dvostruki aršini</h2> Naime, dok se kadrovi i fotografije sa lisicima na rukama Ranka Ubovića, Veselina Kovačevića, te ranije uhapšenih Aca Mijajlovića i Vlada Ivanovića, snimljenih na stepeništu SPO, ovih dana bjesomučno prikazuju na televizijama i portalima, crnogorska policija i tužilaštvo su objavili samo inicijale naoružanih ljudi sa kapuljačama.&nbsp; Koji su, poput pripadnika Ku Kluks Klana, napali građane Turske na Zabjelu, a njihove kolege krenule da pale i demoliraju turske automobile i radnje širom Crne Gore. Što je klasična diskriminacija. Policija i tužilaštvo, dakle, poštuju presumpciju nevinosti brutalnih napadača na Turke, objavljujući samo njihove inicijale. Dok, s druge strane, poznate crnogorske biznismene „žigošu“, otkrivajući medijima termine kada će biti dovedeni ispred zgrade SPO, kako bi ih „ovjekovječio“ kamermansko-fotoreporterski streljački vod. Dakle, iako u napadima na građane Turske ima klasičnih elemenata specijalnog rata protiv CG, jer se ona tako pokušava udaljiti od EU, nema imena i snimaka uhapšenih „osvetnika“ sa lisicama na rukama. Niti javnost zna ko su. <h2>Kad jaganjci utihnu</h2> Što je, gledano isključivo iz ugla ljudskih prava, pohvalno. Osim, ako se iza objavljivanja inicijala, a ne punih imena i prezimena uhapšenih, ne krije namjera da se od javnosti zaštiti nečiji bratanić, sestrić, kumara...&nbsp; S druge strane, kada su u pitanju Ranko Ubović i drugi uhapšeni ugledni crnogorski bisnismeni, tužioci, policajci, univerzitetski profesori, bivši ministri... to pravilo ne važi u Besudnoj Zemlji. Što predstavlja klasičnu diskriminaciju. Ali, ne daj Bože goreg: da je zapalo Dritanu i sličnim samoproglašenim tužiocima i sudijama, vjerovatno bi Ubovića, Lazovića, Katnića... privodili kod tužioca i sudija vezane kao Hanibala Lektora iz filma „Kad jaganjci utihnu“.&nbsp; Jer te ljude, po naređenju pretpostavljenih, da li iz policije, tužilaštava, stranih ambasada, Srbije, Rusije... ili svih njih zajedno, vrag će ga znati, treba javno kriminalizovati i diskreditovati. Ili preciznije rečeno: medijski linčovati. Prije svakog suđenja i presude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo"> <figcaption>Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo(Photo: Patrola CG)</figcaption> </figure>  <h2>Vučićev čovjek</h2> Godinama najavljivano hapšenje Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, zbog navodnog pranja novca, desilo se, vrlo indikativno, uoči samog isticanja roka za dostavu ponude za projektovanje i izgradnju druge dionice autoputa Mateševo - Andrijevica. Vrijedne oko 600 miliona eura. Kao što je objavljeno, za taj posao su se javile četiri kompanije. Tri iz Kine i jedna iz Turske. Među njima i Bemaks, kao podizvođač. No, hapšenjem Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, unaprijed je trebalo diskvalifikovati tu renomiranu firmu. A čime bolje, nego dobro tempiranim hapšenjem. Nije nikakva tajna: za taj veliki posao zainteresovana je i Srbija, odnosno kontroverzni bisnismen s Kosova i „Vučićev čovjek“ Zvonko Veselinović.&nbsp; Kako je konstatovala Radio Slobodna Evropa, Veselinović je za „Srbiju biznismen, za Kosovo kriminalac, a u Sjedinjenim Državama je na crnoj listi“. &nbsp; Njegova firma Inkop, kao i firme povezane sa njima, radile su, ili su angažovane, na izgradnji brojnih saobraćajnica u Srbiji. Osim toga, kako se može čuti, njegove firme su već kupile zemljište za eksploataciju kamena, blizu trase novog dijela autoputa Mateševo - Andrijevica. Vjerovatno ubijeđeni u to da će oni dobiti taj posao. Slučajno ili ne, uoči samog isticanja roka za dostavljanje ponude za izgradnju nastavka autoputa, na podgoričkom aerodromu uhapšen je Vesko Kovačević. U njegovom ruksaku nalazila se obimna dokumentacija i ponuda Kinezima za radove na tom kapitalnom projektu.&nbsp; <h2>Kula od karata&nbsp;</h2> Ako ovo nije slučajnost, onda to optužuje onog ko je odredio tajming hapšenja čelnih ljudi Bemaksa. Sumnjivo lice je postupajući tužilac Miloš Šoškić. Ali moramo poštovati njegovu presumciju nevinosti. Vratimo se hapšenju biznismena Ranka Ubovića. Višegodišnja političko-medijsko-tužilačka hajka, napokon je urodila plodom: slikan je sa lisicama na rukama! Uz javno likovanje ministra policije Danila Šaranovića i istrošenog političara Dritana Abazovića, koji su orden za to hapšenje htjeli pripučiti sebi na prsa.&nbsp; Baš kao i onda kada su uhapšeni Zoran Lazović, Milivoje Katnić i Saša Čađenović.&nbsp; No, dosadašnji sudski postupak pokazuje da se optužnica protiv njih ruši kao kula od karata.&nbsp; Što će se, po svemu sudeći, desiti i sa ovom kojoj sada aplaudiraju.

Dobro tempirano hapšenje

Mlada Podgoričanka koja je u sedmom jesecu rizične trudnoće završila u zatvoru u Spužu, 24. oktobra, po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković, koja je osudila na zatvorsku kaznu jer odbija da bivšem suprugu preda njihovu petogodišnju djevojčicu zato što je on, kako tvrdi, zlostavlja, danas je odlukom Ministarstva pravde puštena na slobodu.
- Zahtjev za prekid je usvojen i zaista je Ministarstvo pravde promptno reagovalo. Postupili su efikasno, donijeli rješenje u skladu sa zakonom, a odluka je, prije svega, humana, naravno, i opravdana kada se uzmu u obzir sve okolnosti i sve činjenice predmetnog slučaja – kazao je Portalu ETV advokat Stefan Jovanović, koji zastupa mladu Podgorričanku.
I ona je zadovoljna odlukom i zahvalna ministru pravde Bojanu Božoviću.
- Zaista sam zahvalna što je ministar reagovao brzo. Zahvalna sam i komandirima u zatvoru u Spužu na korektnom odnosu – rekla je ona za Portal ETV.
U rješenju Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija i kontrolu, Direkcije za kontrolu izvršenja kazni zatvora i mjera bezbjednosti donijetom danas, pored ostalog piše, da se usvaja zahtjev advokata Jovanovića.
Prema navodima iz rješenja, mlada Podgoričanka se pušta na slobodu zato što je trudna, ali i ističe da je „po prestanku razloga zbog kojih je prekid odobren, imenovana dužna da se javi Upravi za izvršenje krivičnih sankcija radi nastavljanja izvršenja kazne, u roku od 15 (petnaest) dana od dana prestanka razloga iz stava 1 dispozitiva ovog rješenja“.
U obrazloženju odluke piše da je advokat Jovanović 30. oktobra podnio Ministarstvu pravde zahtjev za prekid izvršenja kazne zatvora njegovoj klijetkinji, zbog trudnoće, koja je visokorizična.
- ...iz navedenog razloga njen dalji boravak u prostorijama UIKS-a, imajući u obzir tamo prisutne higijenske i druge uslove života, mogao samo naškoditi njenom zdravstvenom stanju. Smatra da je iz razloga humanosti neophodno prekinuti izvršavanje predmetne kazne zatvora, kako bi zatvorenica mogla da na slobodi, na adekvatan način i u normalnim životnim i higijenskim uslovima, vodi računa o svojoj visoko rizičnoj trudnoći – citaraju se navodi advokata.
Ukazuju i da je advokat Jovanović u podnesku dostavljenom Ministarstvu pravde ukazao na činjenicu da je neophodno u hitnom postupku donijeti odluku, jer njegovoj klijentkinji „od dana kada je sprovedena u UIKS na izdržavanje izrečene kazne zatvora, nije omogućeno primanje terapije koja joj je propisana od strane ljekara specijaliste“.
- Cijeneći zahtjev punomoćnika za prekid izvršenja kazne zatvora, a uzimajući u obzir u zahtjevu navedene razloge, te pribavljenu dokumentaciju u vezi razloga zbog kojih se traži prekid izvršenja kazne, utvrđuje se da su ispunjeni zakonski uslovi da se zatvorenici odobri prekid izvršenja predmetne kazne – piše u rješenju.
Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim.
- ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake.
Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila.
- Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal.

Tag: medunarodni-sud-pravde