Supruga predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Melanija Tramp, uputila je zvaničan poziv supruzi predsjednika Crne Gore, Mileni Milatović, za učešće na inauguralnom sastanku globalne inicijative – Zajedno njegujemo budućnost: Globalna koalicija za našu djecu – koji će narednog mjeseca biti održan u Bijeloj kući.
Riječ je o međunarodnom forumu koji okuplja supružnike šefova država iz više zemalja, s ciljem unapređenja dobrobiti djece kroz obrazovanje, inovacije i primjenu savremenih tehnologija.
Poziv Mileni Milatović predstavlja značajno međunarodno priznanje posvećenosti Crne Gore razvoju djece i mladih u digitalnom dobu, uključujući pitanja bezbjednosti na internetu, primjene vještačke inteligencije i savremenih obrazovnih rješenja.
Učešće na ovom skupu otvara mogućnost za jačanje međunarodne saradnje, razmjenu dobrih praksi i dodatnu promociju inicijativa koje podstiču digitalnu pismenost, razvoj talenata i stvaranje sigurnog i podsticajnog okruženja za nove generacije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Melanija Tramp uputila poziv Mileni Milatović za forum u Bijeloj kući

Dokumentarac "Melanija", za koji se procjenjuje da je ukupno koštao oko 75 miliona dolara (uključujući otkup prava i promociju), stigao je u bioskope. Sudeći po reakcijama publike i kritike, mnogi nisu imali previše strpljenja ni razumijevanja za priču koja zaviruje iza pozlaćenih kulisa svijeta Donalda Trampa. Reakcije su, blago rečeno, brutalne, piše Index.hr.&nbsp;
Na IMDb-u film trenutno ima ocjenu svega 1,1 od 10, dok je na "Rotten Tomatoes"-u skupio tek 11 odsto pozitivnih kritika, što ga već sada svrstava među najlošije ocijenjene naslove godine.
<h2>"Film je beskrajni pakao"</h2>
Britanski kritičar Ksan Bruks u osvrtu za Gardijan kaže da je od priče o bivšoj manekenki iz Slovenije mogao nastati vrlo dobar dokumentarac, ali da je Melanija ispala „demoralizujuća, smrtonosna i potpuno neuvjerljiva“.
Po njemu, film gledaoca mučno i sporo vodi kroz pripreme za drugu inauguraciju Donalda Trampa – od proba haljina i biranja dekoracija do postavljanja stolova – i sve pritom više liči na „dizajnersku taksidermiju“ nego na pravi dokumentarac.
Bruks se posebno ruga tome što se najveći dio „napetosti“ svodi na Melanijinu brigu oko toga da li joj je bijela bluza preširoka i treba li je suziti. A kada je riječ o onome što bi publiku možda stvarno zanimalo – ko je ona, šta misli i kako izgleda taj svijet iznutra – Bruks tvrdi da film ne otkriva baš ništa.
Njegov zaključak je nemilosrdan: dva sata filma, piše, djeluju kao „čisti, beskrajni pakao“.
Bruks se dotakao i dijela u kojem Melanija govori o djeci. Kada umilnim glasom kaže: „Kao prvoj dami, djeca će mi uvek biti prioritet“, on to opisuje tako da je gotovo možete zamisliti kako ih, poput lika iz bajke, mami u „kućicu od medenjaka“.
<h2>„Jezivi propagandni uradak“</h2>
Sličan utisak ima i Nik Hilton iz The Independenta. On podsjeća da je Melanijina životna priča – put od Evrope do Amerike – „kao stvorena za Holivud“, ali ističe da se film time jedva bavi.
Umjesto toga, fokus je na dvadesetak dana prije inauguracije i na sitnicama poput dizajna stolova, detalja na šeširima i sličnih „problema“.
Hilton dokumentarac opisuje kao prazan i bez sadržaja, toliko da mu se čini da bi reći „nema sadržaja“ bilo uvreda čak i za paru iz e-cigarete.
Po njemu, film je djelimično propaganda, djelimično ustupak velikim igračima, ali u konačnici – jednostavno loš.
- Prva dama u ovom jezivom propagandnom uratku djeluje kao samodopadna, namrgođena praznina – oličenje ničega - zaključio je Hilton.
<h2>A šta kažu gledaoci?</h2>
Ni publika na IMDb-u nije bila nimalo nježnija. U komentarima se često ponavlja isti prigovor: film se predstavlja kao dokumentarac, a zapravo je, kako pišu, predug, zamoran i bez ikakve stvarne vrijednosti, uz očiglednu namjeru da se Melanija i Donald Tramp prikažu u boljem svjetlu.
Jedan gledalac ga je sažeo ovako: „Film koji se pravi da je dokumentarac predug je i užasno dosadan. Nema nijednu otkupnu kvalitetu, sve izgleda kao pokušaj da se nju i predsjednika prikaže bolje.“
&nbsp;Drugi se žali na izvedbu i stil: „Snimljen je ‘ravno’, gotovo bez boja, a naracija je monotona. Teško je povjerovati da je neko ovo napravio s idejom da to ljudi zaista gledaju.“
Treći komentator posebno se uhvatio budžeta i posprdno zaključio: „Ako je ovo stvarno koštalo tolike milione dolara, neko je dobro nanjušio Amazon i iskoristio priliku“. U istom tonu dodaje da je Melanija „manje dokumentarac, a više lakiranje imidža“ – spor i zagušljiv pokušaj kontrole slike u javnosti koji „zamjenjuje nejasnoću za dubinu“.
U moru negativnih komentara neko se i našalio: „Jedino što je u filmu stvarno vrijedjelo bile su Melanijine cipele“.
Jedan duži osvrt opisuje iskustvo gledanja kao čisto ispunjavanje unaprijed zadate priče: gledalac piše da je film upalio iz čiste radoznalosti, ali je dobio „potpunu naraciju i narcizam“, te se pita zašto je ovakav film uopšte snimljen dok je Donald Tramp još u politici.
Po njemu, sve djeluje kao naduvani promotivni spot s „mrvicama Melanije“, za koju kaže da ima „ličnost luka“.
Zaključuje da je izdržao do kraja, ali da je film bio toliko dosadan da „nije bio ni dovoljno zanimljiv za gledanje, ni dovoljno opuštajući za zaspati“, a pritom previše fokusiran na poruku da bi se uopšte pratio bez napora, piše Index.hr.

Kritičari nemilosrdni prema "Melaniji": Čisti pakao i propaganda

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović susreo se u Njujorku sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država, Donaldom Trampom i prvom damom Melanijom Tramp.
Milatović ističe ponos zbog 120 godina diplomatskih odnosa između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.
- Nastavljamo da gradimo mostove saradnje i prijateljstva - zaključio je Milatović na mreži Iks.&nbsp;

1250x600

1084x550

Milatović: Nastavljamo da gradimo mostove saradnje i prijateljstva između Crne Gore i SAD-a

Američki predsjednik Donald Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen razgovarali su o djeci koju je iz Ukrajine tokom rata navodno otela Rusija. Fon der Lajen juče je prisustvovala sastanku na kojem je Tramp ugostio evropske i NATO čelnike kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini.
Supruga američkog predsjednika, Melanija Tramp, spomenula je tešku situaciju djece u Ukrajini i Rusiji u pismu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koje mu je Tramp lično uručio tokom sastanka na Aljasci.
Tramp je objavio da je sa predsjednicom EK razgovarao o „ogromnom svjetskom problemu nestale djece“, bez spominjanja neke određene zemlje u objavi.
- Ovo je takođe velika tema s mojom suprugom Melanijom. To je tema na vrhu svih lista, i svijet će zajedno raditi na njenom rješavanju, nadajući se da će ih vratiti kućama njihovim porodicama - napisao je on u objavi na društvenim mrežama.
Fon der Lajen je, dijeleći njegovu objavu, dodala i da cijena koju plaćaju ljudi u ratu u Ukrajini mora da se okonča.
- To znači da svako ukrajinsko dijete koje je otela Rusija mora biti vraćeno svojim porodicama - navela je.
Ukrajina tvrdi da je ruska strana otela desetine hiljada djece i odvela ih u Rusiju od početka invazije 2022. godine.
Kijev odvođenje djece bez saglasnosti porodice ili staratelja naziva ratnim zločinom. Moskva tvrdi da štiti djecu od opasnosti u ratnoj zoni.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava saopštila je da je Rusija nanijela patnju milionima ukrajinske djece i krši njihova prava od 2022. godine.

Fon der Lajen: Svako ukrajinsko dijete koje je otela Rusija mora biti vraćeno svojim porodicama

Predsjednik SAD-a Donald Tramp i prva dama Melanija Tramp prisustvovaće sahrani pape Franja, objavio je predsjednik SAD-a na svojoj mreži Truth Social.
- Melanija i ja ćemo ići na sahranu pape Franja u Rim. Radujemo se što ćemo biti tamo - napisao je Tramp.
Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom se naređuje da se sve savezne i državne zastave vijore na pola koplja u znak sjećanja na Franja, koga je nazvao „dobrim čovjekom“ koji je „volio svijet“, prenio je The Hill.
Datum sahrane određuju kardinali, ali se obično održava između četiri dana i šest dana nakon papine smrti. Uključuje misu u bazilici Svetog Petra, gdje će kovčeg biti lociran za javno razgledanje prethodnih dana.
Sahrana pape Jovana Pavla II 2005. održana je šest dana nakon njegove smrti. Tadašnji predsjednik Džordž Buš i bivši predsjednici Klinton i Džordž H. Buš, kao i drugi američki zvaničnici, prisustvovali su sahrani.
Nakon sahrane, katolički kardinali bivaju pozvani u Rim da učestvuju u onome što je poznato kao konklava, tokom koje tajnim glasanjem biraju novog papu.&nbsp;

Tramp objavio: Melanija i ja ćemo ići na sahranu pape Franja u Rim

Buduća prva dama SAD Melanija Tramp kaže da se spakovala i spremna je za povratak u Bijelu kuću, gdje će njen sin Baron imati spavaću sobu, a planira i da oživi njenu inicijativu "Be Best" koja je služila za zaštitu dječje dobrobiti.
U intervjuu za Foks njuz koji je emitovan danas, Melanija Tramp, supruga ponovo izabranog predsjednika SAD Donalda Trampa, rekla je da je najavljeni dokumentarac o njenom životu, koji će biti distribuiran ove godine preko Amazon Prajma – njena ideja, inspirisana prijemom na koji je naišla njena nedavno objavljena memoarska knjiga.
- Tako sam došla na ideju da se napravi film – film o mom životu. Moj život je nevjerovatan. Nevjerovatno je pun događaja. I, rekoh svome agentu, znaš imam ovu ideju, pa te molim idi i napravi za mene jedan ugovor - ispričala je ona.
Dokumentarac je posljednji pokazatelj veze između osnivača Amazona Džefa Bezosa i Donalda Trampa.
Amazon je u decembru obznanio da će donirati milion dolara za inauguracioni fond Donalda Trampa, i da će prenostiti Trampovu inauguraciju 20. januara preko Prajm video striming servisa te kompanije. To je odvojena donacija, takođe vrijedna milion dolara.
Melanija Tramp je rekla da se spakovala radi ponovnog boravka u Bijeloj kući, i da je izabrala namještaj koji će prenijeti tamo. Drugi put je jednostavnije rekla je, uz obrazloženje da sada poznaje sobe u kojoj će porodica živjeti.
Njen sin Baron, koji ima 18 godina i upisao je Univerzitet u Njujorku, imaće sopstvenu sobu kad dolazi u posjetu familiji u Bijelu kuću.

Melanija Tramp: Spakovala sam se i spremna sam za povratak u Bijelu kuću

Melanija Tramp najvjerovatnije se neće preseliti u Bijelu kuću kao prva dama, prenosi danas CNN pozivajući se na više izvora, navodeći da je jedna od njenih prvih odluka da danas preskoči tradicionalni, simbolični susret sa aktuelnom prvom damom Džil Bajden.
Sadašnji i budući predsjednici SAD Džozef Bajden i Donald Tramp razgovaraće u 11 sati po lokalnom vremenu u Ovalnoj kancelariji, ali Džil Bajden neće biti u prilici da ugosti Melaniju Tramp.
Članovi Trampovog tima jasno su joj stavili do znanja da je važno da ode u Bijelu kuću, ali buduća prva dama je na društvenoj mreži X poručila da neće prisustvovati sastanku.
Melanija Tramp je nedavno u intervjuu za Foks njuz rekla da nije zabrinuta zbog ponovnog života u Bijeloj kući, jer sada ima više iskustva i znanja.
- Kad uđete, tačno znate što možete da očekujete - rekla je ona.
Očekuje se da prva dama većinu vremena u naredne četiri godine neće provoditi u Bijeloj kući, već između Njujorka i Palm Biča na Floridi, prenosi CNN, koji dodaju da će uvijek biti prisutna na velikim događajima i imaće svoje prioritete kao prva dama.

Melanija Tramp neće u Bijelu kuću

Melanija Tramp u svojim nadolazećim memoarima piše da žene imaju pravo na pobačaj, objavile su britanske novine Gardijan (The Guardian), dok njen suprug Donald Tramp podržava pravo američkih saveznih država da ograniče prekid trudnoće.
- Zašto bi iko osim same žene imao moć odlučivanja o tome šta ona čini sa svojim tijelom - napisala je Melanija Tramp u svojim memoarima koji će biti objavljeni četiri nedjelje prije američkih predsjedničkih izbora 5. novembra, na kojima se njen suprug nadmeće protiv demokratkinje Kamale Haris.
- Ograničiti pravo žene da odluči da okonča neželjenu trudnoću je isto što i oduzeti joj kontrolu nad vlastitim tijelom. To uvjerenje imam tokom cijelog svog odraslog života - citira Gardijan memoare Melanije Tramp.
Britanski list naveo je da je nabavio primjerak knjige naslovljene „Melanija“, koja će biti objavljena 8. oktobra. Portparol bivše prve dame nije odmah odgovorio na Rojtersov zahtjev za komentarom.
Republikanac Donald Tramp je ranije nagovijestio da bi mogao da podrži nacionalnu zabranu abortusa iza 15. nedjelje trudnoće, ali je u aprilu rekao da su politička pitanja važnija na prvim predsjedničkim izborima otkako je Vrhovni sud ukinuo presudu u slučaju Ro protiv Vejda iz 1973, čime je okončano gotovo 50-godišnje savezno pravo na abortus.
Tramp kaže da bi savezne države trebalo da odlučuju o zakonima o pobačaju, i da podržava izuzetke za zabranu u slučajevima silovanja, incesta ili zaštite života majke.
Predizborne ankete predviđaju tijesnu trku, pri čemu će sedam ključnih saveznih država vjerovatno odlučiti o ishodu izbora.
Demokrate pravo na abortus vide kao popularno pitanje koje bi Haris mogla da upotrijebi protiv Trampa. Anketa Rojters/Ipsos sprovedena između 21. i 28. avgusta ustanovila je da većina glasača, uključujući 34 odsto republikanaca, želi da idući predsjednik zaštiti ili poveća pristup abortusu.
Tramp preuzima zasluge za odluku Vrhovnog suda da 2022. ukine presudu iz slučaja Ro protiv Vejda, koja je štitila pravo na abortus do 24. i 28. nedjelje trudnoće, jer su presudili glasovi suija koje je postavio Tramp.

Melanija Tramp stala u odbranu prava na abortus

Bosna i Hercegovina je kulturna i nacionalna matica svih Bošnjaka, dok je Crna Gora država i domovina onim Bošnjacima koji u njoj žive.
Ovim je riječima poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujih-Harbić, u izjavi za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/strujic-harbic-za-pobjedu-bosna-je-kulturna-i-nacionalna-matica-a-crna-gora-je-drzava-i-domovina">Pobjedu,</a> pojasnila stav koji je iznijela u nedjelju u Sarajevu, govoreći na konferenciji „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“, a koji je naišao na oštre kritike predstavnika ovdašnje političke javnosti.
Strujić-Harbić je na tom skupu, žaleći se na to što je narod kome pripada u Crnoj Gori prepušten sami sebi, rekla kako Bošnjaci Bosnu i Hercegovinu „gledaju kao svoju matičnu državu“.
- Srbi u Crnoj Gori imaju iza svojih leđa Srbiju, Albanci dvije države, Hrvati imaju dvadesetčetvorosatnu komunikaciju, a Bošnjaci sa matičnom državom nemaju komunikaciju ni na mjesečnom nivou – rekla je Strujić-Harbić.
Komentarišući brojne kritike koje su ti njeni navodi izazvali, Strujić-Harbić je u izjavi za naš list poručila kako je dobro to što se, kako je rekla, prati ono što govori i ono što kao funkcionerka Bošnjačke stranke radi.
- Međutim, red je da neke stvari ponovim jasno, pa da krenem redom, od osnovnog gradiva. Bošnjaci, sviđalo se to nekome ili ne, znaju da imaju svoju kulturnu i nacionalnu maticu, a to je Bosna i Hercegovina. I to je fakat. Crna Gora je, isto tako, država i domovina Bošnjaka koji u njoj žive. Mi smo autohtoni narod koji ovdje živi stoljećima i ovoj državi pripadamo. I to je fakat – naglasila je poslanica BS-a.
Kao još jednu činjenicu Strujić-Harbić podvlači i to što ovdašnji Bošnjaci „Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru doživljavaju kao dio svog kulturnog, tradicionalnog i intelektualnog identiteta“.
- Fakat je i to da su Bošnjaci dali mnogo Crnoj Gori, kao što je i Crna Gora dala mnogo Bošnjacima. Bošnjaci u Crnoj Gori nikada nijesu uzimali, uvijek su doprinosili – poručila je ona.
Pojasnila je i da se doprinos Bošnjaka Crnoj Gori potvrđuje kroz to što je više od 90 odsto njih na referendumu 2006. godine glasalo za obnovu njene nezavisnosti i podržalo njeno članstvo u NATO-u.
- I danas smo ti koji, kao jedina dosljedna, evropska politička konstanta u Crnoj Gori, od svog osnivanja, predvodimo evropske integracije i uskoro ćemo ih, ako Bog da, i privesti kraju. A tamo ćemo čekati i ostale države u kojima Bošnjaci žive. Jer je evropski prostor jedini način da se Bošnjaci povezuju, bez granica, bez konflikata i bez teritorijalnih ambicija, za razliku od mnogih drugih – zaključila je Kenana Strujić-Harbić.
Njenu izjavu da crnogorski Bošnjaci BiH doživljavaju kao maticu juče je pokušao da pojasni i njen stranački kolega Jasmin Ćorović navodeći kako je „činjenica da brojni Bošnjaci BiH doživljavaju duhovnim i kulturnom centrom Bošnjaka“.
Ćorović je ocijenio i kako je žalosno to što BS i Bošnjaci i pored svega što su uradili za Crnu Goru i dalje moraju da dokazuju svoju privrženost i odanost ovoj državi.
- Ne želimo nikom da se pravdamo i dokazujemo, baš zato što je Crna Gora naša država isto koliko i svih drugih koji u njoj žive. Nijesu Bošnjaci došli u Crnu Goru, nego je Crna Gora došla Bošnjacima. Ali, mi smo je prihvatili. I to istinski i ljudski. Kao svoju. Ona je naša matična država, jer smo mi ovdje autohtoni narod, vjekovima tu živimo i utemeljeni smo na ovoj zemlji. Crna Gora je naša domovina, ne damo da je ikome više ili manje bliža, viša i ljepša. To što volimo i neke druge države ne treba da je problem nikome. Jer Bošnjaci su uvijek bili dobri domaćini, a dobar domaćin vodi računa ne samo o svojoj kući, nego i o dobrom odnosu sa komšijama – saopštio je Ćorović.
Manje razumijevanja za izjavu Strujić-Harbić imao je odbornik Evropskog saveza u Bijelom Polju Adnan Striković, koji joj je, u prvoj reakciji na njene tvrdnje o BiH kao matici svih Bošnjaka, poručio kako to može da govori jedino u svoje lično ili u ime članova BS-a iako je, kako je naveo, siguran da i među njima ima mnogo onih koje takav narativ duboko vrijeđa.
- Ukrali ste ime naroda i dali ga političkoj partiji. Ne kradite ljudima i intimu i ne određujte im ko su, što su i odakle su. Moja matična i jedina država je Crna Gora, a moje srce zaigra jedino na „Oj svijetla majska zoro“. Neka ovo bude upozorenje svima koji pokušavaju drugima nametati identitet i porijeklo. Manite se rđava posla dok još imamo strpljenja da učtivo reagujemo - naveo je Striković.
Nakon brojnih kritika koje su uslijedile na račun Strujić-Harbić, Striković je ponovo reagovao navodeći kako njegov cilj nije bila njena diskreditacija i podsticanje na udruženu hajku, a kako sve počinje da liči upravo na to.
- Kenanu Strujić-Harbić poznajem preko 15 godina kao korektnu i pametnu osobu. Ona takav odnos ne zaslužuje i to ne samo jer je dama. Mišljenje o njoj nijesam promijenio ni zbog drugih stvari ili partijskih stavova sa kojima se ne slažem, pa neću ni zbog ovoga. Ukoliko stvarno BiH doživljava matičnom državom, nijesam oduševljen i žao mi je zbog toga, ali ona i na takav stav ima pravo. Reagovao sam jer je svoj stav iznijela kao opšti, kao stav svih Bošnjaka, a na to niko nema pravo, ako ni zbog čega, onda zbog toga što Bošnjaci u Crnoj Gori imaju različite stavove po mnogim pitanjima, pa i tom. No bez obzira na sve, ne zaslužuje javni linč i to neću dozvoliti, bar ovdje gdje mogu da iskontrolišem i molim sve da se suzdrže – napisao je Striković u objavi na Fejsbuku.
Zbog izjave Strujić-Harbić reagovala je i potpredsjednica Socijaldemokratske partije Amina Cikotić, ocjenjujući kako je „shvatanje Bošnjaka po mjeri Bošnjačke stranke pogubno po naše društvo“.
- Nakon niza neuspjelih pokušaja da svakog ko je Bošnjak, a nije podržavalac BS-a u potpunosti stigmatizuju i ponize, ostaje još da nam kažu da nijesmo Bošnjaci ako nam je matična država Crna Gora. Rukovodstvo BS-a (sigurna sam ne i njihovi članovi) možda ima drugu matičnu državu, ali mi ne. Sad već i previše liče svojim koalicionim partnerima. Drž’te se Mandića i ne podvaljujte nam - poručila je Cikotić u objavi na Iksu. Đ. ĆORIĆ
<h2>Crna Gora nikada nije bila Bosna</h2>
 
U pokušaju da odbrani stavove poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić-Harbić, potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović otišao je korak dalje, tvrdeći u objavi na platformi Iks kako je „sjever Crne Gore od Tvrka do 1912. godine bio Bosna“.
Komentarišući ovu izjavu, istoričar Vukota Vukotić ističe kako „jedino što na to može da kaže je da je to nebuloza“.
Vukotić je, u izjavi za Pobjedu, pojasnio da je Kraljevina Bosna tokom srednjeg vijeka često mijenjala izgled i veličinu, ali da je rijetko kada prelazila Drinu kao granicu.
- Čak i kada je za vrijeme kralja Tvrtka Kotromanića pokušano spajanje Bosne i Raške, kontrola nad sadašnjim sjeverom Crne Gore nije postojala. Veliki dio tih područja pripadao je državi Balšića ili drugim feudalnim gospodarima. Čak i u osmanskom periodu taj kraj je mijenjao nadležnosti ili bio dio Kosovskog vilajeta. Tako da nikako ne možemo reći da je do 1912. sjever Crne Gore bio dio Bosne – zaključio je Vukotić.

Strujić-Harbić: Bosna je kulturna i nacionalna matica, a Crna Gora je država i domovina

U nižim predjelima saobraća se po uglavnom suvim kolovozima, izuzetak su pojedine dionice na sjeveru zemlje. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone. Iz AMSCG-a apeluju na vozače da brzinu kretanja vozila prilagode uslovima na putu.
Od 15.11.2025.godine do 1.4.2026.godine upotreba zimskih guma za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara - Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.Predvidjeno je da radovi traju do 28.02.2026 godine.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog izvodjenja radova na adaptaciji puta.
Do 28.02.2026.godine odobrava se totalna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvodjenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Djurdjevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji mosta Djurdjevica Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Za period od 19.01.2026. god do 15.06.2026. god doći će do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge.Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta izmedju raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina u periodu izmedju 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj se obavlja naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju.Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Od 20.02.2026.godine do 24.02.2026.godine, odobrava promjena sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izvođenja radova za potrebe izrade Glavnog projektra sanacije trupa regionalnog puta R-23 dionica Danilovgrad - Spuž - Rogami.
U Podgorici se odobrava se potpuna obustava zbog izvodjenja radova na izgradnji Bulevara Vojislavljevića -Faza II-u dijelu od ulice Kralja Nikole do ulice Princeze Ksenije. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju I prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima su3 osobe zadobile lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Kolovozi uglavnom suvi, vozači da prilagode brzinu uslovima na putu

Iako su otvorene liste dobro rješenje, poslanici i vlasti i opozicije skeptični da će taj dio izborne reforme sprovesti do zakazanih izbora u junu iduće godine.&nbsp;
Kopredsjedavajući Odboru za izbornu reformu i poslanik DPS-a Nikola Rakočević smatra da bi to pak bilo izvodljivo ako bi bilo političke volje. Kada je riječ o predlogu šefa države da se o otvorenim listama odlučuje na referendumu, parlamentarci nemaju ništa protiv, ali poručuju da je neupitno žele li građani da biraju konkretna imena, a ne partije.
Izborno zakonodavstvo se ne mijenja godinu prije izbora, zbog čega izborna reforma mora biti kompletirana u junu ove godine.
Opšti lokalni izbori prethodnim izmjenama tempirani za 13. jun 2027. godine, a u tom periodu je i očekivani termin redovnih parlamentarnih izbora.
Već nekoliko mjeseci na čekanju je inicijativa predsjednika države za raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih lista u izborno zakonodavstvo. To predviđa da birači glasaju direktno za određenog kandidata, a ne za izbornu listu. No, još nema informacija hoće li se o tom predlogu uopšte i raspravljati u Skupštini.
Savjetnik šefa države Nebojša Vuksanović smatra da je važeći izborni sistem u potpunosti podređen interesima partija, a to nije ono što, kako tvrdi, građani žele.
- Političke partije su, mogu tako kolokvijalno reći, doktorirale sadašnji sistem i potpuno ga stavile u funkciju isključivo partijskih interesa. To nije ono što hoće građani Crne Gore i to nije najbolje rješenje - kaže on.
A da bi otvorene izborne liste bile dobro rješenje, ocjenjuju poslanici i vlast i opozicije.
- Lično mislim da bi to dobro rješenje bilo, da su izbori direktni, da su otvorene liste i zbog građana i zbog budućnosti. Međutim, situacija je takva da se mi začini da smo malo dalje od toga, barem još za naredne izbore, što ne znači da se neće nešto uraditi i za ubuduće - kaže potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
Za građane dobra prilika da biraju koga žele da ih predstavlja, za političare veća odgovornost, ističe poslanik SD-a Nikola Zirojević.
- Mi bili svjesni da ukoliko svoj posao ne radimo kako treba, čak možda i oni koji glasaju u našu partiju ne bi u idućem izbornom ciklu glasali za nas konkretno. Imajući u vidu da se na Odboru uopšte nije razgovaralo o ovoj temi, vjerujem da bi potencijalno moglo biti problematično da se to realizuje za predstojeće lokalne i parlamentarne izbore - &nbsp;kaže.
Kopredsjedavajući Odboru za izbornu reformu Nikola Rakočević (DPS), mišljenja je da vrijeme nije problem, već da je riječ o nedostatku političke volje.
- Smatram da velika većina partija koje su na vlasti ne žele otvorene liste, jer ne žele da se izlože sudu građana o njihovom radu. Zbog toga, vrlo vjerovatno, da kroz rad odbora za izbornu reformu do kraja jula mjeseca nećemo doći do tog rješenja. Nadam se da će me vrijeme demantovati - &nbsp;kaže Rajočević.
A da se o otvorenim listama odlučuje na referendumu, poslanici Camaj i Zirojević ne bi imali ništa protiv te ideje.
- Potpuno je u konačnom nevažno na koji način, sve dok je taj način zakonit i dok taj način garantuje veći stepen demokratije u crnogorskim izbornim sistemima - kaže Zirojević.
- Mislim da rješenje da se građani pitaju da li žele otvorene liste ne bi bilo loša ideja, ali sam uvjeren da bez referenduma stav građana je takav da bi prije ljude birali po imenima, nego po strankama - &nbsp;kazao je Camaj.
Rakočević &nbsp;je uvjeren da svi građani žele da biraju one koji će ih predstavljati, tako da po njegovom mišljenju referendum je potpuno nepotreban.
- Siguran sam da svi građani danas u Crnoj Gori žele da direktno biraju one za koje smatraju da ćeih predstavljati - kazao je on.
Podsjećamo, u inicijativi predsjednika Jakova Milatovića o otvorenim listama, navodi se, pored ostalog, da je referendum jedini način da se osigura sprovođenje volje i nametne obaveza za poslanicima da rade u interesu građana, a ne za šefove svojih partija.

Vrijeme ističe za otvorene liste

Danas će u Crnoj Gori preovlađivati sunčano vrijeme u južnim i centralnim krajevima, uz povremenu slabu do umjerenu oblačnost, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
U sjevernim predjelima biće promjenljivo oblačno, a krajem dana i tokom noći mjestimično su moguće slabe padavine.
Vjetar će uglavnom biti slab do umjeren i promjenljivog smjera, dok se u večernjim i noćnim satima ponegdje očekuje umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Jutarnje temperature kretaće se od -3 do 8 stepeni, dok će najviša dnevna dostići između 5 i 17 stepeni.

Tag: melanija-tramp