Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nasilja motivisanog mržnjom 2023. bilo u 19 slučajeva, lani 21 osoba priznata kao izbjeglica

U međunarodnoj akciji na presijecanju važnog krijumčarskog kanala kojim su migranti iliegalno prebacivani preko Balkana na teritorije zemalja Zapadne Evrope do sada je uhapšeno 13 osoba, piše Pobjeda.
Akcija je realizovana u saradnji Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave policije i Specijalnog policijskog odjeljenja juče i danas.
Kako piše Pobjeda, kriminalna organizacija koju je predvodio državljanin Pakistana je u saradnji sa djelovima krijumčarske mreže iz Pakistana, Turske, Grčke, Albanije i Crne Gore realizovala veliki broj ilegalnih prelazaka tokom 2024.
Ruta kretanja migranata bila je Turska - Grčka - Albanija - Crna Gora i dalje ka teritoriji Bosne i Hercegovine odakle su nastavljali kretanje prema zemljama EU.
Balkanska ruta je godinama važan kanal krijumčarenja migranata. Crna Gora se nalazi na južnom kraku ove rute.
Međunarodne krijumčarske organizacije su tokom 2024. pokušale da dio svojih aktivnosti prenesu na crnogorsku teritoriju usljed akcija koje je protiv ovih organizacija sprovela Srbija u graničnom području sa Mađarskom, Bugarskom i Hrvatskom.

Portal ETV

Realizovana akcija presijecanja krijumčarskog kanala migranata, uhapšeno 13 osoba

Britanski kralj Čarls odao je počast Evi Šlos, preživjeloj iz logora Aušvic i polusestri Ane Frank koja je umrla u 97. godini.
Šlos je bila suosnivač i počasna predsjednica Fondacije Ane Frank čiji je pokrovitelj kraljica Kamila, prenosi danas BBC.
Šlos i njena porodica su 1940-ih protjerani iz svog doma u Austriji. Živjeli su kao izbjeglice u Holandiji prije nego što su ih zarobili i poslali u ozloglašeni logor Aušvic.
U objavi preko društvenih mreža kralj Čarls je napisao "moja supruga i ja smo jako rastuženi viješću o smrti Eve Šlos".
"Nemoguće je shvatiti užase koje je preživjela kao mlada žena, a ipak je ona posvetila ostatak svog života prevazilaženju mržnje i predrasuda, promovisanju ljubaznosti, hrabrosti, razumijevanja i otpornosti svojim neumornim radom za Fondaciju An Frank Velika Britanija i učeći o holokaustu širom svijeta", napisao je on.
"Oboje smo privilegovani i ponosni što smo je poznavali i duboko je cijenimo", napisao je kralj.
Kada je Šlos i njenu porodicu oslobodila sovjetska armija u januaru 1945. ona i njena majka Elfride Frank bile su jedva žive. Njen brat i otac su umrli u logoru.
Elfride, poznata kao Frici, koja se vratila u Amsterdam, udala se za Ota Franka, oca Ane Frank koji je takođe uspio da preživi nacističke logore.
Posljednjih 40 godina Šlos je posvetila svoj život naporima da spriječi ponavljanje istorije.
Kao suosnivač Fondacije Ana Frank Velika Britanija, čuvala je sjećanje na Anu Frank i učila ljude o holokaustu.
Dnevnik Ane Frank, priča o životu Jevreja pod nacističkom okupacijom iz prve ruke, prodat je u više od 30 miliona primjeraka i preveden je na 70 jezika, i obavezno je štivo u školama širom svijeta.
Šlos je često putovala u Evropu, govorila mladima i posebno širila poruku da ne treba gajiti mržnju.
"Radila sam jako, jako predano da promijenim stavove ljudi", rekla je Šlos za BBC u junu 2021. godine.
"Svaka osoba koju ubijediš da ne bude rasista je pozitivna stvar", rekla je ona.
Šlos se 1951. preselila u London da studira fotografiju. Tamo je upoznala svog supruga Zvija Šlosa, njemačkog Jevrejina koji je pobjegao u Palestinu za vrijeme rata kada je njegov otac zatvoren u logoru Dahau.
Par se nastanio u Londonu i postali su britanski državljani.
Njen suprug je umro u Londonu 2016. godine. Za sobom su ostavili ćerke, zeta i unuke, saopštila je Fondacija.

Umrla Eva Šlos - preživjela iz logora Aušvic, i polusestra Ane Frank

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin izjavio je da su uništena još četiri drona koja su letjela ka Moskvi, čime su oborene ukupno 32 bespilotne letjelice koje su letjele ka ruskoj prijestonici.
- Sistemi protivvazdušne odbrane Ministarstva odbrane oborili su četiri bespilotne letjelice koje su letjele ka Moskvi. Službe za vanredne situacije rade na mjestu pada - napisao je Sobjanjin na svom Max kanalu, prenosi Interfaks.
Gradonačelnik Moskve je ranije rekao da su snage protivvazdušne odbrane Ministarstva odbrane uništile 28 bespilotnih letjelica koje su letjele ka ruskoj prijestonici.

Sobjanjin: Oborene 32 bespilotne letjelice koje su se kretale ka Moskvi

Svrgavanje predsjednika Nikolas Madura izvelo je u prvi plan dugu krizu Venecuele – jednu od najvećih neriješenih suverenih nesolventnosti na svijetu.
Nakon godina ekonomske krize i američkih sankcija koje su odvojile zemlju od međunarodnih tržišta kapitala, Venecuela je u kasnoj 2017. godini proglasila nesolventnost nakon što je propustila plaćanja međunarodnih obveznica koje je izdala vlada i državna naftna kompanija Petroleos de Venecuela, poznata kao PDVSA.
Od tada, akumulirana kamata i pravni zahtjevi vezani za ranije eksproprijacije povećali su neplaćeni glavni dug, čineći ukupne spoljne obaveze mnogo većim od nominalne vrijednosti originalnih obveznica.
Dugovi u problemu Venecuele porasli su od kada je američki predsjednik Donald Tramp došao na vlast u januaru 2025. godine, dok su spekulanti kladili na mogućnost političkih promjena.
Ispod je pregled koji subjekti duguju novac, šta bi moglo biti uključeno u restrukturiranje i ko bi mogao zakucati na vrata Karakasa da naplati.
<h3>Koliko Venecuela duguje?</h3>
Analitičari procjenjuju da Venecuela ima oko 60 milijardi dolara neplaćenih obveznica. Međutim, ukupni spoljni dug, uključujući obaveze PDVSA, bilateralne zajmove i arbitražne nagrade, iznosi približno 150–170 milijardi dolara, zavisno od načina računanja akumulirane kamate i sudskih presuda, prema analitičarima.
Međunarodni monetarni fond procjenjuje nominalni BDP Venecuele za 2025. na oko 82,8 milijardi dolara, što implicira odnos duga i BDP-a između 180%-200%.
PDVSA obveznica koja je prvobitno dospjela 2020. bila je osigurana većinskim udjelom u američkoj rafineriji Citgo, koja je u konačnici u vlasništvu PDVSA sa sjedištem u Karakasu. Citgo je sada sredstvo koje je u središtu sudski nadgledanih napora povjerilaca da povrate vrijednost.
<h3>Ko šta drži?</h3>
Godine sankcija, uključujući zabranu trgovine dugom Venecuele, otežale su praćenje vlasništva.
Najveći dio komercijalnih povjerilaca vjerovatno čine međunarodni vlasnici obveznica, uključujući specijaliste za problematični dug, poznate i kao „fondsovi lešinari“.
Među povjeriocima je grupa kompanija kojoj je dodijeljena naknada putem međunarodne arbitraže nakon što su imovina eksproprisana od strane Karakasa. Američki sudovi su potvrdili višemilijardne nagrade ConocoPhillipsu i Crystallexu, između ostalih, pretvarajući te zahtjeve u obaveze duga i omogućavajući povjeriocima da potražuju venecuelanske imovine.
Rastući broj sudski priznatih tražilaca konkuriše za povrat od matične kompanije Citgo kroz američke pravne postupke. Sud u Delaveru registrovao je oko 19 milijardi dolara zahtjeva za aukciju PDV Holdinga, matične kompanije Citgo, što višestruko premašuje procijenjenu vrijednost ukupne imovine Citgoa. PDV Holding je u potpunom vlasništvu PDVSA-e.
Karakas također ima bilateralne povjerioce, prvenstveno Kinu i Rusiju, koji su odobrili zajmove kako Maduru tako i njegovom mentoru, bivšem predsjedniku Ugu Čavezu.
Tačne brojke je teško provjeriti jer Venecuela godinama nije objavljivala sveobuhvatne statistike duga.
<h3>Daleko restrukturiranje?</h3>
S obzirom na mnoštvo zahtjeva, pravnih postupaka i političku neizvjesnost, formalno restrukturiranje očekuje se da će biti složeno i dugotrajno.
Rješavanje suverenog duga moglo bi biti zasnovano na MMF-ovom programu koji postavlja fiskalne ciljeve i pretpostavke održivosti duga. Međutim, Venecuela nije imala godišnju konsultaciju sa IMF-om skoro dvije decenije i ostaje zatvorena za finansiranje ovog fonda.
Američke sankcije su još jedna prepreka. Od 2017. godine, ograničenja nametnuta od strane i republikanske i demokratske administracije značajno su ograničila sposobnost Venecuele da izda ili restrukturira dug bez eksplicitnih dozvola Ministarstva finansija SAD.
Nije jasno šta će biti sa američkim sankcijama. Za sada, predsjednik Donald Tramp je rekao da će SAD „voditi“ ovu naftnu zemlju.
<h3>Koje su vrijednosti povrata?</h3>
Obveznice su u 2025. godini vratile oko 95% na indeksnom nivou. Mnogima se sada trguje po cijeni između 27-32 centa po dolaru, pokazuju podaci MarketAxessa.
Analitičari Citigroupa u novembru su procijenili da bi smanjenje glavnice od najmanje 50% bilo potrebno za obnavljanje održivosti duga i zadovoljenje potencijalnih uslova IMF-a.
Po osnovnom scenariju Citigroupa, Venecuela bi mogla ponuditi povjeriocima 20-godišnje obveznice sa kamatom od oko 4,4%, zajedno sa 10-godišnjom obveznicom bez kupona za nadoknadu za neplaćenu kamatu. Koristeći izlazni prinos od 11%, Citi procjenjuje neto sadašnju vrijednost paketa na sredinu 40-ih centi po dolaru, sa potencijalnim povratima do visokih četrdesetih centi ako Venecuela izdaje dodatne uslovne instrumente, poput obveznica vezanih za naftu.
Drugi investitori vide širi raspon. Aberdeen Investments je u septembru prvobitno procijenio povrate od oko 25 centi po dolaru za venecuelanske obveznice, ali poboljšani politički i sankcijski scenariji mogli bi povećati povrate u niske do srednje 30-e, zavisno od strukture bilo kakvog dogovora i upotrebe instrumenata vezanih za naftu ili BDP.
<h3>Koja je ekonomska situacija Venecuele?</h3>
Pretpostavke o povratu stoje na tmurnom ekonomskom horizontu.
Ekonomija Venecuele dramatično je opala nakon 2013. godine, kada je proizvodnja nafte naglo pala, inflacija se ubrzala, a siromaštvo poraslo. Iako je proizvodnja donekle stabilizovana, niže globalne cijene nafte i popusti na venecuelansku naftu ograničavaju povećanje prihoda, ostavljajući malo prostora za servisiranje duga bez dubokog restrukturiranja. Nedavna američka blokada tankera sa sankcionisanom naftom pogoršala je situaciju.
Tramp je rekao da su američke naftne kompanije spremne da se upuste u težak zadatak ulaska u Venecuelu i investiranja u obnovu proizvodnje, ali detalji i rokovi ostaju nejasni. Chevron je u ovom trenutku jedina američka velika kompanija koja radi na naftnim poljima Venecuele.

Kome Venecuela duguje milijarde

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost razmatrane tri ključne teme – regionalna vojna i politička bezbjednost sa osvrtom na situaciju u Evropi i svijetu, energetska bezbjednost i američka akcija na teritoriji Venecuele.
Vučić je naglasio da je Srbija svjesna složenosti svoje pozicije na jugoistoku Evrope, ističući da se, kako je naveo, „ruši stari svjetski poredak“ i da međunarodna pravila više ne važe.
„Moramo sebi priznati da Povelja Ujedinjenih nacija više ne funkcioniše, posebno nakon akcije Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli. Danas u svijetu dominira pravo sile – ko je jači, taj tlači“, rekao je Vučić.
On je ocijenio da reakcije predstavnika Evropske unije na dešavanja u Venecueli pokazuju da se rukovode sopstvenim interesima, navodeći da ih, između ostalog, brine pitanje Grenlanda.
Predsjednik Srbije izrazio je zabrinutost zbog, kako je rekao, ubrzanog naoružavanja Prištine, koje se, prema njegovim riječima, odvija suprotno Povelji UN, uz značajnu ulogu Turske. Takođe je naveo da Priština, Tirana i Zagreb rade na razvoju „kompleksnog vojnog sistema“.
„Pripremamo se za odbranu od onih koji otvoreno prijete našoj zemlji“, poručio je Vučić, dodajući da se na sjednici razgovaralo o daljem jačanju odbrambenih kapaciteta Srbije.
U narednih godinu i po dana, istakao je Vučić, „udvostručićem vojne kapacitete, a ljudske kapacitet će povećati za trećinu“.
“Use i u svoje kljuse”, naveo je Vučić, te istakao da i „ako da krene neko iz regiona protiv nas, niko nam neće pomoći osim nas samih“.
Neće nas da napada Amerika ili neka velika sila…, dodao je.
“Čuvamo mir ne napadajući nikoga, ali imamo veliku odvraćajuću snagu. U ovom trenutku ne postoji opasnost od agresora. Naša snaga je veća od opasnosti potencijalnog agresora “, rekao je Vučić.
Govoreći o energetskoj bezbjednosti, Vučić je ukazao na velike promjene u svijetu, navodeći da je američki predsjednik Donald Tramp osnovao Agenciju za dominaciju SAD u oblasti energetike. Ocijenio je da SAD teže potpunoj dominaciji u energetskom sektoru, ističući Venecuelu kao ključni primjer.
Vučić je najavio i da će Rafinerija početi sa radom 17. ili 18. januara, te da se očekuje dolazak prvih 85.000 tona sirovine do sredine mjeseca.
Osvrćući se na međunarodne primjere iz prošlosti, Vučić je govorio o sudbini bivših lidera poput Slobodana Miloševića, Muamera el Gadafija i Bašara el Asada, ocjenjujući da se danas više ne vodi računa o međunarodnim normama, već isključivo o interesima i kontroli resursa.
„Srbija čuva mir i ne prijeti nikome, ali ima snažnu odvraćajuću moć. U ovom trenutku ne postoji neposredna opasnost od agresije“, zaključio je Vučić.

Vučić o intervenciji SAD u Venecueli, predviđa pokušaje napada iz regiona na Srbiju

Američki napad na Venezuelu ohrabrit će Kinu da ojača svoje teritorijalne zahtjeve nad područjima poput Tajvana i dijelova Južnog kineskog mora, ali neće ubrzati bilo kakvu potencijalnu invaziju na Tajvan, rekli su analitičari za Rojters.
Razmatranja kineskog predsjednika Xi Jinpinga o Tajvanu i njegov vremenski okvir odvojeni su od situacije u Latinskoj Americi te su više pod utjecajem unutrašnjih prilika u Kini nego poteza Sjedinjenih Država, naveli su oni.
Ipak, analitičari kažu da drzak potez predsjednika Donalda Trampa u subotu, kojim je zarobljen venezuelanski lider Nicolas Maduro, Kini pruža neočekivanu priliku koju će Peking vjerovatno u skorije vrijeme iskoristiti kako bi pojačao kritike Washingtona i ojačao vlastiti položaj na međunarodnoj sceni.
Dugoročno gledano, Peking bi mogao iskoristiti Trampov potez kako bi branio svoj stav protiv SAD-a u vezi s teritorijalnim pitanjima, uključujući Tajvan, Tibet te ostrva u Istočnom i Južnom kineskom moru.
“Dosljedni, dugogodišnji argumenti Vašingtona uvijek su bili da kineske akcije krše međunarodno pravo, ali sada to sami potkopavaju. To zaista stvara mnogo prostora i jeftine municije za Kinu da u budućnosti uzvrati SAD-u”, rekao je William Yang, analitičar u International Crisis Groupu, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Briselu.
Kina smatra demokratski upravljani Tajvan svojom provincijom, tvrdnju koju vlada ostrva odbacuje, i polaže pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more, što je dovodi u sukob s nekoliko zemalja jugoistočne Azije koje također polažu pravo na dijelove te vitalne trgovačke rute.
Peking je osudio Trampov napad na Venezuelu, rekavši da je prekršio međunarodno pravo i ugrozio mir i sigurnost u Latinskoj Americi. Zatražio je od SAD-a da oslobodi Madura i njegovu suprugu, koji su pritvoreni u New Yorku i čekaju suđenje.
Nekoliko sati prije zarobljavanja, Maduro se sastao s visokom kineskom delegacijom u Caracasu, prema fotografijama koje je objavio na svom Instagram profilu.
U nedjelju je kineska državna novinska agencija Xinhua američki napad nazvala “golim hegemonističkim ponašanjem”.
“Američka invazija učinila je da sve više ljudi vidi činjenicu da takozvani ‘poredak zasnovan na pravilima’ o kojem govore Sjedinjene Države zapravo predstavlja ‘grabežljivi poredak zasnovan na američkim interesima'”, navela je državna agencija Xinhua.
Tajvan se, posebno, suočava s rastućim pritiskom Pekinga. Kina je prošle sedmice opkolila ostrvo u svojim najopsežnijim ratnim vježbama do sada, pokazujući sposobnost Pekinga da u sukobu odsiječe ostrvo od vanjske podrške.
Međutim, analitičari kažu da ne očekuju da će Kina iskoristiti situaciju u Venezueli kako bi to uskoro eskaliralo u napad.
“Preuzimanje Tajvana zavisi od kineskih sposobnosti koje se razvijaju, ali su još uvijek nedovoljne, a ne od onoga što je Trump uradio na udaljenom kontinentu”, rekao je Shi Yinhong, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Renmin u Pekingu.
Neil Thomas, saradnik za kinesku politiku u Asia Societyju, rekao je da Kina Tajvan smatra unutrašnjim pitanjem te da je stoga malo vjerovatno da će američke akcije protiv Venezuele navoditi kao presedan za bilo kakve vojne udare preko Tajvanskog moreuza.
“Peking će željeti jasan kontrast s Washingtonom kako bi isticao svoje tvrdnje da se zalaže za mir, razvoj i moralno liderstvo. Xiju Venezuela nije važnija od Kine. On će se nadati da će se to pretvoriti u močvaru za Sjedinjene Države”, rekao je Thomas.
Wang Ting-yu, visoki zastupnik vladajuće stranke Tajvana koji sjedi u parlamentarnom odboru za vanjske poslove i odbranu, odbacio je ideju da bi Kina mogla slijediti američki primjer i napasti Tajvan.
“Kina nikada nije oskudijevala u neprijateljstvu prema Tajvanu, ali joj zaista nedostaju izvodiva sredstva. Kina nije Sjedinjene Države, a Tajvan sigurno nije Venezuela. Da je Kina to zaista mogla izvesti, učinila bi to davno”, napisao je Wang na Facebooku.
Ipak, situacija pojačava rizike za Tajvan i mogla bi izvršiti pritisak na Taipei da traži veću naklonost Trumpove administracije, rekli su neki posmatrači.
Na kineskoj društvenoj mreži Weibo, rasprave o američkom napadu snažno su dominirale u nedjelju, pri čemu su neki korisnici govorili da bi Peking trebao učiti iz onoga što je Trump učinio.
Lev Nachman, profesor političkih nauka na Nacionalnom tajvanskom univerzitetu, rekao je da očekuje da će vlada Tajvana izraziti blago formuliranu podršku američkoj akciji u Venezueli.
“Ono što, po mom mišljenju, Trumpovi potezi mogu učiniti jeste da u budućnosti pomognu narativu Xi Jinpinga da stvori više opravdanja za djelovanje protiv Tajvana”, rekao je.

Kina bi mogla iskoristiti Trampov napad na Venecuelu da poboljša svoj imidž u svijetu

Američki predsjednik Donald Tramp je izjavio da su američki vojnici mogli ubiti venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura da je to bilo potrebno.
- To se moglo dogoditi. Pokušao je otići na sigurno mjesto, a to sigurno mjesto je potpuno od čelika. Nije uspio stići do vrata jer su naši momci bili tako brzi - rekao je, govoreći o napadu Sjedinjenih Američkih Država na Venecuelu te hapšenju Madura i njegove supruge Cilije Flores.
Tvrdi da je američka vojska bila vrlo učinkovita u borbi protiv venecuelanskih snaga, za koje je naveo da su pružile veliki otpor. Naime, prema njegovim riječima, bilo je mnogo pucnjave, prenosi CNN.
Maduro je trenutno na brodu USS Iwo Jima te će biti prevezen u New York, gdje njega i njegovu suprugu ondašnje tužilaštvo tereti za narkoterorizam.

Tramp: Mogli smo ubiti Madura da je to bilo potrebno

Policija je identifikovala tijela još 16 žrtava požara koji je izbio u jednom baru u švajcarskom ski-centru Kran-Montana.
Najmlađa identifikovana žrtva bila je četrnaestogodišnja djevojčica iz Švajcarske, dok je ukupno devet stradalih bilo mlađe od 18 godina. Među žrtvama su državljani Švajcarske, Italije, Rumunije, Turske i Francuske, saopštila je policija, prenosi BBC.
Time je ukupan broj identifikovanih žrtava u ovom požaru porastao na 24 osobe, navodi se u zvaničnom saopštenju nadležnih vlasti. U subotu je identifikovano osam švajcarskih državljana.
Prema preliminarnoj istrazi, vjerovatni uzrok požara tokom novogodišnje proslave u baru „Le Constellation“ bile su prskalice postavljene na boce, koje su nošene preblizu plafonu.

Policija identifikovala još 16 žrtava požara u Švajcarskoj

Državni sekretar SAD Mark Rubio rekao je da predsjednik Donald Tramp ne želi da isključi mogućnost američke okupacije Venecuele ili slanja trupa u tu zemlju, nakon što je njegova administracija zarobila lidera Nikolasa Madura i poručila da će SAD za sada „upravljati“ zemljom.
-On ne smatra da treba javno da isključi opcije koje su Sjedinjenim Državama na raspolaganju, iako trupa na terenu trenutno nema...To nije ono što vidimo sada. Ono što sada vidimo jeste 'naftni karantin' koji nam omogućava da izvršimo ogroman uticaj na to šta će se dalje dogoditi- rekao je Rubio u emisiji CBS-a „Face the Nation".
Rubio kaže da Tramp želi da zadrži „mogućnost izbora" kada je riječ o slanju trupa u Venecuelu, ali je ukazao na „raspored snaga" SAD u regionu, za koji je rekao da će administracija zadržati tako što će nastaviti napade na navodne brodove koji prevoze drogu i održavati blokade sankcionisanih plovila koja ulaze u Venecuelu i izlaze iz nje. Dodao je da takve mjere mogu da parališu način na koji režim ostvaruje prihode.
-Nastavljamo sa karantinom i očekujemo da će doći do promjena, ne samo u načinu na koji se vodi naftna industrija, da bi radila u korist naroda, već i da se zaustavi trgovina drogom, kako više ne bismo imali ove probleme sa bandama- rekao je Rubio.
Na konferenciji za medije juče, Tramp je rekao da se SAD „ne plaše slanja trupa na teren ako bude trebalo". Na pitanje CNN-a da li zamišlja američke trupe na terenu dok SAD u suštini vode venecuelansku vladu u prelaznom periodu, Tramp je odgovorio: „Pa, ne – imaćemo prisustvo u Venecueli kada je riječ o nafti."
Rubio je rekao &nbsp;i da će SAD suditi o venecuelanskoj potpredsjednici Delsi Rodrigez na osnovu onoga što bude radila ubuduće, nakon što je predsjednik Tramp juče tvrdio da je ona „u suštini spremna da uradi ono što smatramo da je potrebno kako bi Venecuelu ponovo učinili velikom".
Rodrigez je juče oštro kritikovala američku operaciju u svojoj zemlji, zahtijevajući hitno oslobađanje zarobljenog venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silije Flores, nazvavši Madura „jedinim predsjednikom Venecuele".
Međutim, Rubio je danas u emisiji NBC-a „Meet the Press" rekao da SAD „očekuju više usklađenosti i saradnje nego što su ranije dobijale" od Venecuele ubuduće.
-Procjenu ćemo donositi na osnovu toga šta oni (trenutni ljudi na vlasti u Venecueli) urade, a ne na osnovu toga šta javno govore u međuvremenu, niti na osnovu toga šta znamo da su u prošlosti radili u mnogim slučajevima – već na osnovu onoga što budu radili ubuduće- rekao je.