Ispred podgoričkog Centra bezbjednosti u ovim časovima okupljena je grupa funkcionera Demokratske partije socijalista i mještana Zete.
Oni su se okupili nakon što su u zgradu uvedeni mještani Zete, koji su lišeni slobode nakon jutrošnje policijske intervencije u Botunu, a čije je saslušanje u ovim momentima završeno.
- Dio mještana je pušten. Čeka se da se tužilac izjasni o kakvom se prekršaju radi. Policija je došla u gluvo doba noći. Neprimjereno su se ponašali. Milan Knežević i ja smo ih branili od građana", rekao &nbsp;je predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović.
Smatra kako nije bilo potrebe za reakcijom policije jer su mještani pružali pasivan otpor.
- Direktor podgoričkog vodovoda Nišavić preuzeo je rukovođenje Komunalnom policijom. Upotrebljavali su biber sprej bez ikakve potrebe. Akcija policije bila je bezobrazna - dodao je on.
Podsjetimo, iz policije je saopšteno kako su jutros privedene 54 osobe.
Ispred CB Podgorica su, između ostalih, i vicepremijer Milun Zogović i poslanik DNP-a Vladislav Bojović.&nbsp;
Sa druge strane, lider DNP-a Milan Knežević duže od dva sata nalazi se u marici u Botunu, u koju je sam ušao. On zahtijeva da i njega odvedu u CB Podgorica, no navodno vozilo u koje je ušao nije u funkciji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Asanović: Neka se Bečić i Šaranović ne prave da nijesu znali, ovo je bio uslov za Šćepanovićev izbor

Na sastanku koji je danas održan u kabinetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, a čija je tema bila izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, nije pronađeno konstruktivno rješenje, kazao je predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović.
Kako prenosi portal Vijesti, sastanku mještana Botuna sa Milatovićem prisustvovali su i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, predsjednik Skupštine opštine Zeta Aleksandar Kojičić i predstavnik Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri.
Na sastanku nije bilo predstavnika Vlade, iako su bili pozvani.
Asanović je rekao da kao opština zahvaljuju Milatoviću, "koji nema direktne nadležnosti, ali je pokušao da konstruktivno dođe do rješenje".
- Nijesmo našli konstruktivno rješenje i nemoguće ga je naći na jednom sastanku- kazao je Asanović novinarima nakon sastanka.
On je podsjetio da je u Zeti održan referendum gdje je, kako je naveo, demokratski rečeno da građani te opštine ne žele postrojenje.
&nbsp;- Mi ne želimo državi Crnoj Gori i Glavnom gradu da izgube sredstva. Ono što smo htjeli je da Delegacija EU utiče na investitore da se produži rok kako Glavni grad ne bi gubio sredstva- kazao je Asanović.
On je rekao da su doveli vještaka građevinske struke koji je zastupao Crnu Goru.
&nbsp;- Tačno je da ne bismo dobili grant, ali grant nijesu naša sredstva. Dio sredstava je već uložen u kanalizacione cijevi, što opet nijesu izgubljena sredstva. Gubitak bi bio oko 15 miliona, što bi dobio izvođač iz Turske. Delegacija je rekla da mogu da utiču na kredit. Kredit je Glavni grad dobio i već je od njega gradio most Luča. Večeras smo čuli da je 35 miliona već isporučeno- naveo je Asanović.
On je kazao da je Mujović napustio sastanak, jer je u toku sjednica Skupštine Glavnog grada.
Mještanin Botuna Slavko Vukčević rekao je da Glavni grad ne odstupa od toga da se na lokaciji u tom zetskom selu gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
&nbsp;- Glavni grad ne odstupa od lokacije u Botunu. Njima je novac na prvom mjestu, a ne životi građana Botuna. Razmijenili smo argumentaciju. Ostali smo čvrsto pri stavu- kazao je Vukčević novinarima nakon sastanka.
On je naveo da Glavni grad licitira sa troškom koji je upitan.
- Došli smo do zaključka da je trošak od 200 miliona, ako dođe do izmještanja, nemoguć i da se radi o mnogo manje. Predstavnici Evropske komisije su bili prisutni, kazali su da investiraju u razvoj, ali ne određuju lokaciju. Kazali su da za njih bilo koja lokacija dolazi u obzir- rekao je Vukčević.
Savjetnik Milatovića za unutrašnju politiku i privredni razvoj, Nebojša Vuksanović, naveo je da ne može da kaže da li je došlo do pomaka, ali da je došlo do otvorenog razgovora i da je “ostalo snage da se razgovor nastavi kako bi došlo do konkretnog rješenja”.
- Nažalost, sastanku nijesu prisustvovali predstavnici Vlade, iako su bili pozvani- dodao je Vuksanović.
Kako je rekao, inicijativa za održavanje sastanka potekla je od Milatovića, “koji je uvidio da problem oko kolektora eskalira”.
- Imamo stav ljudi iz Opštine Zeta i građana, koji su iskazali kroz referendum. Obje strane su ostale u rovovima, zabetonirane i zato je predsjednik pokrenuo dijalog- kazao je Vuksanović.
On je dodao da se nije očekivalo da se sve riješi na jednom sastanku.
- Predsjednik je vrlo jasno stavio do znanja da su njegova vrata otvorena. Dobro je da je došlo do ponovnog sastanka svih strana- rekao je Vuksanović.

500x500

1084x550

Asanović: Na sastanku sa Milatovićem nijesmo našli konstruktivno rješenje

U toku je sastanak predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa delegacijom mještana zetskog sela Botun.
Sastanku, uprkos pozivu, ne prisustvuju članovi Vlade.
Ti su i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, predsjednik Skupštine opštine (SO) Zeta Aleksandar Kojičić, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i predstavnik Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri.

Sastanak o Botunu kod Milatovića u toku, došao i Mujović

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović reagovao je na izjave gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, ističući da je lokalna samouprava spremna da zaštiti teritorijalne interese Zete i njenih građana.
- Prvi čovjek Glavnog grada prešao je u novu fazu kampanje, pa umjesto da radi ono o čemu je pričao tokom kampanje, oštricu svog djelovanja usmjerio je isključivo na Zetu i njene građane. Jutros smo bili svjedoci poziva da Uprava policije i Komunalna policija počnu da rade ‘svoj posao’ kako bi se na silu započela gradnja postrojenja na tuđoj teritoriji - naveo je Asanović.
On je istakao da je takav poziv na kršenje zakona opasan i nedobronamjeran te da postoji osnov za nadležno Tužilaštvo da pozove gradonačelnika na razgovor.
- Ako je mislio da smo se uplašili od prijetnji sile, poručujemo da smo se izborili protiv mnogo opasnijeg kriminalnog režima i da se ovakvim ispadima možemo samo nasmijati - dodao je predsjednik Zete.
Asanović je naglasio da nijedan projekat, pa ni kolektor u Botunu, neće biti realizovan na teritoriji Zete bez saglasnosti lokalne samouprave i građana.
- Jedini ko fingira pregovore je gospodin Mujović. Mještani Botuna 21 godinu upozoravaju na probleme koji opterećuju odnose, a život zajednice mora biti prioritet. Nema gradnje kolektora u Botunu - poručio je Asanović.
Predsjednik Opštine Zeta je takođe komentarisao političke korake gradonačelnika i saradnju sa opozicionim partijama.&nbsp;
- Nama nije problem da budemo u opoziciji jer smo dugo bili u tim klupama, dok je njemu jasno da je neprijatno da ode u opoziciju - zaključio je Asanović.

1250x600

Asanović Mujoviću: Ne plašimo se prijetnji, protiv mnogo opasnijeg režima smo se već izborili

Razumijemo da za vas nije obavezujući ovaj referendum ali za nas i te kako jeste i volju građana ćemo braniti u svakom trenutku - poručio je predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović reagujući na jučerašnju izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića koji je, između ostalog, kazao da je referendum u Botunu trebalo da bude održan prije izdavanja dozvole za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u tom mjestu, te rekao da „gradske vlasti donose finalnu odluku“.
Bitnije im je, kaže Asanović, da ih konsultuju oko stvari koje život znače.
- A ne oko 13. plate, uvećanja naknada i stvarima oko kojih mnogo ne talasate. Ali kad su u životi ljudi u Botunu u pitanju onda grajete iz petnih žila, dokazujući još gori odnos prema ljudima iz Zete koji to nijesu zaslužili - naveo je Asanović.
Mujoviću je poručio da znaju da je nervozan nakon rezultata koji su stigli u neđelju veče.
- Ali vam moramo poručiti da nijesmo mi krivi što ćete vi plaćati odštete iz ugovora koji je potpisao Ivan Vuković, žao nam je što ste samo vi odlučili da taj posao pokušate da privedete kraju, na silu, suprotno volji većine. Vaši prethodnici su potpisivali ugovore bez amina građana, a vidimo da istim putem idete i vi, da ne poštujete demokratske metode, da ne želite da slušate glas onih na čijim talasima promjena ste, između ostalog, i Vi došli na funkciju - naveo je Asanović.
Drago im je, kaže, da kao najmlađa opština pokazuju što znači biti slobodna i demokratski nastrojena lokalna samouprava.
- Koja će uvijek u ključnim i velikim pitanjima konsultovati svoje građane. Mi smo pokazali u nedjelju veče najveći stepen poštovanja demokratskih principa i čast nam je što je u Zeti bio praznik demokratije - dodao je Asanović.
Zašto njesu, pita on, konsultovali građane Mojkovca oko planiranog rudnika.
- A ne sami da donosite odluke i da sad Crnu Goru čeka spor od 250 miliona kao i plaćanje advokatskih usluga od više miliona eura. Zbog vas su gospodine Mujoviću meni vezane ruke jer evo tri godine ne želite da nam prevedete ono što je naše, držite nas kao u getu i mislite da ćemo da vas molimo i da vam se klanjamo, od danas slobodno zaboravite na tako nešto. Jedan vrtić ne mogu da izgradim, jer zavisim od odluke vaših odbornika u Skupštini Glavnog grada, recite zbog javnosti da li je to normalno da se tako funkcioniše u 21. vijeku?! - istakao je Asanović.
Oni, ističe Asanović, imaju podršku svih institucija u Crnoj Gori.
- Ali vjerujte da ste na tvrd orah naletjeli. Zeta je patila 30 godina, bila ponižavana ali od sad stvari uzimamo u svoje ruke i ta vremena su prošlost. Uzalud ste pozivali ljude da ne izlaze na referendum, vršili opstrukcije, imali razne ,,ekologe” plaćene reklame, bilborde, ništa vam pomoglo nije da vam Zeta u nedelju kaže NE, da vam pokaže da ste vi na nivou statističke greške i poslednji vas put pozivamo da možete samo da proglasite sopstveni poraz i odustanete od ovog projekta na teritoriji druge opštine - zaključio je Asanović.

Asanović Mujoviću: Branićemo volju građana u svakom trenutku, za nas je referendum i te kako obavezujući

Predsjednik Opštine Zeta, Mihailo Asanović, saopštio je da je lokalni referendum „u potpunosti uspio“ i da je preko 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja, dok je oko 1.6 odsto bilo za.
Kako je naveo, više od 8 hiljada Zećana iskoristilo je svoje biračko pravo i izjasnilo se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
- Pravo glasa danas je iskoristilo više građana Zete nego na posljednjim parlamentarnim izborima, kada je izlaznost bila 62%. Sada je 63,5%. Na jednom lokalnom referendumu, a u Evropi nikada ne izađe više od 50 procenata. Iako su govorili i pravili opstrukcije da nećemo uspjeti, da nećemo izvesti ljude, izašlo je 63,5 procenata, a to nam predstavlja zadovoljstvo- rekao je Asanović, prvi čovjek Opštine Zeta.
Podsjećamo, pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, koji su glasali na 29 biračkih mjesta.
Birališta su otvrena jutros u sedam, a zatvorena u 20 sati.

Asanović: 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja u Botunu

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović poručio je da je prema informacijama sa svih biračkih mjesta referendum u potpunosti uspio.&nbsp;
Biračka mjesta su zatvorena. Građani Zete izjašnjavali su se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
Više informacija sa svih biračkih mjesta očekuje se u 21 sat.
Asanović je saopštio da je preko 8.000 Zećana iskoristilo biračko pravo, što je, kako dodaje, više nego na posljednjim parlamentarnim izborima kada je izlasnot bila 62 odsto.
- Izlaznost je sada bila 63,5 odsto na jednom lokalnom referendumu gdje po Evropi nikad ne izađe preko 50 osto, iako su govorili i pravili optstrukcije da nećemo uspjeti i izvesti ljude- kazao je Asanović.
Asanović kaže da je siguran da će na raferendumu biti 90 odsto onih koji su protiv izradnje kolektora u Botunu.
- Referendum je uspio. Zeta je uspjela. Odbranićemo Botun, Zetu i kompletnu životnu sredinu- istakao je Asanović.

Asanović: Referendum uspio, Zeta je uspjela

Povodom situacije u Botunu predjsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović održaće u Skupštini Crne Gore konferenciju sa medije, saopšteno je iz ove partije.
Konferencija će početi u 11 časova.

Knežević i Asanović održaće sjutra konferenciju za medije

Situacija oko izgradnje kolektora u Botunu nije politička bitka, već je u pitanju zdravlje građana, poručio je predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović.
Asanović je tokom gostovanja na Aplus televiziji kazao da je život mještana Gornje Zete i Botuna već ugrožen i da izgradnja kolektora neće riješiti njihove probleme, već će samo napraviti još veće.
- U pitanju je potencijalni zagađivač životne sredine. Kolektor koji planiraju da grade neće biti zatvorenog tipa, a spalionica koju pominju izbacivaće razne kancerogene materije. To je opasno za život brojnih porodica, čije se kuće nalaze na 200-300 metara od prostora gdje se planira izgradnja kolektora - rekao je Asanović u emisiji “Klub Aplus”.
Podsjetio je da je taj prostor već ugrožen od bazena crvenog mulja koji postoji već 50 godina i ništa se ne rješava po tom pitanju.
- I pored tog problema za koji ništa nije riješeno, žele da postroje tu kolektor na koji Zeta uopšte neće biti priključena - ukazao je Asanović.
Navodi da mještani Botuna ne protestuju samo posljednjih mjeseci, već 15 godina unazad.
- Niko nije uspio taj kolektor da izgradi, čak ni DPS koji je radio šta je htio po Crnoj Gori - kazao je Asanović.
Smatra da Glavni grad i državni vrh ne žele da učine javno dostupnim projekat i ugovore vezane za izgradnju kolektora.
Podsjetio je i da se direktor podgoričkog Vodovoda Aleksandar Nišavić stalno poziva na taj ugovor, ali isti nikako da ugleda svjetlost dana.
- Dajte da vidimo taj ugovor. Građani i javnost će nakon uvida u ugovor imati širu sliku, a Nišavić ne treba da se bavi gdje je ko raširio šator, već da dođe kod mještana i objasni im kako će da im kolektor gradi pred nosem, a da nisu priključeni na njega - poručio je Asanović.
Uvjeren je da velika većina građana Zete ne želi da se gradi kolektor na njihovoj teritoriji.
- Sjetite se kad je 50-100 ljudi svakodnevno protestovalo na Sinjajevini protiv poligona i država je odustala od toga. I svaka im čast na tome - rekao je Asanović.
Osvrnuvši se na javne nastupe gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, ocijenio je da posljednjih mjeseci krenuo u agresivnu kampanju za izgradnju kolektora.
&nbsp;Smatram da veliki dio građana Podgorice dijeli naše mišljenje. Mujoviću je najlakše graditi komšiji u dvorište - kazao je Asanović.
Pošto je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović nedavno izjavio da cijeni mišljenje Zećana, ali da možda nijesu u oravu za kolektor, Asanović je kazao da je Radunović mogao da se udostoji i popriča sa mještanima Botuna.
- Radunović je mogao da sačeka da čuje i naše mišljenje. Imali smo dobre odnose i socijalni kontakt. Mogao je da se udostoji da dođe i da razgovara sa nama - zaključio je Asanović.

Asanović o kolektoru: Ovo nije politička igra, već je zdravlje građana u pitanju, Mujović vodi agresivnu kampanju

Građevniska dozvola se ne može izdati dok god Ministarstvo ekologije ne odluči po našoj žalbi na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu koju smo predali prošle nedjelje. Upoznali smo Ministarstvo prostornog planiranja da smo stranka u postupku i tražimo da nas uvrste u proces odlučivanja, rekao je Mihailo Asanović, predsjednik Opštine Zeta.
Asanović je tražio od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da prekine postupak izdavanja građevinske dozvole za postrojenje za sakupljanje i preradu otpadnih voda u Botunu. On je ministru Slavenu Radunoviću 25. septembra poslao dopis u kome ga obavještava da je Opština Zeta 5. septembra Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera izjavila žalbu na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za PPOV u Botunu, zbog kako navodi „bitnih povreda odredaba upravnog postupka pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava“. Ministra prostornog planiranja upućuje da prekine postupak izdavanja dozvole do rješavanja prethodnog pitanja.
Za gradnju postrojenja u Botunu Glavni grad i preduzeće Vodovod i kanalizacija su Ministarstvu prostornog planiranja, 19. septembra predali zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Lokacija na kojoj je planiran objekat obuhvata deset katastarskih parcela u KO Botun i osam katastarskih parcela u KO Dajbabe, a sve one nalaze se u zahvatu DUP-a Industrijska zona KAP-a. Rok u kojem ministarstvo treba da se izjasni na njihov zahtjev je 30 dana, što znači da se odluka može očekivati nakon 20. oktobra.
Ukoliko ne dobiju odgovor u predviđenom roku, koristiće, kako su saopštili predviđene mehanizme kako bi zaštitili realizaciju međunarodnog ugovora čija vrijednost i potreba za realizacijom svrstavaju ovaj projekat među najvažnije projekte od nacionalnog značaja.
Asanović od ministra Radunovića traži i da se Opštini Zeta da status zainteresovane strane u postupku izdavanja građevinske dozvole. I u ovom zahtjevu Asanović se poziva na žalbu koju su izjavili na elaborat o uticaju na životnu sredinu. Oni traže i da im se kao zainteresovanoj strani omogući uvid u dokumentaciju koja je predata uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
– Građevniska dozvola se ne može izdati dok god ne odluči Ministarstvo ekologije po našoj žalbi koju smo predali prošle nedjelje. Mi smo upoznali ministarstvo da smo stranka u postupku i da želimo da nas uvrste u proces odlučivanja. Oni ne mogu izdati građevinsku dozvolu dok im ne odgovori Ministarstvo ekologije, jer je njima upućena žalba, a mi smo ih upoznali sa tim - ističe Asanović.
Iz Opštine Zeta su podsjetili da su u januaru 2024. godine tadašnjem ministru prostornog planiranja Janku Odoviću odgovorili da nijesu „saglasni sa nacrtom urbanističko-tehničkih uslova niti su saglasni sa izmještanjem dalekovoda kako bi se stvorili uslovi za izgradnju postorjenja Glavnog grada Podgorice na teritoriji Opštine Zeta“. U tom dokumentu navedeno je da Opština Zeta nije uključena u planiranje izgradnje postrojenja druge lokalne samouprave na njihovoj teritoriji niti su saglasni da se ono radi. Tu podsjećaju i razgraničenje Glavnog grada i Opštine Zeta kao nezavršenom procesu.

Asanović od Radunovića traži da prekine izdavanje građevinske dozvole za postrojenje

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: mihailo-asanovic