Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori &nbsp;nj. e. Džudi Rajzing Rajnke pośetila je Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK), a ova pośeta bila je prilika da se ambasadorka detaljnije upozna sa programom Ljetnje školebosanskog/crnogorskog/hrvatskog/srpskog jezika i kulture koju FCJK realizuje u saradnji s Univerzitetom u Pitsburgu, saopšteno je iz FCJK-a. U ime FCJK ambasadorku i njene saradnike dočekali su prof. dr Aleksandar Radoman, dekan, prof. dr Adnan Čirgić, prodekan za nastavu, doc. dr Milan Marković prodekan za nauku i međunarodnu saradnju, prof. dr Boban Batrićević, predśednik Upravnog odbora, profesori doc. dr Ethem Mandić i doc. dr Goran Drinčić te Ivana Rondović, koordinatorka za međunarodnu saradnju. &nbsp; Kako se navodi u saopštenju FCJK-a, na početku susreta dekan prof. dr Aleksandar Radoman predstavio je misiju i djelatnosti Fakulteta, istakavši njegovu ulogu u očuvanju i afirmaciji crnogorskog jezika i kulturnog identiteta.&nbsp; Nakon toga prodekan za nauku i međunarodnu saradnju doc. dr Milan Marković govorio je o značaju i ciljevima Ljetnje škole, u okviru koje studenti iz Sjedinjenih Američkih Država drugu godinu zaredom provode četiri sedmice u Crnoj Gori učeći o crnogorskom jeziku i kulturi. Ambasadorka Rajnke je potom imala priliku da razgovara s učesnicima Ljetnje škole o njihovim motivima za dolazak u Crnu Goru i učenju jezika. Studenti su podijelili svoja dosadašnja iskustva i utiske, a kroz dinamičan i inspirativan dijalog s ambasadorkom postavljali su pitanja o aktuelnim temama. Pośeta je završena u prostorijama Američkog ugla na Cetinju, đe su koordinatorke ovog centra Nataša Pejović i Slađana Popivoda održale prezentaciju o aktivnostima Američkog ugla i istakle izuzetnu saradnju koju ostvaruju s FCJK. Rajnke je, kako je navedeno, FCJK pośetila zajedno sa saradnicima Stivenom Drajkornom, šefom Odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje, i Jelenom Vojnić, saradnicom na obrazovnim programima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071813070_5f5152e2d8f57b5459d23de3a56b4c8651bdf910d9623b9793cf1a38052e8422.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071813070_5f5152e2d8f57b5459d23de3a56b4c8651bdf910d9623b9793cf1a38052e8422" data-rendition-name="original" width="828" height="616" loading="lazy" alt="fcjk"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071813070_bbd007cee72f22af3b11556766dd383b9ba4672d66537b960dc11bba0ef9ca78.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071813070_bbd007cee72f22af3b11556766dd383b9ba4672d66537b960dc11bba0ef9ca78" data-rendition-name="original" width="828" height="681" loading="lazy" alt="fcjk"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rajzing Rajnke pośetila Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Upravni sud Crne Gore, koji je u novembru prošle godine ocijenio da je imenovanje Gorana Danilovića za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO) nezakonito pošto za to nije ispunio uslove, sada je usvojio njegovu tužbu i poništio rješenje Vlade Crne Gore kojim je on smijenjen sa te pozicije.
Ovu presudu, u koju je Portal ETV imao uvid, 11. aprila je donijelo vijeće koje čine Svetlana Radošević, Veljko Vujović i Lidija Novović.
Odluka je donijeta meritorno, u sporu pune jurisdikcije, što znači da se Danilović ovom presudom vraća na pređašnju funkciju. Time je Vlada u obavezi i da Daniloviću nadoknadi troškove spora sa 484 eura, u roku od 15 dana od prijema presude.
U samom rješenju se ukazuje da se odluka Vlade o razrješenju Danilovića temelji upravo na prethodnoj presudi Upravnog suda i ocjeni da ga je Vlada Dritana Abazovića na ovu poziciju imenovala nezakonito. 
U prvoj presudi Upravnog suda je navedeno da je nejasno na koji način je utvrđeno da je Danilović ispunio uslov znanje engleskog ili francuskog jezika „nivo A1“ - jer o tome nije dostavio uvjerenje - dok u novoj piše potpuno suprotno - da je došlo do tehničke greške jer taj uslov nije bio naznačen. Zbog toga u Upravnom sudu sada cijene da Danilović nije bio u obavezi da dostavi to uvjerenje.
- Vlada Crne Gore dana 14.01.2025.godine, donijela je rješenje o razrješenju direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, iz razloga što tužilac nije dostavio kompletnu dokumentaciju predviđenu javnim konkursom tj.nije dostavio „uvjerenje o nivou obrazovanja o znanju engleskog ili francuskog jezika nivo Al“. Kako predmetnim javnim konkursom za radno mjesto direktor/ica Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, u odjeljku potrebne dokumentacije nije tražena potvrda ili uvjerenje o stečenom nivou znanja engleskog ili francuskog jezika nivo Al, tužilac nije bio u obavezi ni da je dostavi, a pogotovo kod činjenice da se u napomenama Javnog konkursa detaljno obrazlaže šta podrazumijeva diploma ili uvjerenje o stečenom nivou i vrsti obazovanja i šta kandidat mora da priloži - navodi se u obrazloženju najnovije presude.
U rješenju Upravnog suda se dodaje i da u postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata nije vršena provjera znanja nekog od navedena dva strana jezika.
- Na navedeno ukazuje i izjašnjene direktora Uprave za Ijudske resurse od 24.02.2025.godine, koje se nałazi u spisima predmeta, u kojem je konstatovano da u tekstu javnog konkursa u dijelu „potrebna dokumentacija“ usljed tehničke greške nije bilo naznačeno da kandidat treba da dostavi dokaz da ispunjava navedeni uslov, a Uredba o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (Sl.list CG",br.50/18), ne propisuje provjeru posebnih vještina (znanje stranog jezika i poznavanje rada na računaru), za radna mjesta iz kategorije visoko rukovodni kadar i starješine organa uprave, pa tuženi organ nije mogao ići na štetu tužioca ako navedeno nije bilo ni traženo Javnim konkursom - piše u presudi.
Upravni sud tako cijeni da je pogrešan zaključak Vlade da je Danilović bio u obavezi da dostavi uvjerenja/potvrde o poznavanju engleskog ili francuskog jezika nivo Al.
- Jer takav zaključak ne proističe iz Javnog konkursa, po kojem su postupali kandidati. Razlozi za razrješenje tužioca prema predlogu resorne ministarke, koje je prihvatio tuženi organ ne predstavljaju zakonske razloge za prestanak mandata prije isteka vremena iz člana 60 Stav 1 tačka 5 Zakona o državnim službenicima i namještenicima - ističe se u presudi Upravnog suda.
<h2>PRVA PRESUDA</h2>
U prvoj presudi, koju je donijelo vijeće koje su činile Medina Mušović, Tatjana Krpović i Tamara Bulajić, je bilo naznačeno da je činjenica da javnim konkursom u dijelu koji se odnosi na potrebnu dokumentaciju nije posebno označena potvrda ili uvjerenje o znanju stranog jezika, već da je tražena ,,diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja’’.
- Ali kako je u uslovima javnog konkursa preciziran potreban nivo znanja engleskog ili francuskog jezika (A1) za konkretno radno mjesto, to je, po nalaženju Suda, nivo obrazovanja i u toj oblasti trebalo da bude nesumnjivo utvrđen u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke - piše u prethodnoj presudi Upravnog suda.
Oni su tada bili decidni da je zbog toga rješenje Vlade Dritana Abazovića o imenovanju Danilovića trebalo ponišiti.
- Polazeći od citiranih odredbi i činjeničnog utvrđenja, po ocjeni Suda, u predmetnoj upravnoj stvari se nije vodilo računa o pravilima upravnog postupka iz člana člana 22 stav 7 Zakona o upravnom postupku („Sl.list CG“, br.56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), jer su izostali jasni i potpuni razlozi koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način. Naime, kod činjenice da je jedan od kriterijuma predviđenih predmetnim javnim konkusom za radno mjesto direktor/ica Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, bio znanje engleskog ili francuskog jezika ,,nivo A1“, nejasno je na koji je način utvrđena ispunjenost tog kriterijuma kod činjenice da izabrani kandidat nije dostavio uvjerenje o znanju engleskog ili francuskog jezika u predviđenom nivou, niti je u postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata vršena provjera znanja nekog od navedena dva strana jezika - pisalo je u prvoj presudi. 
<h2>DETALJI SPORA</h2>
Ova presuda je, inače, donijeta po tužbi Milana Markovića, jednog od kandidata za direktora AKOKVO.
- U ponovnom postupku tuženi će, vodeći računa o iznijetim primjedbama Suda, otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovom presudom, u skladu sa obavezom iz člana 56 Zakona o upravnom sporu („Službeni list Crne Gore“, br. 54/16 i 11/24), nakon čega će biti u mogućnosti da donese pravilnu i zakonitu odluku u ovoj pravnoj stvari - napominje se u presudi iz novembra 2024. godine.
Marković je u tužbi i na raspravi, kako se ističe u presudi iz novembra prošle godine, istakao da Daniloviću nije ni trebalo da bude omogućeno da bude učesnik na provjeri znanja upravo jer je javnim konkursom kao jedan od uslova navedeno znanje engleskog ili francuskog jezika A1 nivo - koje on nije ispunjavao.
- S tim u vezi je naveo da, kod činjenice da nije bilo organizovano testiranje iz engleskog jezika, znanje stranog jezika je bilo nužno potkrijepiti dokazom. Dodao je da je izabrani kandidat nakon zaključenja javnog konkursa dostavio potvrdu Centra za jezik i prevodilaštvo – Institut za strane jezike, br. 01-164 od 14.12.2022. godine. Pored navedenog je ukazao da je, saglasno odredbama člana 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, resorni ministar dužan da, najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema liste za izbor kandidata i izvještaja iz člana 58 stav 5 istog zakona, nakon obavljenog razgovora sa svim kandidatima sa liste za izbor Vladi predloži imenovanje starješine organa uprave, a što u konkretnom slučaju nije ispoštovano - sadržaj je prethodne presude.
Na usmenoj raspravi tužilac je preko punomoćnika, kako se dodaje, ukazao da je nakon podnošenja tužbe saznao da je u istoj upravnoj stvari pokrenut postupak inspekcijskog nadzora, na osnovu kojeg je upravna inspektorka donijela akt, broj UPIN 10-700/24-180/3 od 02.10.2024. godine, koji je dostavio Sudu.
- Predložio je da Sud poništi osporeno rješenje kao nezakonito. Tražio je troškove spora - ističe se u prethodnoj presudi Upravnog suda.
U odgovoru na tužbu, kako se dalje navodi, Danilović je ostao pri razlozima datim u osporenom rješenju - ukazujući da je nesporna činjenica da postupak realizacije javnog konkursa sprovodi Uprava za ljudske resurse, kao nadležni organ, koja provjerava ispravnost i potpunost dokumentacije kandidata za određeno radno mjesto, kao i da je Zakonom propisano komisijsko testiranje kandidata uz obezbijeđenu javnost, transparentnost i sa jednakim pravima i obavezama kandidata. 
- Po ocjeni tuženog organa, predmetnim imenovanjem nije povrijeđen niti jedan materijalni propis, a osporeno rješenje je ispravno i na zakonu zasnovano, zbog čega je predložio da Sud tužbu odbije kao neosnovanu. Zainteresovano lice, G. D. iz P., u odgovoru na tužbu i na raspravi, ukazao je da je tužba neosnovana i da je predmetni postupak izbora sproveden u zakonitoj proceduri, a da je on ispunjavao sve propisane uslove i dostavio dokumentaciju traženu javnim konkursom. Kako javnim konkursom nije tražena potvrda ili uvjerenje o položenom stranom jeziku, ocijenio je da istu nije bio u obavezi da dostavi. Ukazao je da u slučaju da nije ispunjavao uslove konkursa, ne bi mogao da bude na listi kandidata - piše u tadašnjoj presudi Upravnog suda.
Dodaje se da je Danilović rekao da je samoinicijativno polagao engleski jezik kod nadležne ustanove i da se potvrda o poznavanju engleskog jezika od 14. decembra 2022. godine nalazi u njegovom personalnom dosijeu, te da bi je dostavio u situaciji da je tražena javnim konkursom. 
- Takođe je naveo da je u propisanom roku položio stručni ispit za rad u državnim organima, pozivajući se na uvjerenje Ministarstva javne uprave, broj UPI 01-109/24-22/4 od 08.05.2024. godine. Ocijenio je neosnovanim navod tužbe u odnosu na rok propisan odredbom člana 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ukazujući da se radi o roku instrukcione prirode, te da pomenuta odredba nema karakter imperativne norme. U odnosu na akt upravne inspektorke, sa kojim je upoznat na usmenoj raspravi, naveo je da je od iste dva puta tražio da obustavi postupak upravnog nadzora, budući da je u toku predmetni upravni spor - piše u presudi.
Danilović je tada predložio da Sud odbije tužbu kao neosnovanu, ali se to nije desilo.
- Saglasno odredbi člana 41 stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima ("Sl.list CG", br. 2/18, 34/19, 8/21 i 37/22) popuna radnog mjesta starješine organa uprave i radnih mjesta iz kategorije visoki rukovodni kadar vrši se na osnovu javnog konkursa. Na osnovu potpune i uredne dokumentacije koja je blagovremeno dostavljena, organ za upravljanje kadrovima, saglasno odredbi člana 45 stav 1 istog zakona, sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa. Odredbom člana 58 stav 1 propisano je da kandidat koji ispunjava uslove javnog konkursa za popunu radnog mjesta starješine organa uprave podliježe provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti. Provjera iz stava 1 ovog člana vrši se putem testiranja u pisanoj formi i strukturiranim intervjuom, ocjenjivanjem kompetencija, znanja i sposobnosti, na osnovu propisanih kriterijuma. (stav 2) Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima ("Sl.list CG", br. 50/18 ž) propisana je provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa za popunu radnog mjesta starješine organa uprave (član 20-25) - kazali su ranije u Upravnom sudu.
Prema stanju u spisima predmeta, Uprava za ljudske resurse je za potrebe Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, kako su napomenuli, objavila javni konkurs, broj 02-100/22-2013/3 od 24.10.2022. godine, za izbor direktora/ice – 1 izvršilac, na period od četiri godine, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. 
- Navedenim javnim konkursom su bili predviđeni uslovi: VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti prirodnih, humanističkih ili društvenih nauka; znanje engleskog ili francuskog jezika, nivo A1; poznavanje rada na računaru; položen stručni ispit za rad u državnim organima i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva na drugim poslovima - kazali su ranije u Upravnom sudu.
Naglasili su da potrebnu dokumentaciju čine: obrazac prijave za slobodno radno mjesto, curriculum vitae - CV, fotokopija biometrijske lične karte, diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu i uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.
- Takođe, javnim konkursom je određeno da, izuzetno, radni odnos u državnom organu može da zasnuje i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa odredbom člana 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Uprava za ljudske resurse je, uz poziv na odredbu člana 45 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, sačinila listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkretnog javnog konkursa, broj 02-100/22-2809/2 od 05.12.2022. godine, na kojoj su, pored tužioca, bili G. D. i M. Ž.. Provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata koji ispunjavaju uslove predmetnog javnog konkusa (izrada pisanog rada i strukturirani intervju), sprovedena je, dana 12.04.2023. godine, pred tročlanom komisijom koju je obrazovala Uprava za ljudske resurse, nakon čega je, u skladu sa odredbama člana 47 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, na osnovu izvještaja o provjeri kandidata, utvrdila listu za izbor kandidata na kojoj su se našli G. D. (36,67 bodova) i tužilac (28,67 bodova), dok se kandidatkinja M.Ž. nije odazvala postupku provjere - piše u presudi.
Lista za izbor kandidata i izvještaj o provjeri kandidata su dostavljeni Ministarstvu prosvjete, a kako se dodaje, nakon što je ministar prosvjete, 17. i 18. maja 2023. godine obavio intervju sa kandidatima - o čemu je sačinjen zapisnik.
- Isti je, na osnovu člana 13c Zakona o visokom obrazovanju u vezi sa članom 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, tuženom organu podnio predlog da se G.D. imenuje za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja. Komisija za kadrovska i administrativna pitanja, kao stalno radno tijelo tuženog nadležno za pitanja predlaganja imenovanja, postavljenja i razrješenja iz nadležnosti tuženog, razmotrila je predlog ministra prosvjete i podnijela truženom organu predlog da se za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja imenuje G.D., na period od četiri godine, s tim što je isti dužan da položi stručni ispit za rad u državnim organima u roku od jedne godine od dana donošenja rješenja. Tuženi organ je razmotrio i prihvatio predlog rješenja Komisije i donio osporeno rješenje, kojim je za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja imenovan G.D - navodi se u prvoj presudi.

Anja Ivanović

Upravnom sudu prvo nezakonito imenovanje Danilovića, a sada njegova smjena?!

Razmatranje optužnice u slučaju „Tunel“ danas je odgođeno za 11. novembar jer nijesu uručeni pozivi trojici srpskih drzavljana - Veljku i Milanu Markoviću, kao ni Dejanu Jovanoviću. Takođe, iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) danas nije doveden ni optuženi Marjan Vuljaj. Optuženi se terete da su početkom jula 2023. godine postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda počinje danas u Osnovnom sudu u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241011111052_d6815a87bd92adf61a1a978514bb0095a33336f856e4bd838884bc525e3b539e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241011111052_d6815a87bd92adf61a1a978514bb0095a33336f856e4bd838884bc525e3b539e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1262" loading="lazy" alt="Vladimir Erić"> <figcaption>Vladimir Erić(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Optuženi su državljani Srbije - Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, te crnogorski državljani - Predrag Mirotić, Katarina Baćović i Nikola Milačić. Veljko i Milana Marković i Jovanović nedostupni su crnogorskim vlastima i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Prema navodima optužnice iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manja količina marihuane, kokaina i heroina. Podgoričanin Marko Vuljaj optužen je za pomoć učinocu poslije izvršenog krivičnog djela. Dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, Osnovno državno tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv osam osoba dok je istraga obustvaljana protiv jednog crnogorskog državljanina. U optužnom aktu koji je potpisao tužilac Marko Mugoša navodi se da prikupljeni dokazi u istrazi nedvosmisleno ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak tužioca je da su svi članovi grupe postupali sa direktnim umišljajem i ciljem pribavljanja imovinske koristi. U ovom slučaju nije identifikovan organizator, niti svi članovi ove grupe.&nbsp; Mugoša u svom aktu ističe da se tužilac može „kretati jedino u granicama pribavljanja dokaza, pri čemu je policija organ otkrivanja učinalaca krivičnih djela i prikupljanja dokaz, a na tužiocu je da cijeni sve dokaze i donese odluku“. - Očigledno je da se od otkivanja tunela koji je vodio do depoa Višeg suda prikupila određena količina dokaza koji su doveli do podizanja optužnice u jednom dijelu, odnosno gonjenja učinililca za dio preduzetih radnji. U nedostatku drugih dokaza nije moguće bolje razjašnjenje od postojećeg, s obzirom da je tužilac nadležan za gonjenje učinalaca krivičnih djeka isključivo na osnovu dokaza iz spisa predmeta – navodi on u optužnici. Optužena Baćović, kako je portal ETV ranije objavio, priznala je da je po nagovoru Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. Vuljaj pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Mirotić se branio se ćutanjem, dok su Milačić i Erić negirali navode iz optužnog akta.&nbsp;

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Razmatranje optužnice u slučaju „Tunel“ odgođeno za 11. novembar

Očekivanja potrošača u eurozoni neznatno su poboljšana u julu, pokazala je mjesečna anketa Evropske komisije (EK), uz blaži rast cijena i snižene troškove zaduživanja.
Indeks koji mjeri očekivanja potrošača u eurozoni porastao je u julu 0,3 boda u odnosu na jun, na minus 14,5 bodova.
U junu je pao 0,2 boda, prenosi Hrportfolio.
Potrošači na nivou EU iskazali su nešto više optimizma, prema rastu indeksa 0,6 bodova, na minus 14,7 bodova.
U junu je pao 0,2 boda.
- Očekivanja potrošača na oba područja zadržala su se tako i u julu daleko ispod dugoročnog prosjeka - rekli su iz EK koja je anketu sprovela od 1. do 22. jula u 26 zemalja članica EU, uz izuzetak Španije.
Podaci pokrivaju 89,3 odsto ukupne konačne potrošnje u eurozoni i 90,9 odsto u EU.
EK će objaviti kompletan izvještaj o raspoloženju u ekonomiji krajem mjeseca.
Inflacija u eurozoni oslabila je u proteklim mjesecima da bi u julu tek neznatno ubrzala, na dva odsto, odražavajući izrazitije poskupljenje hrane i usluga.
Evropska centralna banka (ECB) snizila je pak i u junu ključne kamatne stope za četvrtinu procentnog boda, što za građane znači povoljnije zaduživanje.

Očekivanja potrošača u eurozoni neznatno poboljšana u julu

Nekoliko kineskih hakerskih grupa iskoristilo je bezbjednosnu grešku u Majkrosoftovom softveru za upravljanje serverom "SharePoint", saopštila je u utorak ta kompanija nudeći svojim korisnicima ažuriranje programa.
Prema najnovijim podacima koje je objavio Majkrosoft, u 2020. godini, SharePoint, koji omogućava članovima istog entiteta (kompanije, organizacije) da dijele datoteke i podatke, imao je više od 200 miliona aktivnih korisnika.
Startap za sajber bezbjednost "Eye Security" prvi je identifikovao tu grešku prošlog vikenda, koja omogućava trećim licima da preuzmu akreditive bez autorizacije, a zatim pristupe serverima.
Sajber kriminalci zatim mogu da instaliraju zlonamjerni softver ili da dobiju datoteke i dokumente sačuvane na serverima.
Majkrosoft je potvrdio tu grešku, ali bez ponude trenutnog ažuriranja jer su desetine institucija, uključujući agencije američke vlade, bile napadnute.
IT grupa je objavila ažuriranje svog softvera u nedjelju.
Međutim, kompanija Eye Security je naglasila da se digitalni ključevi dobijeni putem greške mogu koristiti čak i poslije ažuriranja, zbog toga je Majkrosoft pozvao svoje korisnike da interno reorganizuju svoje podatke.
Majkrosoft je danas naveo da je otkrio napade dvije hakerske grupe povezane sa kineskom vladom, nazvane "Linen Typhoon" i "Violet Typhoon".
Kompanija sa sjedištem u Redmondu, u Vašingtonu, takođe je otkrila treći kineski kolektiv, nazvan "Storm-2603", za koji se ne vjeruje da je povezan sa vlastima te zemlje.
Majkrosoft je objavio informacije koje detaljno opisuju metode koje su hakeri koristili da bi iskoristili ovu grešku.
Softver SharePoint se ponekad koristi na sopstvenim serverima kompanije ili organizacije, koji, za razliku od oblaka (cloud), ne ažuriraju automatski svoje programe.
Kineski hakeri su 2023. godine iskoristili programsku grešku u Majkrosoftovom softveru za daljinsko upravljanje e-poštom i pristupili e-poštama koje pripadaju zvaničnicima američke vlade.

Kineski hakeri koristili grešku u rasprostranjenom softveru Majkrosofta

U Pojasu Gaze svako peto dijete je pothranjeno, a broj takvih slučajeva stalno raste, upozorila je Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA).&nbsp;
Komesar UNRWA-e Filipe Lazarini izjavio je danas da mu je jedan saradnik poručio: "Stanovnici Gaze nisu ni živi ni mrtvi, oni su hodajući leševi".
Više od stotinu međunarodnih humanitarnih organizacija i grupa za ljudska prava oglasilo se pozivom državama svijeta da hitno reaguju i spriječe širenje masovne gladi. Izrael, koji ima nadzor nad ulaskom pomoći u Gazu, za sve optužuje Hamas. Međutim, UN poručuje da humanitarna pomoć stiže u Gazu "na kapaljku" i da kriza nikada nije bila teža.
Prema riječima Lazarinija, dosad je više od stotinu osoba, uglavnom djece, navodno umrlo od posljedica gladi.
- Naša terenska ekipa svakodnevno susrijeće djecu koja su iscrpljena, pothranjena i u životnoj opasnosti ukoliko im se odmah ne pruži pomoć - upozorio je, pozvavši izraelske vlasti da omoguće nesmetan i trajan pristup humanitarnim organizacijama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuLXk4nLfqwE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Hamasovo Ministarstvo zdravlja objavilo je da je u posljednja 24 sata od gladi preminulo još deset osoba, čime je broj smrtnih slučajeva od početka rata porastao na 111.
<h2>SZO: Riječ je o izgladnjivanju koje su izazvali ljudi</h2>
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) juče je upozorila da se veliki dio stanovništva Gaze nalazi "na samom rubu gladi".&nbsp;
Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je da ne zna kako bi se to drugačije moglo opisati nego kao masovno izgladnjivanje izazvano ljudskom rukom.
Hana Almadhun, 40-godišnja stanovnica sjeverne Gaze, ispričala je za BiBiSi (BBC) kako su tržnice često prazne, a osnovne potrepštine gotovo nemoguće pronaći.&nbsp;
- Kad se i pojavi nešto hrane, cijene su toliko visoke da ih običan čovjek ne može priuštiti - rekla je Almadhun.
Prema njenim riječima, brašno je izuzetno skupo i teško dostupno, a ljudi su prisiljeni prodavati zlato i lične stvari kako bi prehranili porodicu. Majka troje djece priznaje da svaki dan započinje s istim pitanjem: "Šta ćemo danas moći pronaći da pojedemo?".
Dodaje i da je vidjela djecu kako prekopavaju smeće tražeći ostatke hrane.
Izraelski predsjednik Isak Hercog tokom jučerašnje posjete izraelskim vojnicima u Gazi poručio je da Izrael isporučuje pomoć u skladu s međunarodnim pravom.&nbsp;
S druge strane, humanitarna radnica iz Gaze Tahani Šehada kaže da su uslovi postali gotovo nepodnošljivi.&nbsp;
&nbsp;- Ljudi pokušavaju preživjeti doslovno iz sata u sat. Čak su i najosnovnije stvari poput kuvanja ili tuširanja postale luksuz - upozorila je Šehada.
Dodaje da njena osmomjesečna beba nikada nije okusila svježe voće.
Nakon što je u martu Izrael prekinuo dostavu pomoći, situacija se dodatno zakomplikovala. Iako je blokada djelimično ublažena, nestašice hrane, lijekova i goriva su sve ozbiljnije.
U saradnji s Amerikom, Izrael je uspostavio tzv. Humanitarnu zakladu za Gazu (GHF), no prema podacima Ureda UN-a za ljudska prava, u protekla dva mjeseca ubijeno je više od hiljadu Palestinaca dok su pokušavali doći do pomoći.
Od tog broja, najmanje 766 je ubijeno u blizini četiri distribucijska centra kojima upravljaju američki privatni zaštitari unutar izraelskih vojnih zona. Još 288 osoba poginulo je u blizini konvoja UN-a i drugih humanitarnih organizacija.
Izrael optužuje Hamas da izaziva haos na punktovima, tvrdeći da njihovi vojnici ispaljuju samo upozoravajuće hice i da ne gađaju civile. U međuvremenu, GHF optužuje UN da objavljuje netačne podatke koje dobija od Hamasa.
Najah, 19-godišnja udovica koja se sklonila u jednu od bolnica, izjavila je za BiBiSi da se plaši krenuti prema punktovima pomoći jer se boji da će biti upucana.&nbsp;
- Samo se nadam da će nam neko donijeti hrane i vode. Gladni smo, nemamo ništa. Gotovi smo - rekla je ona.
Ljekarka Asel, koja radi s britanskom humanitarnom organizacijom, kazala je da u Gazi više nije riječ o prijetnji glađu – već da je glad već tu.
- Muž mi je pokušao doći do pomoći. Prvi put je uspio. Drugi put su ga upucali. I to je bio kraj. Ako moramo umrijeti od gladi – neka bude. Put do pomoći je put u smrt - navela je ona.
<h2>Djeca kosturi, iscrpljeni ljekari i novinari</h2>
Abu Ala, trgovac iz Gaze, ispričao je da on i njegova djeca svake noći liježu gladni.&nbsp;
- Mi nismo živi – mi smo mrtvi. Apelujemo na cijeli svijet da nas izbavi - poručio je on.
Vala Fati, trudnica u osmom mjesecu s trećim djetetom, rekla je da stanovnici Gaze prolaze kroz nezamislivu humanitarnu tragediju.&nbsp;
- Bojim se da neću preživjeti porođaj. Ovo su neljudski uslovi - rekla je iz Deir al-Balaha.
Nakon više od četiri mjeseca gotovo potpune opsade, u nekolicini bolnica koje još funkcionišu otvaraju se posebna odjeljenja za sve veći broj izgladnjele djece, čija tijela su svedena na kožu i kosti.
Ljekari su toliko pothranjeni da se tokom obilaska pacijenata bore s vrtoglavicama, dok mnogi novinari koji prate krizu nemaju snage ni doći do bolnica. U utorak je objavljen snimak iz bolnice Naser na jugu Gaze, koji prikazuje brutalnu stvarnost – no upozorava se da je riječ o izuzetno uznemirujućem sadržaju.

"Stanovnici Gaze nisu ni živi ni mrtvi, oni su hodajući leševi": Svako peto dijete pothranjeno

Nakon što je munjevito potpisao zakon kojim se gasi nezavisnost ključnih antikorupcijskih institucija, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski suočava se s valom domaćih protesta i oštrim kritikama iz Evropske unije i G7, koje upozoravaju na ozbiljno demokratsko nazadovanje zemlje.
Kao demokratska država, Ukrajina je izložena napadima s dvije strane. Prvi i najočigledniji neprijatelj je Moskva, koja odavno želi da zemlju vrati u status igračke Kremlja i običnog ruskog satelita. Međutim, neki tvrde da postoji još jedan, podmukao i razarajući neprijatelj iznutra - vlastita poluautokratska vlast.
To već mjesecima tvrde opozicioni zastupnici i aktivisti civilnog društva, upozoravajući da predsjednička administracija sve više koncentrira vlast u svojim rukama, slabi druge državne i regionalne institucije, uključujući parlament, te zastrašuje kritičare, pokušavajući ih ušutkati kampanjama linča i etiketiranjem kao ruske agente.
Kažu da je razmjer ovog demokratskog nazadovanja postao još jasniji ove sedmice, kada je predsjednik Volodimir Zelenski odlučio oslabiti dvije ključne antikorupcijske institucije, koje su se približavale istragama visokih zvaničnika. Taj potez izazvao je prve masovne proteste od početka ruske invazije 2022. godine.
U Kijevu su se stotine demonstranata okupile ispred predsjedničkog kompleksa, dok su se okupljanja veterana, vojnika i građana desila u desetinama gradova, uključujući Lavov, Odesu i Dnjipro. Uprkos protestima, Zelenski je potpisao novi zakon koji daje značajna ovlaštenja nad Nacionalnim antikorupcijskim biroom (NABU) i Specijaliziranim antikorupcijskim tužilaštvom (SAP) politički imenovanom generalnom tužiocu.
Donald Tramp, američki predsjednik i dugogodišnji "prijatelj-neprijatelj" Zelenskog, možda je nehotice bio saveznik u ovom napadu na antikorupcijske institucije.
- Zna da ga SAD neće pritiskati - rekao je bivši ministar Zelenskog koji je želio ostati anoniman zbog straha od odmazde. Odluka da se oslabe agencije rezultat je "spoznaje da se NABU približavao ljudima iz samog vrha vlasti", rekao je, navodeći istragu o zemljišnim malverzacijama bivšeg zamjenika premijera Oleksija Černišova kao primjer koji je "prestravio unutrašnji krug".
- Ovo je logična kulminacija stezanja obruča kod kuće. Nova mantra je jednostavna: Ili si s Zelenskim, ili si ruski agent - dodao je.
Stiv Benon, bivši glavni strateg Trampa i voditelj podkasta "War Room", smatra da je Zelenskijeva odluka možda bila mudra.&nbsp;
- Zna da MAGA želi da ga optuži za krađu milijardi. Bolje je da Mardžori Tejlor Grin i War Room kukaju o korupciji, nego da postoje kancelarije i ljudi koje on ne kontroliše i koji nešto stvarno rade - rekao je za POLITICO.
Pod pritiskom javnosti i EU, Zelenski je u srijedu naveče pokušao ponuditi ustupak, najavljujući da će predložiti novi zakon kojim će osigurati da "sve norme za nezavisnost antikorupcijskih institucija budu ispunjene".
Međutim, ostaje nejasno šta je tačno mislio pod tim, a to nije ublažilo javni bijes zbog zakona koji je potpisao u tolikoj žurbi.
Dvije sporne institucije uspostavljene su 2015. godine na insistiranje EU i međunarodnih partnera, uključujući administraciju tadašnjeg američkog predsjednika Baraka Obame. Vašington i Brisel tražili su stvarnu borbu protiv duboko ukorijenjene korupcije u Ukrajini, uz formiranje nezavisnih agencija koje bi mogle istraživati i najviše funkcionere.
No, Zakon br. 12414, koji je Zelenski ekspresno potpisao nakon što je munjevito prošao parlament, sada ukida tu nezavisnost. Novi zakon daje generalnom tužiocu moć da izdaje naloge NABU i SAP-u i da preusmjerava slučajeve drugim tužiocima, čime se efektivno ukidaju mehanizmi zaštite od političkog uplitanja.
<h2>Zelenski negira optužbe</h2>
U obraćanju naciji, Zelenski je tvrdio da ne želi ugroziti rad ovih tijela, sugeriršući da su promjene potrebne kako bi se zaštitile institucije od ruskog uticaja.&nbsp;
- Antikorupcijska infrastruktura će funkcionisati, ali bez ruskog uticaja, potrebno ju je očistiti. I treba biti više pravde - objavio je on.
Međutim, ni on ni njegov moćni šef kabineta Andrij Jermak, koji djeluje kao svojevrsni supredsjednik, nisu objasnili kako je tačno Moskva imala utjecaj na agencije.
Lesija Vasilenko, opoziciona zastupnica iz proevropske stranke Holos, nazvala je ovu odluku "lošom i pogrešnom". Za POLITICO je izjavila: "Ponosna sam na Ukrajince koji su izašli na ulice i ustali za ono što je ispravno i za Ukrajinu kakvu žele".&nbsp;
Istovremeno je upozorila: "U vrlo smo teškom trenutku. Posljednje što nam treba jeste revolucija usred rata".
Rukovodioci NABU i SAP-a takođe vide Zakon br. 12414 kao prijetnju.&nbsp;
- Antikorupcijska infrastruktura je efektivno demontirana glasovima 263 zastupnika - rekao je direktor NABU-a Semen Krivonos na zajedničkoj pres-konferenciji s glavnim antikorupcijskim tužiocem Oleksandrom Klimenkom.&nbsp;
- Dvije nezavisne institucije sada su potpuno zavisne - dodaje on.
Lokalni mediji navode da je 18 zastupnika koji su glasali za zakon osumnjičeno u istragama NABU-a.
<h2>Kritike iz EU</h2>
Iako Zelenski tvrdi suprotno, to je i stav evropskih zvaničnika i diplomata. Mjesecima su u privatnim razgovorima izražavali frustraciju zbog sve izraženijeg autoritarizma predsjednika. Bili su nezadovoljni kadrovskim čistkama i smjenama nezavisnih ministara, poput bivšeg ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe i šefa državne energetske mreže Volodimira Kudrickog.
Takođe su izrazili zabrinutost zbog smjene generala Valerija Zalužnog, koji se sukobio sa Zelenskim oko strategije rata i potrebe za mobilizacijom dodatnih trupa, kao i zbog misterioznog utjecaja Jermaka. Zvaničnici EU takođe strahuju da je potraga za "izdajnicima" i "ruskim saradnicima" sve više postajala politički motivirani lov na vještice usmjeren protiv kritičara.
Ipak, do sada su te brige izražavali samo privatno, kako ne bi dali Moskvi propagandni materijal ili narušili podršku Zapada ukrajinskoj odbrani.
Međutim, ovaj put je drugačije.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je, prije nego što je zakon odobren, upozorila da će situacija negativno utjecati na pristupne pregovore Ukrajine s EU.&nbsp;
- Nezavisne institucije poput NABU-a i SAP-a ključne su za EU put Ukrajine - napisala je ona.
Ambasadori G7 zemalja u Kijevu su u zajedničkom saopštenju izrazili "ozbiljnu zabrinutost".
Neodobravanje su izrazili i drugi visoki zvaničnici u Briselu, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, koja je zatražila objašnjenje od Zelenskog.
Zašto su EU zvaničnici tek sada javno izrazili zabrinutost?
Djelimično zato što je napad na antikorupcijske agencije bio toliko otvoren. Prema službenim zapisima i izjavama zvaničnika koji su govorili anonimno, NABU je otvorio istrage koje su doticale ljude iz samog vrha vlasti. Istovremeno, predsjednička administracija počela je targetirati antikorupcijske aktiviste poput Vitalija Šabunina, šefa nevladine organizacije Centar za borbu protiv korupcije.
Šabunin je na društvenim mrežama upozorio: "Zelenskijev tužilac zaustaviće sve istrage protiv predsjednikovih prijatelja".
Žestina reakcije javnosti vjerovatno je dodatno potaknula EU. Medij The Kyiv Independent, koji se pomno prati u Brisleu, objavio je oštar urednički komentar pod naslovom: "Zelenski je upravo izdao ukrajinsku demokratiju i sve koji se za nju bore".
Opozicioni zastupnik Mikola Knjažickij slaže se da je okidač za razbijanje agencija bila činjenica da su došle do predsjednikovih ljudi.&nbsp;
- NABU se približio optužbama protiv nekoliko ekstremno utjecajnih osoba, i vlast ih je morala hitno zaštititi - rekao je za POLITICO.
On takođe sumnja da su Zelenski i Jermak vjerovali da mogu oslabiti nezavisnost agencija bez posljedica.&nbsp;
- Vjeruju da EU i SAD više nisu toliko zainteresovane za antikorupcijska tijela kao ranije, jer će ih ionako morati podržavati - rekao je Knjažickij.

Ukrajina klizi ka diktaturi: Da li je Zelenski krenuo putem autokratije usred rata s Rusijom?

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Direktor Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić juče se licemjerno narugao crnogorskoj javnosti izjavom da su „zviždači ključni partneri u borbi protiv korupcije“.&nbsp;
To je saopštio nakon što je sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr mr sc. Aleksandrom Radovićem potpisao sporazum o saradnji, čiji je fokus, kako su rekli, pružanje psihološke pomoći osobama koje su zbog prijavljivanja nepravilnosti izložene pritiscima, posebno u slučajevima kada pokreću sudske postupke radi zaštite svojih prava.
- Ovim sporazumom činimo važan iskorak ka sistemskoj i institucionalnoj podršci onima koji prijavljuju korupciju – i šaljemo jasnu poruku da u toj borbi nijesu sami - poručio je Drakić.
I licemjerno i sramno. Ni obraza, ni stida. Čovjek koji je bio dio „zavjere“ protiv zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema beskrupulozno izlazi u javnost s porukom ohrabrenja potencijalnim „uzbunjivačima“ da prijave korupciju, a da će ih on zaštititi.
Zaboravio je da doda da se to odnosi isključivo na zviždače koji se ne nađu na udaru njegovog prijatelja, njegovog pravnog zastupnika, potpredsjednika Savjeta ASK-a, advokata Mladena Tomovića. Jer, ako Tomović zastupa kompaniju ili instituciju koju zviždač prijavi za moguću korupciju, onda ništa od ovih poruka ohrabrenja i podrške. U tom slučaju, zaboravio je da kaže Drakić, ASK će učiniti sve da „slomi“ zviždača.
A koliko može da bude beskrupulozan za interese prijatelja Tomovića pokazao je Drakić ubrzo pošto je sa pozicije predsjednika sindikalne organizacije ASK-a zaposjeo funkciju direktora ove institucije, kada je, preko službe za informisanje saopštio Portalu ETV u oktobru prošle godine, da će predmet koji se odnosi na zviždača iz CGES-a biti podvrgnut detaljnoj reviziji.
Tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, Upravni sud donio je presudu kojom je ukinuo zaštitu „uzbunjivaču“ iz CGES-a. Što je bio prvi takav slučaj od kada je u Crnoj Gori uspostavljen institut zviždača.
A bez zaštite je ostao, jer Drakić, odnosno ASK, kako smatra uzbunjivač, nije sudu dostavio svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosila na predmet.
Tako se Drakić oslobodio predmeta „uzbunjivača“ iz CGES-a, a njegov prijatelj i advokat Tomović „opravdao“ makar jedan honorar koji dobija od ove kompanije za advokastke usluge koje im pruža u svim predmetima u slučaju zviždača.
Ukidanje zaštite za službenika CGES-a znači otvoren put za njegov „linč“ i završni obračun kompanije sa njim, koji bi mogao da rezultira i otkazom.&nbsp;
Presudom i okolnostima koje su joj prethodile bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“
- Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatovao je Kos i bio kategoričan da Tomović „treba da ode iz Savjeta“.&nbsp;
Tomović ne samo da nije otišao iz ovog tijela, nego nastavlja da goni zviždača iz CGES-a kojem je taj status ASK dodijelila u maju 2023. godine, a nakon što je krajem 2022. protiv njega pokrenut disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ove institucije, bio u direktnoj vezi sa prijavom korupcije.
Prije nekoliko sedmica zviždač je pravosnažno dobio spor protiv CGES-a upravo zbog ovog disciplinskog postupka. Viši sud u Podgorici, koji je postupao po žalbi Tomovića, potvrdio je presudu podgoričkog osnovnog suda koji je nedvosmisleno ustanovio da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito.
I onda direktor ASK-a Drakić, koji je po uvjerenju „uzbunjivača“ radio za interese CGES-a, odnosno pravnog zastupnika ove kompanije advokata Tomovića, juče licemjerno poziva zviždače da se ohrabre da prijavljuju korupciju, a da će im on biti štit i odbrana od progona poslodavca?! Sramno, pa sve i da nije pomogao Tomoviću da zviždaču iz CGES-a ukine zaštitu. Dovoljno je to da je javno prijetio tom hrabrom čovjeku, čim je sjeo u fotelju direktora, da će njegov predmet biti detaljno preispitan. U demokratskim, uređenim društvima Drakić bi bio smijenjen već poslije ove prijetnje, a svakako pozvan na odgovornost nakon što je u januaru zviždaču ukinuta zaštita.&nbsp;
Laž je, nažalost, manir nosilaca institucija, od kada su vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elit, dok korupcija i nepotizam razjedaju svaku poru društva.&nbsp;
Svakodnevno svjedočimo licemjernim porukama funkcionera i zaklinjanju u evropski put, dok u institucijama kojima rukovode ruše svaki standard i uspostavljaju sistem zasnovan ne na zakonima i propisima, već podređen ličnim i partijskim interesima, ambicijama i željama. Svaka institucija u zemlji je postala nečiji feud, a ASK im služi za odbranu interesa.

Ni obraza, ni stida

Montirani disciplinski postupak. Dokazi kojima raspolaže Televizija E nedvosmisleno upućuju na zakljuučak da su, u slučaju progona bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, fabrikovani nalazi o negativnim bezbjednosnim provjerama. I, što je još gore, izmišljene su informacije o navodnoj zloupotrebi službenog položaja i neovlašćenom korišćenju službenog automobila. &nbsp; Televizija E i Portal ETV su u dva navrata izvještavali kako su ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, u sklopu akcije ,,Značka”, targetirali nagrađivanog policijskog funkcionera Milovana Pavićevića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072319078_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072319078_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="KOORDINIRANA AKCIJA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Njega je direktno prozvao i pokrenuo disciplinski postupak načelnik policijskog centra ,,Centar” Goran Jokić, iako nije bio neposredni rukovodilac Pavićeviću, koji je neraspoređen još od 9. aprila 2021. godine. &nbsp; ORGANIZOVANE PODMETAČINE &nbsp;- Do sada nijesam nikada kivično gonjen, krivično kažnjavan, procesuiran, ali sam, nažalost, dočekao da poslije 23 godine rada na svim dužnostima, neko izmišlja i pravi konstrukcije i da u disciplinskom postupku pokušava da mene i moju porodicu targetira i kriminalizuje - kaže Pavićević u razgovoru za Portal ETV. Izvori iz bezbjednosnog sektora ističu da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka prikazane netačne informacije. &nbsp; Prije svega da je Pavićević vlasnik tri stana i da je otuđio i da je, u vrijeme kada je bio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, nezakonito koristio, kasnije i otuđio, službeni mercedes tip E 200 CDI. &nbsp; &nbsp;ZLONAMJERNE KONSTRUKCIJE Očito je nekome iz vrha policije bilo veoma stalo, pa čak i po cijenu iznošenja neistina, da Pavićevića prikažu kao korumpiranog policajca koji ima nezakonitu imovinu. &nbsp; No, pretrage u Upravi za imovinu u ASK-u, kao i kod ovlašćenog direktorata Uprave policije, pokazuju da je Milovan Pavićević vlasnik jednog stana, dok su &nbsp;jedan stan &nbsp;posjedovali njegovi roditelji. Nakon prodaje dva stana kupili su treći, u kojem danas živi šira porodica Pavićević. Da su htjeli zaista da tragaju za dokazima, u vrhu policije su mogli da saznaju da je lažna priča o nelegalnom korišćenju službenog automobila. Televizija E posjeduje dokumentaciju koja pokazuje da je Milovan Pavićević bio ovlašćen da, kao šef nikšićke policije, korsiti službeno vozilo. &nbsp; DOKAZI O NAMJEŠTALJCI &nbsp; Koje je dobijeno – kao donacija jedne privatne crnogorske kompanije koju Televizija E sada neće pominjati. Odluku od prihvatanju donacije za OB Nikšić novog putničkog vozila marke mercedes, model 220 2,2 CDI 7G Tronik potpisao je 7. novembra 2014. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190716_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250723190716_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8" data-rendition-name="original" width="1148" height="1077" loading="lazy" alt="PAPIRI NEGIRAJU DISCIPLINSKE TUŽIOCE: Obrazloženje o raspolaganju "> <figcaption>PAPIRI NEGIRAJU DISCIPLINSKE TUŽIOCE: Obrazloženje o raspolaganju(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prethodno je, 17. oktobra iste 2014, ministar Konjević potpisao i Ugovor o donaciji sa poznatom crnogorskom kompanijom koja je donirala vše vozila za potrebe države. A 21. novembra je Milovan Pavićević, tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Nikšić dobio rješenje za korišćenje vozila. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190724_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250723190724_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1500" loading="lazy" alt="DOKAZ: Ministar Raško Konjević prihvatio velikodušnu donaciju privatne kompanije MUP-u"> <figcaption>DOKAZ: Ministar Raško Konjević prihvatio velikodušnu donaciju privatne kompanije MUP-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci dostupni su bili čelnicima sektora bezbjednosti. Očito je, međutim, da je ekipi oko Demokrata Alekse Bečića bilo jako stalo da oblate van službe ostave van službe nagrađivanog policajca, čovjeka sa 23 godine staža i stručnjaka koji je završio policijsku akademiju u Beogradu. &nbsp; Zato je u operativnom izvještaju, kako kažu izvori iz MUP-a, konstatovano da je Pavićević, kao načelnik CB Nikšić, dobio na poklon vozilo marke mercedes. Očito: to je bila svjesno plasirana, zlonamjerna konstrukcija koja se ne zasniva na činjenicama. &nbsp; REAKCIJE PAVIĆEVIĆA I ADVOKATA - Planiram da samostalno, ili u dogovoru sa kolegama – to je u fazi procjene – da se obratimo relavantnim stranim i domaćim adresama. Ne niko nikoga da brani, nego, jednostavno, da se zainteresuju samo u odnosu na tri stavke: zakonitost postupka, transparentnost postupka i efikasnost postupka- kazao je Pavićević za Portal ETV. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190728_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250723190728_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="PRIJAVE PROTIV INICIJATORA MOBINGA: Milovan Pavićević"> <figcaption>PRIJAVE PROTIV INICIJATORA MOBINGA: Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Priča o disciplinskom postupku protiv Milovana Pavićevića daleko je od završetka. A svakog dana na vidjelo isplivavaju falsifikati i konstrukcije koje su činili čelni ljudi u policiji. &nbsp; (NE)VOLJNI SAUČESNICI Poput Gorana Jokića: osim što je nezakonito predložio pokretanje disciplisnkog postupka, Jokić je bio u obavezi da provjeri činjenice. &nbsp; Biće nadalje zanimljivo sagledati i uloge Velimira Mića Furtule, kao i Ivana Jokića koji su – u ime Sektora za borbu protiv kriminala – pripremili izvještaj i dostavili Komisiji za bezbjendosne provjere. &nbsp; Da li je Komisija povjerovala na riječ, bez provjere, to će se utvrditi saslušavanjem članova Komisije. A sastav je zanimljiv: predsjednik Komisije je bio, sad već smijenjeni, Darko Vujović, dok su članovi Lazar Šćepanović, Đorđije Peković, Ljiljana Zejak i Dejan Filipović. &nbsp; Pavićević u izjavi za Televiziju E ističe da su u njegovom slučaju prekršena tri propisa: Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o upravnom postupku. Zato je podnio državnim organima prijavu i tužbu za mobing i taj postupak je u toku. Njegov advokat je već podnio krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju i falsifikate službene dokumentacije. &nbsp; Sve to ukazuje da će se, kroz sudske postupke, saznati prava pozadina monsztruoznog političkog progona Milovana Pavićevića, ali i kazniti svi oni koji su svoj položaj koristili za uništavanje života svojih kolega. &nbsp; &nbsp;

,,Veting namještaljka” za Milovana Pavićevića

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: milan-markovic