Ultimatum Milana Kneževića Vladi Crne Gore i prijetnja izlaska iz parlamentarne većine, povodom bunta zbog gradnje kolektora u Botunu, sadržao je i neke političko-ekonomske zahtjeve, saznaje ETV od dva izvora iz Vlade Crne Gore. &nbsp; Međutim, lider DNP-a, iako je insistirao, nije uspio da se prije i poslije novogodišnjih i božićnih praznika susretne sa premijerom Milojkom Spajićem. Njihov posljednji susret, kojem je osim Kneževića i Spajića prisustvovao i Andrija Mandić, bio je jula prošle godine. Od tada, sve se odigravalo preko posrednika. &nbsp;&nbsp; Prema informacijama Televizije E, upravo preko posrednika je Milan Knežević – osim zahtjeva &nbsp;da se odgodi gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - postavio uslove za smirivanje tenzija oko Botuna. &nbsp; Ti se uslovi, samo dijelom, odnose na neke infrastrukturne prijekte u Zeti, ali i na pitanje izbora kompanije koje će da radi drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice, što ukazuje da je Knežević ramiljao i o interesima političkog saveznika iz Srbije. &nbsp; KLJUČNI ZAHTJEVI DNP-A Izvor iz Vlade ističe da je traženo, osim promjene lokacije za kolektor, još i da &nbsp;Vlada Crne Gore u kapitalni državni budžet doda 1.200.000 eura za radove na glavnoj ulici u Zeti, iako taj projekat još nijesu urađeni validni papiri. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Bio je još jedan, zanimljiviji, zahtjev. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113190128_af75ba8d95444935de78e95b44d2893b0eb5ef31a9878b424dabf1bbe689f6de.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260113190128_af75ba8d95444935de78e95b44d2893b0eb5ef31a9878b424dabf1bbe689f6de" data-rendition-name="original" width="1024" height="696" loading="lazy" alt="ZANIMLJIVO ZA SRBIJU: Druga dionica auto-puta, od Mateševa do Andrijevice"> <figcaption>ZANIMLJIVO ZA SRBIJU: Druga dionica auto-puta, od Mateševa do Andrijevice(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Traženo je da kompanije iz Srbije, koje su partneri sa kineskom kompanijom koja već uveliko radi u Srbiji, budu podizvođači na drugoj dionici auto-puta Mateševo-Andrijevica. Tu se prije svega misli na ,,Šandong grupaciju” koja je poznata po vezama sa firmom Inkop iz Ćuprije i njenim vlasnicima Zvonkom i Žarkom Veselinovićem, ali Milanom Radoičićem kojeg Kosovo traži zbog pokušaja pobune u Banjskoj 2024. godine – kaže sagovornik ETV-a iz Vlade Crne Gore. KADOROVSKI ZAHTJEVI &nbsp; Osim ova dva uslova, tražene su i neke kadrovske promjene, uklanjanje ljudi &nbsp;koji brinu o crnogorskoj saobraćajnoj infrastrukturi. &nbsp; Zahtijevana je, ističu izvori iz Vlade, smjena Milana Ljiljanića, izvršnog direktora državne kompanije Monteput, ali i direktora Uprave za saobraćaj Radomira Vuksanovića, te na njihova mejsat imenovanje drugih ljudi, prevashodno onih koje predloži Demokratska narodna partija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113190128_215a2378b51a387cc486081bc319c7a37e3e0c14423996f80306e491b94c6ec5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260113190128_215a2378b51a387cc486081bc319c7a37e3e0c14423996f80306e491b94c6ec5" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt="VUČIĆEVI POVJERLJIVI LJUDI: Veselinović i Radoičić"> <figcaption>VUČIĆEVI POVJERLJIVI LJUDI: Veselinović i Radoičić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Traženo je da država ne ide u koncesiju aerodroma, odnosno da se iz mogućeg koncesionog ugovora izostavi podgorički aerodrom, ali i da se sadašnjoj čelnici Borda Aerodroma Podgorica, Jeleni Maraš, garantuje još jedan mandat na toj poziciji. &nbsp; Već iz nabrajanja uslova za smirivanje tenzija, uočava se želja DNP-a da ovlada sektorom putne infrastrukture i saobraćaja, u kojem već imaju svog čovjeka, ministarku saobraćaja Maju Vukićević. &nbsp; VUČIĆ, VESELINOVIĆ, RADOIČIĆ... Ali i da je Kneževićev DNP politički u potpunosti naslonjen na Aleksandra Vučića i njegov SNS, ali i spreman da promoviće biznismene bliske srpskom političkom vrhu – Zvonka Veselinovića i Milana Radoičića. &nbsp; O dvojici kontroverznih srpskih biznismena porijeklom sa Kosova, intenzivno su pisali srpski i međunarodni mediji, a Veselinović i Radoičić su pod američkim sankcijama. U isto vrijeme oni godinama su povlašćeni biznismeni u Srbiji. &nbsp; Redakcija Slobodne Evrope iz Srbije precizno je objasnila da su kompanije povezane sa Zvonkom Veselinovićem i Milanom Radoičićem bile su podizvođači na najmanje tri putne deonice u Srbiji. &nbsp; -Zajedničko za te tri saobraćajnice je da su glavni izvođači kineske kompanije - Šandong i CCCC. Prema dostupnim podacima kompanija Inkop iz Ćuprije prifitirala je u te dvije godine 24, 5 miliona eura, a druga Veselinovićeva i Radoičićeva kompanija, Novi Pazar-put oko 16 miliona eura – objavila je SE u jednom prilogu sredinom prošle godine. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113190128_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260113190128_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="IDU LI DALJE ISTIM PUTEM: Mandić i Knežević"> <figcaption>IDU LI DALJE ISTIM PUTEM: Mandić i Knežević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Iz ovih podataka se vidi jaka politička vezanost Kneževićeve Demokratske narodne partije, ne samo za politiku Aleksandra Vučića, nego i za interese kontroverznih tajkuna bliskih srpskom političkom vrhu. &nbsp;&nbsp; KAD PREMIJER IGNORIŠE &nbsp; Pregovora iza kulisa ipak nije bilo. Premijer Spajić je dobio garancije iz Evropske unije da će podržati gradnju postrojenja u Botunu bez ikakvih izmjena lokacije. Zato i nijesu uopšte razmatrani prijedlozi, odnosno ultimatumi, Demokratske narodne partije Milana Kneževića. &nbsp; A sudeći po stavu Andrije Mandića, predsjednika parlamenta - koji je juče naglasio da za forsiranje identitetska pitanja, odnosno zahtjeve za uvođenjem srpskoj jezika i trobojke, još nije vrijeme – izgleda da je Milan Knežević i njegova Demokratska narodna partija ostala bez direktne podrške srpskih partija u parlamentarnoj većini. &nbsp; Zato Kneževiću sada prijeti politička marginalizacija, a pitanje je i koliko će imati podršku građana Zete, kada je izvjesno da neće biti izmiještanja postrojenja iz Botuna. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zašto Milojko Spajić ne želi da čuje ili vidi Milana Kneževića?

Osnovni sud u Prištini proglasio Milana Radoičića odgovornim za ubistvo Olivera Ivanovića, dok su četvorica optuženih osuđena na preko 22 godine zatvora. Osnovni sud navodi da je bivši zamjenik lidera Srpske liste predvodio organizovanu kriminalnu grupu koja je organizovala ubistvo 16. januara 2018. u Sjevernoj Mitrovici i preduzela radnje na uništavanju dokaza kako bi ometala istragu. Grupa je imala jasnu strukturu, kriminalni i politički uticaj, djelovala je uz podršku države Srbije i vršila je ucjene protiv političkih rivala, uključujući Ivanovića, koji je odbio da se pokori njihovim zahtjevima.
Sud je sastavio je kompletnu pisanu presudu protiv Nedeljka Spasojevića, Marka Rošića, Dragiše Markovića i Žarka Jovanovića, optuženih za ubistvo srpskog političara Olivera Ivanovića, koji su 28. juna 2024. godine zajedno osuđeni na preko 22 godine zatvora, izvještava „Zakletva za pravdu“, prenosi KoSSev.
U presudi, u koju je imala uvid „Zakletva za pravdu“, koju je potpisao predsjedavajući sudija Valjon (Valon) Kurtaj, navodi se da su optuženi bili dio organizovane kriminalne grupe koja je dugo djelovala na sjeveru Kosova, a predvođena Milanom Radoičićem i Zvonkom Veselinovićem, za kojima tragaju pravosudni organi na Kosovu. Radoičić je optužen i u slučaju terorističkog napada u Banjskoj.
- Na osnovu ovih dokazanih činjenica, dokazano je postojanje ove organizovane kriminalne grupe, da je imala organizacionu strukturu na čelu sa Milanom Radoičićem, i da je ova kriminalna grupa, pored kontrole u ​​kriminalnoj oblasti, imala i kontrolu u političkom životu. Uključenost u strukture stranke“…“i sprečavanje svakog političkog rivalstva, sve do ubistva sada pokojnog I, pošto se nije pokorio zahtjevima ove grupe da se i on politički pridruži ovoj grupi i odustane od izborne kampanje kao jedinstvena stranka, što je zahtjev državnih struktura Srbije - navodi se u presudi.
Dalje se navodi da je ova grupa organizovala ne samo ubistvo političara Olivera Ivanovića, već i uništavanje dokaza kako bi sabotirala istrage vlasti Republike Kosovo.
Prema presudi, u sjevernom delu Mitrovice i okolnim opštinama vladala je krhka bezbjednosna situacija i klima političkih prijetnji i ucjena koje je vršila kriminalna grupa pod kontrolom Milana Radoičića. Ova grupa nije bila samo umešana u kriminalne aktivnosti, već je imala i veliki politički uticaj, ciljajući da eliminiše svaki rivalski politički entitet Srpskoj listi, entitetu koji je, prema dokazima pomenutim u presudi, uživao direktnu podršku države Srbije.
Svjedoci pomenuti u presudi, uključujući D.S, K.B, M.I, C.I, V.N, H.N, S.J. i R.R, potvrdili su postojanje ove kriminalne grupe, kao i opasnost sa kojom se Oliver Ivanović suočavao zbog svojih političkih uverenja i stavova.
U presudi se navodi da je Ivanović ubijen 16. januara 2018. godine u Sjevernoj Mitrovici, oko 8:14 sati, od strane izvršilaca ove kriminalne grupe. Njegovo ubistvo smatra se rezultatom političkih rivalstava, jer se nije povinovao zahtjevima ove grupe da prekine kampanju i pridruži se političkoj liniji Srpske liste. Sud je smatrao dokazanom činjenicom da je ova kriminalna grupa imala dobro organizovanu strukturu na čelu sa Milanom Radoičićem, i da se njen uticaj protezao i na podzemlje i na politički život srpske zajednice na Sjeveru Kosova.
Prema odluci Osnovnog suda u Prištini, donijeta je oslobađajuća presuda za optuženog Radeta Basaru, nakon što je Specijalno tužilaštvo Republike Kosovo u svojoj završnoj riječi odustalo od optužnice protiv ovog optuženog.
Za optuženu Silvanu Arsović, prema tvrdnjama STRK-a, pregledom DVR-a iz kancelarija stranke sada pokojnog Ivanovića, potvrđeno je da su 4. januara 2018. godine sigurnosne kamere namjerno isključile nepoznate osobe, dok su 16. januara 2018. godine, nakon ubistva pokojnog, ponovo aktivirane i počele su da snimaju mjesto zločina. Na osnovu zaključaka tužilaštva da je optužena u tom trenutku bila sama u kancelariji, pretpostavlja se da je aktivirala kamere nakon što je izvršeno krivično djelo.
Međutim, sud je potvrdio da, iako postoji organizovani kriminal i ispunjeni su elementi ovog krivičnog djela, ne postoje dokazi koji povezuju Arsović sa ovom grupom.
- Specijalno tužilaštvo, što se tiče optužene, nije dokazalo nijednim dokazom da je bila dio ove organizovane kriminalne grupe… - navodi se u presudi Osnovnog suda.
Za Nedeljka Spasojevića, sud je prekvalifikovao krivično djelo iz organizovanog kriminala u zloupotrebu službene dužnosti, za šta je proglašen krivim i osuđen na četiri godine i šest mjeseci zatvora. Sud je utvrdio da je bio prisutan na mjestu zločina, ali nije preduzeo potrebne radnje radi obezbjeđenja mjesta događaja.
Takođe je proglašen krivim za krivično djelo neovlašćenog držanja ili kontrole oružja, a dokazi se zasnivaju na oduzimanju oružja u njegovom domu.
Za Dragišu Markovića, sud je ocijenio da krivično djelo odavanja službene tajne nije dokazano, budući da informaciju koju je on dao – „ubijen je pokojni“, nijedna nadležna institucija nije klasifikovala kao službenu tajnu.
Sa druge strane, za Markovića i Jovanovića, sud je utvrdio da u svojstvu policijskih službenika nijesu preduzeli sve neophodne radnje na mjestu zločina, dozvolivši uništavanje dokaza i intervenciju neovlašćenih lica. Žarko Jovanović je takođe proglašen krivim za neovlašćeno posjedovanje oružja.
U slučaju Marka Rošića, Sud je utvrdio da je bio aktivni član kriminalne grupe, učestvovao u paljenju automobila žrtve i pratio njegovo kretanje svojim ličnim vozilom, čime je doprinio izvršenju ubistva.
Sud je naglasio da je ubistvo Ivanovića počinila kriminalna grupa zbog političkih rivalstava i pokušaja širenja političke moći.

Portal ETV

Presuda Osnovnog suda u Prištini: Radoičić odgovoran za ubistvo Olivera Ivanovića

Osnovni sud u Prištini izdao je nalog za hapšenje Milana Radoičića i još 19 Srba osumnjičenih za krivično djelo "ratni zločin protiv civilnog stanovništva".
Na osnovu dokumenta koji je datiran na 15. april, a koji je danas objavio prištinski portal Reporteri.net, nalog je izdat zbog sumnje da je Radoičić bio u grupi Srba koji su u opštini Đakovica ubili 106 albanskih civila, čija su tijela kasnije pronađena u masovnoj grobnici u blizini Beograda.
Specijalno tužilaštvo Kosova potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je podnijelo zahtjev Osnovnom sudu za izdavanje naloga za hapšenje.
Navodi se da je Tužilaštvo donijelo rješenje o početku istrage protiv optuženih zbog sumnje da su u periodu od 1998. do 1999. godine, na mjestu zvanom 'Ura e Taliqit' u Đakovici, od 7. maja do 10. maja 1999. godine počinili zločin.
- Počeli su da ulaze iz kuće u kuću, gdje su silom i prijetnjama izvodili sve prisutne osobe, razdvajajući muškarce od žena i djece, a potom su ubili ukupno 106 civila albanske nacionalnosti, čija su tijela nakon rata pronađena u masovnoj grobnici u Batajnici u Srbiji - navodi se u obrazloženju naloga za hapšenje.
Takođe, u dokumentu se navodi da je ova grupa osoba od 7. do 10. maja 1999. godine uhapsila i zatvorila više od 300 albanskih civila, koji su "bili držani u improvizovanim zatvorima gdje su bili neadekvatno tretirani, uskraćivane su im osnovne stvari, redovna hrana, higijena i medicinska njega, a kasnije je veliki dio ovih zatvorenika prebačen u različite zatvore širom Kosova".
Na kraju, prema Osnovnom sudu, ove osobe su oslobođene nakon juna 1999. godine uz pomoć međunarodnih organizacija.
Za sve optužene za koje je izdat nalog za hapšenje, vlasti Kosova ne znaju njihove adrese.
Među njima je i Lazar Drašković, za kojeg već postoji međunarodni nalog za hapšenje u vezi sa masakrom u Meji, takođe u opštini Đakovica, gdje su srpske snage aprila 1999. godine ubile 376 Albanaca.
Radoičića već traže kosovske vlasti zbog oružanog napada u Banjskoj kod Zvečana u septembru 2023. godine. On je preuzeo odgovornost za ovaj napad, u kojem je ubijen jedan policajac sa Kosova. Nalazi na slobodi u Srbiji.
Kosovo ovaj napad smatra terorističkim i optužuje Srbiju da je umiješana u njega. Beograd negira bilo kakvu umiješanost.
Na Kosovu je protiv njega podignuta optužnica zbog napada u Banjskoj, a suđenje je počelo za trojicu optuženih u ovom slučaju koji se nalaze na Kosovu. Osnovni sud u Prištini odbio je žalbu da se suđenje za druge optužene u slučaju Banjska održi u njihovoj odsutnosti.
Na Kosovu se vode suđenja u odsutnosti za ratne zločine. Ova vrsta suđenja, prema pravosudnom sistemu na Kosovu, može se održati samo pod uslovom da tužilaštvo i sud iscrpe sve mogućnosti da osiguraju prisustvo optuženog.
Ratni zločini na Kosovu do 2008. godine istraživani su od Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), dok od 2008. godine to čini Misija Evropske unije za vladavinu prava (EULEX).
Deset godina kasnije, EULEX je predao predmete Specijalnom tužilaštvu Kosova i lokalnim sudovima.
Tokom posljednjeg rata na Kosovu od 1998. do 1999. godine ubijeno je više od 13.000 civila, a hiljade drugih je nestalo.
Više od 1.600 osoba se još vodi kao nestalo, većina njih su Albanci.

Kosovo izdalo nalog za hapšenje Milana Radoičića zbog ratnih zločina

Nova visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je u Briselu da je jedini put do članstva EU normalizacija odnosa Beograda i Prištine.
&nbsp;- Jedini put do članstva u EU je normalizacija njihovih odnosa, na osnovu Ohridskog sporazuma - napisala je Kaja Kalas na platformi Iks na kojoj je postavila fotografije odvojenih sastanaka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem.
Dodala je da pozdravlja „spremnost na punu saradnju nakon nedavnog terorističkog napada“.
- Počinioci se moraju suočiti sa pravdom - navela je Kalas.
Premijer Kosova Aljbin Kurti zatražio je, u razgovoru sa novom šeficom diplomatije Evropske unije Kajom Kalas, da Srbija preda kosovskim vlastima Milana Radoičića kao organizatora napada na Banjsku 24. septembra prošle godine.
Nakon sastanka u Briselu, Kurti je izjavio da je optimista i da je Kalas „u pravom trenutku i na pravom mjestu“ i da će region imati koristi od toga.
Kazao je da je na sastanku razgovarano „o pitanjima napretka Kosova u pogledu evropskih integracija“, ali i, kako je naveo, „odnosima sa sjevernim susjedom“.
- Naglasio sam da smo imali nezabilježen ekonomski rast i demokratski napredak na nezavisnom Kosovu i da smo u isto vrijeme upravljali najozbiljnijim bezbjednosnim izazovima, najozbiljnijim prijetnjama koje su rezultirale ubistvom narednika Afrima Bunjakua u Banjskoj - rekao je.
Kako je kazao, „glavni kriminalac u bandi koja je to uradila je na slobodi u Srbiji“.
- Tražili smo, kao i na svakom drugom sastanku, predaju Radoičića kosovskim vlastima, jer Tužilaštvo ima optužnicu od 160 stranica za njega i njegovu grupu od preko 40 ljudi - rekao je Kurti.
Naglasio je da je na sastanku bilo riječi i o napadu na kanal Ibar-Lepenac, na sjeveru Kosova.
- Razgovarali smo i o posljednjem napadu. Naše vlasti su obavile stručan posao i moramo da preduzmemo dodatne mjere da spriječimo da se ista stvar ponovi - kazao je on.
Naveo je da je „istraga je u toku“, te da ima uhapšenih i oduzetog materijala.
- Od 74 značke, amblema koji su zaplijenjeni, 20 je ruskih, raznih ruskih jedinica. Tu je takođe amblem OVK (Oslobodilačke vojske Kosova), što nas navodi na pomisao da je neko želio da istragu orijentiše na pogrešan put. Jer nema drugog objašnjenja - izjavio je Kurti.
Premijer Kosova je rekao da je danas Kalas pozvala više ljudi da saslušaju lidere. On vjeruje da će sljedeće godine proces za mir, bezbjednost, integraciju i razvoj pod rukovodstvom Estonije biti intenziviran.

Kalas: Normalizacija odnosa Beograda i Prištine jedini put do članstva u EU

Premijer Kosova Aljbin Kurti pozvao je međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Srbiju da izruči Milana Radoičića kosovskim vlastima, rekavši da je srpski političar i biznismen "suštinski razlog" za napade koji su se dogodili i koji će se možda desiti u budućnosti na Kosovu.
Govoreći na konferenciji za novinare u nedjelju 1. decembra u Prištini nakon napada na kanal Ibar-Lepenci na sjeveru Kosova prije dva dana, Kurti je naglasio da odbijanje Srbije da izruči Radojičića predstavlja glavni izazov u rješavanju trenutne situacije, prenosi servis Radija Slobodna Evropa na albanskom jeziku.
Kosovske vlasti su izdale nalog za hapšenje i podigle optužnicu protiv Radoičića, bivšeg potpredsjednika Srpske liste, stranke Srba na Kosovu, koji je preuzeo odgovornost za smrtonosni napad na Kosovsku policiju u Banjskoj, u septembru 2023. godine.
Kurti je rekao da, da Radojičić nije bio oslobođen u Srbiji, "šanse za realizaciju svih ovih napada koji su se dogodili, kao i budućih napada koje oni planiraju, bile bi drastično smanjene".
- Tražimo od međunarodnih faktora da izvrše pritisak na Beograd da glavnog zločinca Radoičića preda institucijama Kosova. Ako Srbija sumnja da Radoičić ne bi imao pravično suđenje na Kosovu, imamo EULEX, on prati sve slučajeve na Kosovu. Zato ga treba izručiti Kosovu - rekao je on.
Napad na Ibar-Lepenci treći je u posljednja 72 sata na sjeveru zemlje, naseljenom većinom Srbima, nakon eksplozija koje su se dogodile u policijskoj stanici i zgradi opštine u Zvečanu.
Eksplozija na kanalu u selu Varage kod opštine Zubin Potok nije izazvala žrtve, ali je stvorila veliku pukotinu na njegovom bočnom zidu, što je izazvalo izlivanje vode iz kanala, zbog čega su se neki dijelovi zemlje suočili sa nestašicom vode.
Kosovo je za ovaj napad okrivilo Srbiju, što je Srbija negirala.
Redovno snabdijevanje vodom obnovljeno je skoro dan nakon eksplozije, saopštile su u nedjelju kosovske vlasti, dok snabdijevanje Kosovske energetske korporacije vodom za hlađenje termoelektrana nije narušeno.
Kosovske bezbjednosne vlasti uhapsile su osam osumnjičenih i zaplijenile oružje tokom opsežne operacije na sjeveru Kosova u subotu u, kako su rekli, najtežem napadu na kritičnu infrastrukturu zemlje od rata.
Kurti je rekao da je napad u petak na vodeni kanal na sjeveru povezan s napadima koje je Rusija posljednjih mjeseci izvodila na energetsku infrastrukturu Ukrajine.
- Cilj je bio da veliki dio zemlje ostane bez vode, u zemlji, na hladnoći i bez komunikacije. Čini se da je ovaj napad povezan sa masovnim napadima Ruske Federacije na Ukrajinu - rekao je Kurti.
On je tokom konferencije pokazao fotografiju za koju je rekao da prikazuje ambleme vojnih jedinica ruske vojske koje je kosovska policija zaplijenila tokom subotnje akcije na sjeveru zemlje.
- Pronađeno je na desetine amblema ruskih vojnih jedinica. Ovi amblemi pripadaju specijalnim ruskim jedinicama - dodao je on.
Napad na kanal za vodu na sjeveru osudila je međunarodna zajednica.
Evropska unija i Njemačka rekli su da je riječ o terorističkom činu.
Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler rekao je da će SAD pružiti podršku u pronalaženju i kažnjavanju počinilaca napada na kanal Ibar-Lepenci.

Kurti: Radoičić je "suštinski razlog" za napade na Kosovu

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je danas optužnicu protiv 45 osoba, uključujući Milana Radoičića, koji su bili dio oružane grupe koja je u mestu Banjska prošlog septembra napala Policiju Kosova.
Vlada u Prištini je ovaj napad označila kao teroristički.
U napadu u Banjskoj na sjeveru Kosova 24. septembra 2023. godine oružana grupa Srba je napala policiju i ubila policajca Afrima Bunjakua. U razmjeni vatre su potom ubijena i trojica srpskih napadača.
Odgovornost za napad je preuzeo Milan Radoičić, bivši političar i biznismen sa sjevera Kosova, za koga se vjeruje da se nalazi u Srbiji.
U pritvoru na Kosovu se nalaze tri osobe koje su uhapšene tokom napada u Banjskoj.
Izvori RSE u Specijalnom tužilaštvu Kosova su sredinom jula naveli da je priprema optužnice u završnoj fazi, te da će "istraga u slučaju Radoičića dobiti konačni epilog". Naveli su i da se podizanje optužnice ne očekuje prije jeseni.
Za Radoičićem je raspisana i međunarodna Interpol potjernica na zahtjev Kosova putem Misije Ujedinjenih nacija (UNMIK).
Istragu o napadu u Banjskoj vodi i Više javno tužilaštvo u Beogradu, koje je putem EULEX-a (Misija Evropske unije za vladavinu prava) zatražilo informacije od Kosova o slučaju Banjska.
Međutim, Ministarstvo pravde Kosova 14. avgusta za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdilo da je taj zahtjev odbijen.
Ministarstvo pravde Kosova je u odgovoru za RSE ranije navelo da je zahtjev Srbije u suprotnosti sa nekoliko tačaka Zakona o međunarodnoj pravnoj saradnji, te da "samo kosovski pravosudni organi imaju nadležnost da sude u slučajevima koji su počinjeni na teritoriji zemlje".
Dodaje se i da Kosovo nikada nije dobilo odgovor od Srbije, na zahtjev upućen u oktobru prošle godine, "za predaju zločinaca kako bi bili privedeni pravdi u Republici Kosovo".
Ovo ministarstvo je zatražilo i međunarodnu istragu o, kako se navodi, "bazama za obuku terorista na području Srbije, umiješanosti Srbije u finansiranje i snabdijevanje terorista oružjem".
Premijer Kosova Aljbin Kurti je nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom uslovio predajom Milana Radoičića kosovskim pravosudnim organima.
- Sve dok su Radoičić i njegova grupa slobodni i zaštićeni u Srbiji, nema povjerenja u dijalog o normalizaciji odnosa - rekao je Kurti krajem juna.
Državni vrh Srbije je u nekoliko navrata negiralo bilo kakvu umiješanost u napad u Banjskoj.
Međunarodna zajednica je oštro osudila napad u Banjskoj i nekoliko puta pozvala vlasti u Srbiji da pozovu na odgovornost sve učesnike napada.

Tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv Radoičića i 44 osobe zbog napada u Banjskoj

Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011-2024)“, čiji je cilj da doprinese višem nivou društvene prihvaćenosti i vidljivosti LGBTQI+ osoba u Crnoj Gori kroz promociju tačnog, uravnoteženog i na činjenicama zasnovanog medijskog izvještavanja.
Kako je saopšteno iz CeMI-ja, cilj projekta je i doprinos smanjenju negativnih medijskih narativa i govora mržnje usmjerenog prema LGBTQI+ osobama kroz sprovođenje sveobuhvatne analize dugoročnih trendova u medijskom izvještavanju i online komentarima.
- Cilj projekta je i podsticanje zagovaranja zasnovanog na dokazima za sistemske promjene u Crnoj Gori kroz generisanje i dijeljenje uvida zasnovanih na podacima - uključujući analizu medijskih sadržaja, komentara javnosti i sentimenta o LGBTQI+ reprezentaciji - sa organizacijama civilnog društva, medijskim profesionalcima i institucionalnim akterima, radi promocije inkluzivnih javnih narativa i informacija - navodi se u saopštenju.
Iz CeMI-ja su ukazali da je projekat odgovorio na dugogodišnji nedostatak longitudinalne studije odnosno podataka o učestalosti, tonu i kontekstu medijskog izvještavanja o LGBTIQ+ osobama, kao i o narativima prisutnim u online komentarima.
- U okviru istraživanja, koje je sprovedeno u okviru projekta, analizirano je približno 3.250 medijskih članaka i oko 35.000 komentara objavljenih na portalima Vijesti, Analitika i IN4S u periodu od 2012. do 2024. godine. Analiza je sprovedena kombinovanjem ručnog i mašinskog kodiranja, što je omogućilo sistematsko mapiranje dominantnih narativa, sentimenta i tematskih okvira u kojima se LGBTIQ+ zajednica pojavljuje u javnom narativu - istakli su iz CeMI-ja.
Ukazali su da je pored analize, u okviru projekta izrađen i &nbsp;Priručnik za novinare i medijske profesionalce, koji nudi konkretne smjernice za etičko, tačno i inkluzivno izvještavanje o LGBTIQ+ temama, sa praktičnim primjerima i preporukama za rad u redakcijama i upravljanje online komentarima.
Iz CeMI-ja najavljuju da počinju kampanju razvojem ključnih poruka zasnovanih na nalazima monitoringa i analize medijskog izvještavanja, čiji će fokus biti na razbijanju stereotipa, promociji tačnog i odgovornog predstavljanja, te podsticanju poštovanja i konstruktivnog javnog dijaloga.
Nalazi istraživanja biće predstavljeni na okruglom stolu zakazanom za 12. februar u Podgorici.
Projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ u crnogorskim medijima (2011–2024)“, koji sprovodi CeMI, podržan je kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA – LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

CeMI: Projekat će doprinijeti višem nivou društvene prihvaćenosti LGBTQI+ osoba kroz promociju etičkog medijskog izvještavanja

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao prof. dr Milivoje Radović, donio odluku o promjeni naziva Metalurško-tehnološkog fakulteta u Tehnološki fakultet.
Na sjednici su razmatrana finansijska i kadrovska pitanja, uključujući finansijski izvještaj za 2025. godinu, kao i utvrđivanje plana javnih nabavki za 2026. godinu radi odvijanja tekućih aktivnosti i djelatnosti Univerziteta.
- Donesena je odluka o promjeni naziva Metalurško-tehnološkog fakulteta u Tehnološki fakultet Univerziteta Crne Gore, čime se dodatno naglašava njegov širi akademski profil i strateški razvoj studijskih programa, uključujući oblasti tehnologije, inženjerstva i održivog razvoja - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Na sjednici su donesene odluke o obavezi godišnjeg izvještavanja za tržišne i nacionalne naučno-istraživačke projekte, čime se, kažu u UCG, jača transparentnost i odgovorno upravljanje projektima.
Takođe, razmotrene su studentske inicijative za podršku o osiguravanju održivosti projekata „Summer Job 2026“ i „Dan otvorenih vrata“, koje, ističu u Univerzitetu, doprinose praktičnom angažovanju i podršci studentima.
- Upravni odbor je ocijenio da razmatrana pitanja i donesene odluke imaju značajan uticaj na kvalitet rada i unapređenje razvojnih procesa na Univerzitetu Crne Gore - poručeno je u saopštenju.

Metalurško-tehnološki fakultet mijenja naziv u Tehnološki fakultet

Viši sud u Podgorici, ni u jednom momentu, nijednim aktom ili dopisom, nije zatražio provjeru mjere nadzora niti izvještaj od nadležne organizacione jedinice - poručili su u Upravi policije nakon što su u Višem sudu ukazali da je obaveza policije bila da spriječe bjekstvo iz stana Miloše Medenice koji je juče osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvisi-sud-o-slucaju-medenica-obaveza-policije-da-sprijeci-bjekstvo-iz-stana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U Upravi policije su kazali da je članom 169, stavom 1, Zakona o krivičnom postupku propisano da sud može u svako doba naložiti provjeru mjera nadzora i zatražiti izvještaj od organa nadležnog za njeno izvršenje, a da je taj organ dužan da izvještaj bez odlaganja dostavi sudu.&nbsp;
- Dakle, u kontekstu navedene zakonske norme nedvosmisleno je jasno da je sud taj koji u svako doba nalaže provjeru i traži izvještaj od Uprave policije, što u konkretnom slučaju nije urađeno od strane Višeg suda u Podgorici - naveli su u UP.
Policijski službenici OB Podgorica su, kažu oni, u kontrolisanom periodu od 18.10.2025. godine do 27.1.2026. godine, kontinuirano vršili provjeru mjere nadzora i do poslednjeg dana provjere, tj. juče, Miloš Medenica je tokom provjere zatečen u stanu na navedenoj adresi koju je sud odredio mjerom nadzora.
- Provjerom mjere nadzora, dan prije izricanja presude, u 17:30 časova, Miloš Medenica je zatečen u svom stanu te ističemo da u kontrolisanom periodu od 18.10.2025. godine do 27.1.2026. godine, nije zabilježeno kršenje mjera nadzora od strane ovog lica. O kontroli mjera nadzora sačinjene su službene zabilješke koje će službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, shodno članu 169 ZKP, ukoliko se zatraži, dostaviti nadležnom sudu bez odlaganja. Juče, 28.01.2026.godine, prije nego što je dostavljeno obavještenje i doneseno rješenje o određivanju pritvora za osuđenog Miloša Medenicu, policijski službenici su izvršili obilazak stana u kojem Miloš Medenica nije zatečen. Policijski službenici su od strane supruge imenovanog lica koja se nalazila u stanu obaviješteni da je isti pošao na suđenje - naveli su u policiji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju da je o tome odmah i bez odlaganja obaviješten predsjednik Višeg suda Zoran Radović koji je izrekao mjeru i koji je zatražio da mu policija dostavi zabilješku o činjeničnom stanju.
- Oko 16 sati službenik Odsjeka za obezbjeđenje Višeg suda je obavijestio Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da je potrebno da policija od sudije Vesne Kovačević preuzme rješenje o određivanju pritvora. Posebno stavljamo naglasak da je okrivljeni Miloš Medenica lišen slobode 25.05.2022. godine, po nacionalnoj potjernici koja je raspisana 04.05.2022. godine od strane Odjeljenja bezbjednosti Podgorica koji su kao organ otkrivanja krivičnog djela procesuirali u koordinaciji sa Specijalnim državnim tužilaštvom 18 lica među kojima je i Miloš Medenica - naveli su u policiji.
Istakli su da, uzimajući u obzir da je okrivljeni prethodno bio nedostupan nadležnim organima, to dodatno opravdava jedan od ključnih osnova za određivanje pritvora do okončanja krivičnog postupka.
- A u konkrentom slučaju zbog neefikasnosti nadležnog suda istom nije presuđeno u zakonskom roku od tri godine, što je imalo za epilog ukidanje pritvora i određivanje mjere nadzora prema okrivljenom licu Medenica Milošu. Kako danas sud imperativno obavještava crnogorsku javnost da je policija bila dužna da spriječi bjekstvo Miloša Medenice, ovim putem podsjećamo Sud na imperativne norme ZKP-a kojima je propisano da je sud dužan da u zakonom propisanom roku od tri godine donese prvostepenu presudu za optužena lica, što isti nijesu učinili, ne samo u ovom, već i na desetine drugih predmeta sa elementima organizovanog kriminala a čije se posljedice neefikasnog djelovanja direktno odražavaju na sveukupno stanje bezbjednosti u Crnoj Gori - naveli su u policiji.
Podsjećaju Viši sud, kako su kazali, da je Uprava policije dostavila na stotine izvještaja i informacija u odnosu na članove OKG sa neoborivim činjenicama i dokazima koje ukazuju da su isti kršili mjere nadzora, zbog nedonošenja presude u roku od tri godine, te da Sud nije našao za shodno određivanje alternativne restriktivnije mjere ili pritvora za istu kategoriju lica, niti povratno obavještavao policiju sa konkretnim nalozima, te ocijenili da se u praksi određivanje ove mjere svelo na proizvoljnost, bez pravne posljedice i sankcije.
- Mjera nadzora prema Milošu Medenici se sprovodila kontinuirano, neposrednim obilaskom mjesta i objekta stanovanja i provjerom da li se isti nalazi u objektu i policijski službenici su o svakom obilasku sačinjavali odgovarajuća pismena, a da je bilo utvrđeno eventualno kršenje mjere nadzora bez odlaganja bi bio obavješten nadležni sud - kazali su u policiji.
Poručili su da je Uprava policije, u sklopu izvršenja ovih mjera preduzela i određene dodatne mjere u saradnji sa Sektorom granične policije kako bi se spriječio njegov eventualni prelazak državne granice.
- Da se ne bi stvarala zabune u pogledu mjera nadzora koje sprovodi Uprava policije iste se vrše povremeno i periodično u cilju kontrole poštovanja mjere od strane lica, tj. Uprava policije ne vrši konstantan fizički nadzor 24 sata nad objektom stanovanja u sprovođenju ove mjere. Ukoliko bi se ova mjera sprovodila vršenjem nadzora po principu opserviranja 24/7 , stalnim nadzorom, onda bi se Uprava policije izjednačila sa Upravom za izvršenje krivičnih sankcija i policijski službenici bi vršili obezbjeđivanje okrivljenog lica, što nije posao Uprave policije, koji se čak ne bi ni mogao izvršiti na navedeni način uzimajući u obzir broj izrečenih mjera nadzora i raspoložive kapacitete policije i čime bi se maltene prenijela nadležnost Uprave za izvršenje krivičnih sankcija - naveli su u saopštenju.
Napominju da su u ovom trenutku na snazi mjere nadzora za preko 300 lica.
- Shodno člana 166 stav 1 i 2 ZKP (tačka od 1-5) među kojima su dominantno članovi organizovanih kriminalnih grupa i da bi 24-časovnim opserviranjem ovih lica Uprava policije preuzela poslove UIKS-a i morala angažovati kompletan raspoloživi sastav Uprave policije na ovim poslovima, što nije standard i praksa ni u zemljama Evropske unije niti okruženja - naveli su u policiji.
Stava su i da sud zanemaruje i činjenicu da policija istovremeno vrši i obezbjeđenje sudova jer treća grana vlasti nije donijela odgovarajuće mehanizme za fizičku zaštitu institucija pravosuđa.
- Kako je Miloš Medenica prethodno od strane Uprave policije lišen slobode po potjernici, obavještavamo javnost da će službenici Uprave policije koji su i otkrili krivična djela koja se Milošu Medenici stavljaju na teret, isto tako i učiniti sve u nacionalnim okvirima i korišćenjem svih raspoloživih kapaciteta na lociranju i lišenju slobode ovog lica - zaključili su u policiji.

Uprava policije o slučaju Miloša Medenice: Viši sud ni u jednom momentu nije zatražio provjeru mjere nadzora ili izvještaj

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić sazvao je vanrednu sjednicu za 13. februar na kojoj će biti razmatrane četiri tačke.
Na dnevnom redu bi trebalo da se nađu Prijedlog zakona o prekograničnim energetskim infrastrukturnim projektima, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, Prijedlog Zakona o slatkovodnom ribarstvu i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.
Početak sjednice je zakazan za 11 sati.

Tag: milan-radoicic