Osnovni sud u Prištini proglasio Milana Radoičića odgovornim za ubistvo Olivera Ivanovića, dok su četvorica optuženih osuđena na preko 22 godine zatvora. Osnovni sud navodi da je bivši zamjenik lidera Srpske liste predvodio organizovanu kriminalnu grupu koja je organizovala ubistvo 16. januara 2018. u Sjevernoj Mitrovici i preduzela radnje na uništavanju dokaza kako bi ometala istragu. Grupa je imala jasnu strukturu, kriminalni i politički uticaj, djelovala je uz podršku države Srbije i vršila je ucjene protiv političkih rivala, uključujući Ivanovića, koji je odbio da se pokori njihovim zahtjevima.
Sud je sastavio je kompletnu pisanu presudu protiv Nedeljka Spasojevića, Marka Rošića, Dragiše Markovića i Žarka Jovanovića, optuženih za ubistvo srpskog političara Olivera Ivanovića, koji su 28. juna 2024. godine zajedno osuđeni na preko 22 godine zatvora, izvještava „Zakletva za pravdu“, prenosi KoSSev.
U presudi, u koju je imala uvid „Zakletva za pravdu“, koju je potpisao predsjedavajući sudija Valjon (Valon) Kurtaj, navodi se da su optuženi bili dio organizovane kriminalne grupe koja je dugo djelovala na sjeveru Kosova, a predvođena Milanom Radoičićem i Zvonkom Veselinovićem, za kojima tragaju pravosudni organi na Kosovu. Radoičić je optužen i u slučaju terorističkog napada u Banjskoj.
- Na osnovu ovih dokazanih činjenica, dokazano je postojanje ove organizovane kriminalne grupe, da je imala organizacionu strukturu na čelu sa Milanom Radoičićem, i da je ova kriminalna grupa, pored kontrole u ​​kriminalnoj oblasti, imala i kontrolu u političkom životu. Uključenost u strukture stranke“…“i sprečavanje svakog političkog rivalstva, sve do ubistva sada pokojnog I, pošto se nije pokorio zahtjevima ove grupe da se i on politički pridruži ovoj grupi i odustane od izborne kampanje kao jedinstvena stranka, što je zahtjev državnih struktura Srbije - navodi se u presudi.
Dalje se navodi da je ova grupa organizovala ne samo ubistvo političara Olivera Ivanovića, već i uništavanje dokaza kako bi sabotirala istrage vlasti Republike Kosovo.
Prema presudi, u sjevernom delu Mitrovice i okolnim opštinama vladala je krhka bezbjednosna situacija i klima političkih prijetnji i ucjena koje je vršila kriminalna grupa pod kontrolom Milana Radoičića. Ova grupa nije bila samo umešana u kriminalne aktivnosti, već je imala i veliki politički uticaj, ciljajući da eliminiše svaki rivalski politički entitet Srpskoj listi, entitetu koji je, prema dokazima pomenutim u presudi, uživao direktnu podršku države Srbije.
Svjedoci pomenuti u presudi, uključujući D.S, K.B, M.I, C.I, V.N, H.N, S.J. i R.R, potvrdili su postojanje ove kriminalne grupe, kao i opasnost sa kojom se Oliver Ivanović suočavao zbog svojih političkih uverenja i stavova.
U presudi se navodi da je Ivanović ubijen 16. januara 2018. godine u Sjevernoj Mitrovici, oko 8:14 sati, od strane izvršilaca ove kriminalne grupe. Njegovo ubistvo smatra se rezultatom političkih rivalstava, jer se nije povinovao zahtjevima ove grupe da prekine kampanju i pridruži se političkoj liniji Srpske liste. Sud je smatrao dokazanom činjenicom da je ova kriminalna grupa imala dobro organizovanu strukturu na čelu sa Milanom Radoičićem, i da se njen uticaj protezao i na podzemlje i na politički život srpske zajednice na Sjeveru Kosova.
Prema odluci Osnovnog suda u Prištini, donijeta je oslobađajuća presuda za optuženog Radeta Basaru, nakon što je Specijalno tužilaštvo Republike Kosovo u svojoj završnoj riječi odustalo od optužnice protiv ovog optuženog.
Za optuženu Silvanu Arsović, prema tvrdnjama STRK-a, pregledom DVR-a iz kancelarija stranke sada pokojnog Ivanovića, potvrđeno je da su 4. januara 2018. godine sigurnosne kamere namjerno isključile nepoznate osobe, dok su 16. januara 2018. godine, nakon ubistva pokojnog, ponovo aktivirane i počele su da snimaju mjesto zločina. Na osnovu zaključaka tužilaštva da je optužena u tom trenutku bila sama u kancelariji, pretpostavlja se da je aktivirala kamere nakon što je izvršeno krivično djelo.
Međutim, sud je potvrdio da, iako postoji organizovani kriminal i ispunjeni su elementi ovog krivičnog djela, ne postoje dokazi koji povezuju Arsović sa ovom grupom.
- Specijalno tužilaštvo, što se tiče optužene, nije dokazalo nijednim dokazom da je bila dio ove organizovane kriminalne grupe… - navodi se u presudi Osnovnog suda.
Za Nedeljka Spasojevića, sud je prekvalifikovao krivično djelo iz organizovanog kriminala u zloupotrebu službene dužnosti, za šta je proglašen krivim i osuđen na četiri godine i šest mjeseci zatvora. Sud je utvrdio da je bio prisutan na mjestu zločina, ali nije preduzeo potrebne radnje radi obezbjeđenja mjesta događaja.
Takođe je proglašen krivim za krivično djelo neovlašćenog držanja ili kontrole oružja, a dokazi se zasnivaju na oduzimanju oružja u njegovom domu.
Za Dragišu Markovića, sud je ocijenio da krivično djelo odavanja službene tajne nije dokazano, budući da informaciju koju je on dao – „ubijen je pokojni“, nijedna nadležna institucija nije klasifikovala kao službenu tajnu.
Sa druge strane, za Markovića i Jovanovića, sud je utvrdio da u svojstvu policijskih službenika nijesu preduzeli sve neophodne radnje na mjestu zločina, dozvolivši uništavanje dokaza i intervenciju neovlašćenih lica. Žarko Jovanović je takođe proglašen krivim za neovlašćeno posjedovanje oružja.
U slučaju Marka Rošića, Sud je utvrdio da je bio aktivni član kriminalne grupe, učestvovao u paljenju automobila žrtve i pratio njegovo kretanje svojim ličnim vozilom, čime je doprinio izvršenju ubistva.
Sud je naglasio da je ubistvo Ivanovića počinila kriminalna grupa zbog političkih rivalstava i pokušaja širenja političke moći.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Presuda Osnovnog suda u Prištini: Radoičić odgovoran za ubistvo Olivera Ivanovića

Osnovni sud u Prištini izdao je nalog za hapšenje Milana Radoičića i još 19 Srba osumnjičenih za krivično djelo "ratni zločin protiv civilnog stanovništva".
Na osnovu dokumenta koji je datiran na 15. april, a koji je danas objavio prištinski portal Reporteri.net, nalog je izdat zbog sumnje da je Radoičić bio u grupi Srba koji su u opštini Đakovica ubili 106 albanskih civila, čija su tijela kasnije pronađena u masovnoj grobnici u blizini Beograda.
Specijalno tužilaštvo Kosova potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je podnijelo zahtjev Osnovnom sudu za izdavanje naloga za hapšenje.
Navodi se da je Tužilaštvo donijelo rješenje o početku istrage protiv optuženih zbog sumnje da su u periodu od 1998. do 1999. godine, na mjestu zvanom 'Ura e Taliqit' u Đakovici, od 7. maja do 10. maja 1999. godine počinili zločin.
- Počeli su da ulaze iz kuće u kuću, gdje su silom i prijetnjama izvodili sve prisutne osobe, razdvajajući muškarce od žena i djece, a potom su ubili ukupno 106 civila albanske nacionalnosti, čija su tijela nakon rata pronađena u masovnoj grobnici u Batajnici u Srbiji - navodi se u obrazloženju naloga za hapšenje.
Takođe, u dokumentu se navodi da je ova grupa osoba od 7. do 10. maja 1999. godine uhapsila i zatvorila više od 300 albanskih civila, koji su "bili držani u improvizovanim zatvorima gdje su bili neadekvatno tretirani, uskraćivane su im osnovne stvari, redovna hrana, higijena i medicinska njega, a kasnije je veliki dio ovih zatvorenika prebačen u različite zatvore širom Kosova".
Na kraju, prema Osnovnom sudu, ove osobe su oslobođene nakon juna 1999. godine uz pomoć međunarodnih organizacija.
Za sve optužene za koje je izdat nalog za hapšenje, vlasti Kosova ne znaju njihove adrese.
Među njima je i Lazar Drašković, za kojeg već postoji međunarodni nalog za hapšenje u vezi sa masakrom u Meji, takođe u opštini Đakovica, gdje su srpske snage aprila 1999. godine ubile 376 Albanaca.
Radoičića već traže kosovske vlasti zbog oružanog napada u Banjskoj kod Zvečana u septembru 2023. godine. On je preuzeo odgovornost za ovaj napad, u kojem je ubijen jedan policajac sa Kosova. Nalazi na slobodi u Srbiji.
Kosovo ovaj napad smatra terorističkim i optužuje Srbiju da je umiješana u njega. Beograd negira bilo kakvu umiješanost.
Na Kosovu je protiv njega podignuta optužnica zbog napada u Banjskoj, a suđenje je počelo za trojicu optuženih u ovom slučaju koji se nalaze na Kosovu. Osnovni sud u Prištini odbio je žalbu da se suđenje za druge optužene u slučaju Banjska održi u njihovoj odsutnosti.
Na Kosovu se vode suđenja u odsutnosti za ratne zločine. Ova vrsta suđenja, prema pravosudnom sistemu na Kosovu, može se održati samo pod uslovom da tužilaštvo i sud iscrpe sve mogućnosti da osiguraju prisustvo optuženog.
Ratni zločini na Kosovu do 2008. godine istraživani su od Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), dok od 2008. godine to čini Misija Evropske unije za vladavinu prava (EULEX).
Deset godina kasnije, EULEX je predao predmete Specijalnom tužilaštvu Kosova i lokalnim sudovima.
Tokom posljednjeg rata na Kosovu od 1998. do 1999. godine ubijeno je više od 13.000 civila, a hiljade drugih je nestalo.
Više od 1.600 osoba se još vodi kao nestalo, većina njih su Albanci.

Kosovo izdalo nalog za hapšenje Milana Radoičića zbog ratnih zločina

Nova visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je u Briselu da je jedini put do članstva EU normalizacija odnosa Beograda i Prištine.
&nbsp;- Jedini put do članstva u EU je normalizacija njihovih odnosa, na osnovu Ohridskog sporazuma - napisala je Kaja Kalas na platformi Iks na kojoj je postavila fotografije odvojenih sastanaka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem.
Dodala je da pozdravlja „spremnost na punu saradnju nakon nedavnog terorističkog napada“.
- Počinioci se moraju suočiti sa pravdom - navela je Kalas.
Premijer Kosova Aljbin Kurti zatražio je, u razgovoru sa novom šeficom diplomatije Evropske unije Kajom Kalas, da Srbija preda kosovskim vlastima Milana Radoičića kao organizatora napada na Banjsku 24. septembra prošle godine.
Nakon sastanka u Briselu, Kurti je izjavio da je optimista i da je Kalas „u pravom trenutku i na pravom mjestu“ i da će region imati koristi od toga.
Kazao je da je na sastanku razgovarano „o pitanjima napretka Kosova u pogledu evropskih integracija“, ali i, kako je naveo, „odnosima sa sjevernim susjedom“.
- Naglasio sam da smo imali nezabilježen ekonomski rast i demokratski napredak na nezavisnom Kosovu i da smo u isto vrijeme upravljali najozbiljnijim bezbjednosnim izazovima, najozbiljnijim prijetnjama koje su rezultirale ubistvom narednika Afrima Bunjakua u Banjskoj - rekao je.
Kako je kazao, „glavni kriminalac u bandi koja je to uradila je na slobodi u Srbiji“.
- Tražili smo, kao i na svakom drugom sastanku, predaju Radoičića kosovskim vlastima, jer Tužilaštvo ima optužnicu od 160 stranica za njega i njegovu grupu od preko 40 ljudi - rekao je Kurti.
Naglasio je da je na sastanku bilo riječi i o napadu na kanal Ibar-Lepenac, na sjeveru Kosova.
- Razgovarali smo i o posljednjem napadu. Naše vlasti su obavile stručan posao i moramo da preduzmemo dodatne mjere da spriječimo da se ista stvar ponovi - kazao je on.
Naveo je da je „istraga je u toku“, te da ima uhapšenih i oduzetog materijala.
- Od 74 značke, amblema koji su zaplijenjeni, 20 je ruskih, raznih ruskih jedinica. Tu je takođe amblem OVK (Oslobodilačke vojske Kosova), što nas navodi na pomisao da je neko želio da istragu orijentiše na pogrešan put. Jer nema drugog objašnjenja - izjavio je Kurti.
Premijer Kosova je rekao da je danas Kalas pozvala više ljudi da saslušaju lidere. On vjeruje da će sljedeće godine proces za mir, bezbjednost, integraciju i razvoj pod rukovodstvom Estonije biti intenziviran.

500x500

Kalas: Normalizacija odnosa Beograda i Prištine jedini put do članstva u EU

Premijer Kosova Aljbin Kurti pozvao je međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Srbiju da izruči Milana Radoičića kosovskim vlastima, rekavši da je srpski političar i biznismen "suštinski razlog" za napade koji su se dogodili i koji će se možda desiti u budućnosti na Kosovu.
Govoreći na konferenciji za novinare u nedjelju 1. decembra u Prištini nakon napada na kanal Ibar-Lepenci na sjeveru Kosova prije dva dana, Kurti je naglasio da odbijanje Srbije da izruči Radojičića predstavlja glavni izazov u rješavanju trenutne situacije, prenosi servis Radija Slobodna Evropa na albanskom jeziku.
Kosovske vlasti su izdale nalog za hapšenje i podigle optužnicu protiv Radoičića, bivšeg potpredsjednika Srpske liste, stranke Srba na Kosovu, koji je preuzeo odgovornost za smrtonosni napad na Kosovsku policiju u Banjskoj, u septembru 2023. godine.
Kurti je rekao da, da Radojičić nije bio oslobođen u Srbiji, "šanse za realizaciju svih ovih napada koji su se dogodili, kao i budućih napada koje oni planiraju, bile bi drastično smanjene".
- Tražimo od međunarodnih faktora da izvrše pritisak na Beograd da glavnog zločinca Radoičića preda institucijama Kosova. Ako Srbija sumnja da Radoičić ne bi imao pravično suđenje na Kosovu, imamo EULEX, on prati sve slučajeve na Kosovu. Zato ga treba izručiti Kosovu - rekao je on.
Napad na Ibar-Lepenci treći je u posljednja 72 sata na sjeveru zemlje, naseljenom većinom Srbima, nakon eksplozija koje su se dogodile u policijskoj stanici i zgradi opštine u Zvečanu.
Eksplozija na kanalu u selu Varage kod opštine Zubin Potok nije izazvala žrtve, ali je stvorila veliku pukotinu na njegovom bočnom zidu, što je izazvalo izlivanje vode iz kanala, zbog čega su se neki dijelovi zemlje suočili sa nestašicom vode.
Kosovo je za ovaj napad okrivilo Srbiju, što je Srbija negirala.
Redovno snabdijevanje vodom obnovljeno je skoro dan nakon eksplozije, saopštile su u nedjelju kosovske vlasti, dok snabdijevanje Kosovske energetske korporacije vodom za hlađenje termoelektrana nije narušeno.
Kosovske bezbjednosne vlasti uhapsile su osam osumnjičenih i zaplijenile oružje tokom opsežne operacije na sjeveru Kosova u subotu u, kako su rekli, najtežem napadu na kritičnu infrastrukturu zemlje od rata.
Kurti je rekao da je napad u petak na vodeni kanal na sjeveru povezan s napadima koje je Rusija posljednjih mjeseci izvodila na energetsku infrastrukturu Ukrajine.
- Cilj je bio da veliki dio zemlje ostane bez vode, u zemlji, na hladnoći i bez komunikacije. Čini se da je ovaj napad povezan sa masovnim napadima Ruske Federacije na Ukrajinu - rekao je Kurti.
On je tokom konferencije pokazao fotografiju za koju je rekao da prikazuje ambleme vojnih jedinica ruske vojske koje je kosovska policija zaplijenila tokom subotnje akcije na sjeveru zemlje.
- Pronađeno je na desetine amblema ruskih vojnih jedinica. Ovi amblemi pripadaju specijalnim ruskim jedinicama - dodao je on.
Napad na kanal za vodu na sjeveru osudila je međunarodna zajednica.
Evropska unija i Njemačka rekli su da je riječ o terorističkom činu.
Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler rekao je da će SAD pružiti podršku u pronalaženju i kažnjavanju počinilaca napada na kanal Ibar-Lepenci.

Kurti: Radoičić je "suštinski razlog" za napade na Kosovu

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je danas optužnicu protiv 45 osoba, uključujući Milana Radoičića, koji su bili dio oružane grupe koja je u mestu Banjska prošlog septembra napala Policiju Kosova.
Vlada u Prištini je ovaj napad označila kao teroristički.
U napadu u Banjskoj na sjeveru Kosova 24. septembra 2023. godine oružana grupa Srba je napala policiju i ubila policajca Afrima Bunjakua. U razmjeni vatre su potom ubijena i trojica srpskih napadača.
Odgovornost za napad je preuzeo Milan Radoičić, bivši političar i biznismen sa sjevera Kosova, za koga se vjeruje da se nalazi u Srbiji.
U pritvoru na Kosovu se nalaze tri osobe koje su uhapšene tokom napada u Banjskoj.
Izvori RSE u Specijalnom tužilaštvu Kosova su sredinom jula naveli da je priprema optužnice u završnoj fazi, te da će "istraga u slučaju Radoičića dobiti konačni epilog". Naveli su i da se podizanje optužnice ne očekuje prije jeseni.
Za Radoičićem je raspisana i međunarodna Interpol potjernica na zahtjev Kosova putem Misije Ujedinjenih nacija (UNMIK).
Istragu o napadu u Banjskoj vodi i Više javno tužilaštvo u Beogradu, koje je putem EULEX-a (Misija Evropske unije za vladavinu prava) zatražilo informacije od Kosova o slučaju Banjska.
Međutim, Ministarstvo pravde Kosova 14. avgusta za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdilo da je taj zahtjev odbijen.
Ministarstvo pravde Kosova je u odgovoru za RSE ranije navelo da je zahtjev Srbije u suprotnosti sa nekoliko tačaka Zakona o međunarodnoj pravnoj saradnji, te da "samo kosovski pravosudni organi imaju nadležnost da sude u slučajevima koji su počinjeni na teritoriji zemlje".
Dodaje se i da Kosovo nikada nije dobilo odgovor od Srbije, na zahtjev upućen u oktobru prošle godine, "za predaju zločinaca kako bi bili privedeni pravdi u Republici Kosovo".
Ovo ministarstvo je zatražilo i međunarodnu istragu o, kako se navodi, "bazama za obuku terorista na području Srbije, umiješanosti Srbije u finansiranje i snabdijevanje terorista oružjem".
Premijer Kosova Aljbin Kurti je nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom uslovio predajom Milana Radoičića kosovskim pravosudnim organima.
- Sve dok su Radoičić i njegova grupa slobodni i zaštićeni u Srbiji, nema povjerenja u dijalog o normalizaciji odnosa - rekao je Kurti krajem juna.
Državni vrh Srbije je u nekoliko navrata negiralo bilo kakvu umiješanost u napad u Banjskoj.
Međunarodna zajednica je oštro osudila napad u Banjskoj i nekoliko puta pozvala vlasti u Srbiji da pozovu na odgovornost sve učesnike napada.

Tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv Radoičića i 44 osobe zbog napada u Banjskoj

Potrebno je sa evropske retorike preći na evropska djela, a opozicija da ne bude dekor većini nego neizostavna karika u tom procesu - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša reagujući na izjaviu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.&nbsp;
U objavi na mreži Iks Mugoša je iznio dio svojih očekivanja vezanih za evropski put Crne Gore.
- Očekivao sam da ćemo jednog sudiju Ustavnog suda izabrati prije 15 mjeseci kad je prestala funkcija sudiji Gogiću, ali zbog većine kojoj i Vi pripadate, njihovih medjusobnih ucjena, trgovine i kalkulacija to se i dalje nije desilo. Očekivao sam i da većina kojoj Vi pripadate neće krajem prošle godine, kršeći Ustav i zakon, utvrditi prestanak funkcije sutkinji Đuranović, što je i konstatovano u mišljenju Venecijanske i Evropske komisije - naveo je Mugoša obraćajući se ministarki.
Istakao je i da je očekivao da se krajem maja ove godine raspravlja na plenumu o predlogu predsjednika Jakova Milatovića za sudiju Ustavnog suda, jer je tada prestala funkcija sudiji Šćepanoviću, ali se, dodaje, to ni do dan danas nije desilo zbog antidemokraskog i suštinski antiustavnog ponašanja većine kojoj i ministarka pripada.
- Očekivao sam da će partija kojoj i Vi pripadate poštovati potpisani Sporazum sa opozicijom oko prevazilaženja problema u vezi sa Ustavnim sudom. Očekivao sam da većina kojoj i Vi pripadate neće nastaviti antievropsko i antidemokratsko ponašanje i da će bez dijaloga sa opozicijom, iako je to intencija ustavne norme jer je potrebna kvalifikovana većina za izbor sudija US, i kršeći potpisani sporazum oko rješavanja problema u Ustavnom sudu, koji je potpisan uz prisustvo i garancije Delegacije EU u Crnoj Gori, predložiti kandidate za sudije Ustavnog suda. Uz to, sve su to uradili znajući i da predloženi kandidati nemaju podršku za izbor u Parlamentu Bošnjačke stranke - kazao je Mugoša.
Očekivao je, ističe, da partija kojoj ministarska pripada zastane i ne doprinosi svojim potezima produbljavanju ustavne i političke krize, da ispoštuje sporazum koji su potpisali sa opozicijom uz garancije Satlera, da pokažu političku i demokratsku zrelost koja podrazumijeva dijalog sa opozicijom.
- Ali su oni izabrali očigledno dogovor sa DF-om iza zatvorenih vrata, iako sam vam jasno predočio posljedice takvog političkog djelovanja. Ministarko, sve su ovo bila moja evropska očekivanja od Vaše evropske većine i evropske partije kojoj Vi pripadate. Ništa od tih očekivanja niste ispunili tako da nije korektno i primjereno da Vi opoziciju pozivate da pokaže kako nam poručiste “da svoju proevropsku orijentaciju iskažemo kroz realan doprinos”. Osim toga, to što je većina kojoj i Vi pripadate nakon 15 mjeseci opstrukcija, kalkulacija i trgovine zakazala glasanje o kandidatima za sudije na dan dolaska predsjednice Evropske komisije u CG je još jedna potvrda fasadne demokratije i “mazanja očiju” evropskim partnerima - istakao je Mugoša.
On je ministarku podsjetio da ne treba da izaberemo sudije US zbog Evropske komisije i dolaska njene predsjednice nego zbog nas, vladavine prava, jačanja nezavisnosti i integriteta institucija, a ovo što radi većina kojoj i ministarska pripada nije, kaže, put ka ostvarenju tog cilja.
- Zato, ministarko Gorčević, potrebno je sa evropske retorike preći i na evropska djela, koja posebno u ovoj najkompleksnijoj fazi EU integracionog puta podrazumijevaju opoziciju ne kao dekor većini nego kao neizostavnu kariku u tom procesu. Živjela evropska Crna Gora - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1976021907720782264%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1976021907720782264%7Ctwgr%5E8d95382681d1d4071f24f9f4c353ee9be7396a47%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Potrebno sa evropske retorike preći na evropska djela, a opozicija da ne bude dekor većini nego neizostavna karika u tom procesu

Vaterpolisti Jadran M:tela pobijedili su večeras u Kragujevcu, nakon boljeg izvođenja peteraca, ekupu Radničkog 14:12, u utakmici drugog kola regionalne Premijer lige.
Duel je u regularnom toku završena neriješeno 10:10.
Domaćin je sredinom posljednje četvrtine vodio 10:8, ali je Jadran sa dva vezana gola poravnao i izborio remi.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Matija Sladović sa četiri, dok su po dva gola postigli Strahinja Gojković, Fran Valera, Danilo Stupar i Dmitri Holod.
U ekipi Radničkog najbolji je bio Andrija Prlainović sa četiri pogotka.

Jadran nakon boljeg izvođenja peteraca slavio u Kragujevcu

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je danas na hapšenje gradonačelnika Čikaga i guvernera američke države Ilinois, obojice iz Demokratske partije, dok se njegova administracija pripremala da rasporedi vojne trupe na ulice trećeg po veličini američkog grada, prenosi agencija Rojters.
Gradonačelnik Čikaga, Brendon Džonson, kao ni guverner Ilinoisa, Džej-Bi Pricker, nijesu optuženi za bilo kakvo krivično djelo, a obojica su istaknuti protivnici Trampove akcije protiv ilegalne imigracije i raspoređivanja pripadnika Nacionalne garde u gradovima s većinskim demokratskim biračima.
Poziv da se zatvore dvojica izabranih zvaničnika dolazi u trenutku kada se još jedan Trampov poznati politički rival, bivši direktor FBI Džejms Komi, spremao da se pojavi pred sudom zbog krivičnih optužbi koje su široko kritikovane kao neosnovane, navela je britanska agencija.
Tramp je često pozivao na zatvaranje svojih protivnika još otkad je ušao u politiku 2015. godine, ali je Komi prvi koji se suočava s krivičnim gonjenjem.
Tramp je na svojoj društvenoj mreži optužio Džonsona i Prickera da nijesu zaštitili imigracione službenike koji djeluju u Čikagu.
- Gradonačelnik Čikaga treba da bude u zatvoru jer nije zaštitio ICE oficire. Isto i guverner Pricker! - napisao je Tramp, misleći na pripadnike američke Imigracione i carinske službe.
Džonson je u ponedjeljak potpisao izvršnu uredbu kojom se stvara "Zona bez ICE-a", koja zabranjuje saveznim imigracionim agentima da koriste gradske objekte u svojim operacijama.
- Ovo nije prvi put da Tramp pokušava da nepravedno uhapsi crnca. Ne idem nigdje - poručio je Džonson na društvenim mrežama.
Pricker, koji se pominje kao potencijalni demokratski predsjednički kandidat 2028. godine, takođe je izjavio da neće odustati.&nbsp;
- Tramp sada poziva na hapšenje izabranih predstavnika koji kontrolišu njegovu moć. Šta je sljedeće na putu ka potpunom autoritarizmu? - naveo je Pricker.&nbsp;
Stotine vojnika Teksaške nacionalne garde okupile su se u vojnom objektu izvan Čikaga, uprkos protivljenju Prickera, Džonsona i drugih demokratskih lidera u državi.&nbsp;
Tramp je zaprijetio da će rasporediti trupe i u druge američke gradove, rekavši prošle nedjelje da bi to moglo poslužiti kao "trening teren" za oružane snage.

Tramp pozvao na hapšenje gradonačelnika Čikaga i guvernera Ilinoisa

Košarkaši Budućnost Volija poraženi su večeras u Podgorici od italijanskog Trenta rezultatom 107:96, u utakmici drugog kola Eurokupa.
To je prvi poraz podgoričkog tima, nakon što je na startu kao gost pobijedio London Lajonse 86:59.
Loša treća četvrtina, primljenih 30 i svega 12 ubačenih poena, koštali su Budućnost povoljnijeg rezultata.
Budućnost je početkom treće četvrtine vodila 56:55, ali je ostatak tog dijela meča pripao italijanskom timu, koji je serijom od 9:0 u 29. minutu poveo 79:66, dok je razlika uoči posljednjih deset minuta iznosila 15 poena (83:68). &nbsp;
Razlika je sredinom posljednjeg dijela iznosila i 17 poena.
Budućnost je serijom 12:0 zaprijetila i smanjila na 95:90, ali više od toga nije mogla.
Italijanski tim do prve pobjede vodio je Divante Džons sa 24 poena.
U ekipi Budućnosti najefikasniji je bio Skajler Mejs sa 22 koša, dok je Nikola Tanasković dodao 17.

Novi poraz Budućnosti, Trent slavio u Podgorici

Izjava poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.
Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".
Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.
"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.
Poslanik PES-a, Boris Pejović iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.
"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.
Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO - Novi gaf Nedovićke: Čovjek je dva u jedan - Albanac islamske vjeroispovijesti

Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da policija nastavlja mobing njegovoga klijenta – bivšeg načelnika Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića od kojeg je u petak uzeta izjavu u svojstvu građanina a u sklopu akcije koju je SDT pokrenulo kada je uhapsilo šest osoba, među kojima su službenici policije, viša državna tužiteljka, biznismen i bivši ministar odbrane i funkcioner DPS.
U petak je privedeno pet osoba – biznismen Aleksandar Mijajlović, bivši šef kontraobavještajne službe Drago Spičanović, viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, &nbsp;bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević i visoki policijski funkcioner Vladan Lazović. U ponedjeljak je uhapšen i Predrag Bošković. Odlukom sudije za istrage sa slobode se brane Pavićević, Nastić, Lazović i Bošković.
Goranović je u petak u nikšićkoj policiji dao izjavu u svojstvu građanina ali mu nije saopšten razlog i, prema riječima Radulovića, inspektori su počinili niz nezakonitih radnji.
- On je u petak pozvan u svojstvu građanina i uredno se javio radi prikupljanja obaveštenja. U policiji mu nije saopšten razlog saslušanja a što je obaveza kada pozivaju nekog u svojstvu građanina. Postavljeno mu je jedno jedino pitanje koje je glasilo: „da li je on ikada odavao tajne podatke nekom neovlašćenom licu“ i on je naravno odgovorio da nije i razgovor se završio na tome – kazao je Radulović.
Dodao je da su Goranoviću oduzeli telefon i da su mu tražili pristupne šifre za mobilni i on im je dao. Radulović ukazuje da su telefon, prema njegovom mišljenju, oduzeli nezakonito jer ga nisu obezbjedili na adekvatan način.
- Telefon su stavili u kovertu koja nije pečatirana na odgovarajući način da bi se spriječilo da neovlašćene osobe imaju pristup podacima iz telefona i nakon dva dana u nedjelju je vršen pretres u Specijalnom državnom tužilaštvu – rekao je Radulović.
Osim Goranovića u nedjelju je bio prisutan i advokat Radulović, stručni saradnik iz Tužilaštva i policijska službenica iz Specijalnog policijskog odjeljenja.
Advokat smatra da je to obavljeno korektno i u skladu sa zakonom, ali je problem bio a što je on istakao u zapisniku sve ono što je prethodilo toj radnji. Ističe da je telefon više od dva dana bio dostupan neovlašćenim licim, da se u tom telefonu nalaze privatne i lične stvari uglavnom, da su to u tom telefonu nalazi i komunikacija sa njim kao advokatom vezano za više postupaka u kojima ga zastupa. Ta komunikacija, prema riječima Radulovića, treba da ima posebnu zaštitu iako sam sasvim siguran da u njoj nema ništa inkriminišuće za bilo koga. Problematično je, ponavlja, da je policija imala uvid u tu komunikaciju.
Advokat naglašava da Goranović imao status građanina pa su tim prije morali voditi računa da se njegova osnovna ljudska prava ne narušavaju i da mu ne narušavaju prvenstveno pravo na privatnost i pravo na povjerljivost razgovora sa svojim advokatom.
Goranoviću, kako navodi advokat Radulović, ni naknadno nije rečeno, niti ga je bilo ko pitao bilo što vezano za druge osobe koje su uhapšene u tom postupku ili za bilo koga drugog.
- Sve ovo ne mogu drugačije protumačiti već kao nastavak mobinga i eventualno pokušaj da se kroz pretres njegovog telefona dođe do nekih podataka koji bi koristili kasnije u pokušaju njegove kompromitacije ili ucjene. U svakom slučaju to nije dozvoljeno raditi nije zakonito raditi ako je postojala potreba da se on ili
bilo koje lice sasluša odnosno da da obavještenja policiji vezano za neko krivično djelo policija je morala poštovati zakone – kazao je Radulović.
Goranović je smijenjen 2021.godine i od tada nije imao nikakva zaduženja u policiji. Radulović smatra da on od tog prioda nema pristup bilo kakvim podacima koji bi mogli biti označeni stepenom tajnosti i sve to govori u prilog ovome što je naveo da postoji puno razloga za sumnju da je ovo nastavak jedne vrste mobinga i pritiska na Goranovića.

Radulović: Nastavljaju pritisak, Goranoviću oduzeli telefon, nijesu mu saopštili razlog saslušanja

Potpredsjednik Sindikata „Naš glas“, jedne od sindikalnih organizacija Parking servisa Podgorica, Perica Đukanović dobio je 1. oktobra otkaz, poslije duže od 15 godina rada u ovoj firmi, zato što je, kako piše i u Odluci, u više navrata od maja ove godine „komentarisao rad menadžmenta i Uprave“ tako što je upućivao dopise na više adresa ukazujući na probleme u firmi, a što je menadžment okarakterisao, pored ostalog, kao narušavanje autoriteta rukovodstva?!
Otkaz mu je uručio vršilac dužnosti izvršnog direktora Nikola Lazović, a Đukanović u izjavi za Portal ETV poručuje da će podnijeti tužbu zbog inkvizitorskog progona kojem je izložen.
<h2>DOPISI BEZ ODGOVORA</h2>
Ističe da mu je otkaz uručen jer je, za rukovodstvo sporne dopise, upućivao Inspekciji rada, ombudsmanu, gradonačelniku Saši Mujoviću i predsjednici Skupštine Jeleni Borovinić Bojović, Odboru direktora, ali da nikada nikakav odgovor nije dobio.&nbsp;
- Ništa. Muk – konstatuje on.
Jedina reakcija uslijedila je iz Agenciji za zaštitu ličnih podataka čiji inspektor je utvrdio kršenje prava zapošljenih nezakonitim snimanjem.&nbsp;
- U JP Parking servis postojale su čak tri sindikalne organizacije, jer se uprava ovog javnog preduzeća protiv sindikalne aktivnosti proteklih decenija borila maksimom – podijeli, pa vladaj. Ovi sindikati, uglavnom, nijesu obavljali svoju funkciju i nijesu se valjano starali o pravima radnika. Zbog neaktivnosti sindikata, osnovao sam novi sindikat radnika Parking servisa „Naš glas“ i imenovan sam za njegovog potpredsjednika. Već u početku svoje sindikalne aktivnosti shvatio sam zašto ostali sindikati ćute. Poslije prvih dopisa koje sam uputio na adrese različitih institucija, a radi zaštite prava radnika, protiv mene je pokrenut disciplinski postupak i promptno je donijeta odluka kojom mi je izrečena mjera prestanka radnog odnosa, uprkos odredbi člana 173 tač. 4 Zakona o radu koja propisuje da se sindikalni aktivizam ne može smatrati opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu – kazao je Đukanović za Portal ETV.&nbsp;
Njegove sindikalne aktivnosti, dodaje on, Lazović je okarakterisao kao narušavanje autoriteta rukovodstva, ali i kao otežavanje redovnog funkcionisanja procesa rada, što je kvalifikovano kao teža povreda radne obaveze.&nbsp;
- Da su moji dopisi bili opravdani, između ostalog, govori i činjenica da je po mom zahtjevu Agencija za zaštitu ličnih podataka uradila inspekcijski nadzor i utvrdila nepravilnosti u pogledu upravljanja ličnim podacima zaposlenih. Nažalost, neke od institucija su ostale gluve na moje dopise, što je rezultiralo mojim brutalnim progonom iz firme i otkazom – ističe naš sagovornik.
<h2>SIJANJE STRAHA</h2>
Kategoričan je da mu je direktor dao otkaz da bi zaplašio i obeshrabrio druge radnike i suzbio svaki oblik borbe zapošljenih za svoja prava.&nbsp;
Ono zbog čega strijepi, kako kaže, je „da se ovakvi postupci direktora Lazovića neće zaustaviti“ na njegovom otkazu i da će nastaviti sa progonom ostalih članova sindikata „Naš glas“, jedinog, kako tvrdi, funkcionalnog sindikata Parking servisa, čija je članica i njegova supruga.
Lazović je, tvrdi naš sagovornik, odmah pošto je imenovan počeo sa progonima.
- Nemam riječi za takvo ponašanje, što smo mi sve preživjeli, prvi ja, pa i mnogi drugi, to je užas. Ne znam zašto se čovjek tako ponaša, pun nekog naboja. Najgore od svega je što su ljudi u našoj firmi potpuno preplašeni. Ja sam sa neke solidne pozicije, poslije prvog sastanka kada je on počeo da omalovažava i vrijeđa kolege odmah istupio, nijesam želio da budem dio toga. Onda sam osnovao sindikat i počeo sam da djelujem. Oduzeo je kolegama slobodne dane, inkasantima koji rade u kućicama. Mi smo im omogućavali te slobodne, jer oni nijesu koristili pauze. Sad, niti imaju slobodne dane, niti pauze – priča Đukanović.
Ukazuje i na činjenicu da je uspostavljena praksa neovlašćenog snimanja zapošljenih.
- Od kontrolora do uprave. Ja sam to dokazao kroz prijavu Agenciji za zaštitu ličnih podataka čiji je inspektor našao da se radi o neovlašćenom snimanju. Ja u ovoj borbi nijesam imao nikakvog ličnog interesa, istupio sam da bismo se zaštitili, zaštitili svoja radna prava, da nas niko ne bi šikanirao, omalovažavao – kategoričan je naš sagovornik.
Ističe da se ljudi plaše da govore, da se boje otkaza. On će pravdu potražiti na sudu.
- Moram da odbranim sebe, da moje djelovanje nije usmjereno prema firmi, ja tu radim više od 15 godina i ja tu firmu volim, ona mi je pružila koru hljeba, meni ta firma mnogo znači, a onda je došao ovaj čovjek i napravio je potpuni karambol. Revanšistički je nastrojen. Sekretarici je uručio aneks ugovora i sada je ona inkasantkinja, arhivarki isto tako, vozaču, rukovodioca Pravne službe je spuštio na mjesto šefa... Samo zato što mu se nijesu dopadali, ako imate svoje mišljenje ne odgovarate mu – zaključio je Đukanović uz poruku da neće odustati.
Nikola Lazović je kadar Pokreta za Podgoricu, političke organizacije iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović. Za vršitelja dužnosti direktora Parking servisa izabran je u martu.
- Vjerujem da će sa savremenim, odgovornim i posvećenim pristupom unaprijediti rad ovog preduzeća u interesu svih građana - kazala je tada zamjenica gradonačelnika Podgorice Nađa Ljiljanić, takođe funkcionerka Milatovićevog pokreta.

Đukanović tvrdi da se Lazović brutalno obračunava sa neistomišljenicima

Biznismen Aleksandar Mijajlović, koji je od 5. oktobra u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, ne prima neophodnu terapiju, saopštio je za Portal ETV njegov advokat Zoran Piperović. Na pitanja Portala ETV zašto nije dobio neophodnu terapiju, iz UIKS-a su odgovorili da se takvi podaci &nbsp;smatraju ličnim te da „moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka“.
Naime, Piperović je kazao da je danas bio u posjeti svom branjeniku Mijajloviću koji mu je saopštio da još nema neophodne ljekove.
- Rekao mi je da još nema ljekova i da terapiju ne uzima peti dan. S obzirom da je srčani bolesnik, a boluje i od dijabetesa, ljekovi su mu nužni svakog trenutka - istakao je Piperović.
Piperović je kazao da je juče tokom dana dobio poziv od službenika UIKS-a koji mu je i sam rekao da „nema liste ljekova i da Mijajlović nije u posjedu istih“.
- Odgovorio sam službeniku UIKS-a da su ljekovi dostavljeni u ponedjeljak na portirnicu i da su tamo, te da se isti mogu preuzeti. Zahvalili su se i završili smo razgovor. Zato sam bio iznenađen, da ne kažem šokiran, kada mi je danas Aleksandar u pritvoru kazao da on još ljekove nije dobio - kaže advokat.
Piperović je uputio molbu upravi UIKS-a da se preuzmu ljekovi kako bi Mijajlović odmah počeo sa terapijom.
- Hvala vam što ste me pozvali da ovo objasnim i javno zamolim upravu UIKS-a da sa prijavnice preuzmu ljekove da bi Mijajlović počeo sa urgentnom terapijom koliko je odmah - poručio je advokat.
<h2>UIKS: Podaci lični, moraju ostati zaštićeni</h2>
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, na pitanje Portala ETV zašto Mijajlović nije dobio neophodnu terapiju, saopštili su da se ti podaci smatraju ličnim koji moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka.
- Iz tog razloga nijesmo u mogućnosti da Vam dostavimo informacije koje se odnose na bilo koje konkretno pritvoreno lice - naveli su u odgovoru.
Međutim, iz UIKS-a tvrde da je zdravstvena zaštita zatvorenika i pritvorenika organizovana u skladu sa zakonom.
- Prilikom prijema u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, svako lice lišeno slobode prolazi medicinski pregled u roku od 24 sata od prijema u zatvor. Na prava zatvorenika i pritvorenika, a u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuju prava pacijenata. Unutar Uprave za izvršenje krivičnih sankcija obezbijeđeni su svi potrebni uslovi za adekvatno pružanje zdravstvenih usluga, uključujući prostor, medicinsku opremu i stručni kadar, a u skladu sa propisima kojima se reguliše zdravstvena zaštita. Kada je priroda zdravstvenog problema takva da se adekvatna zaštita ne može pružiti unutar UlKS-a, pritvorenici i zatvorenici se upućuju u javne zdravstvene ustanove, uključujući Klinički centar Crne Gore, opšte i specijalizovane bolnice - pojasnili su.
Naglašavaju da se u potpunosti poštuju zakonske obaveze u vezi sa pružanjem zdravstvene zaštite licima lišenim slobode, uključujući dostupnost potrebnih ljekova.&nbsp;
- Ljekovi neophodni za terapiju pritvorenika i zatvorenika redovno se nabavljaju i distribuiraju putem zdravstvene službe UlKS-a. U slučaju da ljekovi nijesu dostupni u Upravi, porodice pritvorenika imaju pravo da ih nabave, a isti se dostavljaju pritvorenim licima (u odnosu na koji postupak pritvorena lica imaju pravo žalbe) - zaključuju iz UIKS-a.
Na osnovu podataka koje je saopštio advokat Piperović, Portal ETV ponovo je uputio pitanja UIKS-u, tražeći objašnjenje zbog čega ljekovi nijesu predati s obzirom da su uredno dostavljeni na portirnici.

Tag: milan-radoicic