U Crnoj Gori se 256.436 osoba izjasnilo kao Crnogorci, 205.370 kao Srbi, 58.956 kao Bošnjaci, 30.978 kao Albanci, 12.824 kao Rusi, dok su se 10.162 osobe izjasnilo kao muslimani - kazala je pomoćnica direktora Uprave za statistiku Snežana Remiković na konferenciji za novinare na kojoj se predstavljaju konačni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova. Procentualno, kako je navela, to znači da se 41,12 odsto stanovništvo izjašnjava kao Crnogorci, 32,93 odsto kao Srbi, kao Bošnjaci 9,45 odsto, kao Albanci 4,97 odsto, kao Rusi 2,06 odsto, a kao muslimani 1,63 odsto. Remiković je navela da se o ovom pitanju nije izjasnilo 17.907 građana, odnosno 2,88 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111024_74bc6c653850cb936dbbdbf734f57b9df42a8bd223175da1293ab713c143899f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015111024_74bc6c653850cb936dbbdbf734f57b9df42a8bd223175da1293ab713c143899f" data-rendition-name="original" width="1090" height="626" loading="lazy" alt="popis"> </figure>  Kako je precizirala govoreći o vjerskoj strukturi, na popisu su 443.394 građana kazalo da su pravoslavne vjere, 124.668 islamske vjere, 20.408 katoličke, dok je 14.260 osoba izjavilo da su ateisti. O ovom pitanju nisu željela da se izjasne 13.093 građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_d2555ba9db849752ec80ea855f2dd8a9af000f3e64fde49e85396d0b7e9cbfa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015141020_d2555ba9db849752ec80ea855f2dd8a9af000f3e64fde49e85396d0b7e9cbfa2" data-rendition-name="original" width="1000" height="652" loading="lazy" alt="Snežana Remiković"> <figcaption>Snežana Remiković (Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Kada se govori o maternjem jeziku, rezultati popisa pokazuju da je srpski jezik maternji za 43,18 odsto stanovništva (269.307 građana), crnogorski za 34,52 odsto (215.299 građana), bosanski za 6,97 odsto (43.470 građana), albanski je maternji za 5,25 odsto (32.725 građana), ruski jezik za 2,36 odsto (14.731 građanin), srpskohrvatski za 2,08 odsto (12.999 građana), dok 1,71 odsto nije željelo da se izjasni (10.691 građanin).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111024_c37680f9b04a929d4fef0104375e4f05e63fabc83a195e047eef1fcd402065c2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015111024_c37680f9b04a929d4fef0104375e4f05e63fabc83a195e047eef1fcd402065c2" data-rendition-name="original" width="1102" height="617" loading="lazy" alt="jezik popis"> </figure>  Kada se govori o jeziku kojim građani uobičajeno govore, kako je navela Remiković, podaci pokazuju da se od ukupnog broja stanovnika njih 43,52 odsto (271.422 osobe) uobičajeno govori srpskim jezikom, crnogorskim jezikom uobičajeno govori 36,23 odsto (225.956 osoba), bosanskim 6,68 odsto (41.636 osoba), albanskim 4,49 odsto (27.979 osoba), ruskim 2,21 odsto (13.783) i srpskohrvatskim 1,51 odsto (9.421 osoba). O ovom pitanju nije željelo da se izjasni 1,78 odsto stanovništva (11.176 osoba).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121032_5c298284092d2745a686dc34f0db95395f2ec00fc3accb1224dc50bf120a3ea9.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015121032_5c298284092d2745a686dc34f0db95395f2ec00fc3accb1224dc50bf120a3ea9" data-rendition-name="original" width="1047" height="587" loading="lazy" alt="Jezik kojim se uobičajeno govori"> </figure>  Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Monstata Ernad Kolić kazao je da prema podacima popisa u Crnoj Gori živi 623.633 stanovnika, od čega 90,73 odsto (565.804) ima državljanstvo Crne Gore. - Zabilježeno je 240 pojava bez državljanstva - naveo je Kolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_446cbd8f2e79a712ef827d2302146fa6675d22154125ebefdad9a59ec7e3a344.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241015141020_446cbd8f2e79a712ef827d2302146fa6675d22154125ebefdad9a59ec7e3a344" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Ernad Kolić"> <figcaption>Ernad Kolić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Polna struktura koja ima državljanstvo Crne Gore pokazuje da su 50,4 odsto žene, a 49,6 odsto muškarci.&nbsp; - Kada posmatramo stanovništvo koje ima državljanstvo strane države, podaci pokazuju da je 54,4 odsto ženskog, a 45,6 odsto muškog pola - rekao je Kolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121040_26f5b39d7870f6b755a00ddbdf4442e7f018dd638525736e92f345cde4d7836d.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241015121040_26f5b39d7870f6b755a00ddbdf4442e7f018dd638525736e92f345cde4d7836d" data-rendition-name="original" width="1047" height="592" loading="lazy" alt="Državljanstvo strane države"> </figure>  Najviše stranih državljana ima iz Ruske Federacije - 13.550, dok je iz Srbije 13.031.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121040_b964350a64b9c75af4064754d4582d4b687df750f759424db95e2ae1317aed5b.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241015121040_b964350a64b9c75af4064754d4582d4b687df750f759424db95e2ae1317aed5b" data-rendition-name="original" width="1052" height="593" loading="lazy" alt="Državljanstvo strane države"> </figure>  Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović kazao je da prema konačnim rezultatima popisano je 623.633 osoba sa uobičajenim mjestom boravka u Crnoj Gori, kao i 44.017 građana koji imaju državljanstvo Crne Gore a na radu su, boravku ili školovanje u inostranstvu duže od godinu. - Ovo znači da je ukupno popisano 667.650 osoba, isključujući duplikate, osobe koje nijesu jedinice popisa, kao i strance koji imaju privremeni boravak i koji nemaju namjeru da borave u Crnoj Gori duže od godinu - naveo je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_f7deb2e30c5782069a1e70b700f9735dfeb79bed4141261152cc39f2ab711eb1.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241015141020_f7deb2e30c5782069a1e70b700f9735dfeb79bed4141261152cc39f2ab711eb1" data-rendition-name="original" width="1000" height="671" loading="lazy" alt="Miroslav Pejović"> <figcaption>Miroslav Pejović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Prema polu, kako je precizirao, u Crnoj Gori ima 306.807 muškaraca, dok je žena 316.826.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121012_b0ebf9d37aa2b7e02645dff97872591c4806c2d90a5d0b2b669e25f2654605e0.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20241015121012_b0ebf9d37aa2b7e02645dff97872591c4806c2d90a5d0b2b669e25f2654605e0" data-rendition-name="original" width="1048" height="582" loading="lazy" alt="Polna struktura popisa"> </figure>  Prosječna starost stanovništva iznosi 39,7 godina.&nbsp; - U ukupnom broju stanovnika sa uobičajenim mjestom boravka, 565.804 osobe imaju državljanstvo Crne Gore, što predstavlja 90,73 odsto. Državljanstvo Crne Gore i neke druge države ima 10.691 osoba ili 1,71 odsto. Stranih državljana koji imaju uobičajeno mjesto boravka u Crnoj Gori ima 46.878, što predstavlja 7,52 odsto - precizirao je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111016_1fd9774652a06abd1d67880ded7407b9569d29acebfa1437a0c5cbde4db2e149.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20241015111016_1fd9774652a06abd1d67880ded7407b9569d29acebfa1437a0c5cbde4db2e149" data-rendition-name="original" width="1048" height="587" loading="lazy" alt="Starosna struktura popisa"> </figure>  Građani su, podsjeća, dobili najbolji mogući način kontrole, odnosno da sami mogu biti provjeriti svoj popisni listić, što je prvi zabilježeni takav slučaj u statističkoj praksi u svijetu. - Uprava za statistiku je samo imala jedan cilj: Da proces zadrži u okvirima struke i profesije i mogu reći da smo u tome uspjeli. Ovo je najtransparentniji popis do sada, od pripremne faze, do faze implementacije, pa i do uvedenih kontrolnih mehanizama - istakao je Pejović. Proces provjere podataka pokazao je da su građani imali visok procenat povjerenja, s obzirom na to da je, prema njegovim riječima, mali procenat građana pristupio provjeri podataka. - Ovaj popis je definitivno postavio nove standarde kad je kontrola i transparentnost u pitanju. Pokazali smo zrelost ne samo statistike, nego i društva u cjelini - ocijenio je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_63cf684ba8a3d56ab49e4ae022f0f1aa3d21639c2b1da3b0663ac5197f2ed167.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20241015141020_63cf684ba8a3d56ab49e4ae022f0f1aa3d21639c2b1da3b0663ac5197f2ed167" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Milena Vukotić"> <figcaption>Milena Vukotić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Načelnica Odsjeka za demografiju u Zavodu za statistiku Milena Vukotić navela je da najmanji broj stanovnika ima Šavnik 1.569 stanovnika, a Podgorica najviše - 170.505 građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121016_93568c28589ef02595f88f729bf90c0166b08e0301951c0b88cbefcc3118912c.png" data-media-id="editor_11" data-image-id="20241015121016_93568c28589ef02595f88f729bf90c0166b08e0301951c0b88cbefcc3118912c" data-rendition-name="original" width="1050" height="582" loading="lazy" alt="Broj stanovnika Crne Gore"> </figure>  Vukotić je precizirala da je broj stanovnika u odnosu na popis iz 2011. porastao za 0,6 odsto. - Alarmantna je činjenica da je ovaj popis pokazao da se devet opština nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, dok smo u popisu 2011. imali samo jednu opštinu u ovom stadijumu - upozorila je Vukotić. Dodala je da se pored Plužina, koji se i 2011. nalazio u stadijumu najdublje demografske starosti, ovom stadijumu od podataka iz 2023. pripadaju i Andrijevica, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Cetinje, Žabljak, Pljevlja i Šavnik u kojima živi 10,07 odsto stanovništva Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111020_74a06f2dbac61922e809bd7a8b45398c7cb87928998566f17a7fd8bb7b6ae080.png" data-media-id="editor_12" data-image-id="20241015111020_74a06f2dbac61922e809bd7a8b45398c7cb87928998566f17a7fd8bb7b6ae080" data-rendition-name="original" width="1050" height="588" loading="lazy" alt="Stadijum demografske starosti"> </figure>  Ministar finansija Novica Vuković rekao je na konferenciji za medije, pored ostalog, da će sami podaci popisa biti od nemjerljivog značaja za donošenje planova, strategija i, u krajnjem, kreiranje politika koje su od nadležnosti resora na čijem je čelu. - Dobijeni podaci iz popisa treba da budu osnova za vođenje politika i strategija u svim sferama razvoja društvenog života i kreiranje politika razvoja države Crne Gore i, što je najvažnije, njenu integraciju u Evropsku uniju - istakao je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_b94c92d48e27fad99cbae1a0052d4a4b39820958975edb4bb7056593e902963a.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20241015141020_b94c92d48e27fad99cbae1a0052d4a4b39820958975edb4bb7056593e902963a" data-rendition-name="original" width="1000" height="652" loading="lazy" alt="Novica Vuković"> <figcaption>Novica Vuković (Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Uspjeli su, kako dodaje, profesionalno i po zakonu, poštujući međunarodne standarde, da u potpunosti ispoštuju sve, a sami proces popisa koštao je blizu šest miliona eura, tačnije 5.997.168,72 eura. <h2>Pitanja da se drže statistike</h2> Na pitanje novinara premijeru Milojku Spajiću, koji je bio gost na konferenciji za medije, da li će se pokrenuti pitanje da se srpski jezik uvede kao službeni, s obzirom na rezultate popisa koji pokazuju da više od 250.000 građani govori ovim jezikom, nije bilo odgovora. Moderatorka je zamolila da se drže pitanja isključivo koja se odnose na statistiku, ističući da su premijer i druge zvanice u svojstvu gostiju prisutni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141024_f3729dee6baceaf772546f4503144e0996d2841f4592603c0ab6676a8b13818a.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="20241015141024_f3729dee6baceaf772546f4503144e0996d2841f4592603c0ab6676a8b13818a" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Milojko Spajić na predstavljanju rezultata popisa"> <figcaption>Milojko Spajić na predstavljanju rezultata popisa(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Odgovarajući na pitanje o razlici u ukupnom broju stanovnika, odnosno to da smo imali preliminarni podatak da u Crnoj Gori živi 633.000 građana, a sada 623.000, Remiković je rekla da obrada podataka koja je rađena nakon unosa i prikupljenih podataka tokom obrade definiše se mjesto uobičajenog boravka za koje se može da se obradom utvrdi da je drugačije u odnosu na ono koje je definisano terenskim radom. - Preliminarni rezultati izvode se tokom terenskog rada, na papirnim upitnicima, i to tako što se na osnovu obrazaca spisak lica izvodi sumarno na osnovu broja domaćinstava. Taj sumar se prenosi u takzovani kontrolnik, to je sumar na nivou popisnog kruga, a on se zati prenosi u P9 obrazac, koji je sumar na nivou opštine. U kontrolniku imamo i određene šifre za prisutnost ili odsustnost građana i sve njih imamo kao popisnu kategoriju, ali je njihov status izveden isključivo iz pitanja na samoj popisnici. Različitost u preliminarnim i konačnim podacima nije ništa neuobičajeno - navela je ona.&nbsp; Na pitanje da li je izvodljiva kontrola podataka i nakon objave konačnih rezultata popisa, s obzirom na zahtjev opozicije, Pejović je odgovorio odrično. - Mi smo dali mogućnost građanima da u roku od sedam dana provjere svoje podatke, što je sasvim dovoljno, a vidjeli ste da je nakon gašenja softvera svega 20.000 osoba provjerilo svoje podatke. Vjerujem da je to veoma mala zainteresovanost i to pokazuje veliko povjerenje u sami proces - ocijenio je on. Na pitanje što znači podatak da se devet opština nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, Vukotić je rekla da je suština rada Monstata i statistike da se prepozna pojava na osnovu koje Vlada treba da donosi određene politike i strategije. - Mislim da je Vlada odlično primila k znanju ovu informacije, a naravno da očekujemo u narednom periodu i druge podatke koji će doprinijeti dubljoj analizi ove problematike - navela je ona.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kao Crnogorci se izjašnjava 41,12 odsto stanovništva, kao Srbi 32,93 odsto

Faktori koji utiču na nastanak dijabetesa su genetski, loše navike, te gojaznost koja opterećuje čovječanstvo. Uz preparate i ljekove za liječenje dijabetesa ključnu ulogu imaju dijeta i fizička aktivnost - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, endokrinološkinja Valentina Vujović Kalinić.
Danas se obilježava svjetski Dan borbe protiv dijabetesa. Prema statistici u svijetu je preko 537 miliona odraslih oboljelih od dijabetesa, brojka za koju se vjeruje da će porasti za oko 200 miliona u narednih deset godina. U Crnoj Gori se procjenjuje da je broj djece oboljele od dijabetesa tip 1 izmedju 270 i 300.
U borbi protiv dijabetesa se posljednjih deset godina bilježe značajne promjene, kaže Vujović, lijekovi i tehnike za liječenje dijabetesa su toliko napredovale, dodaje ona, da olakšavaju na dnevnom nivou pacijentov život.
- Prije svega tu se radi o senzorima i inzulinskim pumpama, koji ce onaj famozni broj uboda, na godisnjem nivou oko 1500, smanjiti na neki minimalni broj, sve dok se ne dodje do situacija da pacijent, koji sam sebi daje preparat koji se zove insulin, a bez kojega ne moze da zivi, to odnosi na tip 1 pacijenta sa dijabetesom, ne bude se otkrilo nešto putem inhalacije. Radi se na tome da će nadoknada onoga čega nema ići na najbolji mogući način &nbsp;i najmanje traumatičan po pacijenta. Što se tiče dijabetesa tipa 1, imamo otkriće u načinima mjerenja, a to su senzori, znači nema uboda u jagodicu prsta da bi se izmjerila glikemija, naravno, svako društvo teži tome, pa i naše, jer se iz godine u godinu povećavaju indikacije. Terapija &nbsp;pacijenata dijabetesa tipa 2, kojih ima 95 posto, sve više se nalaze ljekovi koji štite pacijenta od samog dijabetesa i od pridruženih komplikacija, koje se vremenom razvijaju - rekla je Kalinić.
Sem nekih GLP agonista, što se tiče liječenja pacijenta sa dijabetesom, objašnjava Kalinić, u Crnoj Gori ima sve, ima brzodjelujućih i srednje djelujućih insulina, dodaje ona, koji su upotrebljavaju svugdje u svijetu.
- Ljekovi su preko Fonda već godinama dostupni pacijentima i mi smo, u odnosu na zemlje u okruženju, mnogo ranije počeli sa nekim stvarima što se tiče preparata za liječenje dijabetesa. Ono za čim zaostajemo još uvijek, u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju, jeste omogućavanje ovih novih alatki za mjerenje nivoa glikemije u krvi i, naravno, &nbsp;o no što moramo da radimo na osvješćivanju i edukaciji i promociji jeste da pacijenti koji su inzulinski zavisni što više imaju pristupe upotrebi inzulinskih pumpi i da proširimo indikacije, i da se naj način približimo svjetskom načinu tretiranja dijabetesa, jer malo svijest, kao i stigmatizacija u ovim sredinama koče. Još uvijek postoji nesto sto obilježava nase drustvo, tako da inzulinski preparati su nam dostupni i vrlo smo zahvalni Fondu i državi na koji način možemo da dobijemo ljekove, tako i preparate za liječenje inzulina - naglasila je Kalinić.
Pacijent nosi dvije trećine odgovornosti u ostvarivanju cilja liječenja dijabetesa, poručuje Kalinić, mora da bude dovoljno edukovan, te da radi samokontrolu, dodaje ona, da se pridržava higijensko dijetetskih, kako kaže, načina ishrane.
- Nijedan preparat, ni oralni preparat, ni inzulinski preparat, ne može da postigne tako dobar cilj ukoliko vi ignorišete dijetu i fizičku aktivnost, a &nbsp;to je najteži način pristupa liječenju dijabetesa, jer sve ostalo, itekako, možete lakše i ugodnije da ostvarite.Ako ne uzimate inzulin u tipu 1 dijabetesa brzo ćete doći u stanje pomoći bolničke, odnosno moraćete brzo pristupiti bolničkom liječenju. Znači tu pacijenti već, oni koji znaju da im nema života i dožive ketoacidozu, znaju da moraju uzimati preparat, medjutim, kako i na koji način, i uz kakve uslove, odnosno koliko sami sebe edukuju za higijensko dijetetski režim, to je pitanje. Nema liječenja bez saradnje s pacijentom i da bi se saradnja sa pacijentom ostvarila on mora da bude motivisan. Jedan od načina je da bude edukovan. To je sve na ličnom nivou i putem događaja poput obilježavanja Dana dijabetesa, kao i raznih radionica,sajtova, edukacija, razgovora sa ljekarom, prihvatanja od porodice - istakla je Kalinić.
Za razvoj dijabetesa je odgovorno je više faktora, podsjeća doktorka, na prvom mjestu je genetska predispozicija, zatim, dodaje ona, higijensko dijetetski režim ishrane, odnosno loše navike, kako kaže, a jedna od njih je gojaznost.
- Kaže se da će u 2030.godini svaka četvrta osoba imati problem sa težinom. Veliki broj djece tokom rasta i razvoja postigne nezadovoljavajuću težinu, odnosno svi faktori rizika koji dovode do toga da mijenjamo svoj body masilni ineks, a tu &nbsp;doprinosi i način života &nbsp;i kompjuterizacija &nbsp;čine da osobe budu predisponirane za gojaznost, a gojazne osobe za dijabetes. Naravno,to se najviše odnosi na dijabetes tip 2. Faktori spoljašnje sredine kao što su neke virusne infekcije, kao neke supstance u hrani, odnosno u vazduhu, koje mijenjaju genetski kod, odnosno mijenjaju predispoziciju za razvoj dijabetesa na tim beta çelijama, dovode do porasta dijabetesa kako tipa 1, tako i tipa 2. Imamo poplavu dijabetesa post covida, znači da je virusna infekcija, sa svim onim što je donijela na čovječanstvo, podigla i stepen obolijevanja, odnosno broj oboljelih od dijabetes. To se odnosi i na druge razne viruse i na druge faktore iz spoljašnje sredine - zaključila je Kalinić.

Vujović-Kalinić: Gojaznost ozbiljna predispozicija za nastanak dijabetesa

Da je Crkva Srbije najmoćnija organizacija u Crnoj Gori - izvan bilo kakve institucionalne kontrole i da su joj crnogorske vlasti bezuslovno podređene -jasno pokazuju dešavanja u mojkovačkom selu Štitarica đe duže od deset dana policija i grupa mještana organizuju cjelodnevne straže kako bi od vandala zaštitile jarbol sa zastavom države Crne Gore koju ova vjerska zajednica i njeni podržavaoci ne žele na imanju mjesne crkve, ispred koje su oni, početkom oktobra, postavili jarbol sa srpskom trobojkom ukrašenom sa četiri S. &nbsp; BEZAKONJE I SAMOVOLJA I ne samo to: stanovnik Podgorice sa Zlatice, izvjesni Darko Vuković, simpatizer nekadašnjeg Dekomratskog fronta, objavio je 25. oktobra na društvenoj mreži fotografije kako je na crkvi u selu Štitarica svojevoljno postavio video-nadzor, uz tekstualnu objavu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241114131136_a85dca957a2c1fbece5ce43fa4aa01c60e2c839194cc15144374096567f25763.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241114131136_a85dca957a2c1fbece5ce43fa4aa01c60e2c839194cc15144374096567f25763" data-rendition-name="original" width="1440" height="1440" loading="lazy" alt="Kačenje video nadzora ispred srpske zastave"> <figcaption>KOGA BRIGA ZA ZAKONE: (Photo: Kačenje video nadzora ispred srpske zastave)</figcaption> </figure>  Onda se i pohvalio: ,,Na crkvi u Štitarici - Mojkovac sam postavio video nadzor. Bezbožnici i Miraševi sektaši, pratim vas”. Iz crnogorske policije nije odgovoreno Portalu ETV pa smo ostali bez saznanja: da li je iko saslušao Vukovića zbog samovoljnog i nezakonitog postavljanja video nadzora na crkvi koja je sakralna baština Crne Gore?&nbsp; UZALUDNE MOLBE I REAKCIJA MJEŠTANA Kada su ostale uzaludne molbe dijela mještana da se srpska trobojka ukloni ispred crkve koju su sagradili preci svih Štitaričana još 1896. u doba Kralja Nikole - oni su se organizovali i 2. novembra odgovorili postavljanjem metalnog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Iste noći do danas neidentifikovani vandali posjekli su i odnijeli jarbol.&nbsp; No, već sjutradan postavljen je novi jarbol sa crnogorskom zastavom i organizovane straže da čuvaju zastavu.&nbsp; Samo dvije noći kasnije, između 5. i 6. novembra, crnogorska zastava se opet našla na meti vandala, ali je odbranjena, a dvojica od četvorice vandala su uhvaćena, dok su dvojica uspjela da umaknu.&nbsp; ĆUTANJE CRNOGORSKIH VLASTI I POLICIJE Portalu ETV iz Uprave policije odbijaju da odgovore na pitanja da li su privedeni i procesuirani vandali, ali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Ostavili su nas bez odgovora i na pitanje kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. A ne odgovaraju ni mještanima koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage. &nbsp;&nbsp; Baković, doskorašnji visoki policijski funkcioner koji je sada u penziji, potvrdio je Portalu ETV, da se obratio direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu, ali i Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. Međutim, umjesto odgovora naišao je na - ćutanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241114131140_f11e9b099f63dbcb4d9f070250ce3f0046f71b2b4fc7b9ea4aa6fad1a499a907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241114131140_f11e9b099f63dbcb4d9f070250ce3f0046f71b2b4fc7b9ea4aa6fad1a499a907" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Dušan Baković"> <figcaption>BROJNA PITANJA ZA DRŽAVU KOJA - ĆUTI: (Photo: Dušan Baković)</figcaption> </figure>  U obraćanju Brđaninu, istakao je da je zamoljen od mještana sela Štitarica, „odnosno dijela koji poštuje i čuva državnu zastavu“, da mu se obrati i podsjetio da je „skoro 10 dana od kada je posječen jarbol dužine 10 metara i ukraden zajedno sa državnom zastavom“.&nbsp; - Nakon postavljanja druge, ponovo je jedna grupa pokušala da isto ponovi, u čemu je spriječena od strane grupe građana i policije, o čemu ste upoznati. Među tom grupom bio je i pripadnik VCG (Vojske Crne Gore prim. aut.). S obzirom da u selu imamo i sudskog vještaka, isti nam je saopštio da nijesu profesionalno uzeti otisci, odnosno izvršen uviđaj. Molimo vas da zatražite izvještaj šta je do sada urađeno i da li su otkriveni počinioci ovog KD – napisao je on Brđaninu. Istakao je i da je to „veoma važno kako bi se spuštile tenzije među građanima, a počinioci priveli pravdi“, te ga zamolio da ličnim uticajem i autoritetom doprinese da se riješi to krivično djelo. Brđanin mu je odgovorio da će poruku proslijediti svom pomoćniku, te da se neka od pitanja odnose na tužioca. Tako su institucije i vlasti ostavile mještane Štitarice da sami rješavaju problem koji svakog dana prijeti da eskalira.&nbsp; ODOBRAVANJE VANDALIZMA? Svi u selu znaju ko su četvorica muškaraca koji su pokušali da posijeku i drugi jarbol sa crnogorskom zastavom. Kažu da je samo jedan iz Štitarice, dok su trojica iz Mojkovca, tačnije iz - Polja. Da tenzije u selu nijesu zanemarljive potvrđuje činjenica da je čak pedesetak policajaca bilo angažovano u Štitarici kada je postavljen novi jarbol sa crnogorskom zastavom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241114131140_ce371e4408544bc719fa63b287e09be5dc281ac1d52d5228965d5d99e92444ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241114131140_ce371e4408544bc719fa63b287e09be5dc281ac1d52d5228965d5d99e92444ad" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Branislav Vuković"> <figcaption>TROBOJKA POSTAVLJENA U SKLADU SA TEMELJNIM UGOVOROM: (Photo: Branislav Vuković)</figcaption> </figure>  A da Crkva Srbije neće popuštiti i prihvatiti ponudu dijela mještana da se uklone obije zastave ispred bogomolje potvrđuje i izjava predsjednika njihovog crkvenog odbora Branislava Vukovića koji je medijima rekao da je trobojka postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom i da je to crkvena zastava. <blockquote>Portalu ETV iz Uprave policije odbijaju da odgovore na pitanja da li su privedeni i procesuirani vandali, ali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Ostavili su nas bez odgovora i na pitanje kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. A ne odgovaraju ni mještanima koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage. &nbsp;&nbsp;</blockquote> Da dogovora neće biti prije nekoliko dana rekao je i predsjednik MZ Štitarica Radovan Rakočević koji je za Televiziju E kazao i da je „selo živjelo normalnim životom, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, što je rezultiralo razdorom“. - Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - ispričao je Rakočević. ,,TEMELJNI LEGAT“ DRITANA ABAZOVIĆA  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241114131140_8cea1727779640819a0b108e4e738be09cc01c17122204bbe1f0b3a8290d9f19.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241114131140_8cea1727779640819a0b108e4e738be09cc01c17122204bbe1f0b3a8290d9f19" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt='Potpisivanje takozvanog ,,Temeljnog ugovora"'> <figcaption>SPC I URA PROTIV CRNE GORE: (Photo: Potpisivanje takozvanog ,,Temeljnog ugovora")</figcaption> </figure>  Takozvani temeljni ugovor sa Crkvom Srbije, odnosno njenim patrijarhom Prfirijem Perićem potpisao je 3, avgusta 2022. godine u Podgorici, tadašnji premijer Dritan Abazović i tim aktom predao vjerskoj zajednici tuđe države crnogorsko kulturno sakralno blago. Kako je ranije za Portal ETV kazao Svetozar Baković mjesna crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine. - Na crkvi piše: „OVI SVETI HRAM ARHI STRATIG MIHAILA VOZDVIŽE OPŠTINA ŠTITARIČKA POD VLADOM KNJAZA NIKOLE I NJ. 8. J.1896. G.“. Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera – ogorčen je Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241114131144_271319ac3a0115a3ad762249d9fcb99dee231435e4e8f851930d44d8f5d5929b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241114131144_271319ac3a0115a3ad762249d9fcb99dee231435e4e8f851930d44d8f5d5929b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Nova zastava i patriote koje čuvaju državne simbole"> <figcaption>NA CRNOGORSKOJ STRAŽI: (Photo: Nova zastava i patriote koje čuvaju državne simbole)</figcaption> </figure>  Crkva Srbije decenijama predano i nesmetano radi na projektu posrbljavanja Crne Gore. Ova vjerska zajednica bila je ključni akter smjene crnogorske vlasti na izborima u avgustu 2020. godine, kada su vlast preuzele proruske i prosrpske društveno političke snage. Strateški cilj Crkve Srbije je da Crna Gora i formalno uđe u hegemonistički projekat zvaničnog Beograda – „srpski svet“. &nbsp;

Ko i zašto štiti vandale koji nasrću na državne simbole?!

U Crnoj Gori će od 15. novembra početi primjena Naredbe o vremenskom periodu i putu, odnosno djelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila.&nbsp;
Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano je da od 15. novembra do 1. aprila sva vozila koja učestvuju u saobraćaju za vrijeme zimskih uslova (sniježnih padavina ili kad se na putu nalazi snijeg, led ili poledica) moraju na svim točkovima imati pneumatike za zimsku upotrebu.
Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra.
Za pojedine vrste i kategorije vozila na određenom putu ili dijelu puta, u određeno vrijeme, obaveza upotrebe pneumatika za zimsku upotrebu može se utvrditi bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Naime, kada se vozač kreće ne dijelu puta koji je obuhvaćen Naredbom, na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu, na svim točkovima, minimalne dubine šare četiri milimetra.
Takođe, kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, na putu snijeg, led ili poledica), na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima.
Ukoliko se vozač kreće putem ili dionicom puta koji nije obuhvaćena Naredbom, a nema zimskih uslova, na vozilu ne moraju biti zimski pneumatici.
Za lake i teške autobuse, srednja i teška teretna vozila obavezni dio zimske opreme je i lopata, osim za vozila koja učestvuju u javnom gradskom prevozu. Na vozilima se ne smiju postavljati pneumatici sa klinovima.
Službenici saobraćajne policije će narednih dana, dok se meteo uslovi ne promijene, preventivnim aktivnostima upozoravati vozače na obavezu posjedovanja i korišćenja zimske opreme.
Apelujemo na sve učesnike u saobraćaju, da svoja vozila pripreme za vožnju u zimskim uslovima i na taj način, pored obaveze poštovanja Zakona, doprinesu kako svojoj, tako i bezbjednosti saputnika i ostalih učesnika u saobraćaju.

Od sjutra obavezni pneumatici za zimsku upotrebu

Rok za maksimalan pritvor iz Zakona o krivičnom postupku (ZKP) važna je garancija ljudskih prava i poražavajuće je odustati od nje zbog nesposobnosti države da organizuje sudski sistem, poručila je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević. 
 
Ona je, komentarišući predlog izmjena ZKP-a kojim se predviđa mogućnost produženja pritvora sa tri na pet godina u slučaju neizricanja prvostepene sudske presude, kazala da nije rešenje da se ljudi bez ikakve presude drže u istražnom zatvoru toliko vremena. 
 
- To ukazuje na nesposobnost države da organizuje svoje pravosuđe tako da zaštiti ljudska prava, iako joj je to osnovni zadatak - poručila je Gorjanc Prelević. 
 
Ona je naglasila da je poražavajuće odustati od jedne garancije ljudskih prava zbog nesposobnosti države da organizuje svoj sudski sistem tako da može da donese presudu u roku od tri godine. 
 
- Nije fer da se samo slegne ramenima i prihvati da se sroza nivo ljudskih prava, da se faktički uvede kazna i bez suda, jer pet godina u pritvoru je kazna - poručila je Gorjanc Prelević. 
 
Prema njenim riječima, razočaravajuće je da premijer Milojko Spajić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, umjesto hitnog rješavanja problema rastućeg kriminala, očigledno "skupljaju populističke poene upiruċi prstom u sudove”. 
 
- Pri tome se potpuno zaboravlja da su rokovi za maksimalan pritvor iz ZKP-a važna garancija ljudskih prava svakog čovjeka - kazala je Gorjanc Prelević, navodeći da se pritvor ponovo naopako tretira kao kazna. 
 
Ona je ponovila da svaku okrivljenu osobu štiti i pretpostavka nevinosti, pravo na slobodu i pravo na pravično suđenje. 
 
Gorjanc Prelević je ukazala da crnogorsko sudstvo ima ozbiljan problem neažurnosti, posebno vidljiv u krivičnim postupcima pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici, koji ne uspijevaju da se dovedu do presude u roku od tri godine. 
 
- To je sistemski problem, posebno izražen poslije 2020. godine, kome su doprinijele i izvršna i zakonodavna vlast neadekvatnim zakonskim rješenjima i nedovoljnim sredstvima za rad sudova - rekla je Gorjanc Prelević. 
 
Kako je dodala, problem je i to što već četiri godine sudska vlast na svom čelu nema predsjednika Vrhovnog suda koji bi ozbiljnim mjerama vratio ažurnost sudova i povjerenje u sudstvo i umio da se suprotstavi izvršnoj vlasti i zahtijeva od nje da obezbijedi odgovarajuće uslove za sudove. 
 
- I na kraju, sigurno da postoji i odgovornost u sudovima u odnosu na neadekvatnu organizaciju rada, kao i na pojedine odluke, mada su, s aspekta ljudskih prava, mnogo veći problem one kojima se pritvor neosnovano produžava, od onih kojima se on ukida - naglasila je Gorjanc Prelević. 
 
Ona je istakla da o tome svjedoče presude Ustavnog suda Crne Gore i Evropskog suda za ljudska prava. 
 
- Zaboravlja se koliko mnogo novca država svake godine plaća za pogrešno držanje u pritvoru onima koji na kraju ne budu osuđeni za djela zbog kojih su stavljeni u pritvor - naglasila je Gorjanc Prelević. 
 
Prema njenim riječima, umjesto što se predlažu rješenja protiv ljudskih prava, trebalo je već preduzeti hitne mjere da se suđenja svedu na tri godine i tako garantuje i pravo na pravično suđenje u razumnom roku. 
 
Gorjanc Prelević je naglasila da je u Crnoj Gori hitno potrebno usvojiti izmjene ZKP-a kojima se onemogućavaju zloupotrebe u vidu odlaganja suđenja, ali i povećati broj sudija i njihovih savjetnika u Specijalnom odjeljenju, povećati broj sudnica. 
 
Važno je i, kako je dodala, obezbijediti snimanje suđenja, izabrati predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda koji bi proaktivno nadzirali sprovođenje svega toga u saradnji s nadležnim predsjednikom Višeg suda i Sudskim savjetom. 
 
Komentarišući međusobne optužbe Sudskog savjeta sa jedne i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije (UP) sa druge strane, nakon što su u Podgorici ubijene dvije osobe koje su puštene iz pritvora zbog neizricanja presude u zakonskom roku od tri godine, Gorjanc Prelević je kazala da je neophodno da MUP i UP saopšte šta je sve potrebno za adekvatno praćenje primjene mjera nadzora okrivljenih koji se brane od optužbi sa slobode, ali i da Vlada to obezbijedi. 
 
Ona je pojasnila da je sud, ubijenima u mafijaškom obračunu bio odredio mjeru zabrane napuštanja boravišta na Cetinju, koju su očigledno prekršili jer su se nalazili u Podgorici kada su ubijeni. 
 
- Sudski savjet je u pravu kad kaže da se o izvršenju te mjere stara policija, tako piše u ZKP-u. Međutim, u ZKP-u piše i da bi policija trebalo da ima elektronski nadzor da efikasno kontroliše poštovanje te mjere, ali ga nema, jer ni podzakonski akt o tome nije donijet, niti ima opremu za to - naglasila je Gorjanc Prelević. 
 
Ona je istakla da je za takvo stanje odgovorna Vlada, pa je treba pitati zašto to nije obezbijedila. 
 
Gorjanc Prelević je ukazala i na izjavu vršioca dužnosti pomoćnika direktora UP za Sektor za borbu protiv kriminala Lazara Šćepanovića koji je rekao da je policija nekoliko puta obavještavala sud da je jedna od dvije ubijene osobe kršila mjeru bar dva puta, a da sud nije reagovao, iako bi u takvom slučaju trebalo da odredi strožiju mjeru. 
 
- Treba pitati Viši sud u Podgorici zbog čega se nije reagovalo - rekla ne Gorjanc Prelević. 
 
Kako je dodala, policija nije mogla da ih uhapsi zbog kršenja mjere, iako bi to čak pomoglo i da se spase životi. 
 
Zbog toga bi, prema riječima Gorjanc Prelević, trebalo razmotriti da se kršenje mjere nadzora propiše kao posebno krivično djelo. 
 
- Sve u svemu, dva izgubljena života su ozbiljan razlog da na sva ova pitanja svi nadležni organi daju odgovore, umjesto da se dobacuju optužbama o tuđoj odgovornosti - naglasila je Gorjanc Prelević. 
 
U protivnom, kako je navela, ovako tragični slučajevi će se samo ponavljati.

Produžavanje roka za maksimalan pritvor ukazuje na nesposobnost države da organizuje pravosuđe tako da štiti ljudska prava

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Tag: milena-vukotic

Kao Crnogorci se izjašnjava 41,12 odsto stanovništva, kao Srbi 32,93 odsto

Vujović-Kalinić: Gojaznost ozbiljna predispozicija za nastanak dijabetesa

Ko i zašto štiti vandale koji nasrću na državne simbole?!

Od sjutra obavezni pneumatici za zimsku upotrebu

Produžavanje roka za maksimalan pritvor ukazuje na nesposobnost države da organizuje pravosuđe tako da štiti ljudska prava

PRATITE TVe UŽIVO