Suspendovanom policajcu Goranu Stojanoviću koji se, prema navodima optužnice, stavlja na teret da je bio dio kriminalne grupe koju su formirali njegov bivši kolega Mileta Ojdanić i odbjegli policajac Ljubo Milović ukinut je pritvor jer je sudsko vijeće prihvatilo prijedlog odbrane optuženog.
Stojanović je, kako je kazao njegov advokat Miloš Vuksanović, proveo u pritvoru godinu i jedanaest mjeseci i od sudskog vijeća kojim predsjedava sudija Simo Rašović tražio je da se zamijeni svim alternativnim mjerama.
Sudija Rašović je nakon pauze od pola sata saopštio da je vijeće prihvatilo prijedlog odbrane i Stojanoviću je određen kućni pritvor.
Na današnjem ročištu trojica optuženih iznijeli su odbranu i svi su negirali krivicu.
Stojanović se tereti da je bio dio kriminale grupe koju su navodno formirali bivši policajac Mileta Ojdanić i odbjegli policajac Ljubo Milović, a optužnicom im se stavlja na teret krijumčarenje 4,3 tone kokaina.
SDT je ovom optužnicom osim &nbsp;Milovića, Ojdanića, Stojanovića obuhvatilo i bivšeg policajca Vladimira Bajčetu, suspendovanog službenika ANB-a Petra Lazovića, Ivana Popovića, bivšeg predsjednika opštine Budva Mila Božovića, Ivana Stamatovića, Nebojšu Bugarina, Marka Novakovića, Miloša Mišurovića, Vladimira Bajčetu, Gorana Stojanovića, Dejana Kneževića i Darka Kneževića, Radoja Zvicera i Božidara Jabučanina, Aleksandra Kekovića, Dražena Milovića, Filipa Zindovića, Ivana Nikolića, Tihomira Adzića i Ivana Mijatovića.
Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, šverc 4,3 tone kokaina i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Stojanović ali i optuženi Ivan Nikolić i Tihomir Adžić istakli su da ne priznaju krivična djela koja im se stavljaju na teret, navodeći da nikada nijesu postali članovi bilo koje kriminalne organizacije.
Stojanović je kazao da optužnica ne sadrži vrijeme kada je navodna kriminalna organizacija formirana, ne zna se kada je postao navodno njen član.
- Nikada nijesam koristio skaj aplikaciju. Nijesu potkrijepljeni navodi da je meni neko davao zadatke, da sam u interesu jedne političke partije prenosio otkupljene lične karte - rekao je Stojanović.
Skaj materijal, prema njegovim tvrdnjama, je dopunjavan, popunjavan, kako bi se dobio neki smisao.
Za njega taj materijal predstavlja " interpretaciju interpretacije".
Optuženi Nikolić je rekao da ne priznaje krivicu i da se na optužnici našao zbog zlonamjerne greške SDT-a i SPO.
- Nijesam koristio kriptovani telefon. Optužnica je zasnovana na ličnom osjećaju tužioca i njegovim pretpostavkama - kazao je Nikolić.
Na pitanje sudije Rašovića kazao je da nikada nije dobijao naloge od bilo koga a Ojdanića je upoznao u Istražnom zatvoru.
I optuženi Tihomir Adžić saopštio je da jedino poznaje Stojanovića i da nikada nije bio član bilo koje kriminalne organizacije.
- Veliki dio života sam proveo u inostranstvu. Bavio sam se preprodajom vozila i bio sam obezbjeđenje - &nbsp;kazao je Adzić.
Na današnjem ročištu bivši policajac Vladimir Bajčeta je pitao sudsko vijeće da li može da dopuni iskaz koji je dao na prethodnom ročištu jer tada nije bio tužilac Jovan Vukotić što je sudija odobrio.
- Gospodine Vukotiću Vi ste inteligentan, pametan čovjek ali ste i zlonamjeran i Vi osoba koja se u trenutku može transformisati u bilo što. Gospodine Vuktiću dobro znate da je osnovna ćelija društva porodica. Vi ste moju porodicu posebno povrijedili, da ne kažem uništili. Blokirali ste novac koji je bio namijenjen za liječenje mog člana porodice koji je teško bolestan. O meni imate pogrešnu percepciju, ja nijesam Draža Mihailović da pred tužiocem i sudom plačem. Ja se ugledam na Ljuba Čupića koji na smrt gleda sa osmjehom - kazao je Bajčeta.
On je konstatovao da "tužilac Vukotić ne zna da se samo životinje i divljaci slamaju".
- Ja nijesam razbojnik, nitkov već ponosni Crnogorac koji brani porodicu i sebe pred ovim domom pravde. Iza mene stoje sva jaka srca crnogorskih slobodnjaka - zaključio je Bajčeta.
Na ovu izjavu tužilac Vukotić je rekao da nema što da kaže.
Suđenje se nastavlja 3.decembra.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Policajcu Stojanoviću ukinut pritvor

Na suđenju Mileti Ojdaniću, Ljubu Miloviću, zatim nekadašnjem predsjedniku opštine Budva Milu Božoviću i ostalim članovima navodne kriminalne grupe danas je vijeće sudije Višeg suda Sima Rašovića usvojilo zahtjev optuženog Tihomira Adžića i ukinulo mu pritvor.
Vijeće sudije Rašovića odbilo je zahtjev odbrane za ukidanje pritvora Bojanu Ojdaniću i Goranu Stojanoviću.
Sudija je obrazložio da je Adžiću izrečena mjera zabrane napuštanja mjesta stanovanja i dva puta javljanje policiji.
Do narednog ročišta koje je zakazano za 3.oktobar krivično vijeće će odlučiti da li će spojiti postupak protiv Milete Ojdanića sa procesom koji treba da počne pred Osnovnim sudom u Kotoru za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja.
Odbrana optuženih ukazala je da optuženi ne mogu da se upoznaju sa dokazima koji su na fleškama jer ima samo jedan računar u UIKS -u.
Optuženi Božović je istakao da je prostorija samo jedan metar kvadratni i da je neuslovna. Tražio je da dobiju računare bez interneta na kojem će moći da se upoznaju sa dokazima u elektronskoj formi.
Osim Ojdanića, Milovića, Božovića i Adžića na optužnici je 18 osoba i terete se za šverc 4,3 tone kokaina, a neki optuženi se povezuju i sa pranjem novca.
Na optužnici su i vođa kavačkog klana Radoje Zvicer, zatim suspendovani službenik policije Petar Lazović, Ivan Stamatović, Dejan Knežević, Miloš Mišurović, Milan Popović, Nebojša Bugarin, Dražen Milović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksanda Keković, Vladimir Bajčeta, Filip Zindović, Darko Knežević i Ivan Mijatović.

Adžiću ukinut pritvor, Bojan Ojdanić i Stojanović ostaju u UIKS-u

Suđenje bivšim policajcima Mileti Ojdaniću i Ljubu Miloviću, zatim nekadašnjem predsjedniku opštine Budva Milu Božoviću i ostalim članovima navodne kriminalne grupe počinje 20. maja.
Optuženima će suditi sudija Simo Rašović.
Osim Ojdanića, Milovića i Božovića na optužnici je 18 osoba i terete se za šverc 4,3 tone kokaina, a neki optuženi se povezuju i sa pranjem novca.
Na optužnici su i vođa kavačkog klana Radoje Zvicer, zatim suspendovani službenik policije Petar Lazović, Ivan Stamatović, Dejan Knežević, Miloš Mišurović, Milan Popović, Nebojša Bugarin, Dražen Milović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksanda Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović, Darko Knežević i Ivan Mijatović.

Božović i ostali u sudnici 20. maja

Proces protiv bivšeg predsjednika opštine Budva Mila Božovića, bivših policajca Ljuba Milovića i Milete Ojdanića i još osamnaest osumnjičenih vodiće sudija Višeg suda Amir Đokaj - potvrdila je za Portal ETV portparolka te institicije Ivana Vukmirović.
Ona je saopštila da proces još nije zakazan.
Na optužnici Specijalnog tužilaštva nalaze se i &nbsp;Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezivao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović, Dejan Knežević i Dražen Milović.
Prema navodima optužnice koju je potpisao tužilac Jovan Vukotić kriminalnu grupu su organizovali Ojdanić i Milović. Na teret im se, između ostalog, stavlja pranje novca i šverc 4, 3 tone kokaina.
Krivična djela koja se optuženima stavljaju na teret počinjena su, prema navodima SDT, od 2019. do februara 2021. u Crnoj Gori i pojedinim državama Evrope i Južne Amerike.
I u ovom predmetu kao dokaz egzistira skaj komunikacija.

Proces protiv Božovića, Milovića i ostalih vodiće sudija Đokaj

Vijeće Višeg suda u Podgorici odredilo je, na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), privremenu mjeru obezbjeđenja zabrana raspolaganja u odnosu na nepokretnu imovinu Milete Ojdanića, Nebojše Bugarića, Božidara Jabučanina, Miloša Mišurovića, Gorana Stojanovića, Aleksandra Kekovića, Vladimira Bajčetu, Filipa Zindovića, Dražena Milovića, Ivana Nikolića, Dejana Kneževića, Ivana Mijatovića, Mila Božovića i sa njima povezanih lica, ukupne površine 102.334 m2.
To je učinjeno, kako su pojasnili u SDT, jer postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću.
Mileti Ojdaniću su oduzeta dva stambena i nestambeni prostor, pomoćnu zgradu, podrum i pašnjak, u Tivtu i Andrijevici, ukupne površine 2.206 m2.
Nebojši Bugariću je oduzeto pet stambenih, nestambeni i poslovni prostor, pomoćnu zgradu sa dvorištem, u Podgorici i Kolašinu, ukupne površine 2.221 m2. 
Pravosnažna zabrana upravljanja imovinom donijeta je i okrivljenom Božidaru Jabučaninu i odnosi se na 22 stambena, 16 nestambenih i sedam poslovnih prostora, objekat u izgradnji, voćnjaka, njiva i drugog zemljišta, u Budvi, Podgorici, Cetinju, Tivtu i Nikšiću, ukupne površine 9.026 m2. 
Okrivljenom Milošu Mišuroviću donijeta je pravosnažna zabrana raspolaganja u odnosu na 58.009 m2 zemljišta u Danilovgradu. 
Okrivljenom Aleksandru Kekoviću zabrana se odnosi na sedam stambenih i dva poslovna prostora, tri pomoćne zgrade, i garažu, sa zemljištem u Podgorici i Danilovgradu, ukupne površine 5.194 m2.
Okrivljenom Vladimiru Bajčeti zabrana se odnosi dva stambena prostora, tri garaže i zemljišta, u Podgorici, Žabljaku i Tivtu, ukupne površine 578 m2. 
Imovina je oduzeta i Goranu Stojanoviću i to se odsnoi na stan u Podgorici i zemljište u Kolašinu, ukupne površine 678 m2.
Filipu Zindoviću odzeti su stambeni prostor i zemljište u Bijelom Polju, ukupne površine 16.579 m2. 
Draženu Miloviću je oduzet pomoćnu zgradu sa zemljištem u Nikšiću, ukupne površine 3.477 m2.
Ivanu Nikoliću odzteti su dva stambena prostora, ukupne površine 99 m2, u Kotoru i u Podgorici.
Okrivljenom Dejanu Kneževiću oduzet je stambeni prostor, površine 74 m2, u Baru, dok je okrivljenom Ivanu Mijatoviću oduzet stambeni prostor od 48 m2 u Budvi. 
Odluka o oduzimanju se odnosi, kako su kazali u SDT, i na okrivljenog Mila Božovića kojem je oduzeto 10 poslovnih i šest stambenih prostora i pet garaža, u Budvi, ukupne površine 4.145 m2.
- Zabrane raspolaganja su upisane u vidu zabilježbe u katastru nepokretnosti, dok je protiv okrivljenih, osim finansijske istrage, u toku i krivični postupak pred Višim sudom u Podgorici, po optužnicama Specijalnog državnog tužilaštva, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, više krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i pranje novca, ali i za krivična djela izazivanje opšte opasnosti, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i odavanje tajnih podataka - navode iz SDT-a.

Portal ETV

Od Ojdanića, Božovića i ostalih oduzeto više od 40 stanova, zemljište, poslovni prostori

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv Ljuba Milovića, Mila Božovića, Petra Lazovića, Milete Ojdanića i ostalih članova grupe optužene za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge - saošteno je iz ove sudske instance.
Na optužnici Specijalnog tužilaštva nalaze se i Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezivao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović.
Vijeće Višeg suda, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, vratilo je, kako podsjeća Pobjeda, ranije na dopunu istrage i ispravljanje nepravilnosti optužnicu protiv Ljuba Milovića, Mila Božovića i grupe. Nakon što je Specijalno državno tužilaštvo dopunilo optužni akt, opet je predat sudu na kontrolu. Prema navodima optužnice, Božović je učestvovao i u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po, a njegov udio iznosio je 140 kilograma.
Božović se tereti da je sa optuženim Ljubom Milovićem, Ojdanićem i Lazovićem u toku januara i februara 2021. godine iz Ekvadora preko Kraljevine Belgije do Kraljevine Holandije prenosio 846 kilograma kokaina. To su učinili s osobama koje su, kako piše u optužnici, na kriptovanoj aplikaciji „Skaj“ koristili nadimke „Nw night!!!“, „Wolk“, „Pacino New“ i „Hulk new“.
Prema navodima optužnice, Knežević je imao zadatak da kao policijski službenik, a potom i funkcioner Uprave policije Crne Gore kriminalnoj organizaciji odaje povjerljive podatke u vezi sa krijumčarenjem kokaina ove, ali i suprotstavljene škaljarske kriminalne grupe.

Potvrđena optužnica protiv Milovića, Božovića, Lazovića i ostalih zbog stvaranja kriminalne organizacije

Ukrajina će uskoro u Švajcarskoj voditi pregovore sa SAD-om o planu Donalda Trampa za okončanje rata sa Rusijom, rekao je danas visoki ukrajinski zvaničnik.
Narednih dana u Švajcarskoj ćemo pokrenuti konsultacije visokih ukrajinskih i američkih zvaničnika o mogućim parametrima budućeg mirovnog sporazuma – napisao je na Fejsbuku Rustem Umerov, koji je na čelu ukrajinskog Savjeta za bezbjednost.
Ukrajina pristupa ovom procesu sa jasnim shvatanjem svojih interesa. Radi se o novoj fazi dijaloga koji se nastavlja posljednjih dana i čiji cilj je prije svega usklađivanje naših vizija budućih faza – dodao je on.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je potpisao ukaz kojim se formira delegacija koja će biti zadužena da učestvuje u “procesu pregovora sa SAD i drugim međunarodnim partnerima Ukrajine, kao i sa predstavnicima Rusije”.
Prema tom ukazu delegaciju će predvoditi desna ruka Zelenskog, šef kancelarije predsjednika Andrij Jermak, a u njoj će biti između ostalih Umerov, šefovi bezbjednosnih i obavještajnih službi i načelnik generalštaba. Znači suštinski se radi o vojnoj delegaciji.
Zelenski je juče kao odgovor na američki plan za okončanje sukoba sa Rusijom rekao da će pokušati da predloži alternativna rješenja onim koje je dao Vašington.
Američki predlog se gleda sa zabrinutošću u Kijevu zato što on preuzima više glavnih zahtjeva koje je formulisala Rusija. Plan uključuje između ostalog da Ukrajina preda teritorije na istoku, smanji svoju vojsku, ali on takođe pruža zapadne bezbjednosne garancije Kijevu, piše agencija Frans pres.
Američki predsjednik Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin sa svoje strane vrše pritisak na Zelenskog da prihvati taj predlog.

Ukrajina će u Švajcarskoj početi konsultacije sa Amerikancima o budućem mirovnom sporazumu s Moskvom

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno se očekuje slaba do umjerena kiša, ponegdje su mogući pljuskovi i grmljavina, a na sjeveru snijeg.&nbsp;
U nižim predjelima na sjeveru tokom dana se očekuju i kiša i snijeg.&nbsp;
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju kazali su da se sniježne padavine očekuju i u višim centralnim i planinskim predjelima na jugu.&nbsp;
Krajem dana ili u večernjim satima u većini predjela padavine će prestati.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje pojačan, uglavnom zapadnih smjerova, krajem dana na sjeveru umjeren do pojačan južni.&nbsp;
Jutarnja temperatura od minus tri do devet, najviša dnevna od nula do 12 stepeni.

Sjutra oblačno, temperatura do 12 stepeni

Najmanje jedna osoba stradala je u Albaniji u poplavama koje su izazvale jake kiše, koje su padale proteklih nekoliko dana, saopštila je danas albanska policija.
Policija je saopštila da je tijelo žene (76) pronađeno nakon što se nivo vode povukao u poplavljenoj jugoistočnoj opštini Devol, prenosi AP.
Poplave su najviše štete izazvale u ruralnim regionima na jugu Albanije, a u selu Dušar je 30 porodica odsječeno od svijeta, jer su zbog poplava neprohodni putevi.
Padavine su izazvale izlivanje rijeka Vjosa i Seman, a prema Agenciji za civilnu zaštitu, u sjeverozapadnom regionu Leža oko 220 hektara zemljišta je pod vodom.

Albanija pod vodom: Pronađeno tijelo žene, ogromna šteta pričinjena u ruralnim krajevima

Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić plasirao se u finale Evropskog prvenstva u Helsingborgu, ostvarivši najznačajniji rezultat u dosadašnjoj karijeri i osvajajući svoje prvo pojedinačno evropsko odličje.
Bakić je večeras u polufinalu kategorije S10 savladao Poljaka Igora Mištala sa 3:1 (11:9, 11:6, 6:11, 11:8). Prije toga je u četvrtfinalu eliminisao Španca Marlona Lopeza maksimalnim rezultatom 3:0 (11:8, 11:3, 11:3).
Današnji nastupi bili su najbolja izdanja crnogorskog reprezentativca do sada – dva uvjerljiva trijumfa i igra na nivou evropske elite. U polufinalu je pokazao zrelost i mirnoću u ključnim trenucima, a u četvrtom setu, pri vođstvu Mištala 8:4, vezao je sedam poena i ovjerio plasman u finale.
- Nevjerovatan uspjeh, još nijesam ni svjestan da sam u finalu Evropskog prvenstva. Četvrtfinale je najteži meč na turniru, jer odlučuje o medalji. U polufinalu sam bio rasterećen i to se vidjelo. Mištal i ja smo imali dosta međusobnih duela, ovoga puta sam bio bolji - kazao je Bakić.
U borbi za zlato čeka ga neprikosnoveni Patrik Čajnovski – aktuelni evropski, svjetski i paraolimpijski šampion, koji je u polufinalu savladao Matea Bohasa 3:1.
- Finale protiv Čajnovskog je ogroman izazov. Daću sve od sebe i pokušaću da uživam koliko je moguće. Nadam se dobroj igri - poručio je Bakić.
Finalni meč biće odigran sjutra, u 12.30 časova.
Bakić je prethodno prolaz u četvrtfinale obezbijedio kao drugi u grupi – nakon poraza od Francuza Bohasa 3:1 i ubjedljive pobjede nad Njemcem Vagnerom 3:0. Ranije je već osvojio ekipnu bronzu (2018), i to u istoj dvorani, u timu sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem.
Četvrtfinalu i polufinalu prisustvovala je i ambasadorka Crne Gore u Danskoj, Snežana Radović.

Bakić u velikom finalu Evropskog prvenstva: Najveći uspjeh karijere

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: mileta-ojdanic