Inspektoru za droge Miljanu Kneževiću, te Saši Bulatoviću i Bojanu Rajkoviću, koji su juče uhapšeni po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, određeno je zadržavanje do 72 sata zbog opasnosti od bjekstva.&nbsp;
Oni se sumnjiče da su dio kriminalne grupe koju je, po tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva formirao Kotoranin Radoje Zvicer, te da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, primanje mita, davanje mita i pranje novca.
Kako je saopšteno iz SDT-a, osumnjičenim Kneževiću i Bulatoviću nužno je određeno zadržavanje i radi nesmetanog vođenja postupka, a stavlja im se na teret krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od 10 godina ili teža i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.
Osim Kneževića, Bulatovića i Rajkovića, krivična prijava u ovom slučaju je podnijeta i protiv Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Milana Vujotića, Dragana Kneževića i M.K. koji su u bjekstvu, kao i Slobodana Kašćelana, Radovana Pantovića, I.B. i G.S, koji su u pritvoru u drugim krivičnim predmetima i R.R, protiv kojeg se u Srbiji vodi drugi krivični postupask.
- Sumnjiče se da učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, R.Z, S.K, Lj.M, R.P, I.B, M.V, S.B, D.K, M.K. i G.S. i krivično djelo neovlašćena proizovodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, R.R. i krivično djelo pranje novca i dva krivična djela davanje mita i M.K. produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i dva krivična djela primanje mita - navedeno je u saopštenju SDT-a.
Kako je navedeno, specijalna tužiteljka je, u svojstvu osumnjičenih, saslušala i Kašćelana, Pantovića, I.B. i G.S.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kneževiću, Bulatoviću i Rajkoviću zadržavanje, sumnjiče se da su dio kriminalne grupe Zvicera

Današnje ročište pred Sudijom za prekršaje u Žabljaku, u vezi sa prijavom koju je podnijela Stanica policije iz Pljevalja zbog fizičkog napada i uvrede koju je pretrpio građanski aktivista Alija Šljuka, ponovo je pokazalo nevjerovatnu drskost i zloupotrebu položaja od strane komunalnih policajaca. Naime, tokom ročišta, na kojem je prisustvovao komunalni policajac Dušan Čavić, koji je optužen za napad na gospodina Šljuku, došlo je do još jednog skandala – službeno vozilo, kojim je Čavić prevezen na suđenje, korišćeno o trošku građana, navodi se u saopštenju „ Mreža NVO-a sjevera “ iz Pljevalja.&nbsp;
Ovakva praksa, kako navode, u kojoj komunalni policajci dolaze u službenim uniformama na privatna suđenja koristeći službena vozila na teret poreskih obveznika, prevazilazi sve granice pristojnosti i etičkog ponašanja.&nbsp;
- Ovaj slučaj nije izolovan, već je samo posljednji u nizu drskih postupaka komunalnih policajaca prema gospodinu Šljuki, koji je godinama na meti njihovog nezakonitog i brutalnog nasilnog ponašanja - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Gospodin Šljuka je, kako dodaju, nažalost, godinama bio predmet praćenja, fotografisanja i uhođenja od strane pojedinih komunalnih policajaca.&nbsp;
- Iako su mnogi od tih postupaka predstavljali jasno kršenje zakona, dosadašnji prijave podnosioca prijave nisu procesuirane od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima, a komunalni policajci su nastavili s ilegalnim radnjama, često se nalazeći u njegovoj blizini, prateći njegove aktivnosti i distribuirajući fotografije njegovog privatnog života trećim licima - ističu iz Mreža NVO-a Pljevalja.&nbsp;
Oni navode i da se poseban alarmantan događaj desio 22. januara 2025. godine, kada je podnosilac prijave ponovo uočio da su osumnjičeni komunalni policajci nastavili s nezakonitim radnjama praćenja i uhođenja. Korišćenjem svojih službenih pozicija, svjesno su zloupotrijebili ovlašćenja, izazvavši, kako navode, kod gospodina Šljuke osjećaj straha i nesigurnosti, te ozbiljno ugrozili njegov život i zdravlje.
- Ovaj slučaj se ne može gledati kao izolovani incident, jer se radi o grupi komunalnih policajaca koji su, koristeći svoj službeni položaj, organizovali kontinuitet nezakonitih radnji, uključujući prijetnje smrću, fizički napad i prijetnje od strane svojih kolega, koje su se dogodile u prostorijama Službe komunalne policije. S obzirom na broj osumnjičenih i njihovu koordinaciju, jasno je da se radi o organizovanoj kriminalnoj grupi koja je sprovodila krivična djela u kontinuitetu, nanoseći ozbiljnu štetu građanskim pravima i slobodama - navode u saopštenju.&nbsp;
Dodaju da se iz tih razloga smatra da su osumnjičeni komunalni policajci počinili krivična djela praćenja i uhođenja, ugrožavanja sigurnosti i drugih djela koja su regulisana Krivičnim zakonikom Crne Gore, za koja ih niko nije pozvao na odgovornost.
- Pozivamo nadležne institucije da hitno preduzmu odgovarajuće mjere kako bi se zaustavila dalja zloupotreba službenih položaja, službenih vozila i omogućilo svakom građaninu da se osjeća sigurno, zaštićeno i poštovano, bez straha od nezakonitih radnji koje dolaze od strane onih koji su plaćeni od strane građana da ih štite - zaključuju u svom saopštenju.&nbsp;

Na privatno suđenje, službenim vozilom o trošku građana

Crna Gora je, nakon dva vijeka, dobila botaničku senzaciju – novu biljku, Petrolamium crnojevicii, koja ne samo da bi mogla postati simbol nacionalne flore XXI vijeka, već i pozicionirati državu na vrh evropske i svjetske botaničke scene.
To je saopšteno na pres konferenciji povodom iznenađujućeg otkrića novog roda (Petrolamium Dragićević, Vuksanović &amp; Surina) i nove vrste za nauku (Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović &amp; Surina) u flori Crne Gore, koju je organizovala Javna ustanova Prirodnjački muzej Crne Gore.
Direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, dr Natalija Čađenović, podsjetila je da ta ustanova u svom depou čuva holotipove i paratipove nekoliko novootkrivenih vrsta sa teritorije Crne Gore, pojašnjavajući da su u pitanju pojedine vrste insekata pećinskih koleoptera i mrava.
- Ovo je prilika da sef u kome čuvamo holo i paratipove, bude bogatiji i za herbarski list sa holotipom novog roda Petrolamium. Kad je zadnji put opisana nova vrsta biljke sa teritorije Crne Gore bolje će znati naše botaničarke, ali to sigurno nije bilo nedavno. Tako da je pitanje kada će naredni put Prirodnjački muzej biti bogatiji za holotip nove biljne vrste, a tek novog roda - navela je Čađenović.
Podsjetila je da postoji zakonska obaveza u Zakonu o zaštiti prirode, da istraživači, naučnici, deponuju u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore holotip novootkrivene vrste koju su sakupili na teritoriji Crne Gore.
- Nažalost, kako nisu predviđene sankcije za nepridržavanje ovoj obavezi, mali broj njih nam se obraćao i dostavljao holotipove. Znamo da su u zadnje tri decenije, uglavnom strani istraživači otkrivali nove vrste najčešće beskičmenjaka i opisivali ih u inostranim naučnim časopisima. Čak se ni svi domaći istraživači, pri otkrivanju novih vrsta, ne pridržavaju ove zakonske obaveze - kazala je Čađenović.
Apelovala je na Agenciju za zaštitu prirode Crne Gore, da takvim pojedincima i timovima ne izdaje dozvole za rad i sakupljanje materijala na teritoriji Crne Gore, a da se carinici i granična policija edukuju vezano za problem ilegalnog iznošenja prirodnjačkog materijala.
Čađenović je ukazala da, Prirodnjački muzej Crne Gore, koji nema baš adekvatne uslove za rad i zbog nedostatka prostora ograničava broj i obim svojih aktivnosti, teži da u svojim zbirkama sakupi što više vrsta koje nastanjuju teritoriju naše države.
- Naučni podaci o sakupljenim vrstama koriste se u saradnji sa drugim institucijama u i van Crne Gore, a služe i kao osnova za prezentaciju i promociju našeg biodiverziteta putem izložbi i manifestacija koje organizuje Prirodnjački muzej - rekla je Čađenović.
Kazala je da su izložbe Prirodnjačkog muzeja Crne Gore tražene i da gostuju u regionu, na taj način širimo saznanja o našem prirodnom bogatstvu.
- Ovaj podatak o otkriću novog roda, koji može stati u jedan red teksta, može biti osnova za jednu kompletnu novu izložbu, koja takođe može obići čitav region, pa i šire. Sve to zajedno čini od Prirodnjačkog muzeja kulturnu, edukativnu i naučnu ustanovu značajnu za crnogorsko društvo, pri čemu zaposleni u njemu svojim posvećenim radom omogućavaju da Muzej raste kao ustanova i postaje prepoznatljiv u čitavom regionu - istakla je Čađenović.
Samostalna savjetnica u ENEKO centru CANU, dr Snežana Dragićević, kazala je da je ova biljka toliko posebna i jedinstvena da ozbiljno konkuriše endemičnim vrstama poput lovćenskog zvončića u smislu zauzimanja prestola – botanički simbol Crne Gore.
- Kao svaka priča sa srećnim krajem, tako je i ova naša počela jednog lijepog majskog dana 2019. godine. Tada, kao kustoskinja u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore, zajedno sa kolegom Markom Karamanom, krenula sam prema Štitarima. Razlog je bila jedna pećina koju su naše kolege biolozi i speleolozi sa Univerziteta iz Ljubljane htjeli da posjete u cilju naučno-istraživačkog rada u okviru zajedničkog bilateralnog projekta između naših institucija, finansiranog od strane Ministarstava nauke Crne Gore i Slovenije - navela je Dragićević.
Ona je kazala da, iako se prirodnjačkim istraživanjima bavi od 1997. godine, ovaj kraj joj je bio potpuno nepoznat.
- Tokom ekspedicije, usput su nailazili na karakteristične biljke crnogorskog krša, ali pravo iznenađenje uslijedilo je tek na povratku. Sjeli smo u hladovinu starih lipa, a stijena pred nama, gotovo gola, imala je samo jedan mali busen zelene biljke. Privukla me je da ustanem. Na prvi pogled sam shvatila da tako nešto nisam nikad ranije vidjela. Napravila sam nekoliko fotografija i poslala ih dr Snežani Vuksanović, koja je takođe potvrdila da biljka izgleda neobično. Tako je sve počelo - navela je Dragićević.
Kazala je da je nakon prvih analiza, zajedno sa profesorom Boštjanom Surinom iz Prirodoslovnog muzeja iz Rijeke i Peterom Glasnovićem sa Univerziteta u Kopru, potvrđeno da biljka ne pripada nijednom do sada poznatom rodu.
- Profesor Boštjan je bio zbunjen, kao i mi. Gledao je fotografije i govorio: "Može biti ovaj rod, ali nije zbog ovoga, mogao bi biti onaj, ali ne može zbog onoga… Sneže, ovo je nešto novo i nesvakidašnje, ovo je čudo!" Tako smo u početku i nazvali biljku – "čudo iz Štitara"- &nbsp;rekla je Dragićević.
Pojasnila je da su nakon višegodišnjih istraživanja i potvrda sa subćelijskog nivoa, konačne rezultate donijele genetske analize iz najsavremenijih laboratorija u Kini. Novi rod i vrsta dobili su ime Petrolamium crnojevicii, u čast Ivana Crnojevića, koji je sa Soko grada branio prijestonicu od neprijatelja“, rekla je Dragićević
Međutim, kako je naglasila Dragićević, prostor na kojem raste ova biljka izuzetno je osjetljiv.
- Ovo je jedinstven prostor, sa specifičnim geološkim, morfološkim i klimatskim odlikama. Biljka raste na maloj površini, što je prema IUCN kriterijumima svrstava u kategoriju kritično ugroženih vrsta. Ako budemo ugrožavali njena staništa, posebno sječom šuma, rizikujemo da je izgubimo. Zato pozivam sve, posebno mještane Štitara, Bokova, Kosijera i Đinovića, kao i relevantne crnogorske institucije, da se zajedno dogovorimo i zaštitimo ovu biljku - apelovala je Dragićević.
Poručila je da ćemo imati ako budemo čuvali.
- Ovo je naše zajedničko blago i ponos dok je svijeta i vijeka. Ali i velika odgovornost! Ako budemo mudri i pametni, ovaj kraj može postati svjetska atrakcija, zasnovana na posjetama turista i istraživača iz cijelog svijeta - zaključila je Dragićević.
Kustoskinja u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore, dr Snežana Vuksanović, pojasnila je da su obavljene morfološke, citogenetičke, molekularne i ekološke analize da bi riješili enigmu od biljke.
- Rezultat je novi monotipski rod i vrsta za nauku Petrolamium crnojevicii. Petrolomium je trajnica koja isključivo raste u pukotinama krečnjačkih stijena, što je čini jedinstvenom u velikoj famiji dvousnatica u familji nane. Molekularne i filogenetske analize su pokazale da je Petrolamium zasebna evolutivna loza, sestrinska plemenu Lamieae, koje broji svega nekoliko rodova, od kojih je Lamium rasprostranjen u starom Svijetu, dok su ostala tri roda iz plemena, arealom vezani isključivo za centralnu i istočnu Aziju - navela je Vuksanović.
Pojasnila je da je na taj način zagonetni rod, posle više različitih imena, dobio konačno ime - Petrolamium što je izvedenica od latinskih riječi „petro“ (stijena) - što ukazuje na stanište i Lamium (sestrinski rod).
- Ime vrste - crnojevicii smo znali od samog početka istraživanja i tu nije bilo dileme - rekla je Vuksanović.
Upozorila je da se šume sijeku nemilice, navodeći da će sada svi njihovi napori biti usmjereni na zaštitu vrste i šireg lokaliteta.
- Petrolamium je kao usko endemični monatipski rodi vrsta procijenjen kao CR kritično ugrožen, shodno kriterijumima IUCN - navela je Vuksanović.
Podsjetila je da se biljni svijet Crne Gore proučava od XIX vijeka i smatra se dobro izučenim.
- Uprkos tome i danas se otkrivaju nove biljke za floru Crne Gore, a labaratorijskim radom se izdvajaju i opisuju zanemareni taksoni. Ali, otkriće novog roda i vrste u recentnoj flori Evrope je nezamislivo, jer je ta ekskluziva rezervisana za neke tropske regione Azije, Afrike i južne Amerike. Utoliko više otkriće Petrolamium crnojevicii dobija na značaju i senzaciji! A to što je kosmos odlučio da se ova čudesna biljka ukaže baš sada i baš nama, doživljavam kao nagradu za ljubav i iskrenost u poslu kojim se bavimo. To je velika satisfakcija i čast - kazala je Vuksanović.
Ona se zahvalila svim autorima rada, koji su, kao je istakla, dali nemjerljiv doprinos u osvjetljavanju taksonomskog i flogenetskog statusa ove čudesne biljke.
Kustos Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i vanredni profesor Primorskog Univerziteta u Kopru dr Boštjan Surina, kazao je da ukoliko ovu biljku stavimo u širi evropski ili svjetski kontekst i pogledamo kroz botaničku literaturu, uviđamo da u Evropi nema mnogo biljaka koje su se pokazale ovako značajnim otkrićima.
- U botaničkoj istoriji Evrope, slična otkrića događala su se uglavnom sredinom XVIII vijeka. Tada su mnoge biljke bile prepoznate kao monotipske, sa jednom vrstom unutar roda. Međutim, kasnija istraživanja pokazala su da takve vrste nisu bile izolovane evolucijske linije, već su pripadale znatno raznovrsnijim rodovima - naveo je Surina.
Ukazao je da ono što ovom nalazu daje posebnu vrijednost su dvije stvari.
- Prva je činjenica da je biljka pronađena u Evropi, i to na visokom taksonomskom nivou – na nivou roda. Druga je što je otkrivena upravo u Crnoj Gori, državi koja, iako mala, ima bogatu tradiciju prirodoslovnih istraživanja. Ipak, nakon 200 godina proučavanja flore Crne Gore, ovakvo otkriće potvrđuje da priroda još uvijek skriva svoja iznenađenja - naglasio je Surina.
Smatra da dodatni značaj otkrića leži u činjenici da pripada porodici usnatica (Lamiaceae), kojoj pripadaju biljke poput kadulje (pelim) i vrijeska, inače veoma dobro istražena biljna grupacija.
- Kad unutar tako dobro proučene porodice pronađemo novu, evolucijski vrlo izolovanu biljku, onda je jasno koliko je ovo otkriće značajno. Najbliža srodna vrsta Petrolamium crnojevicii živi u najstrože izolovanim uslovima, na Himalajima, na visinama od preko 5000 metara. Ovo nas upućuje na zaključak da je novootkrivena vrsta nešto sasvim posebno i vjerovatno nosi jedinstvenu evolucijsku priču - rekao je Surina.
Zbog toga će, kako je kazao, sljedeći korak istraživanja biti pokušaj preciznog datiranja nastanka biljke, što će omogućiti bolji uvid u njenu evolucijsku istoriju.
- Otkriće ovakvog značaja u posljednjih 200 godina nismo imali ne samo u Crnoj Gori, nego ni šire. Sada se Crna Gora ponovo ne nalazi samo na evropskoj botaničkoj karti, već i na svjetskoj - istakao je je Surina.

Nova biljka Petrolamium crnojevicii mogla bi postati simbol nacionalne flore XXI vijeka

Podgorička policija je, preduzimajući aktivnosti na rasvjetljavanju krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata, uhapsila ruskog državljanina M.D. (50), zbog razbojničke krađe počinjene 2018. godine, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
On se, dodaju, potraživao zbog sumnje da je 27.07.2018. godine, zajedno sa A.K.(39), takođe ruskim državljaninom, počinio krivično djelo razbojnička krađa, na štetu jedne osobe iz Podgorice.
- Oni su, kako se sumnja, prethodno, na teritoriji opštine Podgorica obijali stanove, te su prilikom jedne krađe zatečeni od strane vlasnika, kada su prema istom upotrijebili silu, i uz prijetnju nožem oduzeli mu novac i fotoaparat nakon čega su se dali u bjekstvo - navode u svom saopštenju iz UP.&nbsp;
Policijski službenici su, kako su kazali iz UP, &nbsp;danas sproveli M.D. u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, a protiv njega je tužilaštvu podnijeta krivična prijava za pomenuto krivično djelo.

Uhapšen ruski državljanin zbog razbojničke krađe

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman potpisati sporazum o mineralima i sigurnosti sa Sjedinjenim Američkim Državama te raditi pod “snažnim vođstvom” predsjednika Donalda Trampa.
Iako je priznao da njegov sastanak s predsjednikom Donaldom Trampom “nije išao onako kako je trebalo”, Zelenski je ponovio posvećenost miru Ukrajine i pohvalio Trampa što je ukrajinskoj vojsci pružio rakete Javelin.
U izjavi objavljenoj na X-u, poručio je:
“Želio bih ponoviti ukrajinsku posvećenost miru. Niko od nas ne želi beskrajan rat. Ukrajina je spremna da sjedne za pregovarački sto što je prije moguće kako bi približila trajni mir. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca. Moj tim i ja smo spremni raditi pod snažnim vođstvom predsjednika Trampa kako bismo postigli mir koji traje.”
“Spremni smo raditi brzo kako bismo okončali rat, a prvi koraci mogli bi biti puštanje zatvorenika i primirje u vazduhu– zabrana raketa, dalekometnih dronova, bombi na energiju i drugu civilnu infrastrukturu – te odmah primirje na moru, ako Rusija učini isto. Zatim želimo brzo preći kroz sve sljedeće faze i sarađivati s SAD-om kako bismo postigli snažan konačan sporazum.”
"Stvarno cijenimo pomoć koju smo dobili od Amerike"
Dodao je:
“Stvarno cijenimo koliko je Amerika učinila kako bi pomogla Ukrajini da očuva svoju suverenost i nezavisnost. I sjećamo se trenutka kada se situacija promijenila kad je predsjednik Tramp Ukrajini dao Javeline. Zahvalni smo na tome.”
“Naš sastanak u Vašingtonu, u Bijeloj kući u petak, nije išao onako kako je trebalo. Žao nam je što tako dogodilo. Vrijeme je da ispravimo stvari. Željeli bismo da buduća saradnja i komunikacija budu konstruktivne.
Što se tiče sporazuma o mineralima i sigurnosti, Ukrajina je spremna potpisati ga u bilo kojem trenutku i u bilo kojem prikladnom formatu. Taj sporazum vidimo kao korak prema većoj sigurnosti i čvrstim sigurnosnim garancijama, a iskreno se nadam da će djelovati učinkovito", poručio je.&nbsp;

Zelenski: Ukrajina je spremna da sjedne za pregovarački sto

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Trampov ,,novi vrli svijet“ i Crna Gora

U Crnoj Gori, kao višenacionalnoj zajednici, pronalazimo forme suživota. Mene kao srpskog političara na prvom mjestu zanima o mojim sunarodnicima i njihovom položaju - poručio je predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić navodeći da u Crnoj Gori pronalazimo forme suživota.
On je, gostujući na Radio Televiziji Republike Srpske, istakao da je juče u Banjaluku stigao kako bi prenio poruke ohrabrenja i podrške predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta RS Miloradu Dodiku.
- Došli smo da prenesemo i neka naša iskustva, od kojih je najvažnije biti uporan, insistirati na poštovanju Ustava, razgovorima i dijalogu, uraditi sve što je u moći političara da se sačuvaju mir i stabilnost, jer mir i stabilnost, ne samo u BiH i Srpskoj, nego u čitavom regionu su preduslov da bi krenuli kao narod, zajednice i države naprijed - dodao je on.
Dodik je u Sudu BiH osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja funkcije zbog nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristijana Šmita - tj. za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, koje je Šmit prethodno poništio.

Tag: miljan-knezevic

Kneževiću, Bulatoviću i Rajkoviću zadržavanje, sumnjiče se da su dio kriminalne grupe Zvicera

Na privatno suđenje, službenim vozilom o trošku građana

Nova biljka Petrolamium crnojevicii mogla bi postati simbol nacionalne flore XXI vijeka

Uhapšen ruski državljanin zbog razbojničke krađe

Zelenski: Ukrajina je spremna da sjedne za pregovarački sto

PRATITE TVe UŽIVO