Na događaju koji je održan danas u Podgorici Evropska investiciona banka (EIB Global) je sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevernog regiona Crne Gore potpisala ugovor o grantu u iznosu od 22,5 miliona eura, navedeno je u saopštenju Evropske kuće.&nbsp;
Ova sredstva obezbijedila je Evropska unija za razvoj održivog vodosnabdijevanja i sistema otpadnih voda u opštinama Kolašin, Rožaje i Mojkovac.&nbsp;
- Projekti imaju za cilj unaprjeđenje kvaliteta opštinskih vodovodnih i sanitarnih usluga, čuvajući i javno zdravlje i životnu sredinu. Poboljšanjem kvaliteta vode u oblastima nizvodno od rijeka Tare i Ibra, ovi napori će takođe promovisati održivi turizam i poboljšati uslove života za oko 30.000 ljudi - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Grant EU će, kako su kazali, omogućiti izgradnju i proširenje vodovodne i sanitarne infrastrukture u tri crnogorske opštine, sredstva obezbijeđena kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan će podržati građevinske radove i pružiti tehničku pomoć za realizaciju projekta.&nbsp;
Ovi napori će, kako je navedeno, poboljšati uslove života za oko 30 hiljada ljudi i podržati rast održive otpornosti na klimatske promjene.&nbsp;
- Grant Evropske unije, koji se realizuje kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan, podržaće građevinske radove i tehničku pomoć kako bi se osiguralo da implementacija projekata bude u skladu sa relevantnim nacionalnim i EU standardima. Ukupni troškovi procijenjeni na preko 34 miliona eura biće prvenstveno finansirani ovim grantom EU od 22,5 miliona eura, kao i prethodno odobrenim kreditom EIB-a od 10 miliona eura - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Šef regionalnog centra EIB za Zapadni Balkan Damien Sorel kazao je da mu je zadovoljstvo što su uspjeli da obezbijede ove finansijske i tehničke resurse zajedno sa Evropskom komisijom kao dio Tima Evropa za dobrobit građana Crne Gore.&nbsp;
- Ovaj investicioni grant i tehnička pomoć, obezbijeđen kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, ne samo da će poboljšati upravljanje vodama i obezbijediti pouzdano snabdijevanje, već će doprinijeti i održivom korišćenju vodnih resursa i povećanju otpornosti na klimatske promjene u skladu sa Zelenom agendom EU, dok će istovremeno privući i nove investicije - kazao je Sorel.&nbsp;
Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevernog regiona Crne Gore, zahvalio se Evropskoj uniji i Evropskoj investicionoj banci na kontinuiranoj podršci u unapređenju infrastrukture u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovi projekti su od velikog značaja za našu zemlju jer direktno utiču na poboljšanje kvaliteta života naših građana, zaštitu životne sredine i povećanje otpornosti na klimatske promjene. Ulaganjem u sisteme vodosnabdijevanja i kanalizacije u Kolašinu, Rožajama i Mojkovcu činimo značajan korak ka održivom razvoju sjevernog regiona i postavljamo temelje za budući ekonomski rast i ekološku stabilnost - dodao je Ćulafić.&nbsp;
Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, napomenuo je da je ovaj grant još jedan jasan primjer kontinuirane podrške EU Crnoj Gori u njenim naporima da ispuni standarde EU, istovremeno dajući prioritet kvalitetu života njenih građana.
- Delegacija EU u Crnoj Gori je ponosna što naši zajednički napori sa nacionalnim i lokalnim vlastima i EIB-om daju opipljive rezultate, posebno u sjevernom regionu koji je dugo bio zapostavljen. U narednom periodu očekujemo realizaciju daljih projekata otpadnih voda u opštinama Pljevlja, Nikšić, Ulcinj, Kotor i Tivat. Uvjereni smo da će ovi projekti ne samo približiti Crnu Goru Evropskoj uniji i njenoj agendi za pristupanje i poboljšati živote njenih građana, već će dati značajan doprinos naporima na ublažavanju klimatskih promjena - istakao je Satler.&nbsp;
U okviru projekta, investicija podržava izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za 6.000 stanovnika i proširenje vodovodne i kanalizacione mreže u Kolašinu. Opština Rožaje će imati koristi od proširene mreže za prikupljanje otpadnih voda u dužini od 15 kilometara, kao i od novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje će pokriti potrebe nekih 20.000 stanovnika. U Mojkovcu projekat omogućava rekonstrukciju postojećeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe 5.250 ljudi, postavljanje kanalizacione mreže u dužini od 10 kilometara i izgradnju kolektora otpadnih voda u Gornjem Polju. Projekat je dio Ekonomskog i investicionog plana Zapadnog Balkana.
EIB je jedan od najvećih zajmodavaca globalnom sektoru voda, koji je obezbijedio 90 milijardi eura za više od 1.700 projekata, sa fokusom na bezbjednost vode i prilagođavanje klimatskim promjenama.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EU obezbjeđuje grant od 22 miliona eura za unaprjeđenje održivog korišćenja vode i otpornosti na klimatske promjene

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) predvidjeće u Prijedlogu zakona o zaštiti prirode uvođenje strogih kazni za čišćenje livada paljenjem, jer ovakvi postupci, kako ocjenjuju u tom resoru, izazivaju ogromnu štetu prirodnom okruženju.
Kako su najavili iz MERS-a, prijedlog kaznenih odredbi sadržaće novčane kazne u rasponu od 2.000 do 40.000 eura.
- Paljenje livada ne samo da uništava travnjake i staništa mnogih biljnih i životinjskih vrsta, već izaziva i ozbiljne požare koji često zahvate šume i nisko rastinje. Ove pojave dovode do ugrožavanja bioraznolikosti, a dim i zagađenje ugrožavaju zdravlje ljudi i životnu sredinu - ocijenili su u Ministarstvu.
MERS, kao predlagač novog zakona, a uz podršku Agencije za zaštite sredine, vjeruje da će ovakav predlog uticati na smanjenje požara u Crnoj Gori, koji, kako vidimo ovih dana, uništavaju životnu sredinu.
Prema podacima koji su dostupni Agenciji za zaštitu životne sredine, trenutno je najkritičnije stanje u opštinama Danilovgrad i Žabljak, gdje požar prijeti da zahvati nacionalni park.

Planiraju novčane kazne za čišćenje livada paljenjem

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) u potpunosti će poštovati odluke Ustavnog suda u vezi sa postupcima koji se vode pred njim i postupiti u skladu sa smjernicama suda, poručio je resorni ministar Damjan Ćulafić.
Ćulafić je to kazao odgovarajući na upit agencije MINA o informaciji da je kompanija Sonuba Montengro podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Odluke o proglašenju zaštićenog područja parka prirode Katič.
- Razumijevajući, u punom smislu, investitore raspoložene da grade u Crnoj Gori poštujući njene zakone, kao i nepovoljan položaj u koji su neke od njih, moguće je, dovodili raznorazni domaći neodgovorni spekulanti, kao ministar ekologije dužan sam da čuvam prirodu, u okviru mojih ovlašćenja, jer je to, shodno Zakonu, ali i Ustavu, javni interes - naveo je Ćulafić.
On je rekao da je tu informaciju primio uz racionalnu dozu satisfakcije zbog činjenice da se koriste Ustavom i Zakonom dozvoljena sredstva kako bi se ocijenila zakonitost, dakle i ustavnost nekog akta, koji je, u ovom konkretnom slučaju, donijela jedna od prethodnih Vlada.
- I to upravo zbog činjenice da se već duže vrijeme u javnosti Crne Gore mogu pročitati stavovi kompanije Sonuba Montengro da ne može da gradi luksuzni turistički kompleks “Maljevik” u barskoj opštini, na zemlji koju su kupili od Opštne Bar, jer je dio zemljišta predviđen za investiciju uvršten u zaštićeno područje - kazao je Ćulafić.
On je ponovio da se radi o Odluci koju je donijela jedna od prethodnih Vlada, na predlog tadašnjeg Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma, a ne trenutne administracije.
- Razumijem zabrinutost investitora koji se našao u, pretpostavljam, nepovoljnoj situaciji (u odnosu na njegove namjere za investiranje i gradnju, sa kojima su me u neposrednom razgovoru upoznali), a to je da je dio zemljišta, koje je uredno kupio, predviđen za njegovu investiciju, proglašen zaštićenim područjem, a time je i njegova ideja za gradnju limitirana i usmjerena na propise koji se odnose na zaštitu prirode - rekao je Ćulafić.
On je kazao da, nažalost, ovo nije jedina inicijativa za ocjenu ustavnosti, koja je u odnosu na odluke ranijih Vlada podnijeta Ustavnom sudu.
Pred Ustavnim sudom je, kako je naveo Ćulafić, i predmet vezan za Park prirode Zeta.
- Odluka Ustavnog neće biti samo pokazatelj zakonitosti, odnosno ustavnosti odluke, već i indikator savjesnosti rada prethodnih kreatora nacionalnih politika i donosilaca odluka, ali i mnogih drugih uključenih u cjelokupne procese, a posebno njihove savjesnosti u radu i iskrenosti njihovih javno saopštenih briga - dodao je Ćulafić.
On je istakao da će MERS u potpunosti poštovati odluke Ustavnog suda, u vezi sa postupcima koji se vode pred njim.
- MERS će, svakako, poštovati odluke Ustavnog suda i postupiti u skladu sa njihovim sadržajima i smjernicama - kazao je Ćulafić.
On je naglasio da je njegova obaveza da štiti prirodnu baštinu, ali i da uvažava sve zakonske i ustavne okvire koji regulišu ovu materiju.
- MERS, kojim rukovodim, će i dalje biti posvećen transparentnom rješavanju svih izazova i usklađivanju interesa zaštite prirode i drugih sektora, u skladu sa zakonodavstvom i najboljim praksama zaštite životne sredine - poručio je Ćulafić.

Ćulafić: MERS će u potpunosti poštovati odluke Ustavnog suda

&nbsp;Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) obezbijediće milion i 110 hiljada eura za četiri projekta na području Berana, saopštio je resorni ministar Damjan Ćulafić tokom radne posjete tom gradu. 
 
U saopštenju MERS-a, navodi se da se projekti odnose na izmještanje i regulaciju postojećeg kanala atmosferske kanalizacije i izmještanje postojeće fekalne kanalizacije u naselju Donji Talum, izgradnju fekalne kanalizacije za dio naselja Gornji Lužac, kao i izgradnju vodoizvorišta sa pripadajućom infrastrukturom „Zagradsko Vrelo“ u Mjesnoj zajednici Polica. 
 
MERS će, kako se dodaje, obezbijediti novac i za nastavak izgradnje kanalizacione mreže sa pratećom infrastrukturom i priključenje na glavni kolektor u Obalskom naselju. 
 
- Sredstva za realizaciju projekata u naseljima Donji Talum i Gornji Lužac opredijeljena su iz Kapitalnog budžeta, dok će planirana sredstva za projekte u Mjesnoj zajednici Police i Obalskom naselju obezbijediti MERS u saradnji sa Eko fondom - navedeno je u saopštenju. 
 
Dodaje se da je Ćulafić u Beranama razgovarao sa predsjednikom Opštine Božom Premovićem i drugim predstavnicima Opštine i opštinskih preduzeća. 
 
- MERS je Kapitalnim budžetom opredijelilo oko 400 hiljada EUR za izgradnju kanalizacione mreže u naselju Gornji Lužac, gdje bi oko 2,1 hiljada osoba trebalo da bude opskrbljeno - rekao je 
Ćulafić. 
 
On je dodao da su opredijelili 100 hiljada eura za izgradnju kanalizacije sa putnom infrastrukturom u Obalskom naselju u Beranama, gdje će, kako je naveo, 25 porodica dobiti adekvatan priključak na kanalizacionu mrežu. 
 
Prema riječima Ćulafića, MERS je opredijelilo 360 hiljada EUR za izgradnju vodovoda sa Zagradskog vrela čime bi oko 700 porodica u naselju Police po prvi put dobilo vodu. 
 
- Opredijelili smo i 250 hiljada eura iz Kapitalnog budžeta za izgradnju kanalizacione mreže u naselju Donji Talum - naveo je Ćulafić. 
 
U saopštenju se navodi da je na sastanku bilo riječi i o ukupnom razvoju Berana, a dogovoreno je formiranje radne grupe u toku ove sedmice, koja će, kako su najavili, raditi na izradi Platforme opšteg i ekonomskog oporavka Berana. 
 
Ćulafić je kazao da će taj dokument obuhvatiti sve sfere života u Beranama, a kako bi se stvorila adekvatna normativna pretpostavka za dalja ulaganja. 
 
On je istakao da vjeruje da će realizacija nekih projekata početi već do kraja ove, a "sasvim izvjesno početkom naredne godine". 
 
Premović je predočio listu prioritetnih projekata, za čiju realizaciju je neophodna podrška MERS-a, odnosno Vlade, a koji se odose na vodovodnu, kanalizacionu i saobraćajnu infrastrukturu u Beranama. 
 
- Vrlo sam zadovoljan rezultatima današnjeg sastanka, vjerujem da će ih biti još u ovoj godini i koristim priliku da pozovem sva ministarstva koja imaju mogućnost da pomognu našem gradu - kazao je Premović. 
 
Iz Opštine Berane naglasili su značaj nasipanja i održavanja puta do deponije Rujišta, kao i da Komunalno preduzeće ima probleme za mehanizacijom. 
 
- Istakli su da je za sanaciju deponije potrebno oko 40 hiljada EUR, ali da sama sanacija nije dovoljna - navedeno je u saopštenju MERS-a. 
 
Ćulafić je, govoreći o deponiji Rujišta, rekao da je, u saradnji sa lokalnom samoupravom, moguće njeno zatvaranje i odvoženje otpada u Podgoricu. 
 
Na sastanku je naglašeno da je potrebno da se, prema novom Zakonu o upravljanju otpadom, dostavi spisak svih zagađivača na teritoriji opštine. 
 
Kako se navodi u saopštenju, važna tema sastanka bila je i izgradnja Reciklažnog dvorišta, a predstavnici Opštine su kazali da je izrađen novi elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. 
 
Ćulafić je istakao da će se MERS uključiti u realizaciju projekta Reciklažnog dvorišta sa sortirnicom, kao i da će razmotriti pomoć od 300 hiljada eura za nabavku snjegočistača i kamiona za kanalizaciju.

Za projekte u Beranama više od milion eura

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) potpisalo je ugovor sa opštininom Berane – Mjesnom zajednicom (MZ) Dapsiće, kojim je predviđena donacija od 36.630 eura za izgradnju putne infrastrukture u toj MZ.&nbsp;
Kako je saopšteno iz resora Damjana Ćulafića, ova sredstva su obezbijeđena iz budžeta putem posebnog programa, a cilj donacije je razvoj neophodne infrastrukture u Dapsićima, mjestu koje je pretežno usmjereno na poljoprivrednu djelatnost.
Razvoj sjevernog dijela Crne Gore kroz održive projekte, poput poboljšanja putne mreže, ističu u Ministarstvu, jedan je od ključnih koraka ka jačanju poljoprivredne proizvodnje. Kvalitetna putna infrastruktura, napominju, doprinosi smanjenju emisije štetnih gasova, što doprinosi očuvanju životne sredine, a posebno čistog vazduha, koji je od vitalnog značaja za zdravlje stanovništva.
Ćulafić je naglasio je da će slični projekti u budućnosti biti još brojniji.&nbsp;
- Razvoj sjevera može se postići samo konkretnim mjerama, radom i prepoznavanjem prioriteta lokalnih zajednica. Ovaj projekat je primjer manjih, ali izuzetno efikasnih mjera pomoći lokalnim sredinama, i moje opredjeljenje je da, zavisno od budžeta za 2025. godinu, posebnu pažnju usmjerimo na opštine na sjeveru Crne Gore, pružajući im finansijsku podršku za realizaciju prioritetnih projekata - rekao je Ćulafić.
Ova inicijativa, kako su rekli u Ministarstvu, predstavlja samo jedan korak u većem planu održivog razvoja sjevernog regiona, usmjerenog ka poboljšanju uslova za život i rad lokalnog stanovništva.

Za putnu infrastrukturu u MZ Dapsiće 36.000 eura; Ćulafić: U planu brojni projekti

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) i opština Andrijevica potpisali su ugovor o realizaciji programa, kojim će biti opredijeljeno 30 hiljada za izgradnju potpornog zida u mjesnoj zajednici Đulići i Info centra. 
 
Iz MERS-a su kazali da će dio novca biti opredijeljen za nabavku rezervoara za vodu i crijeva, u cilju unapređenja vodosnabdijevanja. 
 
Navodi se da su ugovor potpisali ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i predsjednik Opštine Andrijevica Željko Ćulafić. 
 
Dodaje se da je novac obezbijeđen Zakonom o budžetu Crne Gore za ovu godinu. 
 
Ćulafić je, tokom radnog sastanka, istakao da bez adekvatnog budžeta nema razvoja sjevera. 
 
On je istakao da je fokus Ministarstva na Kapitalnom budžetu, koji predstavlja temelj za ekonomski napredak tog dijela zemlje. 
 
Ćulafić je naglasio da je važno pravovremeno dostavljanje projektne dokumentacije, kako bi projekti bili realizovani na pravi način. 
 
- On je dodao da je saradnja lokalnog i državnog nivoa ključna za njihovu uspješnu realizaciju - kaže se u saopštenju. 
 
Ćulafić je kazao da je zainteresovan za informaciju u kojoj su fazi aktuelni projekti, ističući da je Ministarstvo otvoreno za dalju saradnju i pružanje podrške opštinama u realizaciji njihovih razvojnih ciljeva. 
 
Iz Opštine su kazali da su, kada je u pitanju seoski vodovod Konjuhe, potpisani ugovori sa izvođačem radova i nadzornim organom, izvršena prijava gradnje i da projektant mora da uradi dodatni hidraulički proračun kako bi usaglasili rješenje sa nosiocem koncesije na predmetnom području. 
 
- Oni su dodali da, kada je u pitanju Transfer stanica, očekuju da počne izgradnja trafostanice i dalekovoda od strane CEDISA, kao i da su im uputili i problematiku oko napajanja - navodi se u saopštenju. 
 
Predstavnici Opštine su kazali da su zatražili podršku za adaptaciju putnog pravca Andrijevica - Jošanica u dužini od 12 kilometara, gdje su uradili projektno tehničku dokumentaciju, odnosno elaborat adaptacije. 
 
Prema njihovim riječima, na uvid je dat i projekat adaptacije stadiona malih sportova u Andrijevici, čija je vrijednost 240 hiljada. 
 
U saopštenju se navodi da su tokom sastanka predstavnici MERS-a imali su priliku da se upoznaju sa problemima s kojima se Opština Andrijevica suočava, kao i sa planovima za dalji razvoj. 
 
- Poseban fokus stavljen je na rješavanje problema kanalizacione mreže, unapređenje seoskog vodovoda Božići, gdje će projekat predati do kraja mjeseca, te sanaciju četiri divlje deponije - kaže se u saopštenju. 
 
Ističe se da je sanacija deponija posebno važna, jer se radi o prioritetu koji Crna Gora planira riješiti do 2030. godine, u skladu sa evropskim standardima. 
 
Iz Opštine su kazali da su deponije kandidovane kod Eko fonda, koji će finansirati 80 odsto troškova, dok će preostalih 20 odsto obezbijediti lokalna samouprava. 
 
Ćulafić je apelovao na opštine da uzmu u obzir i pitanja vezana za zaštićena područja, kao i da sagledaju potencijalne zone za Natura 2000 program, kako bi se osigurao integrisani pristup zaštiti životne sredine. 
 
On je istakao da je Ministarstvo svjesno problema s kojima se suočavaju lokalne zajednice i da intenzivno traži modalitete kako bi im olakšalo, uz ispunjavanje obaveza prema Evropskoj uniji. 
 
Kako je naveo Ćulafić, razvoj sjevera je jedan od ključnih ciljeva državne politike i Vlada će nastaviti da pruža podršku tim naporima. 
 
- Ministarstvo stoji na raspolaganju za dalju saradnju kako bi se osigurala uspješna implementacija projekata u skladu s održivim razvojem - poručio je Ćulafić. 
 
On je, tokom posjete, obišao lokaciju transfer stanice u Sućeski i seoski vodovod u selu Trešnjevo. 
 
Iz MERS-a su kazali da prate realizaciju tih projekata i da su, u razgovoru s izvođačima, istakli da je važno ubrzanje dinamike radova kako bi se osigurali dogovoreni rokovi.

Opštini Andrijevica 30.000 eura za izgradnju potpornog zida i Info centra

Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene je izuzetno važno u pregovorima države sa Evropskom unijom (EU) i Francuska snažno podržava napore Crne Gore u toj oblasti, poručila je francuska ambasadorka An Mari Maske. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera saopšteno je da se resorni ministar Damjan Ćulafić sastao sa Maske i da su razgovarali o nastavku saradnje između dvije zemlje, posebno u oblasti zaštite životne sredine, održivog razvoja i evropskih integracija. 
 
Maske je, kako se navodi, istakla da je Poglavlje 27 izuzetno važno u pregovorima Crne Gore sa EU i da Francuska snažno podržava napore Crne Gore u toj oblasti. 
 
- Crna Gora se i dalje ističe kao najbolji učenik među zemljama kandidatima za članstvo u EU i Francuska je spremna da doprinese još intenzivnijoj saradnji, kroz povećano prisustvo naših eksperata na terenu - rekla je Maske. 
 
Ćulafić je zahvalio na podršci Francuske i naglasio da su Crnoj Gori svakako potrebna dodatna znanja i ekspertiza, posebno u oblastima, kao što su upravljanje otpadom, klimatske promjene i zelena ekonomija. 
 
- Francuska podrška u vidu eksperata biće od velikog značaja za unapređenje naših kapaciteta, posebno kada je riječ o održivim praksama i dostizanju evropskih standarda - dodao je Ćulafić. 
 
Na sastanku su se, kako su naveli iz Ministarstva, sagovornici posebno osvrnuli na novi Zakon o upravljanju otpadom, kategorizaciju otpada, kao i na tretiranje i smanjenje otpada, što predstavlja ključne izazove na putu ka usklađivanju sa evropskom regulativom. 
 
- Razmotrene su i mogućnosti za zajedničke projekte u oblastima reciklaže, obnovljivih izvora energije i unapređenja sistema upravljanja otpadom, kao i saradnja na programima obuke i razmjene stručnjaka - navodi se u saopštenju. 
 
Prema riječima Ćulafića, ti projekti ne samo da će doprinijeti boljoj zaštiti životne sredine, već će imati i dugoročan uticaj na kvalitet života građana i održivi razvoj Crne Gore. 
 
On je, kako je saopšteno, istakao važnost strateške saradnje sa Francuskom na polju ekoloških i razvojnih politika. 
 
- Na kraju sastanka, obje strane su potvrdile zajedničku posvećenost daljem jačanju partnerstva, sa ciljem uspješnog završetka pregovaračkog procesa i što bržeg pristupanja Crne Gore EU - navodi se u saopštenju.

Francuska snažno podržava Crnu Goru na putu ka EU

U Crnoj Gori danas će biti obilježene 33 godine od proglašenja ekološke države. 
 
Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991. 
 
U deklaraciji je bilo definisano strateško opredeljenje te zemlje da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) najavljeno je da će Dan proglašenja Crne Gore ekološkom državom biti obilježen, na Trgu nezavisnosti u Podgorici. 
 
Kako je saopšteno iz tog Vladinog resora, dio programa će biti posvećen djeci, kako bi se od malih nogu podstakla njihova svijest o zaštiti životne sredine. 
 
Navodi se da će, u sklopu radionice „Mjuziklaže“, u saradnji sa Muzičkim centrom, mališani praviti muzičke instrumente od recikliranih materijala, usavršavajući motoričke i kreativne vještine. 
 
Iz MERS-a su rekli da će Nacionalni parkovi Crne Gore organizovati „Likovnu edukativnu radionicu sa rendžerom“, gdje će se djeca upoznati sa nacionalnim parkovima i simbolima kroz crtanje i bojanke. 
 
- A Agencija za zaštitu životne sredine kroz „Ozi ozon“ radionicu naučiće djecu kako da se bezbjedno uživa na suncu i kako da doprinesu očuvanju ozonskog omotača - rekli su MERS-a. 
 
Kako je najavljeno, nakon dječijeg programa, govoriće ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, Tamara Brajović iz Direktorata za klimatske promjene i direktora Eko-fonda Draška Boljevića. 
 
Iz MERS-a su kazali da će nakon toga biti prikazan kratki film „Da li ti nedostajem?“, a za kraj će biti upriličen nastup KIC pop hora.

Danas 33 godine od proglašenja ekološke države

Crna Gora je prelijepa zemlja sa puno potencijala koju treba zaštititi i u koju je potrebno nastaviti s ulaganjima, poručeno je na sastanku ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića sa ambasadorkom Italije u Crnoj Gori Andreinom Marselom.
Ćulafić je istakao da je cilj da se na najbrži i najbolji način izbore sa nagomilanim problemima, kako bi se važni procesi priveli kraju. Naglasio je da njegov resor obuhvata i razvoj sjevera i održivi razvoj, te da je važno pronaći balans u korišćenju i zaštiti resursa.
Ambasadorka Marsela je informisala ministra Ćulafića o projektu “Green Game”, didaktičkom programu koji već 11 godina uključuje italijanske studente u inicijative vezane za održivost životne sredine i pravilno odvajanje otpada.
Ovaj projekat će, kako su kazali, uskoro proširiti svoje djelovanje i van granica Italije, a biće organizovan drugi put u Crnoj Gori.
- Marsela je uputila Ćulafiću poziv da njegovo Ministarstvo bude dio organizacije ovog projekta, što je on sa zadovoljstvom prihvatio - zaključili su iz Ministrstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i dodali da će nastaviti sa aktivnostima koje imaju za cilj zaštitu i unapređenje životne sredine, te se raduje budućoj saradnji sa Italijom na ovim i sličnim projektima.
&nbsp;

Ćulafić sa Marselom: Pronaći balans između korišćenja i zaštite resursa

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata državljaninu Srbije N. M, nastanjenom u Danilovgradu, zbog prevare, odnosno osnovane sumnje da je od službenice Pošte Crne Gore tražio, lažno se predstavljajući kao direktor J. Đ, da mu preda 19.000 eura, što je ona i učinila.
Podsjećamo, radnica Pošte je, nakon što je uvidjela da se radi o prevari, kontaktirala policiju, nakon čega je <a href="https://etv.me/hronika/uhapsen-danilovgradanin-radnici-poste-se-predstavio-kao-direktor-i-trazio-da-preda-19-000-eura-taksi-vozacu">N. M. uhapšen.</a>
- Osumnjičeni je 12. aprila u dva navrata sa svog broja pozivao službenicu Pošte Crne Gore na njen broj telefona i, lažno se predstavljajući kao direktor Pošte J. Đ, naložio da mu preda iznose od 10.000 eura i 9.000 eura, a koji će njegov zamjenik navodno vratiti još istog dana - kazali su iz podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva.
Traženi iznosi novca su predati taksisti koji je čekao ispred tržnog centra, a ostavljeni su u blizini kuće osumnjičenog u Danilovgradu.
- Osumnjičeni je već osuđivan - dodaje se u saopštenju.
Iz Uprave policije su juče kazali da je prilikom pregleda kod N. M. pronađen dio novca koji će biti vraćen Pošti, dok je drugi dio iskoristio, kako se sumnja, kod priređivača za igre na sreću.
On je uhapšen u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara.

Zadržavanje osumnjičenom za prevaru koji se lažno predstavio kao direktor Pošte i tražio 19.000 eura

Saudijski informativni kanal Al Arabija citira izvore koji govore da će SAD izvršiti pritisak na Izrael da prihvati novi prijedlog o prekidu vatre u Gazi.
Takođe je izvijestio da je Hamas pristao povećati broj izraelskih zarobljenika, što će biti uključeno u dogovor za koji se očekuje da će se provesti u dvije faze, te da će grupa dati informacije o stanju svakog zarobljenika prije primjene dogovora.
Trenutno se u Kairu održava sastanak između Hamasa i egipatskog i katarskog izaslanstva kako bi se razgovaralo o sporazumu o prekidu vatre koji je Izrael prekršio u martu.
Izrael zahtijeva da se pusti 11 zarobljenika, dok Hamas insistira da se Izrael obaveže okončati rat, odbacujući bilo kakav djelimični dogovor koji dopušta nastavak vojnih napada na Palestince.
U nedjelju su palestinski izvori upoznati s pregovorima koji uključuju izaslanstvo Hamasa trenutno u Kairu rekli za "Haaretzu" da Egipat i Katar rade sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi osigurali da sprovođenje još jedne faze primirja bude popraćena nastavkom razgovora o okončanju rata.
Prema izvorima, Egipat je predložio da Hamas razoruža svoje oružje pod egipatskim nadzorom kako bi pružio bezbjednosne garancije Izraelu nakon primjene sporazuma. No, Hamas nije javno potvrdio da je primio takav prijedlog.&nbsp;

Hamas pristao pustiti veći broj zarobljenika, SAD planiraju izvršiti pritisak na Izrael

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva uhapsili su dvojicu pripadnike jedne organizovane kriminalne grupe koji su osumnjičeni da su juče na šetalištu u Budvi pokušali otmicu jedne osobe.
Prema saznanjima TV E, radi se o Dušanu Dudiću i Ljubomiru Krivokapiću, koji prema policijskoj evidenciji važe za pripadnike škaljarskog klana.
Službenici budvanske policije su, kako se navodi u saopštenju, juče oko 15 sati dobili telefonsku prijavu oštećenog Budvanina, u kojoj je naveo da su tri osobe pokušale da ga nasilno uguraju u vozilo ispred jednog ugostiteljskog objekta, kojom prilikom je zadobio tjelesne povrede.
- Od oštećenog je prikupljeno obavještenje na okolnosti događaja nakon čega su preduzete sve operativno-taktičke mjere i radnje na identifikaciji učesnika događaja i u kratkom roku locirana dvije osobe iz Kotora: D. D.(31) i Lj. K.(33), pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe - kazali su iz Uprave policije.
Po završetku kriminalističke obrade, a po nalogu tužioca, policijski službenici su uhapsili D. D. i Lj. K. zbog sumnje da su počinili krivično djelo otmica u pokušaju u saizvršilaštvu i protiv istih podnijeli krivične prijave.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva tragaju za još jednom nepoznatom osobom, koja je upravljala vozilom korišćenim prilikom izvršenja krivičnog djela - kazali su iz Uprave policije.
Policijski službenici su sinoć izvršili pretrese na više lokacija u Kotoru, dok se nastavljaju intenzivne policijsko-tužilačke aktivnosti na potpunom rasvjetljavanju krivičnog djela, lociranju i procesuiranju izvršilaca.
Dudić je, podsjećamo, dio grupe Stefana Đukića i Emila Tuzovića koja je, prema potvrđenoj optužnici iz 2022, planirala da ubije bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića i da prebije sutkinju Višeg suda Biljanu Uskoković.
Ovaj postupak i dalje traje pred Višim sudom u Podgorici.

Uhapšeni Dudić i Krivokapić: Osumnjičeni da su pokušali otmicu na šetalištu u Budvi

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, saopštili su iz Auto moto saveza (ASMCG) i upozorili na učestale sitnije odrone duž klisura i usjeka.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane saobraćaj je zatvoren za sve vrste vozila od osam do 11 i 14 do 17 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine-Jasenovo Polje, na lokalitetu Zaborje-Jasenovo Polje, obustavljen je saobraćaj za sva vozila od deset do 12 i od 13 do 15 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Zbog redovnog održavanja sistema odvodnjavanja u tunelima na autoputu “Princeza Ksenija” biće zatvorena po jedna saobraćajna traka. Radovi počinju u tunelu Mrke, smjer Podgorica-Mateševo, a zatim će biti nastavljeni u ostalim tunelima.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Djurdjevića Tara, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima gdje se radi.
Na magistralnom putu M-10 Cetinje-Budva, u mjestu Boreti promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine, a moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični i na magistralnom putu Nikšić - Vilusi I faza, dionica Nikšić - Kuside, zbog rekonstrukcije mosta Autobaza.
Zbog sanacije pukotina u tunelu Sozina promijenjen je režim saobraćaja, uz mogućnost kraće totalne obustave, od 22 do šest sati ujutru.
Na dionici puta između tunela Raš i Komandnog centra tunela Sozina, vozila saobraćaju naizmjenično zbog ugradnje zaštitne čelične mreže.
Vozila na na magistralnom putu M-1 Petrovac – Bar – Ulcinj, u dijelu opštine Bar, saobraćaju naizmjenično od osam do 18 sati.
Na magistralnim putevima M-1 Debeli Brijeg-Kotor i M-8 Lipci-Grahovo-Vilusi vozila, zbog asfaltiranja, saobraćaju jednom trakom naizmječno od sedam do 19 sati.

Oprezno zbog mokrih puteva

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: ministarstvo-ekologije-odrzivog-razvoja-i-razvoja-sjevera