Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) radi na novom zakonu o zaštiti od buke u životnoj sredini, sa ciljem potpunog usklađivanja nacionalnih propisa sa evropskim direktivama i uspostavljanja efikasnog sistema zaštite zdravlja građana i očuvanja kvaliteta životne sredine.
Iz MERS-a su, povodom Međunarodnog dana zaštite od buke, koji se svake godine obilježava posljednje srijede aprila, ukazali na značaj smanjenja buke i zaštite zdravlja građana od tog sve prisutnijeg oblika zagađenja.
- Iako često zanemarena, buka predstavlja jedan od najraširenijih oblika zagađenja, koji može imati ozbiljne posljedice po ljudsko zdravlje i kvalitet života - kazali su iz MERS-a.
Oni su naglasili da dugoročno izlaganje buci može dovesti do problema sa sluhom, poremećaja sna, povećanog nivoa stresa, kardiovaskularnih bolesti, kao i brojnih drugih fizioloških i psiholoških poremećaja.
- Urbana sredina je posebno pogođena ovim problemom. Saobraćaj, industrija, građevinski radovi, zabavni sadržaji i komunalna infrastruktura samo su neki od glavnih izvora buke - navodi se u saopštenju.
Navodi se da MERS, upravo iz tog razloga, aktivno radi na jačanju institucionalnog i zakonodavnog okvira za upravljanje bukom.
- U tom kontekstu, MERS trenutno radi na izradi novog Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini, sa ciljem da se nacionalni propisi u potpunosti usklade sa evropskim direktivama i da se uspostavi efikasan sistem zaštite zdravlja građana i očuvanja kvaliteta životne sredine - dodaje se u saopštenju.
Ističe se da novi zakon predviđa konkretne mjere za smanjenje buke u saobraćaju, industriji i prostornom planiranju, i biće ključan alat za unapređenje životnih uslova u urbanim sredinama.
Iz MERS-a su kazali da planiraju i izradu strateških karata buke i akcionih planova, koji će omogućiti bolju procjenu izvora buke i primjenu mjera poput izgradnje zvučnih barijera, uvođenja zelenih pojaseva i kombinovanje urbanih sadržaja sa zelenim pojasevima.
- MERS je, uz podršku Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS), organizovao u decembru prošle godine radionice posvećene menadžmentu buke i kontroli buke u životnoj sredini, koje su okupile veliki broj učesnika - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da te radionice imaju za cilj, ne samo da povećaju svijest o problemima buke, već "i da nas inspirišu da aktivno doprinosimo rješavanju ovog izazova".
Dodaje se da je u okviru saradnje sa UNOPS-om izrađen vodič za menadžment bukom u životnoj sredini koji se može preuzeti sa linka <a href="https://www.gov.me/clanak/vodic-za-menadzment-bukom-u-zivotnoj-sredini">ovdje</a>.
Iz MERS-a su naveli da su, u okviru Pregovaračkog Poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene, za podoblast – buka, definisana završna mjerila koja je potrebno ispuniti u narednom periodu, kako bi se postigla interna spremnost za privremeno zatvaranje potpoglavlja.
- Mjere se odnose prvenstveno na izradu strateških karata buke, akcionih planova za iste i podizanje svijesti javnosti - rekli su iz MERS-a.
Oni su pozvali sve građane, institucije i organizacije da zajednički doprinesu rješavanju problema buke, kroz podizanje svijesti, primjenu dobrih praksi i odgovorno planiranje i upravljanje prostorom.

Portal ETV

U MERS-u rade na novom zakonu o zaštiti od buke u životnoj sredini

Na događaju koji je održan danas u Podgorici Evropska investiciona banka (EIB Global) je sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevernog regiona Crne Gore potpisala ugovor o grantu u iznosu od 22,5 miliona eura, navedeno je u saopštenju Evropske kuće.&nbsp;
Ova sredstva obezbijedila je Evropska unija za razvoj održivog vodosnabdijevanja i sistema otpadnih voda u opštinama Kolašin, Rožaje i Mojkovac.&nbsp;
- Projekti imaju za cilj unaprjeđenje kvaliteta opštinskih vodovodnih i sanitarnih usluga, čuvajući i javno zdravlje i životnu sredinu. Poboljšanjem kvaliteta vode u oblastima nizvodno od rijeka Tare i Ibra, ovi napori će takođe promovisati održivi turizam i poboljšati uslove života za oko 30.000 ljudi - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Grant EU će, kako su kazali, omogućiti izgradnju i proširenje vodovodne i sanitarne infrastrukture u tri crnogorske opštine, sredstva obezbijeđena kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan će podržati građevinske radove i pružiti tehničku pomoć za realizaciju projekta.&nbsp;
Ovi napori će, kako je navedeno, poboljšati uslove života za oko 30 hiljada ljudi i podržati rast održive otpornosti na klimatske promjene.&nbsp;
- Grant Evropske unije, koji se realizuje kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan, podržaće građevinske radove i tehničku pomoć kako bi se osiguralo da implementacija projekata bude u skladu sa relevantnim nacionalnim i EU standardima. Ukupni troškovi procijenjeni na preko 34 miliona eura biće prvenstveno finansirani ovim grantom EU od 22,5 miliona eura, kao i prethodno odobrenim kreditom EIB-a od 10 miliona eura - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Šef regionalnog centra EIB za Zapadni Balkan Damien Sorel kazao je da mu je zadovoljstvo što su uspjeli da obezbijede ove finansijske i tehničke resurse zajedno sa Evropskom komisijom kao dio Tima Evropa za dobrobit građana Crne Gore.&nbsp;
- Ovaj investicioni grant i tehnička pomoć, obezbijeđen kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, ne samo da će poboljšati upravljanje vodama i obezbijediti pouzdano snabdijevanje, već će doprinijeti i održivom korišćenju vodnih resursa i povećanju otpornosti na klimatske promjene u skladu sa Zelenom agendom EU, dok će istovremeno privući i nove investicije - kazao je Sorel.&nbsp;
Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevernog regiona Crne Gore, zahvalio se Evropskoj uniji i Evropskoj investicionoj banci na kontinuiranoj podršci u unapređenju infrastrukture u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovi projekti su od velikog značaja za našu zemlju jer direktno utiču na poboljšanje kvaliteta života naših građana, zaštitu životne sredine i povećanje otpornosti na klimatske promjene. Ulaganjem u sisteme vodosnabdijevanja i kanalizacije u Kolašinu, Rožajama i Mojkovcu činimo značajan korak ka održivom razvoju sjevernog regiona i postavljamo temelje za budući ekonomski rast i ekološku stabilnost - dodao je Ćulafić.&nbsp;
Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, napomenuo je da je ovaj grant još jedan jasan primjer kontinuirane podrške EU Crnoj Gori u njenim naporima da ispuni standarde EU, istovremeno dajući prioritet kvalitetu života njenih građana.
- Delegacija EU u Crnoj Gori je ponosna što naši zajednički napori sa nacionalnim i lokalnim vlastima i EIB-om daju opipljive rezultate, posebno u sjevernom regionu koji je dugo bio zapostavljen. U narednom periodu očekujemo realizaciju daljih projekata otpadnih voda u opštinama Pljevlja, Nikšić, Ulcinj, Kotor i Tivat. Uvjereni smo da će ovi projekti ne samo približiti Crnu Goru Evropskoj uniji i njenoj agendi za pristupanje i poboljšati živote njenih građana, već će dati značajan doprinos naporima na ublažavanju klimatskih promjena - istakao je Satler.&nbsp;
U okviru projekta, investicija podržava izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za 6.000 stanovnika i proširenje vodovodne i kanalizacione mreže u Kolašinu. Opština Rožaje će imati koristi od proširene mreže za prikupljanje otpadnih voda u dužini od 15 kilometara, kao i od novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje će pokriti potrebe nekih 20.000 stanovnika. U Mojkovcu projekat omogućava rekonstrukciju postojećeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe 5.250 ljudi, postavljanje kanalizacione mreže u dužini od 10 kilometara i izgradnju kolektora otpadnih voda u Gornjem Polju. Projekat je dio Ekonomskog i investicionog plana Zapadnog Balkana.
EIB je jedan od najvećih zajmodavaca globalnom sektoru voda, koji je obezbijedio 90 milijardi eura za više od 1.700 projekata, sa fokusom na bezbjednost vode i prilagođavanje klimatskim promjenama.&nbsp;

EU obezbjeđuje grant od 22 miliona eura za unaprjeđenje održivog korišćenja vode i otpornosti na klimatske promjene

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) predvidjeće u Prijedlogu zakona o zaštiti prirode uvođenje strogih kazni za čišćenje livada paljenjem, jer ovakvi postupci, kako ocjenjuju u tom resoru, izazivaju ogromnu štetu prirodnom okruženju.
Kako su najavili iz MERS-a, prijedlog kaznenih odredbi sadržaće novčane kazne u rasponu od 2.000 do 40.000 eura.
- Paljenje livada ne samo da uništava travnjake i staništa mnogih biljnih i životinjskih vrsta, već izaziva i ozbiljne požare koji često zahvate šume i nisko rastinje. Ove pojave dovode do ugrožavanja bioraznolikosti, a dim i zagađenje ugrožavaju zdravlje ljudi i životnu sredinu - ocijenili su u Ministarstvu.
MERS, kao predlagač novog zakona, a uz podršku Agencije za zaštite sredine, vjeruje da će ovakav predlog uticati na smanjenje požara u Crnoj Gori, koji, kako vidimo ovih dana, uništavaju životnu sredinu.
Prema podacima koji su dostupni Agenciji za zaštitu životne sredine, trenutno je najkritičnije stanje u opštinama Danilovgrad i Žabljak, gdje požar prijeti da zahvati nacionalni park.

Planiraju novčane kazne za čišćenje livada paljenjem

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) u potpunosti će poštovati odluke Ustavnog suda u vezi sa postupcima koji se vode pred njim i postupiti u skladu sa smjernicama suda, poručio je resorni ministar Damjan Ćulafić.
Ćulafić je to kazao odgovarajući na upit agencije MINA o informaciji da je kompanija Sonuba Montengro podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Odluke o proglašenju zaštićenog područja parka prirode Katič.
- Razumijevajući, u punom smislu, investitore raspoložene da grade u Crnoj Gori poštujući njene zakone, kao i nepovoljan položaj u koji su neke od njih, moguće je, dovodili raznorazni domaći neodgovorni spekulanti, kao ministar ekologije dužan sam da čuvam prirodu, u okviru mojih ovlašćenja, jer je to, shodno Zakonu, ali i Ustavu, javni interes - naveo je Ćulafić.
On je rekao da je tu informaciju primio uz racionalnu dozu satisfakcije zbog činjenice da se koriste Ustavom i Zakonom dozvoljena sredstva kako bi se ocijenila zakonitost, dakle i ustavnost nekog akta, koji je, u ovom konkretnom slučaju, donijela jedna od prethodnih Vlada.
- I to upravo zbog činjenice da se već duže vrijeme u javnosti Crne Gore mogu pročitati stavovi kompanije Sonuba Montengro da ne može da gradi luksuzni turistički kompleks “Maljevik” u barskoj opštini, na zemlji koju su kupili od Opštne Bar, jer je dio zemljišta predviđen za investiciju uvršten u zaštićeno područje - kazao je Ćulafić.
On je ponovio da se radi o Odluci koju je donijela jedna od prethodnih Vlada, na predlog tadašnjeg Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma, a ne trenutne administracije.
- Razumijem zabrinutost investitora koji se našao u, pretpostavljam, nepovoljnoj situaciji (u odnosu na njegove namjere za investiranje i gradnju, sa kojima su me u neposrednom razgovoru upoznali), a to je da je dio zemljišta, koje je uredno kupio, predviđen za njegovu investiciju, proglašen zaštićenim područjem, a time je i njegova ideja za gradnju limitirana i usmjerena na propise koji se odnose na zaštitu prirode - rekao je Ćulafić.
On je kazao da, nažalost, ovo nije jedina inicijativa za ocjenu ustavnosti, koja je u odnosu na odluke ranijih Vlada podnijeta Ustavnom sudu.
Pred Ustavnim sudom je, kako je naveo Ćulafić, i predmet vezan za Park prirode Zeta.
- Odluka Ustavnog neće biti samo pokazatelj zakonitosti, odnosno ustavnosti odluke, već i indikator savjesnosti rada prethodnih kreatora nacionalnih politika i donosilaca odluka, ali i mnogih drugih uključenih u cjelokupne procese, a posebno njihove savjesnosti u radu i iskrenosti njihovih javno saopštenih briga - dodao je Ćulafić.
On je istakao da će MERS u potpunosti poštovati odluke Ustavnog suda, u vezi sa postupcima koji se vode pred njim.
- MERS će, svakako, poštovati odluke Ustavnog suda i postupiti u skladu sa njihovim sadržajima i smjernicama - kazao je Ćulafić.
On je naglasio da je njegova obaveza da štiti prirodnu baštinu, ali i da uvažava sve zakonske i ustavne okvire koji regulišu ovu materiju.
- MERS, kojim rukovodim, će i dalje biti posvećen transparentnom rješavanju svih izazova i usklađivanju interesa zaštite prirode i drugih sektora, u skladu sa zakonodavstvom i najboljim praksama zaštite životne sredine - poručio je Ćulafić.

Ćulafić: MERS će u potpunosti poštovati odluke Ustavnog suda

&nbsp;Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) obezbijediće milion i 110 hiljada eura za četiri projekta na području Berana, saopštio je resorni ministar Damjan Ćulafić tokom radne posjete tom gradu. 
 
U saopštenju MERS-a, navodi se da se projekti odnose na izmještanje i regulaciju postojećeg kanala atmosferske kanalizacije i izmještanje postojeće fekalne kanalizacije u naselju Donji Talum, izgradnju fekalne kanalizacije za dio naselja Gornji Lužac, kao i izgradnju vodoizvorišta sa pripadajućom infrastrukturom „Zagradsko Vrelo“ u Mjesnoj zajednici Polica. 
 
MERS će, kako se dodaje, obezbijediti novac i za nastavak izgradnje kanalizacione mreže sa pratećom infrastrukturom i priključenje na glavni kolektor u Obalskom naselju. 
 
- Sredstva za realizaciju projekata u naseljima Donji Talum i Gornji Lužac opredijeljena su iz Kapitalnog budžeta, dok će planirana sredstva za projekte u Mjesnoj zajednici Police i Obalskom naselju obezbijediti MERS u saradnji sa Eko fondom - navedeno je u saopštenju. 
 
Dodaje se da je Ćulafić u Beranama razgovarao sa predsjednikom Opštine Božom Premovićem i drugim predstavnicima Opštine i opštinskih preduzeća. 
 
- MERS je Kapitalnim budžetom opredijelilo oko 400 hiljada EUR za izgradnju kanalizacione mreže u naselju Gornji Lužac, gdje bi oko 2,1 hiljada osoba trebalo da bude opskrbljeno - rekao je 
Ćulafić. 
 
On je dodao da su opredijelili 100 hiljada eura za izgradnju kanalizacije sa putnom infrastrukturom u Obalskom naselju u Beranama, gdje će, kako je naveo, 25 porodica dobiti adekvatan priključak na kanalizacionu mrežu. 
 
Prema riječima Ćulafića, MERS je opredijelilo 360 hiljada EUR za izgradnju vodovoda sa Zagradskog vrela čime bi oko 700 porodica u naselju Police po prvi put dobilo vodu. 
 
- Opredijelili smo i 250 hiljada eura iz Kapitalnog budžeta za izgradnju kanalizacione mreže u naselju Donji Talum - naveo je Ćulafić. 
 
U saopštenju se navodi da je na sastanku bilo riječi i o ukupnom razvoju Berana, a dogovoreno je formiranje radne grupe u toku ove sedmice, koja će, kako su najavili, raditi na izradi Platforme opšteg i ekonomskog oporavka Berana. 
 
Ćulafić je kazao da će taj dokument obuhvatiti sve sfere života u Beranama, a kako bi se stvorila adekvatna normativna pretpostavka za dalja ulaganja. 
 
On je istakao da vjeruje da će realizacija nekih projekata početi već do kraja ove, a "sasvim izvjesno početkom naredne godine". 
 
Premović je predočio listu prioritetnih projekata, za čiju realizaciju je neophodna podrška MERS-a, odnosno Vlade, a koji se odose na vodovodnu, kanalizacionu i saobraćajnu infrastrukturu u Beranama. 
 
- Vrlo sam zadovoljan rezultatima današnjeg sastanka, vjerujem da će ih biti još u ovoj godini i koristim priliku da pozovem sva ministarstva koja imaju mogućnost da pomognu našem gradu - kazao je Premović. 
 
Iz Opštine Berane naglasili su značaj nasipanja i održavanja puta do deponije Rujišta, kao i da Komunalno preduzeće ima probleme za mehanizacijom. 
 
- Istakli su da je za sanaciju deponije potrebno oko 40 hiljada EUR, ali da sama sanacija nije dovoljna - navedeno je u saopštenju MERS-a. 
 
Ćulafić je, govoreći o deponiji Rujišta, rekao da je, u saradnji sa lokalnom samoupravom, moguće njeno zatvaranje i odvoženje otpada u Podgoricu. 
 
Na sastanku je naglašeno da je potrebno da se, prema novom Zakonu o upravljanju otpadom, dostavi spisak svih zagađivača na teritoriji opštine. 
 
Kako se navodi u saopštenju, važna tema sastanka bila je i izgradnja Reciklažnog dvorišta, a predstavnici Opštine su kazali da je izrađen novi elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. 
 
Ćulafić je istakao da će se MERS uključiti u realizaciju projekta Reciklažnog dvorišta sa sortirnicom, kao i da će razmotriti pomoć od 300 hiljada eura za nabavku snjegočistača i kamiona za kanalizaciju.

Za projekte u Beranama više od milion eura

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) potpisalo je ugovor sa opštininom Berane – Mjesnom zajednicom (MZ) Dapsiće, kojim je predviđena donacija od 36.630 eura za izgradnju putne infrastrukture u toj MZ.&nbsp;
Kako je saopšteno iz resora Damjana Ćulafića, ova sredstva su obezbijeđena iz budžeta putem posebnog programa, a cilj donacije je razvoj neophodne infrastrukture u Dapsićima, mjestu koje je pretežno usmjereno na poljoprivrednu djelatnost.
Razvoj sjevernog dijela Crne Gore kroz održive projekte, poput poboljšanja putne mreže, ističu u Ministarstvu, jedan je od ključnih koraka ka jačanju poljoprivredne proizvodnje. Kvalitetna putna infrastruktura, napominju, doprinosi smanjenju emisije štetnih gasova, što doprinosi očuvanju životne sredine, a posebno čistog vazduha, koji je od vitalnog značaja za zdravlje stanovništva.
Ćulafić je naglasio je da će slični projekti u budućnosti biti još brojniji.&nbsp;
- Razvoj sjevera može se postići samo konkretnim mjerama, radom i prepoznavanjem prioriteta lokalnih zajednica. Ovaj projekat je primjer manjih, ali izuzetno efikasnih mjera pomoći lokalnim sredinama, i moje opredjeljenje je da, zavisno od budžeta za 2025. godinu, posebnu pažnju usmjerimo na opštine na sjeveru Crne Gore, pružajući im finansijsku podršku za realizaciju prioritetnih projekata - rekao je Ćulafić.
Ova inicijativa, kako su rekli u Ministarstvu, predstavlja samo jedan korak u većem planu održivog razvoja sjevernog regiona, usmjerenog ka poboljšanju uslova za život i rad lokalnog stanovništva.

Za putnu infrastrukturu u MZ Dapsiće 36.000 eura; Ćulafić: U planu brojni projekti

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) i opština Andrijevica potpisali su ugovor o realizaciji programa, kojim će biti opredijeljeno 30 hiljada za izgradnju potpornog zida u mjesnoj zajednici Đulići i Info centra. 
 
Iz MERS-a su kazali da će dio novca biti opredijeljen za nabavku rezervoara za vodu i crijeva, u cilju unapređenja vodosnabdijevanja. 
 
Navodi se da su ugovor potpisali ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i predsjednik Opštine Andrijevica Željko Ćulafić. 
 
Dodaje se da je novac obezbijeđen Zakonom o budžetu Crne Gore za ovu godinu. 
 
Ćulafić je, tokom radnog sastanka, istakao da bez adekvatnog budžeta nema razvoja sjevera. 
 
On je istakao da je fokus Ministarstva na Kapitalnom budžetu, koji predstavlja temelj za ekonomski napredak tog dijela zemlje. 
 
Ćulafić je naglasio da je važno pravovremeno dostavljanje projektne dokumentacije, kako bi projekti bili realizovani na pravi način. 
 
- On je dodao da je saradnja lokalnog i državnog nivoa ključna za njihovu uspješnu realizaciju - kaže se u saopštenju. 
 
Ćulafić je kazao da je zainteresovan za informaciju u kojoj su fazi aktuelni projekti, ističući da je Ministarstvo otvoreno za dalju saradnju i pružanje podrške opštinama u realizaciji njihovih razvojnih ciljeva. 
 
Iz Opštine su kazali da su, kada je u pitanju seoski vodovod Konjuhe, potpisani ugovori sa izvođačem radova i nadzornim organom, izvršena prijava gradnje i da projektant mora da uradi dodatni hidraulički proračun kako bi usaglasili rješenje sa nosiocem koncesije na predmetnom području. 
 
- Oni su dodali da, kada je u pitanju Transfer stanica, očekuju da počne izgradnja trafostanice i dalekovoda od strane CEDISA, kao i da su im uputili i problematiku oko napajanja - navodi se u saopštenju. 
 
Predstavnici Opštine su kazali da su zatražili podršku za adaptaciju putnog pravca Andrijevica - Jošanica u dužini od 12 kilometara, gdje su uradili projektno tehničku dokumentaciju, odnosno elaborat adaptacije. 
 
Prema njihovim riječima, na uvid je dat i projekat adaptacije stadiona malih sportova u Andrijevici, čija je vrijednost 240 hiljada. 
 
U saopštenju se navodi da su tokom sastanka predstavnici MERS-a imali su priliku da se upoznaju sa problemima s kojima se Opština Andrijevica suočava, kao i sa planovima za dalji razvoj. 
 
- Poseban fokus stavljen je na rješavanje problema kanalizacione mreže, unapređenje seoskog vodovoda Božići, gdje će projekat predati do kraja mjeseca, te sanaciju četiri divlje deponije - kaže se u saopštenju. 
 
Ističe se da je sanacija deponija posebno važna, jer se radi o prioritetu koji Crna Gora planira riješiti do 2030. godine, u skladu sa evropskim standardima. 
 
Iz Opštine su kazali da su deponije kandidovane kod Eko fonda, koji će finansirati 80 odsto troškova, dok će preostalih 20 odsto obezbijediti lokalna samouprava. 
 
Ćulafić je apelovao na opštine da uzmu u obzir i pitanja vezana za zaštićena područja, kao i da sagledaju potencijalne zone za Natura 2000 program, kako bi se osigurao integrisani pristup zaštiti životne sredine. 
 
On je istakao da je Ministarstvo svjesno problema s kojima se suočavaju lokalne zajednice i da intenzivno traži modalitete kako bi im olakšalo, uz ispunjavanje obaveza prema Evropskoj uniji. 
 
Kako je naveo Ćulafić, razvoj sjevera je jedan od ključnih ciljeva državne politike i Vlada će nastaviti da pruža podršku tim naporima. 
 
- Ministarstvo stoji na raspolaganju za dalju saradnju kako bi se osigurala uspješna implementacija projekata u skladu s održivim razvojem - poručio je Ćulafić. 
 
On je, tokom posjete, obišao lokaciju transfer stanice u Sućeski i seoski vodovod u selu Trešnjevo. 
 
Iz MERS-a su kazali da prate realizaciju tih projekata i da su, u razgovoru s izvođačima, istakli da je važno ubrzanje dinamike radova kako bi se osigurali dogovoreni rokovi.

Opštini Andrijevica 30.000 eura za izgradnju potpornog zida i Info centra

Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene je izuzetno važno u pregovorima države sa Evropskom unijom (EU) i Francuska snažno podržava napore Crne Gore u toj oblasti, poručila je francuska ambasadorka An Mari Maske. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera saopšteno je da se resorni ministar Damjan Ćulafić sastao sa Maske i da su razgovarali o nastavku saradnje između dvije zemlje, posebno u oblasti zaštite životne sredine, održivog razvoja i evropskih integracija. 
 
Maske je, kako se navodi, istakla da je Poglavlje 27 izuzetno važno u pregovorima Crne Gore sa EU i da Francuska snažno podržava napore Crne Gore u toj oblasti. 
 
- Crna Gora se i dalje ističe kao najbolji učenik među zemljama kandidatima za članstvo u EU i Francuska je spremna da doprinese još intenzivnijoj saradnji, kroz povećano prisustvo naših eksperata na terenu - rekla je Maske. 
 
Ćulafić je zahvalio na podršci Francuske i naglasio da su Crnoj Gori svakako potrebna dodatna znanja i ekspertiza, posebno u oblastima, kao što su upravljanje otpadom, klimatske promjene i zelena ekonomija. 
 
- Francuska podrška u vidu eksperata biće od velikog značaja za unapređenje naših kapaciteta, posebno kada je riječ o održivim praksama i dostizanju evropskih standarda - dodao je Ćulafić. 
 
Na sastanku su se, kako su naveli iz Ministarstva, sagovornici posebno osvrnuli na novi Zakon o upravljanju otpadom, kategorizaciju otpada, kao i na tretiranje i smanjenje otpada, što predstavlja ključne izazove na putu ka usklađivanju sa evropskom regulativom. 
 
- Razmotrene su i mogućnosti za zajedničke projekte u oblastima reciklaže, obnovljivih izvora energije i unapređenja sistema upravljanja otpadom, kao i saradnja na programima obuke i razmjene stručnjaka - navodi se u saopštenju. 
 
Prema riječima Ćulafića, ti projekti ne samo da će doprinijeti boljoj zaštiti životne sredine, već će imati i dugoročan uticaj na kvalitet života građana i održivi razvoj Crne Gore. 
 
On je, kako je saopšteno, istakao važnost strateške saradnje sa Francuskom na polju ekoloških i razvojnih politika. 
 
- Na kraju sastanka, obje strane su potvrdile zajedničku posvećenost daljem jačanju partnerstva, sa ciljem uspješnog završetka pregovaračkog procesa i što bržeg pristupanja Crne Gore EU - navodi se u saopštenju.

Francuska snažno podržava Crnu Goru na putu ka EU

U Crnoj Gori danas će biti obilježene 33 godine od proglašenja ekološke države. 
 
Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991. 
 
U deklaraciji je bilo definisano strateško opredeljenje te zemlje da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) najavljeno je da će Dan proglašenja Crne Gore ekološkom državom biti obilježen, na Trgu nezavisnosti u Podgorici. 
 
Kako je saopšteno iz tog Vladinog resora, dio programa će biti posvećen djeci, kako bi se od malih nogu podstakla njihova svijest o zaštiti životne sredine. 
 
Navodi se da će, u sklopu radionice „Mjuziklaže“, u saradnji sa Muzičkim centrom, mališani praviti muzičke instrumente od recikliranih materijala, usavršavajući motoričke i kreativne vještine. 
 
Iz MERS-a su rekli da će Nacionalni parkovi Crne Gore organizovati „Likovnu edukativnu radionicu sa rendžerom“, gdje će se djeca upoznati sa nacionalnim parkovima i simbolima kroz crtanje i bojanke. 
 
- A Agencija za zaštitu životne sredine kroz „Ozi ozon“ radionicu naučiće djecu kako da se bezbjedno uživa na suncu i kako da doprinesu očuvanju ozonskog omotača - rekli su MERS-a. 
 
Kako je najavljeno, nakon dječijeg programa, govoriće ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, Tamara Brajović iz Direktorata za klimatske promjene i direktora Eko-fonda Draška Boljevića. 
 
Iz MERS-a su kazali da će nakon toga biti prikazan kratki film „Da li ti nedostajem?“, a za kraj će biti upriličen nastup KIC pop hora.

Danas 33 godine od proglašenja ekološke države

Tek što su portali objavili vijest da je član SEP-a počinio razbojništvo, javili su se čuvari kolektivne savjesti i morala. Zorom ranom oglasile su se Demokrate da još jednom potvrde svoju poslovičnu amoralnost.
Promptno reagovanje na razbojništvo koje se dogodilo sinoć, ova amoralna papagajska skupina naslovila je „Ne iznenađuje to što je neko s Markovićeve liste uhapšen zbog razbojništva“.
Koliko je duboko dno koje kopaju Demokrate? I jesu li oni zapravo dokaz da i dno ima svoj podrum? Ko god je prekršio zakon mora snositi posljedice za svoje nedjelo. Ako zakon još uvijek postoji u Crnoj Gori. Ako ga avgustovski spasitelji nijesu toliko apstrahovali da ćete prije rukama uhvatiti vazduh, negoli svjedočiti poznaniju prava. Elem, razbojništvima i ostalim krivičnim djelima valjda bi trebalo da se bave institucije, a ne političke partije. I to one koje na to imaju najmanje prava. Ali, ko o čemu lučka prodavačica ljubavi o časti i poštenju.
Nedavno je blizak srodnik i tjelohranitelj Andrije Mandića, iz službenog vozila, pucao u dvojicu ljudi. Bar su tako objavili mediji, a sud odredio pritvor. Demokrate do danas nijesu ni guknule o ovom slučaju, ali su s prvim kokotom u svojim partijskim ćelijama napisali saopštenje o događaju starom nekoliko sati.
A ako se vratimo u 2021. godinu tamo ćemo zateći visokog funkcinonera Demokrata, koji je optužen za fotografisanje maloljetnice. A godinu kasnije isti je osuđen na dva mjeseca kućnog zatvora. Fotograf Janko je u vremenu kad je počinio ovo gnusno djelo bio direktor lokalne Uprave prihoda. Direktor kojeg je u direktora proizvela partija koja se bori protiv partitokratije. Demokrate, čiji je perverzni i osuđeni Janko Stavljenić bio istaknuti funkcioner ne da nijesu osudile svog vojnika, već su ga branili od zlonamjerne javnosti i zakulisnih radnji, raznih službi, DPS-a i drugih arhineprijatelja Demokrata. Nakon što je javnost s pravom pitala Demokrate da li su cijeli slučaj pokušali da zataškaju, uslijedio je tradicionalni odgovor Bečića i Bogdanovića:
„Bestidne laži koje plasiraju partijski mediji ne zaslužuju bilo kakav osvrt”, kratko je kazao predsjednik Demokrata Aleksa Bečić.
„Bestidne, ogavne i monstruozne laži DPS-ovih medija“, odgovorio je porukom Bogdanović.
Budući da je Bečić osvjedočeni prepisivač, uporednom analizom ova dva komentara, mogli bismo gotovo sa sigurnošću zaključiti da je čak i ovo prepisao. A Bogdanović je nastavio da do u beskonačno reciklira sebe i svoje imbecilne mantre. Čak i kad funkcioner Demokrata biva optužen za pedofiliju, kriv je niko drugi do DPS. Godinama kasnije ništa se ne mijenja. Lekcije o moralu drže oni čiji su istaknuti članovi osuđeni za fotografisanje maloljetnica, lekcije o moralu drže junaci SKY prepiski, lekcije o moralu drže oni koji ćute kad najbliži srodnik koalicionog partnera iz službenog automobila puca u ljude. I to je sve što treba znati o Demokratama.

Demokrate i moral

Projekat adaptacije enterijera hola zgrade tehničkih fakulteta u Podgorici, koji potpisuje tim sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore – prof. dr Svetlana Perović, prof. dr Veljko Radulović, doc. dr Ema Alihodžić Jašarović, dr Sanja Paunović Žarić i MSc Nemanja Milićević – dobitnik je prestižnog međunarodnog priznanja BIG SEE Architecture Award 2025. Priznanje je dodijeljeno od strane Arhitektonske asocijacije Jugoistočne Evrope, u okviru platforme Zavod Big iz Ljubljane, a svečana ceremonija uručenja održana je 22. i 23. maja 2025. godine u Portorožu (Slovenija), tokom jednog od najznačajnijih regionalnih događaja iz oblasti arhitekture – BIG Architecture Festivala.
U ime autorskog tima, priznanje je primio i projekat predstavio MSc Nemanja Milićević, koji je prezentovao proces adaptacije hola – od ideje do realizacije.
BIG SEE nagrade prepoznaju najinovativnije i najuticajnije arhitektonske projekte u Jugoistočnoj Evropi, s ciljem afirmacije kreativnog potencijala i savremenih pristupa u oblikovanju prostora.
Podsjećamo da je isti projekat već ranije nagrađen u kategoriji enterijera na 6. Crnogorskom salonu arhitekture 2024. godine, čime je još jednom potvrđen kvalitet rada Arhitektonskog fakulteta i značaj savremenog pristupa u oblikovanju prostora.

Timu arhitekata UCG međunarodno priznanje za projekat enterijera hola zgrade тehničkih fakulteta

Vlasnici kapitala, kao i vlasnici trgovačkih objekata teže ka maksimiziranju profita, a minimiziranju troškova, na taj način oni smatraju da će imati povećanu potrošnju, povećane prihode, što u suštini apsolutno ne mora da bude tačno i praksa Evropske unije pokazuje da upravo zemljama poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Italije imamo potpuno drugačiju praksu, gdje je upravo povećana produktivnost i potrošnja u trgovačkim objektima na način što su smanjili radno vrijeme, odnosno ukinuli taj radni dan, rekao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, dr Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Ustavni sud je zvanično otvorio postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom i praznicima, Zakon koji je na snazi od 2029 godine mogao bi biti uskoro promijenjen ili potpuno ukinut.&nbsp;
Koncept neradne nedjelje podijelio je društvo, kaže Rabrenović, stručnu i laičku javnost, pravnike, sindikate i pravnike, jer svi imaju svoj stav o tom pitanju, pa će Ustavni sud u skladu sa svojim nadležnostima donijeti odluku o ustavnosti ili, kako ističe, neustavnosti Zakona.
- Ekonomski aspekt nikako ne smijemo prenebregnuti kada je u pitanju radna nedjelja, odnosno neradna, ili rad državni praznicima ili nerad. I onaj posebni bitan aspekt sociološki, civilizacijski aspekt koji je za nas koji se trudimo da se prikažemo kao humano društvo vrlo bitan. Da li je nužno upravo danas kada cijela Evropska unija teži ka tome da radi na stvaranju novog koncepta radne sedmice, radne sedmice koja će trajati svega četiri dana i u kojoj će radnici, zaposleni, službenici, imati više vremena za odmor, za porodicu, za opuštanje i za bolji život - rekao je Rabrenović.
Visok nivo empatije ima sagovornik Budilnika za radnike, prevashodno u trgovačkom sektoru, jer se na njih odnosi prvenstveno Zakon o neradnoj nedjelji, te smatra da bi bilo pogrešno ponovo uvesti radnu nedjelju trgovinama, a na drugoj strani, podsjeća on, Vlada plasira inicijativu o sedmočasovnom radnom vremenu.
- Mi idemo u ponovnu &nbsp;krajnost, ne težimo smanjenju radnog vremena, nego povećanju radnog vremena. Ne vjerujem da može umoran čovjek još jednim radnim danom biti zadovoljniji, produktivniji, da može stvarati više prihode u preduzeću u kom radi, trgovačkom objektu, a ni sebi - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Vlada zagovara sedmočasovno radno vrijeme, a sa druge strane se teži povećanju radnog vremena prvenstveno za trgovački sektor

Jedan od najistaknutijih savremenih crnogorskih slikara Roman Đuranović, gost je tribine „Podgoričke priče” koja u kontinuitetu oživljava sjećanja i slike o Glavnom gradu koji se kroz decenije mijenjao i razvijao, navodi se u saopštenju KIC-a "Budo Tomović".&nbsp;
- Dobitnik niza značajnih priznanja i nagrada, Roman Đuranović je umjetnik čiji vizuelni jezik je istovremeno moderan i arhetipski i koji karakteriše autentičnost, snažna simbolika i kolorit. Njegov bogat i prepoznatljiv stvaralački opus šalje jasnu i artikulisanu umjetničku poruku koja ostavlja upečatljiv utisak na posmatrača. Inspirativne priče i iskustva sa publikom su do sada u okviru tribine dijelili mnogi, ovog puta o svom umjetničkom putu, procesu stvaranja, savremenoj umjetničkoj sceni, ali i o Podgorici govoriće umjetnik prepoznatljivog izraza, čiji radovi neprestano pomjeraju granice - istaknuto je u saopštenju.
Tribina će biti održana sjutra, u Multimedijalnoj sali KIC-a, u 20 sati, a moderator je novinar Vanja Kovačević.
Podsjećaju da je Roman Đuranović (1969) diplomirao na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek Grafički dizajn (1995).
Slikar je popularne kulture i supkulture. Reafirmiše jezik i medij slikarstva.
Njegov slikarski univerzum naseljavaju urbani likovi, usamljeni pojedinci ili upareni usamljenici, bestrasni tipovi bez individualiteta. Ti replikanti današnjice ambalažirani su u moderni stajling i haotični svijet savremenosti, u kome dijele isti stepen vidljivosti sa stripovskim junacima, letećim automobilima, bul-terijerima, obitavajući u gotovo magritovski začudnom lendskejpu. Izlagao je samostalno ili u okviru grupnih prezentacija u respektabilnim galerijama u Podgorici, na Cetinju, Ankari, Vankuveru, Njujorku, Kelnu, Barseloni, Beču, Ljubljani, Skoplju, Sarajevu…
Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima i Nagrade za slikarstvo „Milunović, Stijović, Lubarda”, Tradicionalna izložba ULUCG-a (2001); Nagrade za najboljeg mladog umjetnika, Bijenale savremenog pejzaža, Novi Sad (2004); Nagrade za crtež na Podgoričkom likovnom salonu (2004); Nagrade za najbolju izložbu u 2014, Tradicionalna izložba ULUCG-a (2015).&nbsp;

KIC: Roman Đuranović gost tribine Podgoričke priče

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Struka da se pita: Krapović studirao 8, Kovačević 12, a Vučurović 18 godina

Jelena Perović je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat Nikola Martinović nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija. -Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima. On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao. Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika. - Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović. Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka Maja Karas Bošković i v.d. direktora Dušan Drakić tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  - Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima. On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak. - Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović. Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije. - Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda. Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti. Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.

Tag: ministarstvo-ekologije-odrzivog-razvoja-i-razvoja-sjevera