<p>On je govorio i o pritiscima i optužbama na račun sudija, ali i o njihovom materijalnom položaju, kao i o tome da se u infrastrukturu nije ulagalo skoro 40 godina.</p>
<p><b>STANDARD: Zašto u Upravnom sudu ima toliko predmeta, šta je uzrok nagomilanim obavezama?</b></p>
<p><b>PEŠIĆ: </b>Prije bih rekao da se radi o uzrocima, nego o uzroku. Naime, Upravni sud Crne Gore od 2021.godine ne funkcioniše u punom sastavu. U nekoliko navrata, u sudu je sudijsku funkciju obavljalo svega devet sudija, od ukupno šesnaest, a što predstavlja puni kapacitet Upravnog suda. &nbsp;S druge strane, u zadnjih dvije tri godine imamo evidentan rast tužbi zbog tzv. ”ćutanja uprave” (u periodu od 2021. do 2024.godine je podnijeto više od 21.000 tužbi zbog ”ćutanja uprave”), a što je, u najbitnijem, i doprinijelo da danas imamo oko 27.000 predmeta u Upravnom sudu. Vrlo je važno napomenuti, a na šta smo iz Upravnog suda i ukazivali unazad par godina, da je, s obzirom na sadržinu pojedinih zahtjeva za slobodan pristup informacijama, evidentno da isti nijesu usmjereni na vršenje demokratske kontrole vlasti i ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, niti u javnom interesu, već predstavljaju način zarade licima koja zloupotrebljavaju to pravo. Od strane Upravnog suda je preduzeto niz aktivnosti koje su usmjerene na smanjenje broja predmeta, od reorganizacije načina rada, predlaganja zakonskih rješenja koja bi omogućila ubrzanje postupaka pred Upravnim sudom, razgovora sa predstavnicima Advokatske komore. Ovih dana očekujemo usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu, koji bi olakšao sprovođenje procedura pred Upravnim sudom, i nadamo se da se neće dogoditi situacija iz decembra 2022.godine, kada predlog zakona nije usvojen, a zbog čega danas pred Upravnim sudom imamo najmanje 10.000 predmeta više, nego što bi imali da je taj zakon tada usvojen. Bez obzira na sve navedeno, Upravni sud je u toku 2024.godine, završio najviše predmeta od svog osnivanja.</p>
<p><b>STANDARD: Šta je najveći problem koji prouzrokuje nerješavanje premeta?&nbsp;</b></p>
<p><b>PEŠIĆ: </b>Imajući u vidu ogroman priliv predmeta sa kojim se susreće Upravni sud Crne Gore, čiji se uzrok nalazi van suda, efikasnost suda je dovedena u pitanje. Ukoliko Upravni sud nije efikasan, otežava se pristup sudu građanima kojima je zaista potrebna reakcija Upravnog suda, na način što će se donijeti odluka u razumnom roku. Nažalost, na odluku u Upravnom sud se, generalno čeka i do dvije, dvije i po godine, s tim što su preduzete neke mjere da bi se efektivnost suda povećala, tj. da bi se na vrijeme odlučilo u onim predmetima, gdje bi svako odlaganje donošenja odluke moglo prouzorokovati štetu za stranku. Nadam se da će usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu, ali i osnažena samosvijest sudija Upravnog suda da donošenjem odluke u određenoj pravnoj stvari, osim što rješavaju pravni problem koji je iznijet pred sudije, rješavaju i životni problem za stranke u sporu, itekako uticati na postizanje efikasnosti Upravnog suda u potpunosti. Smatram da je bitno istaći i da je broj sudija u Upravnom sudu planiran na godišnji priliv predmeta od oko 5.000, a da je priliv u zadnjih pet godina višestruko veći (samo u 2023.godini priliv je bio 17.000). Ukoliko bi se priliv predmeta smanjio na nekih 5.000 godišnje, smatram da bi sada postojeći broj sudija i drugog sudskog osoblja bio u mogućnosti da se nosi s tim brojem. Međutim, ukoliko broj novoprimljenih procesa bude i dalje uvećan, neophodan je sistemski odgovor.U tom pravcu je neophodno uraditi jednu analizu, koja bi imala u vidu našu pravnu tradiciju, pravnu kulturu, politički ambijent, finansijska sredstva, a sve radi reorganizacije upravnog pravosuđa u Crnoj Gori. Naravno, ako rezultat te analize bude ukazivao da se, bez obzira na sve intervencije koje bi bile preduzete, trend rasta predmeta pred Upravnim sudom ne bi zaustavio, trenutni kapaciteti suda (čak i kada bi se broj sudija, kojih je po Pravilniku o orjentacionim mjerilima za određivanje potrebnog broja sudija šesnaest, udvostručio, ne bi dao neki vidljiviji rezultat) su nedovoljni da se odgovori tom zadatku. U tom pravcu treba razmisliti o reorganizaciji crnogorskog upravnog pravosuđa, na način što bi se osnovala tri stručna upravna vijeća pri tri najveća suda &nbsp;u svakoj od tri regije u Crnoj Gori, a sadašnji Upravni sud bi preuzeo ulogu Vrhovnog upravnog suda.</p>
<p><b>STANDARD:Koliko je nezakonit rad državnih organa koštao državu kroz predmete u Upravnom sudu?&nbsp;</b></p>
<p><b>PEŠIĆ: </b>Vršeći zakonom ustanovljeno obavezu, kroz odlučivanje po tužbama protiv javnopravnih organa, Upravni sud Crne Gore je u 2023.godini i 2024.godini, dosudio blizu dva miliona sudskih troškova, a koji troškovi padaju na teret državnog, odnosno lokalnih budžeta. Važno je napomenuti da ovo nije definitivan iznos svih troškova, jer tim troškovima treba dodati i troškove vođenja upravnih postupaka u tim istim predmetima, te eventualno i troškove naknade štete koje može prouzrokovati nezakonita odluka u upravnom postupku, odnosno nedonošenje odluke na vrijeme.</p>
<p><b>STANDARD: Politka je preglasna i nerijetko smo svjedoci velikog medijskog pritiska koji vrše političari. Kako se branite od tog pritiska? &nbsp;</b></p>
<p><b>PEŠIĆ: </b>Najbolja odbrana svakog sudije u Crnoj Gori bi trebala da bude njegova presuda, koja bi trebala da ”preživi” vrijeme trajanja svake politike i svake političke stranke. Nemam dilemu da u svakom društvu ima političkih pritisaka, da ih je i ranije bilo, te da će ih biti u budućnosti, ali smatram da sudijska (individualna) nezavisnost, koja predstavlja stanje svijesti svakog sudije, treba da bude takvog kvaliteta da je rezistentna na bilo koji vid uticaja ili pritiska.</p>
<p><b>STANDARD: Da li je bilo pokušaja uticaja izvršne vlasti na odluke sudija Upravnog suda?</b></p>
<p><b>PEŠIĆ: </b>Upravni sud Crne Gore je kontrolor rada zakonitosti javne uprave, tačnije Upravni sud kontroliše, između ostalog, da li organi izvršne vlasti (Vlada, ministarstva) ali i opštine, donose pojedinačne odluke u skladu sa zakonom. Radi se o mehanizmima kontrole i ravnoteže (checks and balances), koji su ključni za podjelu vlasti i vladavinu prava, ali vrlo često ta ravnoteža bude narušena. Međutim, sudijska funkcija sa sobom nosi veliku odgovornost – ona zahtijeva ne samo pravno znanje, već i ličnu hrabrost, čestitost i nepokolebljivu odanost zakonu, pa biti sudija znači težiti pravdi, a ne služiti interesima, zbog čega integritet sudije nije samo profesionalna dužnost, već i odraz njegovog ličnog i moralnog karaktera. Samo sudije ”naoružane” takvim karakteristikama, pružaju dovoljno garancija da postoje mehanizmi odbrane od pritisaka bilo koje vrste.&nbsp;</p>
<p><b>STANDARD: Kako komentarišete optužbe nekih političara o vezama pojedinih sudija sa kriminalnim strukturama?</b></p>
<p><b>PEŠIĆ: </b>Najprije bih istakao da je svaka optužba o navodnim vezama sudija sa kriminalnim strukturama ozbiljna stvar i zahtijeva konkretne dokaze, a ne paušalne političke ocjene. Francis Bacon je rekao: ‘Boginja pravde drži mač ne samo da bi presudila, već i da bi osigurala izvršenje svojih odluka. Oduzmeš li sudstvu autoritet, njegove presude postaju puko mrtvo slovo na papiru.’ Ako neko želi da oslabi sudsku granu vlasti neosnovanim optužbama, on na taj način ne udara samo na pojedince, već na vladavinu prava i povjerenje građana u pravdu. Prema tome, ako neko ima saznanja o sudijama koje su povezane s kriminalom, dužan je da to javno i argumentovano iznese pred nadležnim organima. Jedino na taj način možemo skinuti teret s čitavog pravosuđa i sačuvati ugled sudijske profesije, a one sudije koje su povezane sa kriminalom, ako takve sudije zaista i postoje, izvesti pred lice pravde, jer su i sudije, kao i svi drugi građani, odgovorne isključivo zakonima, a ne političkim interesima.</p>
<p><b>STANDARD: Kakav je ekonomski položaj sudija, mogu li sa niskim primanjima ostati nezavisni, odnosno da li je nezavisnost sudstva ugrožena ako sudija prima platu 1,200.00 €?</b></p>
<p><b>PEŠIĆ:</b>Već sam istakao da sudijska funkcija zahtijeva izuzetnu posvećenost, odgovornost, nepristrasnost i profesionalizam. Nažalost, ekonomski položaj sudija u Crnoj Gori daleko je od onoga što bi trebalo da prati težinu i značaj ovog poziva. Platom od 1,200.00 eura teško da se može obezbijediti standard dostojan sudijske profesije, posebno ako uzmemo u obzir da se od sudije očekuje apsolutna posvećenost, visok stepen stručnosti i nepodložnost bilo kakvim uticajima. Međutim, iako su primanja sudija ispod nivoa koji bi obezbijedio profesionalnu stabilnost i dostojanstven život, to ne znači da nezavisnost sudstva direktno zavisi od ekonomske sigurnosti. Integritet sudije nije stvar materijalnog položaja, već ličnih principa, odgovornosti i etičkog vrijednosnog sistema. Ipak, poboljšanje materjalnog položaja sudija nije samo pitanje njihovog ličnog standarda, već i interesa pravosuđa i društva u cjelini. Bolji materijalni uslovi su, između ostalog motivacija za mlade i sposobne pravnice/ke da uđu u sudski sistem, kao i podsticaj za sudije da svoj posao obavljaju još posvećenije. Želim i da napomenem da se sudijska nezavisnost ne može kupiti novcem, ali država koja želi snažno i nepristrasno sudstvo mora ulagati u dostojanstven status sudija, s obzirom da na ostvarenje pravde ne treba gledati kao na trošak, već na investiciju u stabilnost sistema i povjerenje građana.</p>
<p><b>STANDARD: Da li će se mijenjati zakonski okvir o zaradama sudija?</b></p>
<p><b>PEŠIĆ: </b>U toku je rad na izradi nacrta Zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustvnosudskih funkcija, i ja se nadam skorom utvrđivanju predloga tog zakona od strane Vlade Crne Gore, a nakon toga i usvajanju od strane Skupštine Crne Gore.</p>
<p><b>STANDARD: Postoji li opasnost od obustave rada zbog lošeg ekonomskog položaja sudija?</b></p>
<p><b>PEŠIĆ: </b>Udruženje sudija Crne Gore se, kroz svoje djelovanje, zalaže za pravdu, pravičnost i nezavisnost sudova u radu, jer su to osnovni postulati na kojima počiva svako demokratsko društvo. U tom smislu, a radi zaštite dostojanstva onih sudija u Crnoj Gori koje krasi posvećenost, odgovornost, nepristrasnost i profesionalizam, i kroz segment materijalne nezavisnosti sudija, Udruženje sudija će se na vrijeme odrediti i prema eventualnim obustavama rada. Posebno napominjem da je Udruženje ranije, u nekoliko navrata, ukazivalo na loš meterijalni položaj najvećeg broja sudija, i iskazalo veliko razumijevanje, najviše zbog građana Crne Gore, da do obustava ne dođe.</p>
<p><b>STANDARD: &nbsp;Kako sudstvo učiniti otpornim na bilo koju vrstu pritiska?</b></p>
<p><b>PEŠIĆ:</b>Sudstvo se može učiniti otpornim na pritiske kroz transparentan izbor sudija, zasnovan na stručnosti i etici, ali i kroz jačanje materijalne sigurnosti sudija, čime se smanjuje prostor za sve vrste manipulacija. Uz kontinuiranu stručnu edukaciju i povećanje odgovornosti kroz strukovne organizacije i međunarodnu podršku, sudije mogu ostati nepristrasni i nezavisni. Takođe, ukoliko se obezbijedi transparentost rada, uz zaštitu od spoljnih, ali i i unutrašnjih uticaja, sudstvo može sačuvati svoju funkciju kao temelj pravne države.</p>
<p><b>STANDARD: Kakvi su uslovi rada u Upravnom sudu (prostorni kapaciteti i sve ostalo)?</b></p>
<p><b>PEŠIĆ: </b>Uslovi rada u svim crnogorskim sudovima nijesu adekvatni potrebama sudova. Ista situacija je i sa Upravnim sudom Crne Gore, koji je, najprije, smješten u poslovnoj zgradi, u kojoj osim suda, posluje i više privrednih subjekata, što je nedopustivo. S druge strane, ne postoji dovoljan broj sudnica, a i one koje postoje, nijesu snabdjevene prirodnom svjetlošću. U tom pravcu smatram da je neophodno što hitnije pristupiti izgradnji objekata u Podgorici, u kojima bi bili smješteni sudovi, a koji bi bili izgrađeni u skladu sa svim standardima koji su potrebni da bi se nesmetano odvijali postupci pred sudovima.</p>
<p><b>STANDARD: &nbsp;Koliko je Budžetom Crne Gore predviđeno novca za poboljšanje uslova rada sudova u Crnoj Gori? Da li je to dovoljno novca?</b></p>
<p><b>PEŠIĆ:</b>Budžet za cijeli sudski sistem u 2025.godini, iznosi oko 34 milona eura. Nijesam primijetio da postoji opredijeljen novac za ulaganje u izgradnju novih objekata koji bi bili namijenjeni sudstvu. Mislim da je procenat od ukupnih budžetskih sredstava koji se izdvaja za sudstvo na nivou &nbsp;prosjeka zemalja EU, ali Budžet Crne Gore je, u apsolutnim ciframa, značajno manji u odnosu na budžete zemalja članica EU, a osim toga, više od 40 godina nijesmo imali ulaganja u infrastrukturne objekte u sudstvu.</p>
<p><b>STANDARD: Da li postoji namjera države Crne Gore da sudstvo i finansijski postane nezavisno?</b></p>
<p><b>PEŠIĆ: </b>&nbsp;Finansijska nezavisnost je temelj nezavisnog i nepristrasnosnog sudstva, ali i garancija &nbsp;pravičnog društva. Samo oni sudski sistemi koji imaju stabilna i adekvatna sredstva za obavljanje svojih funkcija, bez zavisnosti od drugih grana vlasti ili političkog uticaja, mogu istinski biti nezavisna. Zbog toga očekujem da svi relavantni faktori, ali i građani Crne Gore, daju svoj doprinos da imamo snažnu sudsku granu vlasti, gdje će se odluke donositi u sudnicama, od strane sudija, a ne po ulicama, trgovima, kafanama, jer to može imati ozbiljne posljedice po nepristrasnost i funkcionalnost pravosudnog sistema, a samim tim i na vladavinu prava.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pešić: Za tri godine 21.000 tužbi zbog "ćutanja" uprave, država platila dva miliona eura za sudske troškove u protekle dvije godine

<p>Protiv Beranca<b> P.D.</b> biće podnijeta krivična prijava zbof sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<p>Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ Odjeljenja bezbjednosti Berane su shodno planskim aktivnostima sprovodili pojačane aktivnosti u cilju suzbijanja nasilja i posjedovanja oružja u ilegalnom posjedu, pa su juče izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi <b>M.D. </b>(34).</p>
<p>Ovom prilikom policija je pronašla i oduzela 54 komada pištoljske municije kalibra 7,65 mm u ilegalnom posjedu.</p>
<p>- Dalje preduzetim radnjama policijski službenici su došli do sumnje da je predmetna municija vlasništvo oca M.D., P.D. iz Berana, te je sa cjelokupnim događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama. Protiv njega će, po nalogu postupajućeg tužioca, biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija nakon izvršenih odgovarajućih vještačenja u Forenzičkom centru Uprave policije - navedeno je u saopštenju Uprave policije.</p>
<p>Uprava policije apeluje na građane da shodno akciji “Poštuj život, vrati oružje”, oružje koje posjeduju u ilegalnom vlasništvu predaju policiji bez pravnih posljedica i to pozivom na broj 122 i obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje.</p>
<p>- Nakon toga će preuzimanje obaviti policija na mjestu gdje se lice, odnosno oružje nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju - navedeno je u saopštenju policije.</p>
<p>Iz policije poručuju da će njihovi službenici i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim kontrolama i operativnim aktivnostima u cilju suzbijanja nasilja i držanja vatrenog oružja u ilegalnom posjedu u cilju podizanja nivoa bezbjednosti cjelokupne društvene zajednice.</p>

Berancu oduzeta municija, krivična prijava nakon vještačenja

<p>Glavni grad Podgorica je tokom 2024. godine potrošio gotovo pola miliona eura više za ugovore o djelu nego što je bilo planirano budžetom.&nbsp;</p>
<p>Ovu informaciju iznio je juče šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada, <b>Andrija Klikovac.</b>&nbsp;</p>
<p>Prema budžetskoj dokumentaciji, u koju je Portal ETV imao uvid, za angažmane u 2024. godini po osnovu ugovora o djelu bilo je planirano 992.000 eura. Međutim, na kraju godine, ta stavka dostigla je gotovo 1.422.000 eura. Pojedine gradske službe i sekretarijati višestruko su premašili projekciju troškova, pokazujući ozbiljan raskorak između finansijskog plana i izvršenja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fklikovac-glavni-grad-2024-utrosio-50-000-eura-vise-za-ugovore-o-djelu-nego-sto-je-predvideno-dostavicemo-dokumentaciju-sdt-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2>Između plana i stvarnosti</h2>
<p>Služba bivše gradonačelnice <b>Olivere Injac</b>, na primjer, potrošila je 77.000 eura za ugovore o djelu, iako je planirano 32.000, što predstavlja više nego dvostruko povećanje.&nbsp;</p>
<p>Sličan obrazac zabilježen je i u Službi za građane, kojom rukovodi <b>Vladislav Dajković </b>iz Slobodne Crne Gore – planirano je 15.000 eura, a utrošeno četiri puta više, ukupno 60.000 eura. Služba glavnog gradskog arhitekte takođe je premašila plan, potrošivši 45.000 eura umjesto predviđenih 8.000.</p>
<p>Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta, kojim rukovodi <b>Balša Špadijer</b> iz Pokreta za Podgoricu, umjesto 15.000, utrošio je skoro 57.000 eura. Sekretarijat za kulturu je takođe bio izdašan – od planiranih 150.000 eura potrošeno je skoro 226.220, dok je Sekretarijat za sport planiranu sumu od 50.000 premašio za više od 9.000 eura.</p>
<p>Znatnije odstupanje bilježi se u Sekretarijatu za komunalne poslove, na čijem je čelu<b> Andrija Babović</b> iz koalicije „Za budućnost Podgorice“. Umjesto 5.000 eura, koliko je bilo planirano, ova služba je potrošila 47.600 eura za ugovore o djelu. I Sekretarijat za saobraćaj, koji vodi <b>Ninoslav Kaluđerović</b>, trošio je više od planiranog u 2024: predviđenih 15.000 eura pretvorilo se u nešto više od 26.000 eura.</p>
<p>Uprava za inspekcijske poslove potrošila je 37.420 eura, iako je planirano da po osnovu isplate ugovora o djelu bude izdvojeno 5.000. Služba Komunalne policije, kojom rukovodi <b>Radenko Radenović</b> iz koalicije „Za budućnost Podgorice“, umjesto 3.000 eura potrošila je 17.500. Služba za zajedničke poslove utrošila je 26.000 eura, što je više nego dvostruko u odnosu na planiranih 10.000.</p>
<p>Služba za informacioni sistem planirala je da u ove svrhe izdvoji 10.000 eura, ali je taj iznos gotovo udvostručen na kraju godine.</p>
<h2>Prekoračenja i balans</h2>
<p>Prekomjernu potrošnju bilježe i ustanove iz oblasti kulture. Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, na čijem je čelu <b>Slavica Ilinčić</b>, potrošila je 71.476 eura, iako je planom bilo predviđeno da se izdvoji 40.000 eura na ugovore o djelu.&nbsp;</p>
<p>Gradsko pozorište je umjesto planiranih 300.000 eura potrošilo 346.000. S druge strane, Muzeji i galerije Glavnog grada su se držali blizu plana – od planiranih 70.000, potrošili su nešto više od 65.000 eura. Kulturno-informativni centar „Budo Tomović“ je takođe potrošio manje od planiranog – od predviđenih 110.000, utrošili su 102.370 eura na ugovore o djelu.</p>
<p>Jedna od rijetkih službi koja je potrošila manje od planiranog je i Služba zaštite i spašavanja – od predviđenih 2.000, potrošeno je svega 946 eura.</p>
<p>Direkcija za imovinu i Uprava za zaštitu imovinsko-pravnih interesa Glavnog grada ostali su u okviru planiranog i i na ugovore o djelu potrošili 11.000, odnosno 5.000 eura.</p>
<p>Ovakvi podaci pokreću brojna pitanja o budžetskoj disciplini i kontroli troškova u gradskoj upravi. Zbog toga će opozicini DPS dostaviti dokumentaciju Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) na dalje postupanje, poručujući iz te partije da će zaštititi budžet Podgorice od bahatosti i javašluka trenutne lokalne vlasti.</p>

Od plana do prekoračenja: Služba Olivere Injac potrošila duplo više na ugovore o djelu, Dajkovićeva četvorostruko, nije štedjela ni kultura...

<p>Predsjednik Tenderske komisije (TK) za davanje aerodroma u Podgorici i Tivtu pod koncesiju <b>Nik Đeljošaj </b>traži od konsultanata, IFC-a, koji su dio Svjetske banke, da potpišu i kod notara ovjere izjavu kojom preuzimaju punu materijalnu i pravnu odgovornost za sve moguće posljedice koje mogu nastati sprovođenjem njihovih pravnih tumačenja, kojima su uticali na tok tenderskog postupka.</p> <p>Naime, Tenderska komisija koja broji 13 članova je najprije ocijenila da tehnička ponuda Inčon internešenl airports korporejšn (IIAC) ne zadovoljava, te da ne mogu proći u drugi krug, ali je tu odluku promijenila nakon što su se u cijeli postupak uključili konsultanti iz IFC-a.</p> <p>Đeljošaj je u dopisu, do kojeg je Dan došao, eksplicitno tražio preuzimanje odgovornosti IFC-a za pravnu argumentaciju i moguće posljedice u vezi s ocjenom ponuda i minimalnim iznosom obavezne investicije.</p> <p>- U vezi s pravnim stavovima i tumačenjima koje je IFC dostavio tokom sprovođenja postupka ocjenjivanja tehničkih ponuda u okviru postupka koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, a koji se odnose na preispitivanje načina ocjenjivanja tehničkih ponuda, s fokusom na ocjenjivanje po kriterijumima koji se odnose na Plan razvoja avio dostupnosti i Investicioni plan i tumačenje da je ponuda ponuđača IIAC u skladu s uslovima poziva i pored toga što ne uključuje investiciju u iznosu od minimalno 200 miliona za dvije obavezne faze, smatramo neophodnim da IFC potpiše i kod notara ovjeri izjavu kojom preuzima punu materijalnu i pravnu odgovornost za sve moguće posljedice koje mogu nastati sprovođenjem navedenih pravnih tumačenja, potvrđuje da preuzima odgovornost za sve potencijalne troškove i gubitke koje bi država Crna Gora mogla pretrpjeti usljed primjene gore pomenutih pravnih tumačenja i potvrđuje da su pravni stavovi i sugestije IFC-a više puta iznijeti kao stručna mišljenja značajno usmjerila rad i djelovanje Tenderske komisije. Kako bi se obezbijedila pravna sigurnost postupka i zaštitio integritet rada Tenderske komisije, smatramo da je ovjerena izjava o odgovornosti IFC-a potrebna kao preduslov za nastavak postupka - napisao je Đeljošaj predstavnicima IFC-a.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250703090720_63da6f552f398fc7362d678f4741627add47a7af4cb760ef46b55ac3fdf27d06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250703090720_63da6f552f398fc7362d678f4741627add47a7af4cb760ef46b55ac3fdf27d06" data-rendition-name="original" width="1290" height="1521" loading="lazy" alt="sken"> <figcaption>Dopis IFC-u<span>(Photo: Dan)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Ovaj dopis Đeljošaj je uputio u ponedjeljak 30. juna, a do sada, IFC nije odgovorio, tako da ostaje da se vidi šta će se po pitanju tenderskog postupka izdešavati do 9. jula. Do tog datuma Tenderska komisija treba da završi svoj dio posla, odnosno da rangira ponude IIAC-a i Korporasion Amerika airports (CAAP).</p> <p>Tenderska komisija je najprije ocijenila da ponuda Inčona ne ispunjava tehničke uslove, odnosno, nije dobila potreban broj bodova da prođe u drugi krug, za razliku od CAAP-a koji je dobio dovoljan broj bodova. Nakon toga, troje članova TK, savjetnica premijera i dvoje predstavnika Ministarstva finansija, su zaprijetili ostavkama, da bi se dan nakon toga oglasio i IFC kazavši da ne može da potvrdi odluku Tenderske komisije jer nije dobio valjana objašnjenja.</p> <p>Sve je rezultiralo sjednicom Vlade na kojoj je donesena odluka da se rok za donošenje odluke Tenderske komisije produži za 30 dana. Prvobitni rok bio je 9. jun, a prošle sedmice je produžen do 9. jula.</p> <p>Nakon što je rok produžen za mjesec, ponovo je zasijedala Tenderska komisija, koja je nastavila prethodno prekinutu sjednicu i ponovo ocijenila ponude Inčona i CAAP-a. Nakon ponovnog ocjenjivanja, obje kompanije su imale više bodova, jer članovi nisu mogli da daju nula bodova za određene aspekte ponude. Ponovno bodovanje dovelo je do toga da je Inčon prošao u drugi krug.</p> <p>Nakon toga su otvorene finansijske ponude, gdje je Inčon ponudio 100 miliona i 35 odsto prihoda, dok je CAAP ponudio 101 milion i 17 odsto prihoda. Incijalne investicije CAAP-a veće su od investicija Inčona. CAAP se žalio Tenderskoj komisiji zbog takvog ishoda.</p>

Đeljošaj pisao konsultantima iz Svjetske banke: Gurali ste Inčon, preuzmite odgovornost

<p>Policija je u noći između 2. i 3. jula intervenisala na više lokacija u Beogradu i Novom Sadu gdje su se okupili građani i studenti koji su postavljali blokade na ulicama.</p>
<p>Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova tokom prethodne noći izvršili su provjeru identiteta ukupno 1.297 osoba, dok je 79 osoba dovedeno do službenih prostorija, navodi se u saopštenju.</p>
<p>- Od toga, 72 osobe su dovedene zbog izvršenih prekršaja, a sedam osoba zbog postojanja osnova sumnje da su prekršile odredbe Krivičnog zakonika i svojim postupanjima izvršile krivična djela - saopšteno je iz MUP-a Srbije.</p>
<p>Prema njihovim riječima, sve blokade na teritoriji Srbije i Beograda su uklonjene i sve saobraćajnice su prohodne.</p>
<p>Kako navode, povrijeđena su četiri policijska službenika i oštećeno jedno službeno vozilo Ministarstva unutrašnjih poslova.</p>
<p>Ispred Pravnog fakulteta u Beogradu intervenisala je žandarmerija pri čemu su pripadnici te jedinice, kako se vidi na snimcima objavljenim na društvenim mrežama, došli do samih vrata Pravnog fakulteta.<br/>
<br/>
Studenti Pravnog fakulteta u blokadi saopštili su da je policija pokušala da uđe u zgradu tog fakulteta i da je time narušila univerzitetsku autonomiju.<br/>
<br/>
Novinar nedjeljnika<b> Radar Vuk Cvijić </b>bio je svjedok akcije policije ispred tog fakulteta. Kako je ispričao za N1, prenosi agencija Beta, studenti su blokirali ulicu i odjednom je policija došla sa vozilima i nasrnula studente da bije.</p>
<p>- Povukli su se na fakultet, onda su čak došli do fakulteta, dok su komandanti vikali ne ulazi - priča Cvijić.</p>
<p>On svjedoči da je tom prilikom prilikom bilo više uhapšenih.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fblokadapravni%2Fstatus%2F1940540058664403188%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1940540058664403188%7Ctwgr%5Ea59e599e260ecfd6122401d07f5d3664c9adfbb1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prema saopštenju MUP-a, uhapšene su 23 osobe.</p>
<p>Policija je saopštila i da nisu tačni navodi kojima se implicira da je prilikom "postupanja namjeravala da uđe, da je ušla u prostorije Pravnog fakulteta u Beogradu i da su policijski službenici hapsili lica koja su se nalazila na fakultetu".</p>
<p>- Tokom uspostavljanja nesmetanog odvijanja saobraćaja i uspostavljanja javnog reda i mira, policija je postupala prema licima koja su postavljala kontejnere, ograde, klupe, žardinjere i druge prepreke na raskrsnici na kolovozu. Tokom postupanja, u jednom trenutku policija se u namjeri da privede ta lica nalazila na platou ispred Pravnog fakulteta, kao i na stepenicama fakulteta, ali ni u jednom trenutku nije ušla u prostorije fakulteta, poštujući autonomiju univerziteta - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Nekoliko sati ranije, u ulici Bulevar kralja Aleksandra došlo je do sukoba policije i građana. MUP je saopštio da su pripadnici Policijske brigade napadnuti na raskrsnici te ulice i Ruzveltove prilikom pokušaja dovođenja lica koje je prethodno narušavalo javni red i mir i postavljalo kontejnere na kolovoz. Tom prilikom, saopštio je MUP, povređen je jedan policajac i oštećeno jedno policijsko vozilo.</p>
<p>Intervencije policije bilo je i ispred policijske stanice Vračar u ulici Radoslava Grujića i okolnim ulicama.</p>
<p>Tamo su tokom večeri bili okupljeni građani i studenti koji su čekali da iz policije izađe nekoliko privedenih, među kojima je bilo i maloljetnika, koji su ranije tokom večeri uhapšeni na blokadama u Njegoševoj ulici i kod Pravnog fakulteta.</p>
<p>Nakon što su uhapšeni maloljetnici pušteni, punoljetne osobe koje su bile privedene, kako je rečeno okupljenima, odvedene su kod dežurnog sudije u Prekršajni sud u ustaničkoj. Po njihovom odvođenju okupljene su ispred stanice potisnuli pripadnici žandarmerije koji su u jednom trenutku i snažnije intervenisali uz upotrebu palica.</p>
<p>Sličnih intervencija policije bilo je i u drugim djelovima Beograda gdje su se građani okupljali i blokirali raskrsnice.</p>
<p>Blokade raskrsnica u Novom Sadu, koje su počele sinoć poslije 18 sati, trajale su i tokom cijele večeri.</p>
<p>Građani su ponovo blokirali nekoliko raskrsnica na Bulevaru oslobođenja, jednoj od najvažnijih saobraćajnica u gradu, kao i još nekoliko saobraćajnica. Bulevar oslobođenja bio je blokiran nekoliko sati i prethodnih dana.</p>
<p>Policija je na nekoliko mjesta uklanjala blokadu ali bi se građani potom vraćali na raskrsnice, kada je policija otišla.</p>
<p>Akademska organizacija Studenti u blokadi pozvala je na građansku neposlušnost nakon mitinga 28. juna u Beogradu.</p>
<p>Najveći dio studenata u maju je zatražio nove izbore, nakon što je organizovao velike demonstracije i blokade fakulteta širom zemlje zahtijevajući krivičnu odgovornost vlasti zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice glavne željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.</p>
<p>Studenti u blokadi objavili su jutros da se današanja akcija planirana za 7:30 sati odlaže i poručuju: "Tek ćete nas čuti".</p>

Policija tokom noći razbijala blokade u Beogradu i hapsila, studenti poručuju: "Tek ćete nas čuti"

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: miodrag-pesic

Pešić: Za tri godine 21.000 tužbi zbog "ćutanja" uprave, država platila dva miliona eura za sudske troškove u protekle dvije godine

Berancu oduzeta municija, krivična prijava nakon vještačenja

Od plana do prekoračenja: Služba Olivere Injac potrošila duplo više na ugovore o djelu, Dajkovićeva četvorostruko, nije štedjela ni kultura...

Đeljošaj pisao konsultantima iz Svjetske banke: Gurali ste Inčon, preuzmite odgovornost

Policija tokom noći razbijala blokade u Beogradu i hapsila, studenti poručuju: "Tek ćete nas čuti"

PRATITE TVe UŽIVO