U Nikšiću se može očekivati dosta buran izborni dan. Kako god odlučili građani, nadam se da će biti mirno i da će svi priznati rezultate izbora. Znamo da će u izbornoj noći svi proglašavati pobjedu, ali ćemo tek u danima koji će uslijediti saznati ko će praviti koaliciju i ko će upravljati Nikšićem naredne četiri godine - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E stručnjak za komunikacije, Miodrag Strugar.
Kampanja za lokalne izbore u Nikšiću djeluje mirno jedino ako se uporedi sa izborima 2021. godine, kaže Strugar, i podsjeća da se tada vodila svim mogućim sredstvima, dominantno preko srbijanskih medija. Dodaje da je 2021. godine izgledalo kao da je Nikšić, zapravo, neki veoma važan grad u Srbiji.
- Ova kampanja je daleko od mirne. Sada je kulminacija - paljenje auta, zaplijenjeni novac. Možemo se pitati koliko je novca prošlo, ako je za dan pronađeno 40.000 eura namijenjenih za izbore u Nikšiću, za potkupljivanje, ne za nešto drugo. Kad čujemo i retoriku koja se koristi, kampanja je sve samo nije mirna - kaže Strugar.
Drugačija je situacija u Herceg Novom, gdje izborna kampanja protiče mirno, dok u Nikšiću, smatra Strugar, svi razmišljaju o mogućnosti da opozicija dođe na vlast. Dodaje da u Herceg Novom nema takve neizvijesnosti.
- Kao dvije najjače snage izdvajaju se Demokratska partija socijalista i Za budućnost Nikšića, a ostali su oni koji će jednima ili drugima dodati broj odbornika za nedostajuću vlast. Možemo reći da postoji neizvjesnost oko neispunjavanja cenzusa kod mnogih partija u Nikšiću, počev od GP URA koja je dio vladajuće koalicije, do nekih građanskih partija, ili partija poput SEP-a, i sličnih - istakao je Strugar.
Stručnjak za komunikacije navodi da su identitetska pitanja važna za Nikšić jer je na vlasti Marko Kovačević i Demokratski front.
- Ne iznenađuje me što je to u fokusu izbornih lista, ali i samih birača. Vidjeli ste kako Demokratski front vodi kampanju, da ne pričamo o PES-u i Demokratama koji su samo nedostajući glasovi za DF. Glavni ideolog, stožer na državnom nivou, a pogotovu u Nikšiću je Demokratski front, protiv kojih se protivnici bore argumentima koji će im donijeti povjerenje birača. Karakteristika za ove, ali i svake izbore je u tome koliko će jedna ili druga strana uspjeti apstinenata da izvedu na izbore - navodi Strugar.
Objašnjava da je jedno nezadovoljstvo vladavinom Marka Kovačevića, odnosno, DF-a, Demokrata, PES-a i GP URA u Nikšiću, a drugo je pitanje - hoće li zbog toga nezadovoljstva građani uraditi nešto kako bi to promijenili.
- Ako je ovo drugo u pitanju, jedva će čekati nedjelju 13. april da izađu i nešto promijene. Ukoliko su partije, koje su protiv aktuelne vlasti u Nikšiću, komunikacijom uspjele to da postignu, onda će se promjena vlasti i desiti. U Herceg Novom ne mogu da primjetim ni u kampanji, ni u komunikacijskom smislu, da postoji i mogućnost promjene vlasti. Može biti prekompozicije, a obzirom da Demokrate padaju na državnom nivou. Aktuelni predsjendik Opštine Stevan Katić preuzeo je da vodi sve - kaže Strugar.
Kao primjer dobre komunikacije sa građanima navodi listu Evropskog saveza u Nikšiću, čiji je nosilac nestranačka ličnost, Ivan Radojičić.
- Oni (Evropski savez) su bili dovoljno hrabri da čelo liste prepuste jednom građaninu koji nije stranački kandidat, koji nije član njihovih partija i napravili su listu Evropski savez i građani. Način na koji je Ivan Radojičić vodio kampanju je drugačiji u odnosu na ono što smo ranije imali u Nikšiću. Mogli bi smo reći da je to nova energija, nova ideja i da je bilo dosta hrabro odlučiti se na taj korak, iako u Evropskom savezu imaju prepoznatljivih poslanika i političara, baš iz Nikšića. Biće zanimljivo vidjeti kakve će to donijeti rezultate – ocijenio je stručnjak za komunikacije.
Ne isključuje mogućnost da će se, ukoliko oni koji osjete da gube kontrolu koju imaju, dogoditi nešto slično kao u Šavniku.
- Možemo očekivati dosta buran izborni dan u Nikšiću. Kako god odlučili građani, nadam se da će biti mirno i da će svi priznati rezultate izbora. Znamo da će u izbornoj noći svi proglašavati pobjedu, ali ćemo tek u danima koji će uslijediti saznati ko će praviti koaliciju i ko će upravljati Nikšićem naredne četiri godine - zaključio je Strugar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Df5HpTOeXvj8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Strugar: Kampanja u Nikšiću daleko je od mirne, sada je kulminacija

Tokom jučerašnjeg meča Premijer lige Liverpul-Ipsvič na tribini jednog od najslavnijih stadiona na planeti pojavio se i transparent "Kamo śutra"!
I ne samo na tribini, nego i ispred Enfild rouda, pa i u baru punom navijača "redsa".
Transparent drži Miodrag Strugar, komunikolog i akter "Javne rasprave" na Anteni M. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FArzNru133yI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
A slavni moto Liverpulovog kopa savršeno pristaje kao poruka crnogorskim studentima: nikad nećete hodati sami!
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.5001%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstreamable.com%2Fvd3mxo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

VIDEO: Kamo śutra i na Enfild roudu

Srce, osmijeh, podsmijeh, velika slova - neki su od omiljenih načina komunikacije premijera Milojka Spajića na društvenim mrežama, gdje je prilično aktivan. Svakojake misli dijeli sa građanima, kolegama, političkim protivnicima, trudi se da bude duhovit, sarkastičan, ironičan i onda kada tome mjesta nema. Zbog toga je Spajić i često na udaru kritika, odnosno, da je način koji bira za javnu komunikaciju nedostojan jednog državnika.
Stručnjak za komunikacije Miodrag Strugar smatra da se u premijerovom odabiru komunikacije vidi odsustvo kompetencije, ali i doze bijesa, osvetoljubivosti, cinizma. Premijer se trudi da bude smiješan, ali građani, ni njega, ni ostale političare ne plaćaju da ih zabavljaju, već da rade ozbiljan posao, kazao je Strugar gostujući u 24 sata Televizije E.
- Čini mi se da je njihov upliv u smiješno, u stvari, bijeg od sopstvene nekompetencije. Ne vidim drugi razlog zbog kojeg bi neko, ko je na poziciji da odlučuje o našim sudbinama, ko treba da kreira politike koje će donijeti dobro društvu, birao način koji bira da bi se obraćao bilo kome, a posebno građanima Crne Gore, koji to gledaju, čitaju, slušaju. Govoreći, komunicirajući, najviše govorite o sebi. On (Spajić) želi da izigrava nekog čovjeka koji će nam biti smiješan, izazvati smijeh i kada nam do smijeha nije - kaže Strugar.
Premijer, pored ostalog, u objavama na društvenim mrežama za državni budžet piše da ga kuva, bivšeg direktora ANB-a prati uz srce, opoziciji poručuje da su prestari za maženje, sutkinji Ustavnog suda da će joj, iako ima člansku kartu DPS-a, biti veća penzija zbog Evrope sad 2, šaljivo komentariše objavu predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, sa fotografijom partijskih kolega iz Nove srpske demoratije (a koja je dio Vlade), uz stihove pjesme ,,Spremt'e se, spremt'e, četnici"… Strugar kaže da je na društvnoj mreži X previše neozbiljnih termina koje premijer jedne države koristi u komunikaciji i da izostaje svijest o uticaju takvog ponašanja na društvene odnose.
- Previše je izraza kao što su kikirez, ćevapčić, rumeni obraščići, maženje… Ovo za kuvanje budžeta može da se shvati na pozitivan način, da se nešto radi. Živimo u društvenom haosu, i nije samo haos u tome kako oni radi i djeluju, nego i kako komuniciraju, jer to je ono što dolazi do građana. Očigledno nijesu svjesni da ih građani gledaju, da upijaju, a mlade generacije pokušavaju da imitiraju nekoga koga smatraju da je ozbiljan, plaćen da radi ozbiljan posao. Riječ je o odsustvu kompetencija, ali i nekom bijesu, osvetoljubivosti, cinizmu. Komunicira se van svakog ozbiljnog standarda komunikacije. Ali, političari kao političari, misle da sve znaju, da su talentovani za sve, pa i za komunikaciju. Vidimo i odsustvo želje da uče, odnosno, prisustvo želje da slušaju nekog ko nije kompetentan. Sve to dovoljno govori o svima njima - ističe Strugar.
Dodaje da je jasno i da poruke poput: "mi smo za Evropsku uniju", "čuvamo naš evropski put" kada dolaze od predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ili predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića, nijesu iskrene.
- Kad vidimo njihovu neverbalnu komunikaciju, kad čujemo tu paraverbalnu komunikaciju, da li postoji ijedan građanin, ili građanka, da je pomislio da stvarno misle to što kažu, ili su upotrijebili ironiju i sarkazam? Sam način na koji je to izgovaraju jasno govori da ne misle to što pričaju. Loše misle o svima nama koji to gledamo, ako misle da ćemo povjerovati njihovim riječima, a ne tome što vidimo - kaže Strugar.
To što je poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović opsovao nezavisnu poslanicu Jevrosimu Pejović dovoljno govori o njegovom vaspitanju, smatra Strugar. U prilog tome govori i činjenica kako se Đurović ponašao prema medijima u zakonodavnom domu.
- Dobrim dijelom su i mediji krivi za to kako se političari ponašaju prema njima. Jer, dugo su od političara trpjeli mnoge stvari. Kad su mediji bojkotovali političare? Kad su se mediji među sobom, kao esnaf, dogovorili da neće od političara praviti glavne zvijezde? Kad su se dogovorili da će političari koji isijavaju nekulturu biti kažnjeni tako što će ignorisati sve vijesti koje se na njih odnose? Nijesam primijetio esnafsku solidarnost, jer ovakvih situacija je bilo i godinama unazad - podsjeća Strugar.
Vjeruje da mediji treba da zaštite svoju profesiju i dignitet.
- Treba da kažu: nećemo vam mi biti kanal za komunikaciju sa građanima, nećemo da doprinosimo nepristojnom i nepravednom društvu, prenoseći vaše poruke. Kad neko komunicira i govori o drugome, uvijek govori o sebi, a ne o drugome. Svako je odgovoran za sopstveno ponašanje, svako može kontrolisati samo svoje ponašanje. Poslanik Nove srpske demokratije je više rekao o sebi, nego o medijima, ili o poslanici Pejović - zaključio je Strugar.

Strugar: Spajića građani ne plaćaju da ih zabavlja, već da radi ozbiljan posao

Srce, osmijeh, podsmijeh, velika slova - neki su od omiljenih načina komunikacije premijera Milojka Spajića na društvenim mrežama, gdje je prilično aktivan. Svakojake misli dijeli sa građanima, kolegama, političkim protivnicima, trudi se da bude duhovit, sarkastičan, ironičan i onda kada tome mjesta nema. Zbog toga je Spajić i često na udaru kritika, odnosno, da je način koji bira za javnu komunikaciju nedostojan jednog državnika.
Stručnjak za komunikacije, Miodrag Strugar, smatra da se u premijerovom odabiru komunikacije vidi odsustvo kompetencije, ali i doze bijesa, osvetoljubivosti, cinizma. Premijer se trudi da bude smiješan, ali građani, ni njega, ni ostale političare ne plaćaju da ih zabavljaju, već da rade ozbiljan posao, kazao je Strugar gostujući u 24 sata Televizije E.
- Čini mi se da je njihov upliv u smiješno, u stvari, bijeg od sopstvene nekompetencije. Ne vidim drugi razlog zbog kojeg bi neko, ko je na poziciji da odlučuje o našim sudbinama, ko treba da kreira politike koje će donijeti dobro društvu, birao način koji bira da bi se obraćao bilo kome, a posebno građanima Crne Gore, koji to gledaju, čitaju, slušaju. Govoreći, komunicirajući, najviše govorite o sebi. On (Spajić) želi da izigrava nekog čovjeka koji će nam biti smiješan, izazvati smijeh i kada nam do smijeha nije - kaže Strugar.
Premijer, pored ostalog, u objavama na društvenim mrežama za državni budžet piše da ga kuva, bivšeg direktora ANB-a prati uz srce, opoziciji poručuje da su prestari za maženje, sutkinji Ustavnog suda da će joj, iako ima člansku kartu DPS-a, biti veća penzija zbog Evrope sad 2, šaljivo komentariše objavu predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, sa fotografijom partijskih kolega iz Nove srpske demoratije (a koja je dio Vlade), uz stihove pjesme ,,Sprem'te se, sprem'te, četnici"… Strugar kaže da je na društvnoj mreži X previše neozbiljnih termina koje premijer jedne države koristi u komunikaciji i da izostaje svijest o uticaju takvog ponašanja na društvene odnose.
- Previše je izraza kao što su kikirez, ćevapčić, rumeni obraščići, maženje… Ovo za kuvanje budžeta može da se shvati na pozitivan način, da se nešto radi. Živimo u društvenom haosu, i nije samo haos u tome kako oni radi i djeluju, nego i kako komuniciraju, jer to je ono što dolazi do građana. Očigledno nijesu svjesni da ih građani gledaju, da upijaju, a mlade generacije pokušavaju da imitiraju nekoga koga smatraju da je ozbiljan, plaćen da radi ozbiljan posao. Riječ je o odsustvu kompetencija, ali i nekom bijesu, osvetoljubivosti, cinizmu. Komunicira se van svakog ozbiljnog standarda komunikacije. Ali, političari kao političari, misle da sve znaju, da su talentovani za sve, pa i za komunikaciju. Vidimo i odsustvo želje da uče, odnosno, prisustvo želje da slušaju nekog ko nije kompetentan. Sve to dovoljno govori o svima njima - ističe Strugar.
Dodaje da je jasno i da poruke poput: "mi smo za Evropsku uniju", "čuvamo naš evropski put" kada dolaze od predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ili predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića, nijesu iskrene.
- Kad vidimo njihovu neverbalnu komunikaciju, kad čujemo tu paraverbalnu komunikaciju, da li postoji ijedan građanin, ili građanka, da je pomislio da stvarno misle to što kažu, ili su upotrijebili ironiju i sarkazam? Sam način na koji je to izgovaraju jasno govori da ne misle to što pričaju. Loše misle o svima nama koji to gledamo, ako misle da ćemo povjerovati njihovim riječima, a ne tome što vidimo - kaže Strugar.
To što je poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović opsovao nezavisnu poslanicu Jevrosimu Pejović dovoljno govori o njegovom vaspitanju, smatra Strugar. U prilog tome govori i činjenica kako se Đurović ponašao prema medijima u zakonodavnom domu.
- Dobrim dijelom su i mediji krivi za to kako se političari ponašaju prema njima. Jer, dugo su od političara trpjeli mnoge stvari. Kad su mediji bojkotovali političare? Kad su se mediji među sobom, kao esnaf, dogovorili da neće od političara praviti glavne zvijezde? Kad su se dogovorili da će političari koji isijavaju nekulturu biti kažnjeni tako što će ignorisati sve vijesti koje se na njih odnose? Nijesam primijetio esnafsku solidarnost, jer ovakvih situacija je bilo i godinama unazad - podsjeća Strugar.
Vjeruje da mediji treba da zaštite svoju profesiju i dignitet.
- Treba da kažu: nećemo vam mi biti kanal za komunikaciju sa građanima, nećemo da doprinosimo nepristojnom i nepravednom društvu, prenoseći vaše poruke. Kad neko komunicira i govori o drugome, uvijek govori o sebi, a ne o drugome. Svako je odgovoran za sopstveno ponašanje, svako može kontrolisati samo svoje ponašanje. Poslanik Nove srpske demokratije je više rekao o sebi, nego o medijima, ili o poslanici Pejović - zaključio je Strugar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DS76hR4GG4Ks&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Da ne bi objašnjavali svojim biračima i članovima zašto su imali loš rezultat, neki učesnici lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru, slave kao da su pobjednici. Za slavlje najviše povoda imaju Demokratska partija socijalista, nekadašnji Demokratski front, Preokret Srđana Perića, koji je konačno uspio da pređe cenzus - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata televiziji E, stručnjak za komunikacije Miodrag Strugar.
- Najmanje razloga za slavlje ima koalicija koju je predvodio profesor Saša Mujović i koalicija kojoj je ime dao Jakov Milatović, iako su oni taj tas na vagi, koji će vjerovatno odlučivati na koju stranu će se okrenuti kad se bude pregovaralo o izvršnoj vlasti u Podgorici - rekao je Strugar.
Rezultat Demokratske partije socijalista je, kaže Strugar, respektabilan, jer dolazi iz opozicionog djelovanja. Sada, dodaje, treba da se misli o nekim budućim izborima.
- Ako nastave da rade, onda će zaista imati razloga za zadovoljstvo. Ako se uljuljkaju u svojoj sreći što su ostvarili dobar rezultat, mnogo bolji nego što su svi projektovali, i sa mnogo više glasova nego što su imali na prethodnim izborima, onda razloga za slavlje kasnije neće biti. Tako da Demokratska partija socijalista zaista ima razloga za slavlje, posle izbornog poraza 2020. godine i gubitka vlasti na državnom nivou, zatim u Podgorici i mnogim drugim opštinama. Sada se primjećuje trend rasta i konsolidacija partije. Oni i Preokret Srđe Perića su primjer da se partijska, politička komunikacija ne vodi samo pred izbore, nego sve vrijeme između dva izborna ciklusa. Demokratska partija socijalista je zbog svoje reformske agende imala stalnu komunikaciju unutar svog članstva i po gradovima. Srđa Perić je sve vrijeme komunicirao, i sve vrijeme bio prisutan u javnosti, tako da je završni izborni marketing, ili izborna komunikacija služila samo za mobilizaciju birača. To su primjeri kako bi trebalo voditi komunikacionu politiku - smatra Strugar.
Nosioci izbornih lista birani su u odnosu na ciljne grupe kojima su političari željeli da se obrate i po mišljenju komunikologa Strugara, tu nije bilo mnogo promašaja.
- Način na koji se vodila kampanja imao je uticaja. To najviše vidimo i kod pokreta Preokret, i kod Evropskog saveza, i kod Demokratske partije socijalista. Vodila se pristojna kampanja, koja je govorila o sebi, a ne protiv drugih. Nije bila svađalačka. Dobro je što su takve kampanje dale rezultate - poručio je Strugar.
Smatra da su PES i Demokrate vodili kampanju kao da je riječ o državnim izborima, a njihova retorika išla u pravcu da su izbori u Podgorici izazvani kako bi se srušila Vlada.
- Vidjeli smo ministra energetike, ministra policije, funkcionere koji ne mogu biti u gradskom parlamentu… oni su vodili državnu kampanju i sve njihove poruke odnosile su se na plate, državne projekte. Vidimo da to nije dalo rezultat i da su građani prepoznali funkcionerske kampanje - istakao je Strugar.
Demokratski front takođe je, smatra sturčnjak za komunikacije, imao liniju funkcionerske kampanje. Strugar podsjeća da je u njoj učestvovao ministar Slaven Radunović, a sa druge strane, Jelena Borovinić Bojović na terenu je pričala o gradu. I ona se, smatra, može svrstati u onu grupaciju koja nije vodila svađalačku kampanju i uspješno pogodila što treba njenoj ciljnoj grupi.
- Profesor Mujović je nekad imao kapital da može sa svima da razgovara, da je radnik, da je ozbiljan u svom poslu. Vidjeli smo u kampanji mnogo nervoze, mnogo teških riječi prema političkim protivnicima, mnogo nečega na šta javnost nije navikla i nije očekivala - rekao je Strugar.
Analizirajući izraze lica političara tokom obraćanja javnosti, nakon proglašenja preliminarnih rezultata loklanih izbora, Strugar kaže da se prvenstveno kod PES-a i Demokrata,vidjelo da zadovoljstva nema, te da su njihovi osmijesi bili namješteni.
- Sreću ne morate nikome dokazivati, ona se vidi. A oni (PES, Demokrate) su morali nekome da dokazuju sreću. Dok kod Preokreta, DPS-a nije moralo ništa da se dokazuje. I jedni i drugi zadovoljni su izbornim rezultatom i to se vidi - kaže stručnjak za komunikacije.
Podgorica dobrim dijelom pokazuje ono što se dešava na državnom nivou, a samim tim što Bošnjačka stranka nije prošla cenzus, vjeruje Strugar, birači su poslali jasnu poruku.
- U Gusinju su imali dobar rezultat, iako su bili u koaliciji. Između gusinjskih i podgoričkih izbora su se dogodile neke stvari koje su mogle uticati na to koliko će glasova imati. Iako su imali dobrog kandidata, čovjeka koji je u Podgorici poznat i prepoznat, ali nijesu ostvarili rezultat. Njima su birači poslali poruku - istakao je Strugar.
Smatra da će se na formiranje vlasti u Podgorici čekati makar dva mjeseca, jer će se čekati da prođu budvanski izbori. Dodaje da, kako kaže, pravi stožeri vlasti u Crnoj Gori, Andrija Mandić i Milan Knežević, neće tako lako ustuknuti, uprkos trendovima koji pokazuju da je trideseto avgustovska većina počela svugdje da se urušava.
- Kako se meni čini sad, URI i partiji Jakova Milatovića je u interesu da dođe i do državnih izbora. Ne očekujem da će pregovori biti laki, zato što Demokratska partija socijalista još nema taj koalicioni kapacitet da se lako dogovara sa partijama koje su joj ranije bile protivnici. Ali, to vrijeme se mijenja. Trendovi pokazuju da vlast koja je na državnom nivou gubi povjerenje, da nije uradila dobar posao. Takva je percepcija javnosti i neke stvari će se mijenjati - zaključio je Strugar.

Strugar: Vlast od 30. avgusta se svuda urušava

U predizbornoj kampanji je mnogo buke i bijesa, dok niko nije analizirao budžet Glavnog grada, niti je ko, na osnovu tog budžeta, rekao koji su projekti realni - kazao je u informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
- Politički programi ne utiču na glasače, makar ne u onoj mjeri u kojoj se vjeruje. Znate li nekoga ko uzme i pročita političke programe? Ako pitate građane ko šta obećava, ne vjerujem da će za sve kandidate znati koje konkretne stvari su obećali, jer se različite stvari obećavaju. Vidimo da se vladajuća koalicija ne bavi lokalnim problemima, nego govori o državi, ona ima kampanju kao da su državni izbori, dok kod opozicije više primjećujemo da se bavi lokalnim temama. Kad kažem vladajuća, mislim na koaliciju PES-a i Demokrata, kompletna njihova kampanja je vezana za državni nivo, a ne zaostaju mnogo ni koalicija oko Andrije Mandića, odnosno oko Nove srpske demokratije, najmanje se bave lokalnim temama - rekao je Strugar.
Koalicija oko PES-a i Demokrata, očigledno, hoće da prekopira kampanju sa prethodnih parlamentarnih izbora, smatra Strugar. Međutim, tada su, kaže, bili nepotrošeni, imali rezultate programa Evropa sad 1, nijesu do tada obavljali vlast i građani nijesu mogli da ih procjene.
- Sad imamo iskustvo sa njima. Šta oni pokazuju u kampanji? Bilbord na kome su premijer, potpredsjednik Vlade i ministar energetike. Ni jedan, ni drugi, ni treći nijesu na izbornoj listi, niti mogu biti odbornici u gradskom parlamentu. Jasno šalju poruku građanima - mi smo samo slika, glasajte za nas, ali nećete dobiti nas, nego ćete dobiti nekoga drugoga. PES time pokazuje da očigledno nema dovoljno dobrih kandidata koji bi bili nosioci liste. Sama ta funkcionerska kampanja dovoljno govori o njima. Razlika u odnosu na prethodne lokalne, i državne izbore, kada je riječ o PES-u, je ogromna, jer sad imamo iskustva sa njima, sad znamo i ko su, i šta su, i kako rade - naglasio je Strugar.
On podsjeća da je Pokret Evropa sad, na prethodnim izborima imao pojedinačno najbolji rezultat. Međutim, sada, kako kaže, nijesu smjeli sami da izađu i da provjere volju birača.
- Vrlo je jasno da u toj koaliciji žele da sakriju svoj eventualni pad. Treba im svaka vrsta podrške. Podrškom ministru Saši Mujoviću, a koji nije na izbornoj listi, nego ta lista samo nosi njegovo ime - naveo je Strugar.
On je mišljenja da Srpska pravoslavna crkva želi da poruči biračima iza koga stoji.&nbsp;
- Imajmo u vidu da su i spomenik prethodnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću iskoristili u izbornoj kampanji, u ovom &nbsp;slučaju Demokrate. Jasno je kako vide kako stoje na terenu. Vjerovatno su ocijenili da im rejting nije baš onakav kakav bi se očekivao, da su dobro radili i imali sinergijski efekat - poručio je Strugar.
Smatra i da su mnoge liste izabrale najbolje ljude za svoju ciljnu grupu.
- Izabrali su osobe koje najbolje komuniciraju sa potencijalnom ciljnom grupom, odnosno, ciljna grupa ima percepciju da su oni njihov najbolji izbor. Imaćemo zanimljivu utrku, trinaest je lista, biće mnogo prosutih glasova i mislim nikad neizvjesniji izbori u Podgorici. Pitanje je koliko su uspjeli da mobilišu birače da izađu. Vidjećemo koliko će biti apstinenata, tu će se odmjeravati snage. E to će biti glavna bitka ovih posljednjih dana kampanje, i biće zanimljivo pratiti s komunikacijskog aspekta - zaključio je Strugar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DucM2vPIku9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Strugar: Izbori neizvjesni, glavna bitka za apstinente

Kada je 27. februara predsjednik entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska Milorad Dodik stigao u posjetu predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću dočekao ga je građanski protest pred zgradom parlamenta, a na jednom od transparenata je pisalo „Soko sivi, a ne kukavica. Crnogorac, a ne posrbica“, zbog čega je već sjutradan uslijedila reakcija tužilaštva – odakle su najavili da će formirati predmet kako bi utvrdili da li je sadržaj transparenta govor mržnje. Samo nešto duže od pola godine kasnije Više tužilaštvo u Podgorici, u slučaju očiglednog govora mržnje, koji je žestoko uzburkao crnogorsku javnu scenu, saopštava kako će javnost biti blagovremeno obaviještena ako odluče da formiraju predmet povodom <a href="https://etv.me/drustvo/fasistoidni-uradak-juce-osvanuo-na-prosrpskim-portalima-uklonjen-nakon-burnih-reakcija-u-javnosti">teksta „Koncert za Nermina: Islamizacija Podgorice?“</a>, objavljenom u srijedu na Portalu „Srpska24“, a koji je potom prenio i Portal „Borba“?! - Više državno tužilaštvo u Podgorici, u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u tekstovima, izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena – saopštila je Portalu ETV rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240905220912_0368cfd3088fdad780edf6f4c2c1b22f13e2d51b9259b505d32a3814d2c153f4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240905220912_0368cfd3088fdad780edf6f4c2c1b22f13e2d51b9259b505d32a3814d2c153f4" data-rendition-name="original" width="720" height="601" loading="lazy" alt="srpska 24"> <figcaption>Objavljeni tekst na portalu "Srpska 24"(Photo: Srpska 24 - stop kadar)</figcaption> </figure>  <h2>Fašistički uradak</h2> Oba portala, u međuvremenu su uklonila sporni tekst, s tim što se „Borba“ i izvinila i ogradiila od stavova autora, ali zastrašujuće riječi Ivana Miloševića i dalje zloglasno paraju javni prostor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240905220912_f3549645dcd1b7e1b9444eccc2c3962f07be6cfc38b40d481da2e88234732e6a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240905220912_f3549645dcd1b7e1b9444eccc2c3962f07be6cfc38b40d481da2e88234732e6a" data-rendition-name="original" width="867" height="1600" loading="lazy" alt="Srpska t24"> <figcaption>Tekst sa portala "Srpska 24" uklonjen nakon burnih reakcija u javnosti(Photo: Srpska 24 - stop kadar)</figcaption> </figure>  - U nekom izvrnutom smislu, večerašnji koncert je zapravo pokušaj islamizacije Podgorice i utapanje njene tradicije u muslimanske okvire i muslimanske barjake. Pjevače raznih profila, posebno nacionalnih i religioznih, na jednom koncertu je okupio Nermin i kao da je skriveno poručio da je baš on taj koji može pod svoju kapu da sabere i sačuva sve podgoričke raznolikosti - napisao je, pored ostalog, Milošević u svom tekstu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240905220912_db2e2cc7b5bca5a50593d3b351af3949cb841a60a38077d113276d65e38c08a2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240905220912_db2e2cc7b5bca5a50593d3b351af3949cb841a60a38077d113276d65e38c08a2" data-rendition-name="original" width="1000" height="720" loading="lazy" alt="Borba"> <figcaption>Uklonjen tekst sa portala "Borba"(Photo: Borba - stop kadar)</figcaption> </figure>  Jezive poruke, kao ni burna reakcija javnosti na njih, međutim, nije ponukala ni Ministarstvo kulture i medija na čijem je čelu Tamara Vujović da se oglase?! S obzirom na to da bi prva adresa sa koje je morala da stigne reakcija na širenje govora mržnje i fašizam preko medija, trebalo da bude upravo ovaj resor, nijesmo im se obratili i zatražili komentar. Njihovo ćutanje, jasano pokazuje i njihov stav. - Kad nepristojno, nepravedno i nefunkcionalno društvo, kakvo vrlo namjerno, a ne iz neznanja kreiraju političari, začine nazovi novinari koji truju javni prostor izlivima fašizma, netrpeljivosti i govorom mržnje - dobijamo kao posljedicu društveni haos čije su posljedice pogubne – upozorio je u izjavi za Portal E TV komunikolog Miodrag Strugar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024090522090_09ca0f9d89c480a62ab99c0227056647cfd3bde6f0f3400721b91923155a6507.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024090522090_09ca0f9d89c480a62ab99c0227056647cfd3bde6f0f3400721b91923155a6507" data-rendition-name="original" width="1166" height="1166" loading="lazy" alt="Miško Strugar"> <figcaption>Miodrag Strugar(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Kategoričan je da „i opskurni portali koji su objavili taj fašistički uradak i političari koji stoje iza njih znaju što čine“. - Pa naknadno izvinjenje, brisanje tog teksta i mlaka osuda ne mogu neutralisati otrov koji su prosuli. Cilj su postigli, korak po korak normalizuju nenormalno, jer u takvom blatu najbolje plivaju – naglašava naš sagovornik. Upozorava da je „od takvih tekstova, od fašizma u riječima do Štrbaca i/ili prijedorskih bijelih traka, samo korak - i to mali“. <h2>Izlivi otrova</h2> A da autor teksta nije daleko od ideje „bijelih traka“ nedvosmisleno se da zaključiti iz njegovog uratka.&nbsp; - Klicalo se Podgorici i podgoričkim sokacima i Sastavcima, starim i novim ljubavima, Ribnici, Sitnici i Morači, Gorici i Ljuboviću, Zeti i Plavnici, Brijegu od Morače i Sat kuli... I jasno je poručeno da sve to pod svoje i na okupu drži Nermin Abdić, a svi ostali su nepoželjni i nemaju pravo da svojataju i smatraju svojim podgoričke znamenitosti – napisao je on, između ostalog. U otrovu koji je izlio u javni prostor, dalje konstatuje da je „Nermin – ipak Nermin“. - Pa i neka je DPS-ovac hiljadu puta, ali ipak on pripada religioznoj i nacionalnoj manjini i teško može da pod svoje skute objedini ono što je Podgorica bila, a i danas je. Ipak, ovaj grad je naselje pravoslavnih stanovnika i njihova tradicija, posebno pjesma, je i ova koja se večeras raspojasala ispod Sat kule i koja je upućena jednom Nerminu i njegovoj stranci! U nekom izvrnutom smislu, večerašnji koncert je zapravo pokušaj islamizacije Podgorice i utapanje njene tradicije u muslimanske okvire i muslimanske barjake. Pjevače raznih profila, posebno nacionalnih i religioznih, na jednom koncertu je okupio Nermin i kao da je skriveno poručio da je baš on taj koji može pod svoju kapu da sabere i sačuva sve podgoričke raznolikosti. Ostali su kolateralna šteta i treba je izbjegavati i za nju, naravno, ne treba glasati! – zaključio je Milošević. Šef Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović smatra da se radi o još jednom primjeru pokušaja radikalizacije crnogorskog društva. - Bojim se da ćemo u narednom periodu imati više ovakvih izliva otrova, najviše preko medija sa ekstremnim radikalnim stavovima. Medijskim sadržajima dodatno će pokušati da unesu razdor, da zaoštre sve moguće ekstreme u Crnoj Gori, a krajnji cilj je urušavanje građanskog koncepta države – kaže Vujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024090522094_a3ac42a3fd4b61973c7bdf53a231898882edf76ae74ece3a9ae7eb9b65c7fcc9.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024090522094_a3ac42a3fd4b61973c7bdf53a231898882edf76ae74ece3a9ae7eb9b65c7fcc9" data-rendition-name="original" width="750" height="500" loading="lazy" alt="Ranko Vujović"> <figcaption>Ranko Vujović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ističe da bi bilo „veoma loše emotivno reagovati na ovakve pokušaje trovanja Crne Gore“. - Oni žele da zaustave evropski put naše zemlje, svjesni da taj put urušavaju upravo ovakvi narativi, kao što su govor mržnje i fašizacija društva – dodaje naš sagovornik. Za njega nije iznenađenje što tužilaštvo još ne reaguje na ovaj događaj. - Toliko se prethodnih nekoliko godina dogodilo nezakonitih situacija, radnji, odluka pa nijesu reagovali. Ćutali su i na govor mržnje – podsjeća Vujović. Pribojava se da je upravo tolika pasivnost tužilaštva najbolji signal i ohrabrenje svima koji žele da radikalizuju crnogorsko društvo da nastave. <h2>Burne reakcije</h2> Interesantno je da se ombudsman Siniša Bjeković, koji rijetko reaguje na fašizaciju i klerikalizaciju crnogorskog društva koja je u zamahu posljednjih godina, već juče oglasio i upozorio na neprihvatljive i uvrjedljive segmente Miloševićevog teksta koji, kako je konstatovao, duboko podrivaju temelje multikonfesionalne, multinacionalne, kulturne različitosti i suživota. - Na ovaj način podstiče se nacionalna i vjerska netrpeljivost. Upravo kazivanje i u samom tekstu da je koncert okupio pjevače raznih profila, nacionalnih i religioznih, najveći je demant suštine objavljenog, te pokazatelj da se duh različitosti, slobode i suživota ne može i ne treba sputati – saopštio je, pored ostalog, Bjeković. On je upozorio da je „ovdje riječ o još jednoj opasnoj pojavi, a to je stigmatizacija i targetiranje drugog i drugačijeg“.&nbsp; - Uključujući i ekstremizaciju u odnosu na vjerska, jezička i kulturna obilježja jednog dijela našeg društva – istakao je on. Oglasio se i reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić koji je upozorio da je Miloševićeva objava fašizam. To je konstatovao i poslanik DPS-a Ivan Vuković, dok je poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković da tekst predstavlja „primjer segregacije i širenja vjerske i nacionalne mržnje“.&nbsp; Član Građanske inicijative „21. maj“ i samostalni odbornik u Skupštini Glavnog grada Aleksandar Saša Zeković pozvao je predsjednicu Skupštine Glavnog grada Jelenu Borovinić - Bojović i sve odborničke klubove da zajednički reaguju na islamofobiju ispoljenu prema Nerminu Abdiću.&nbsp; Osnivač Bošnjačkog demokratskog pokreta Anis Šabotić osudio je fašistički napad ističući da ovaj islamofobični tekst najbolje pokazuje stanje društva u kom se nalazimo i vladajuće elite za koju više ne postoji građanska Crna Gora. Iz Digitalnog forenzičkog centra juče su podsjetili da su u studiji „Neraskidive veze ili geopolitička strategija – Uticaj Srbije u Crne Gore“ ukazali na djelovanje Ivana Miloševića i njegovog portala „Srpska24“ – kao jednog od kanala za širenje manipulacija informacijama i stranog malignog uticaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024090522094_8be11a99c0ba3c9e13f7a9e172fc32f48e72f3640ebcbfd1ae2d56af6dbbfe2e.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2024090522094_8be11a99c0ba3c9e13f7a9e172fc32f48e72f3640ebcbfd1ae2d56af6dbbfe2e" data-rendition-name="original" width="300" height="227" loading="lazy" alt="Ivan Milošević"> <figcaption>Ivan Milošević(Photo: Srpska RTV - print skrin)</figcaption> </figure>  Milošević je, kako su naveli, zagovornik četničkog pokreta i lika i djela četničkog komandanta Draže Mihailovića, zajedno sa vojvodom Miletom Pavićevićem, predsjednikom Ujedinjenog ravnogorskog pokreta Crne Gore.&nbsp; Pavićević je 2007. godine u istoj grupi sa Andrijom Mandićem, sadašnjim predsjednikom parlamenta Crne Gore dobio titulu četničkog vojvode. - Portal Srpska 24 koji je osnovan 2019. godine zalaže se za projekat koji podrazumijeva srpsku nacionalnu ideju, odnosno monarhiju kao prirodnu praksu Srba. Portal zagovara povratak vojnika Jugoslovenske vojske u otadžbini i generala Draže Mihailovića u srpske udžbenike i u porodice njihovih potomaka i jasno duhovno opredjeljenje koje u Crnoj Gori vjekovima čuva Mitropolija crnogorsko primorska – saopštili su iz DFC-a. Mandić je juče u Skupštini, u polemici sa poslanicima, rekao kako osuđuje tekst, ali i istakao da se portal „Borba“ izvinio. Ivan Milošević je generalni sekretar Udruženja novinara Crne Gore i vlasnik i glavni i odgovorni urednik portala „Srpska24“. Iz ovog novinarskog udruženja nijesu reagovali na njegov govor mržnje, ali jesu iz Društva profesionalnih novinara Crne Gore. Oni su najoštrije osudili „svaki govor mržnje i huškanje medija na neteoleranciju“. Mediji bi, upozorili su oni, morali da znaju da sloboda govora nije zaštićena u slučajevima sijanja mržnje, i da ovakve kolumne predstavljaju zloupotrebu slobode izražavanja

Kaćuša Krsmanović

Strugar: Od fašizma u riječima do Štrbaca i/ili prijedorskih bijelih traka, samo je korak

Londonska policija pokrenula je potragu za osumnjičenima nakon što je pet osoba izbodeno nožem na jednom događaju u jugoistočnom dijelu grada.&nbsp;
&nbsp;Policija je pozvana na lice mjesta nešto poslije četiri sata jutros, a pet osoba je pronađeno sa ubodnim ranama. &nbsp;
Povrijeđeni su prebačeni u bolnicu gdje je u toku procjena njihovog stanja, a još niko nije uhapšen, navodi Skaj njuz. &nbsp;
- Istraga je u toku i mjere će ostati na snazi tokom cijelog dana- kaže se u saopštenju policije. &nbsp;
Policija je pozvala sve koji imaju informacije o slučaju da se jave, prenosi Tanjug.

London: Pet osoba izbodeno nožem

Komemoracijom na zagrebačkom groblju Mirogoju obilježena je 80. godišnjica Blajburških strijeljanja uz poruku predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da Hrvatska osuđuje sve totalitarne režime te teži za istorijskom istinom i dostojanstvom svake žrtve, piše Hina.
- Danas na 80. godišnjicu Blajburške tragedije i Križnog puta izražavamo pijetet prema žrtvama ubijenima nakon kraja Drugog svjetskog rata bez suđenja, osvetnički i kojima je oduzeto dostojanstvo- rekao je hrvatski premijer novinarima nakon polaganja vijenaca.
Dodao je sa su tako velike tragedije za brojne hrvatske porodice u Hrvatskoj i u BiH decenijama predstavljale bolni ožiljak o kojem se nije smjelo govoriti i o kojem se u široj javnosti malo znalo.
- U demokratskoj Hrvatskoj koja osuđuje sve totalitarne režime, nacistički, fašistički, komunistički, koja teži za istorijskom istinom i za dostojanstvom svake žrtve i za isticanjem pijeteta, želimo da nove mlade generacije budu upoznate i s bolnim stranicama hrvatske istorije, upravo da se zločini kakve smo vidjeli u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon nikada ne ponove- poručio je Plenković.
Zato je važno, naglasio je, da obrazovni sistem zaista objektivno prikaže te istorijske trenutke koje su u mnogome definisali biće hrvatskog naroda. Podsjetio je da je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđmana politiku pomirenja unutar hrvatskog naroda stavio među glavne prioritete.
- To pomirenje pridonijelo je jedinstvu u odbrani Hrvatske u Domovinskom ratu koji je temelj savremene Hrvatske i ona je otvorila novu stranicu hrvatske istorije te je važno da danas ovdje i nešto kasnije na Maclju s poštovanjem prema žrtvama razmišljamo o tome kako graditi Hrvatsku u kojoj je istorijska istina glavna, a u kojoj je međusobno razumijevanje i tolerancija ona vrijednost koja nas vodi u budućnost- rekao je Plenković.

Plenković: Blajburška tragedija bolni ožiljak za brojne hrvatske porodice

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio izjavio je danas da bi Vatikan mogao biti mjesto održavanja mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine.
- Ne bih ga (Vatikan) nazvao posrednikom, ali kako mislim, to je svakako mjesto gdje bi se obje strane osećale prijatno- rekao je novinarima u Rimu prije sastanka sa kardinalom Mateom Zupijem, vatikanskim stručnjakom za Ukrajinu.
Rubio je rekao da će razgovarati o potencijalnim načinima na koje bi Vatikan mogao da pomogne, "statusu pregovora, novostima poslije jučerašnjeg dana (pregovori u Istanbulu) i putu naprijed".
- Dakle, razgovaraćemo o svemu tome i naravno uvijek ćemo biti zahvalni Vatikanu na spremnosti da ima konstruktivnu i pozitivnu ulogu- rekao je Rubio novinarima u Ambasadi SAD u Rimu.
Vatikan ima tradiciju diplomatske neutralnosti i dugo se stavljao na raspolaganje kako bi pokušao da olakša pregovore, ali do toga nije dolazilo.
Pokojni papa Franjo koji je često ljutio obje strane svojim komentarima, povjerio je Zupiju da pokuša da nađe "put mira". Međutim, to se svelo na bavljenje povratkom otete ukrajinske djece i nekoliko posredovanja u razmjeni ratnih zarobljenika.
Novi papa Lav XIV, izabran 8. maja, ponovio je u svom prvom blagoslovu Franjov poziv na mir u Ukrajini. Apelovao je na sve strane da učine sve što je moguće da bi se postigao "pravedan i trajan mir".
Lav je ranije, kao biskup u Peruu, nazvao taj rat "imperijalističkom invazijom", a ove nedjelje se zakleo da će "uložiti sve napore da prevlada mir".

Rubio: Vatikan moguće mjesto održavanja mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine

Rukometaši Mornara prvi su finalisti Kupa Crne Gore. 
 
Mornar je danas u Bemaks areni, u polufinalnom meču završnog turnira, savladao pljevaljski Rudar 28:23 i prvi put u klupskoj istoriji izborio plasman u finale Kupa. 
 
Barski tim do pobjede i finala vodio je Božidar Nikočević je sa sedam golova. 
 
Istakao se i golman Filip Junković sa 12 odbrana. 
 
U ekipi iz Pljevalja najefikasniji je bio Andrija Jokić sa sedam golova, dok je Dejan Čolović imao 15 odbrana. 
 
Rival Mornara u finalu biće bolji iz duela Lovćena i Budvanske rivijere, koji je zakazan za 18 sati.

Rukomet: Mornar 7 prvi finalista Kupa Crne Gore

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: miodrag-strugar

Strugar: Kampanja u Nikšiću daleko je od mirne, sada je kulminacija

VIDEO: Kamo śutra i na Enfild roudu

Strugar: Spajića građani ne plaćaju da ih zabavlja, već da radi ozbiljan posao

Strugar: Spajića građani ne plaćaju da ih zabavlja, već da radi ozbiljan posao

Strugar: Vlast od 30. avgusta se svuda urušava

Strugar: Izbori neizvjesni, glavna bitka za apstinente

Strugar: Od fašizma u riječima do Štrbaca i/ili prijedorskih bijelih traka, samo je korak

London: Pet osoba izbodeno nožem

Plenković: Blajburška tragedija bolni ožiljak za brojne hrvatske porodice

Rubio: Vatikan moguće mjesto održavanja mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine

Rukomet: Mornar 7 prvi finalista Kupa Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO