U Crnoj Gori se 256.436 osoba izjasnilo kao Crnogorci, 205.370 kao Srbi, 58.956 kao Bošnjaci, 30.978 kao Albanci, 12.824 kao Rusi, dok su se 10.162 osobe izjasnilo kao muslimani - kazala je pomoćnica direktora Uprave za statistiku Snežana Remiković na konferenciji za novinare na kojoj se predstavljaju konačni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova. Procentualno, kako je navela, to znači da se 41,12 odsto stanovništvo izjašnjava kao Crnogorci, 32,93 odsto kao Srbi, kao Bošnjaci 9,45 odsto, kao Albanci 4,97 odsto, kao Rusi 2,06 odsto, a kao muslimani 1,63 odsto. Remiković je navela da se o ovom pitanju nije izjasnilo 17.907 građana, odnosno 2,88 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111024_74bc6c653850cb936dbbdbf734f57b9df42a8bd223175da1293ab713c143899f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015111024_74bc6c653850cb936dbbdbf734f57b9df42a8bd223175da1293ab713c143899f" data-rendition-name="original" width="1090" height="626" loading="lazy" alt="popis"> </figure>  Kako je precizirala govoreći o vjerskoj strukturi, na popisu su 443.394 građana kazalo da su pravoslavne vjere, 124.668 islamske vjere, 20.408 katoličke, dok je 14.260 osoba izjavilo da su ateisti. O ovom pitanju nisu željela da se izjasne 13.093 građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_d2555ba9db849752ec80ea855f2dd8a9af000f3e64fde49e85396d0b7e9cbfa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015141020_d2555ba9db849752ec80ea855f2dd8a9af000f3e64fde49e85396d0b7e9cbfa2" data-rendition-name="original" width="1000" height="652" loading="lazy" alt="Snežana Remiković"> <figcaption>Snežana Remiković (Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Kada se govori o maternjem jeziku, rezultati popisa pokazuju da je srpski jezik maternji za 43,18 odsto stanovništva (269.307 građana), crnogorski za 34,52 odsto (215.299 građana), bosanski za 6,97 odsto (43.470 građana), albanski je maternji za 5,25 odsto (32.725 građana), ruski jezik za 2,36 odsto (14.731 građanin), srpskohrvatski za 2,08 odsto (12.999 građana), dok 1,71 odsto nije željelo da se izjasni (10.691 građanin).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111024_c37680f9b04a929d4fef0104375e4f05e63fabc83a195e047eef1fcd402065c2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015111024_c37680f9b04a929d4fef0104375e4f05e63fabc83a195e047eef1fcd402065c2" data-rendition-name="original" width="1102" height="617" loading="lazy" alt="jezik popis"> </figure>  Kada se govori o jeziku kojim građani uobičajeno govore, kako je navela Remiković, podaci pokazuju da se od ukupnog broja stanovnika njih 43,52 odsto (271.422 osobe) uobičajeno govori srpskim jezikom, crnogorskim jezikom uobičajeno govori 36,23 odsto (225.956 osoba), bosanskim 6,68 odsto (41.636 osoba), albanskim 4,49 odsto (27.979 osoba), ruskim 2,21 odsto (13.783) i srpskohrvatskim 1,51 odsto (9.421 osoba). O ovom pitanju nije željelo da se izjasni 1,78 odsto stanovništva (11.176 osoba).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121032_5c298284092d2745a686dc34f0db95395f2ec00fc3accb1224dc50bf120a3ea9.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015121032_5c298284092d2745a686dc34f0db95395f2ec00fc3accb1224dc50bf120a3ea9" data-rendition-name="original" width="1047" height="587" loading="lazy" alt="Jezik kojim se uobičajeno govori"> </figure>  Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Monstata Ernad Kolić kazao je da prema podacima popisa u Crnoj Gori živi 623.633 stanovnika, od čega 90,73 odsto (565.804) ima državljanstvo Crne Gore. - Zabilježeno je 240 pojava bez državljanstva - naveo je Kolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_446cbd8f2e79a712ef827d2302146fa6675d22154125ebefdad9a59ec7e3a344.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241015141020_446cbd8f2e79a712ef827d2302146fa6675d22154125ebefdad9a59ec7e3a344" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Ernad Kolić"> <figcaption>Ernad Kolić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Polna struktura koja ima državljanstvo Crne Gore pokazuje da su 50,4 odsto žene, a 49,6 odsto muškarci.&nbsp; - Kada posmatramo stanovništvo koje ima državljanstvo strane države, podaci pokazuju da je 54,4 odsto ženskog, a 45,6 odsto muškog pola - rekao je Kolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121040_26f5b39d7870f6b755a00ddbdf4442e7f018dd638525736e92f345cde4d7836d.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241015121040_26f5b39d7870f6b755a00ddbdf4442e7f018dd638525736e92f345cde4d7836d" data-rendition-name="original" width="1047" height="592" loading="lazy" alt="Državljanstvo strane države"> </figure>  Najviše stranih državljana ima iz Ruske Federacije - 13.550, dok je iz Srbije 13.031.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121040_b964350a64b9c75af4064754d4582d4b687df750f759424db95e2ae1317aed5b.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241015121040_b964350a64b9c75af4064754d4582d4b687df750f759424db95e2ae1317aed5b" data-rendition-name="original" width="1052" height="593" loading="lazy" alt="Državljanstvo strane države"> </figure>  Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović kazao je da prema konačnim rezultatima popisano je 623.633 osoba sa uobičajenim mjestom boravka u Crnoj Gori, kao i 44.017 građana koji imaju državljanstvo Crne Gore a na radu su, boravku ili školovanje u inostranstvu duže od godinu. - Ovo znači da je ukupno popisano 667.650 osoba, isključujući duplikate, osobe koje nijesu jedinice popisa, kao i strance koji imaju privremeni boravak i koji nemaju namjeru da borave u Crnoj Gori duže od godinu - naveo je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_f7deb2e30c5782069a1e70b700f9735dfeb79bed4141261152cc39f2ab711eb1.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241015141020_f7deb2e30c5782069a1e70b700f9735dfeb79bed4141261152cc39f2ab711eb1" data-rendition-name="original" width="1000" height="671" loading="lazy" alt="Miroslav Pejović"> <figcaption>Miroslav Pejović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Prema polu, kako je precizirao, u Crnoj Gori ima 306.807 muškaraca, dok je žena 316.826.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121012_b0ebf9d37aa2b7e02645dff97872591c4806c2d90a5d0b2b669e25f2654605e0.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20241015121012_b0ebf9d37aa2b7e02645dff97872591c4806c2d90a5d0b2b669e25f2654605e0" data-rendition-name="original" width="1048" height="582" loading="lazy" alt="Polna struktura popisa"> </figure>  Prosječna starost stanovništva iznosi 39,7 godina.&nbsp; - U ukupnom broju stanovnika sa uobičajenim mjestom boravka, 565.804 osobe imaju državljanstvo Crne Gore, što predstavlja 90,73 odsto. Državljanstvo Crne Gore i neke druge države ima 10.691 osoba ili 1,71 odsto. Stranih državljana koji imaju uobičajeno mjesto boravka u Crnoj Gori ima 46.878, što predstavlja 7,52 odsto - precizirao je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111016_1fd9774652a06abd1d67880ded7407b9569d29acebfa1437a0c5cbde4db2e149.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20241015111016_1fd9774652a06abd1d67880ded7407b9569d29acebfa1437a0c5cbde4db2e149" data-rendition-name="original" width="1048" height="587" loading="lazy" alt="Starosna struktura popisa"> </figure>  Građani su, podsjeća, dobili najbolji mogući način kontrole, odnosno da sami mogu biti provjeriti svoj popisni listić, što je prvi zabilježeni takav slučaj u statističkoj praksi u svijetu. - Uprava za statistiku je samo imala jedan cilj: Da proces zadrži u okvirima struke i profesije i mogu reći da smo u tome uspjeli. Ovo je najtransparentniji popis do sada, od pripremne faze, do faze implementacije, pa i do uvedenih kontrolnih mehanizama - istakao je Pejović. Proces provjere podataka pokazao je da su građani imali visok procenat povjerenja, s obzirom na to da je, prema njegovim riječima, mali procenat građana pristupio provjeri podataka. - Ovaj popis je definitivno postavio nove standarde kad je kontrola i transparentnost u pitanju. Pokazali smo zrelost ne samo statistike, nego i društva u cjelini - ocijenio je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_63cf684ba8a3d56ab49e4ae022f0f1aa3d21639c2b1da3b0663ac5197f2ed167.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20241015141020_63cf684ba8a3d56ab49e4ae022f0f1aa3d21639c2b1da3b0663ac5197f2ed167" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Milena Vukotić"> <figcaption>Milena Vukotić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Načelnica Odsjeka za demografiju u Zavodu za statistiku Milena Vukotić navela je da najmanji broj stanovnika ima Šavnik 1.569 stanovnika, a Podgorica najviše - 170.505 građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121016_93568c28589ef02595f88f729bf90c0166b08e0301951c0b88cbefcc3118912c.png" data-media-id="editor_11" data-image-id="20241015121016_93568c28589ef02595f88f729bf90c0166b08e0301951c0b88cbefcc3118912c" data-rendition-name="original" width="1050" height="582" loading="lazy" alt="Broj stanovnika Crne Gore"> </figure>  Vukotić je precizirala da je broj stanovnika u odnosu na popis iz 2011. porastao za 0,6 odsto. - Alarmantna je činjenica da je ovaj popis pokazao da se devet opština nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, dok smo u popisu 2011. imali samo jednu opštinu u ovom stadijumu - upozorila je Vukotić. Dodala je da se pored Plužina, koji se i 2011. nalazio u stadijumu najdublje demografske starosti, ovom stadijumu od podataka iz 2023. pripadaju i Andrijevica, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Cetinje, Žabljak, Pljevlja i Šavnik u kojima živi 10,07 odsto stanovništva Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111020_74a06f2dbac61922e809bd7a8b45398c7cb87928998566f17a7fd8bb7b6ae080.png" data-media-id="editor_12" data-image-id="20241015111020_74a06f2dbac61922e809bd7a8b45398c7cb87928998566f17a7fd8bb7b6ae080" data-rendition-name="original" width="1050" height="588" loading="lazy" alt="Stadijum demografske starosti"> </figure>  Ministar finansija Novica Vuković rekao je na konferenciji za medije, pored ostalog, da će sami podaci popisa biti od nemjerljivog značaja za donošenje planova, strategija i, u krajnjem, kreiranje politika koje su od nadležnosti resora na čijem je čelu. - Dobijeni podaci iz popisa treba da budu osnova za vođenje politika i strategija u svim sferama razvoja društvenog života i kreiranje politika razvoja države Crne Gore i, što je najvažnije, njenu integraciju u Evropsku uniju - istakao je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_b94c92d48e27fad99cbae1a0052d4a4b39820958975edb4bb7056593e902963a.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20241015141020_b94c92d48e27fad99cbae1a0052d4a4b39820958975edb4bb7056593e902963a" data-rendition-name="original" width="1000" height="652" loading="lazy" alt="Novica Vuković"> <figcaption>Novica Vuković (Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Uspjeli su, kako dodaje, profesionalno i po zakonu, poštujući međunarodne standarde, da u potpunosti ispoštuju sve, a sami proces popisa koštao je blizu šest miliona eura, tačnije 5.997.168,72 eura. <h2>Pitanja da se drže statistike</h2> Na pitanje novinara premijeru Milojku Spajiću, koji je bio gost na konferenciji za medije, da li će se pokrenuti pitanje da se srpski jezik uvede kao službeni, s obzirom na rezultate popisa koji pokazuju da više od 250.000 građani govori ovim jezikom, nije bilo odgovora. Moderatorka je zamolila da se drže pitanja isključivo koja se odnose na statistiku, ističući da su premijer i druge zvanice u svojstvu gostiju prisutni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141024_f3729dee6baceaf772546f4503144e0996d2841f4592603c0ab6676a8b13818a.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="20241015141024_f3729dee6baceaf772546f4503144e0996d2841f4592603c0ab6676a8b13818a" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Milojko Spajić na predstavljanju rezultata popisa"> <figcaption>Milojko Spajić na predstavljanju rezultata popisa(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Odgovarajući na pitanje o razlici u ukupnom broju stanovnika, odnosno to da smo imali preliminarni podatak da u Crnoj Gori živi 633.000 građana, a sada 623.000, Remiković je rekla da obrada podataka koja je rađena nakon unosa i prikupljenih podataka tokom obrade definiše se mjesto uobičajenog boravka za koje se može da se obradom utvrdi da je drugačije u odnosu na ono koje je definisano terenskim radom. - Preliminarni rezultati izvode se tokom terenskog rada, na papirnim upitnicima, i to tako što se na osnovu obrazaca spisak lica izvodi sumarno na osnovu broja domaćinstava. Taj sumar se prenosi u takzovani kontrolnik, to je sumar na nivou popisnog kruga, a on se zati prenosi u P9 obrazac, koji je sumar na nivou opštine. U kontrolniku imamo i određene šifre za prisutnost ili odsustnost građana i sve njih imamo kao popisnu kategoriju, ali je njihov status izveden isključivo iz pitanja na samoj popisnici. Različitost u preliminarnim i konačnim podacima nije ništa neuobičajeno - navela je ona.&nbsp; Na pitanje da li je izvodljiva kontrola podataka i nakon objave konačnih rezultata popisa, s obzirom na zahtjev opozicije, Pejović je odgovorio odrično. - Mi smo dali mogućnost građanima da u roku od sedam dana provjere svoje podatke, što je sasvim dovoljno, a vidjeli ste da je nakon gašenja softvera svega 20.000 osoba provjerilo svoje podatke. Vjerujem da je to veoma mala zainteresovanost i to pokazuje veliko povjerenje u sami proces - ocijenio je on. Na pitanje što znači podatak da se devet opština nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, Vukotić je rekla da je suština rada Monstata i statistike da se prepozna pojava na osnovu koje Vlada treba da donosi određene politike i strategije. - Mislim da je Vlada odlično primila k znanju ovu informacije, a naravno da očekujemo u narednom periodu i druge podatke koji će doprinijeti dubljoj analizi ove problematike - navela je ona.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kao Crnogorci se izjašnjava 41,12 odsto stanovništva, kao Srbi 32,93 odsto

Direktor Uprave za statistiku (Monstat) Miroslav Pejović kazao je da je sasvim dovoljan rok od sedam dana za korišćenje aplikacije za provjeru podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama koji su prikupljeni na popisu stanovništva, domaćinstava i stanova od 3. do 28. decembra prošle godine.
Kako je ranije najavljeno iz Monstata, građani će podatke prikupljene tokom popisa moći da provjere od danas putem linka: <a href="https://popis2023.monstat.org/" target="_blank">https://popis2023.monstat.org/</a>.
Pejović je na današnjoj sjednici Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova ponovio da će konačni rezultati biti objavljeni 15. oktobra, te da u Monstatu žele da priču o popisu uspješno zaokruže.
- Čuli smo od nekih opozicionih poslanika da period od sedam dana za provjeru podataka putem aplikacije neće biti dovoljan, ja kažem da hoće, a i nakon toga, ukoliko budemo imali starije građane koji nijesu dovoljno informatički pismeni, izaći ćemo u susret. Želimo uspješno da zaokružimo ovaj proces, tu smo da izađemo u susret svakom - rekao je Pejović.
On je konstatovao da preostaje obaveza članova privremenog skupštinskog Odbora da izvrše provjeru unešenog materijala, kako je precizirano sporazumom. Tražio je da se odrede predstavnici opozicije i nacionalnih savjeta i koliko je sjutra dostavi spisak onih koji će vršiti tu provjeru.
- Na tri odsto ste tražili ručno brojanje, na pet odsto ste tražili da provjerite vjerodostojnost unešenih podataka. Pa bih zamolio da nam sada malo olakšate. Vaše predstavnike ćemo ugostiti u Monstatu da se izvrši zahtijevana provjera, bilo ručno ili putem aplikacije koju smo pripremili za provjeru vjerodostojnosti podataka - rekao je Pejović.
Monstat je juče objavio Uputstvo za korišćenje aplikacije za provjeru etničko-kulturoloških karakteristika prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini.
Pokretanjem <a href="https://popis2023.monstat.org/">linka</a>, neophodno je unijeti podatke, a to su: statistički ID, odnosno devetocifarski broj sa naljepnice koja se nalazi na kopiji Upitnika za lice (P1) tj. Popisnice.
Nakon što softver pronađe jedinstveni devetocifreni cifarski broj, u sljedećem koraku je neophodno unijeti dodatne informacije, tačnije jedan od identifikacionih podataka sa samog zaglavlja Upitnika za lice (opštinu, ili popisni krug, ili redni broj stana ili redni broj lica).
Ukoliko se podaci o licu nalaze u bazi popisa, softver će na ekranu prikazati rezultate upita, odnosno kako se to lice izjasnilo na četiri pitanja o etničko kulturološkim karakteristikama.
Sesija će trajati 60 sekundi, pri čemu će građani moći da provjerite svoje podatke maksimalno do tri puta dnevno.
- Ukoliko softver iz nekog razloga ne prepozna podatke koje zadate kao upit, a nalaze se na kopiji vaše popisnice, molimo Vas da kontaktirate info centar Uprave za statistiku putem sljedećih brojeva telefona: 020 230 811 ili 068 851 500, kako bi u zajedničkoj komunikaciji otklonili eventualne poteškoće prilikom provjere podataka - kazao je Pejović.
Kopredsjedavajući Odbora Nikola Rakočević iz redova Demokratske partije socijalista najavio je da će imati još jednu sjednicu do objave rezultata popisa na kojoj će usvojiti izvještaj o radu ovog skupštinskog tijela.
 
&nbsp;

Tamara Klikovac

Pejović: Sedam dana dovoljno za provjeru podataka, ali smo spremni da izađemo u susret zahtjevima građana

Direktor Monstata Miroslav Pejović potvrdio je da će softver, putem koga će građani moći da provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama, biti dostupan od sjutra, od 11 sati, a sama provjera će trajati do 7. oktobra.
Monstat je pripremio <a href=" https://popis2023.monstat.org/">Uputstvo o korišćenju softvera</a>, koje je dostupno na n sajtu, na više jezika.
Pejović je objasnio da je pokretanjem linka, neophodno unijeti zahtijevane podatke, a to su: statistički ID, odnosno devetocifarski broj sa naljepnice koja se nalazi na kopiji Upitnika za lice (P1) tj. Popisnice. Nakon što softver pronađe jedinstveni devetocifarski broj, u sljedećem koraku je neophodno unijeti dodatne informacije, tačnije jedan od identifikacionih podataka sa samog zaglavlja Upitnika za lice (opštinu, ili popisni krug, &nbsp;ili redni broj stana ili redni broj lica).
- Ukoliko se podaci o licu nalaze u bazi popisa, softver će na ekranu prikazati rezultate upita, odnosno kako se to lice izjasnilo na 4 pitanja o etničko kulturološkim karakteristikama. Sama sesija će trajati 60 sekundi, pri čemu ćete moći da provjerite svoje podatke maksimalno do tri puta dnevno - pojasnio je Pejović.
Ukoliko softver iz nekog razloga ne prepozna podatke koje zadate kao upit, a nalaze se na kopiji popisnice, Pejović upućuje građane da kontaktiraju info centar Uprave za statistiku putem brojeva telefona: 020 230 811 ili 068 851 500, kako bi u zajedničkoj komunikaciji otklonili eventualne poteškoće prilikom provjere podataka.&nbsp;
Pejović je najavio i da će Popis poljoprivrede, najobimnije i najkompleksnije istraživanje u oblasti statistike poljoprivrede, početi sjutra i trajaće do 1.decembra.
- Cilj sprovođenja Popisa poljoprivrede je da se obezbijede međunarodno uporedivi podaci kako za dalja unapređenja zvanične statistike u oblasti poljoprivrede, tako i podaci od značaja za kreiranje politika, u smislu kreiranja održive agrarne politike. Važno je napomenuti, da naši građani daju tačne i precizne podatke jer je isključivo na osnovu kvalitetnih podataka moguće donositi kvalitetne odluke - poručio je Pejović.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Pejović pojasnio kako koristiti softver i najavio početak popisa poljoprivrede

Italijansko tijelo za zaštitu tržišnog takmičenja propisalo je kaznu od 256 miliona eura irskom avioprevozniku Ryanairu, navodeći da je ta kompanija primjenjivala kompleksnu strategiju kojom je otežavala putničkim agencijama kupovinu karata za njene letove.
Prema navodima italijanskog nadzornog tijela, avioprjevoznik je od aprila 2023. do aprila ove godine zloupotrebljavao svoj dominantni položaj na tržištu, jer je značajno otežao spoljnim pružaocima usluga, poput putničkih agencija, kupovinu karata za svoje letove, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Iz Ryanaira su odmah najavili da namjeravaju da ulože žalbu na odluku.
Istraga je otkrila da je Ryanair krajem 2022. počeo da razmatra načine na koje može ometati rad putničkih agencija i onemogućiti im rezervacije letova, navodi se u saopštenju nadzornog tijela.
- Kompleksne mjere kompanija je primjenjivala od aprila 2023. godine, a njihovom primjenom avioprevoznik je "zloupotrebljavao značajnu tržišnu moć - navodi regulator.
Primjera radi, Ryanair je otežavao i sprječavao kombiniranje svojih letova s letovima drugih avioprevoznika i blokirao police osiguranja drugih pružalaca.
U aprilu je Ryanair ponovo uspostavio određene komponente svoga sistema za rezervacije, čime bi, prema navodima nadzornog tijela, trebalo da omogući "stvarno tržišno takmičenje", budu li one ispravno primijenjene.
Ryanair je odluku nazvao "bizarnom", pozivajući se na odluku milanskog suda prema kojoj je, kako je naveo avioprevoznik, potvrđen njegov poslovni model.

Italija propisala Ryanairu kaznu od 256 miliona eura

Saobraća se po pretežno mokrim kolovozima i uz mjestimično smanjenu vidljivost. Skrećemo pažnju na moguće sitnije odrone a na putevima sa sanacionim radovima na povremene obustave ili ograničenja. Savjetuje se oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG).
U vremenskom periodu od 15.11. 2025. godine do 01.04. 2026. godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovinana snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine .
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od do 11 od 13 do 16 sati.
U periodu od 16.12. 2025. godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 8 do 14 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremena totalna obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u vremenskim intervalima od 7 do9 i od 12 do 14 časova.&nbsp;
Za period od 01.12. 2025. do 30.12. 2025. odobrava se totalna obustava saobraćaja od 8 do 12 i od 13 do 16.30 časova zbog izvođenja radova na reg.putu R-30 dionica Petnjica-Bioča potez Bioča-Lješnica.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ od 10.11. 2025. godine vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilose18 saobraćajnih nezgoda u kojimaje 1osobazadobila teže, a 12 osoba lake povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Putevi mokri, na pojedinim djelovima mogući sitniji odroni

Pljevlja ulaze u novu razvojnu fazu. Ulaganja u infrastrukturu, energetiku, zdravstvo i nova radna mjesta stavljaju ovaj grad u sam vrh državnih prioriteta - poručeno je sa sjednice Savjeta za pravednu tranziciju Crne Gore koja je, na inicijativu ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića, održana u Pljevljima.
Ministar Šahmanović poručio je da Crna Gora odlučno sprovodi energetsku tranziciju, ali na način koji je pravedan i usmjeren na ljude i lokalne zajednice.
- Pljevlja nijesu samo dio energetske tranzicije, Pljevlja su njen centar. Zato će ovaj grad biti na samom vrhu naših razvojnih i investicionih prioriteta tokom 2026. godine, ali i u godinama koje su pred nama - naglasio je Šahmanović.
Tokom sjednice vođena je konstruktivna i sadržajna diskusija, kojoj su svojim sugestijama i komentarima doprinijele ministrke Anđela Jakšić Stojanović i Naida Nišić, sa ciljem što bolje koordinacije među institucijama i kreiranja kvalitetnog modela i jasnog pravca djelovanja u procesu pravedne tranzicije.
Ministar je podsjetio da su već pokrenuti ključni reformski i investicioni procesi, na prvom mjestu usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, donošenje Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora i pokretanje prve aukcije za obnovljive izvore energije u Crnoj Gori.
Sjednici Savjeta prisustvovali su i predstavnici međunarodnih organizacija, partnera Crne Gore u ovom složenom procesu. U radu Savjeta učestvovala je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, sa saradnicima, dok se putem on line formata u diskusiju uključio i šef kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru, Cristopher Sheldon, potvrđujući snažnu međunarodnu podršku procesu pravedne tranzicije u Crnoj Gori. Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković predstavio je Plan transformacije ovog preduzeća u kontekstu pravedne tranzicije.
Na sjednici je usvojen Okvir Mape puta pravedne tranzicije Crne Gore, sa akcionim planom i programima obuka i prekvalifikacija za period 2025–2027, posebno usmjerenim na region uglja Pljevlja, kao i koncept za dalju izradu Nacionalnog plana pravedne tranzicije uz podršku Svjetske banke.
Poseban fokus bio je na konkretnim projektima koji direktno utiču na život građana Pljevalja, od programa energetske efikasnosti, unapređenja vodosnabdijevanja i grijanja, do izgradnje nove Opšte bolnice i ulaganja u putnu, obrazovnu, sportsku i rekreativnu infrastrukturu.
Najavljeno je i da su za 2026. godinu planirani veliki putni projekti vrijedni preko 40 miliona eura.
Sjednica Savjeta završena je jasnom porukom ministra Šahmanovića da će Ministarstvo energetike i rudarstva, u saradnji sa međunarodnim partnerima i lokalnom zajednicom, u kontinuitetu ulagati u Pljevlja.
- Naša obaveza je da energetska tranzicija Pljevljima donese nova radna mjesta, bolju infrastrukturu i sigurniju budućnost. To nije kratkoročni projekat, to je dugoročna državna politika - zaključio je Šahmanović.

Pljevlja u fokusu pravedne energetske tranzicije

Nacrt izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je prošle sedmice stigao u crnogorski parlament kao prijedlog izvršne vlasti za razmatranje po hitnom postupku, biće usaglašen sa stavovima zvaničnog Brisela, rečeno je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vlada-ce-izmjene-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-usaglasiti-sa-misljenjem-zvanicnog-brisela" target="_blank">Pobjedi</a> iz Vlade Crne Gore, te precizirano kako je u toku intenzivna komunikacija tim povodom.
To bi mogla biti naznaka da Zakonodavni odbor neće razmatrati ovaj akt na sjutrašnjem nastavku 111. sjednice, na čijem su dnevnom redu i sporne izmjene pravnog akta veoma važnog za Poglavlje 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji, ali i za Crnu Goru uopšte.
<h2>Stavovi</h2>
Pobjeda je u petak objavila kako su se na dnevnom redu Sedme sjednice jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, koja je počela prošle sedmice, ponovo našle kontroverzne izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima. U odnosu na verziju koju su ranije ove godine predložile Demokrate, a čiji je Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, novi prijedlozi se razlikuju samo u neznatnim detaljima, ali ih je kao predlagač potpisao premijer Milojko Spajić.
Brojne kritike civilnog sektora i evropskih institucija upravo zbog spornih rješenja o načinu reorganizacije i zapošljavanja koja su se našla u prvobitnom (stranačkom) prijedlogu, krajem jula su imale za posljedicu povlačenje prijedloga sa dnevnog reda parlamenta u posljednjem trenutku.
Nakon što su nove izmjene započele svoj izuzetno kratak put kroz skupštinske odbore, iz Delegacije EU u Crnoj Gori je za naš list rečeno kako je revidirana verzija Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena Evropskoj komisiji.
- Trenutno je u fazi procjene od strane nadležnih službi Komisije. EK će u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na Nacrt izmjena Zakona. Uopšteno govoreći, Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama, kao i da postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona - ukazali su iz Delegacije EU.
Akcija za ljudska prava (HRA) pisala je, zatim, EK ukazujući na predložene sporne izmjene „posebno u odnosu na ljudska prava policijskih službenika i rizik od politizacije policije“.
- EK je podsjetila da je vladavina prava temeljna vrijednost EU i naglasila da se sve izmjene Zakona moraju uskladiti sa pravom EU i međunarodnim standardima. Posebno je značajno to što je Evropska komisija ukazala na potrebu postojanja „odgovarajućih proceduralnih garancija radi sprečavanja neprimjerenog političkog uticaja u organima za sprovođenje zakona“, čime se direktno potvrđuje suština zabrinutosti na koje je HRA ukazala - rečeno je iz ove crnogorske NVO.
Za njih je posebno značajno što su izmjene zakona „trenutno predmet procjene nadležnih službi Komisije u cilju provjere usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima“.
- Ovakva formulacija jasno ukazuje da predložena zakonska rješenja nijesu unaprijed prihvaćena i da će tek biti ocijenjena u odnosu na zaštitu ljudskih prava, institucionalne nezavisnosti policije i zabrane političkog uticaja - rečeno je iz HRA.
Ova NVO je zato upozorila da bi usvajanje zakonskog rješenja koje bi omogućilo „proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole“, predstavljalo „ozbiljno nazadovanje u oblasti vladavine prava“, što bi moglo imati negativne posljedice po proces evropskih integracija.
- Zbog toga očekujemo da Vlada Crne Gore povuče Prijedlog zakona iz skupštinske procedure do dobijanja mišljenja Evropske komisije, kako je ranije i obećano - pozvala je HRA.
Povodom stavova EK i dijela crnogorskog civilnog sektora, Pobjeda je juče uputila direktno pitanje Vladi Crne Gore da li će povući sporni prijedlog iz skupštinske procedure sve dok ne stigne mišljenje evropskih institucija.
- Vlada Crne Gore je u intenzivnoj komunikaciji sa Briselom u vezi sa predlogom izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima kako bi sve bilo usaglašeno - zvanično je rečeno Pobjedi.
<h2>Nove reakcije</h2>
Udruženje pravnika Crne Gore juče se pridružilo zahtjevu HRA i drugih NVO da se obustavi dalja procedura o usvajanju pomenutih izmjena Zakona, a povodom stavova koji su izneseni iz EK.
Iz ove stručne asocijacije su podsjetili kako je njihov Upravni odbor još prvom prilikom, u julu ove godine, „izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja EK pristupi izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima“. Kako su precizirali, o tome, kao i o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima, upoznali su i šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera.
- Ponavljamo stav da usvajanje zakona koji omogućava proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole nije saglasno proklamovanom ustavnom principu vladavine prava, stvara pravnu nesigurnost i nije dio proklamovane EU agende. Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika još jednom upozorava na opasnost „ishitrenih zakonodavnih intervencija“ koje mogu ozbilno narušiti osnovne ustavne principe i zaštićena ljudska prava, te očekuje da predstavnici zakonodavne vlasti uvaže, po ovom pitanju, javno izraženi apel stručne javnosti, nevladinih organizacija i relevantih međunarodnih adresa - zaključuje se u saopštenju ove asocijacije.
Podsjećamo, izmjene će omogućiti lakše zapošljavanje i otpuštanje, i to samo na osnovu odluke vrha MUP-a, konkretno - ministra Šaranovića. U prijedlogu je iznesen stav da, umjesto što ovakvo zakonsko rješenje „predstavlja povod za zabrinutost“, izmjene koje se nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih par mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“.
- Navedene izmjene i dopune nijesu usklađivane sa primarnim i sekundarnim izvorima prava Evropske unije - navode odmah nakon toga.
Među ključnim novinama je određivanje podobnosti za zapošljavanje u MUP-u i UP-u, koje će biti povjereno posebnoj Komisiji za provjeru bezbjednosnih smetnji koju formira direktno ministar (do daljnjeg – Šaranović).
- Najvažniji funkcionalni pomak odnosi se na to da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sada predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima, u kojima su moguće i brojne procesne zloupotrebe, koje idu u pravcu izbjegavanja odgovornosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je do sada bio slučaj - navedeno je u predlogu izmjena Zakona.
S ozbirom na to da je stav evropskih institucija da „Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama“, ali i da „postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona“, predloženi novi zakonski okvir teško da će zadovoljiti te kriterijume.
<h2>USSCG: Prostor za zloupotrebe i kršenje ljudskih prava</h2>
Da su predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima sporne i za one na koje će se to ubuduće odnositi, stav je Unije slobodnih sindikata Crne Gore. U saopštenju su podržali isti stav Nezavisnog sindikata policije Crne Gore, koji zahtijeva od Vlade da se sporni zakonski akt povuče iz procedure.
- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji može da ih zadesi svakog dana. Potpuno je jasno da bi u situaciji stalnog straha za posao službenici bili vrlo zavisni od dobre volje poslodavca, podložni manipulaciji svake vrste, ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što bi značajno uticalo na kvalitet njihovog rada - naveli su iz USSCG.
Dalje su ukazali da „predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava“.
- Time se omogućava i da se partijska čistka policije maskira kao zakonit „veting“... Poštovanje prezumpcije nevinosti, prava na odbranu, prava na pravično suđenje i konačno prava na pravni lijek su osnovni elementi svakog demokratskog i transparentnog postupka kojim se utvrđuje nečija odgovornost, ali su svi oni poništeni ovim prijedlogom Vlade - stoji na kraju saopštenja USSCG.

Vlada će izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima usaglasiti sa mišljenjem zvaničnog Brisela

Četvoro pravnih stručnjaka Ujedinjenih nacija u srijedu je osudilo američku pomorsku blokadu Venecuele, ocijenivši je kao nezakonitu oružanu agresiju, te uputilo poziv Kongresu Sjedinjenih Američkih Država da hitno interveniše. Sjedinjene Američke Države rasporedile su svoje snage na Karibima i nedavno presrele nekoliko naftnih tankera u okviru pomorske blokade venecuelanskih plovila za koja tvrde da su pod sankcijama.
- Ne postoji pravo na nametanje unilateralnih sankcija putem oružane blokade- naveli su stručnjaci UN-a u zajedničkom saopštenju. Dodali su da takva blokada predstavlja zabranjenu upotrebu vojne sile protiv druge države, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Istakli su da je riječ o toliko ozbiljnoj primjeni sile da je ona jasno prepoznata i kao nezakonita oružana agresija prema definiciji agresije Generalne skupštine iz 1974. godine.
<h4>Poziv Kongresu SAD-a na hitnu intervenciju</h4>
Kao takva, ona predstavlja oružani napad u smislu člana 51 Povelje UN-a, što u načelu daje državi žrtvi pravo na samoobranu. Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke države, za finansiranje „narkoterorizma, krijumčarenja ljudi, ubistava i otmica“.
Karakas odbacuje optužbe o umiješanosti u krijumčarenje droge i tvrdi da Vašington pokušava da svrgne predsjednika Nikolasa Madura kako bi preuzeo kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje su najveće na svijetu.
<h4>Desetine napada i više od 100 poginulih</h4>
Američke snage su od septembra izvele desetine vazdušnih napada na brodove za koje Vašington tvrdi — bez iznošenja dokaza — da su prevozili drogu. U tim napadima poginulo je više od 100 osoba. „Ta ubistva predstavljaju kršenje prava na život. Neophodno ih je istražiti i odgovorne privesti pravdi“, poručili su stručnjaci.
- U međuvremenu, američki Kongres bi trebalo da interveniše kako bi spriječio dalje napade i ukinuo blokadu- dodali su. Takođe su pozvali druge države da preduzmu mjere radi zaustavljanja blokade i nezakonitih ubistava, te da doprinesu procesuiranju odgovornih.
<h4>Ko su stručnjaci koji stoje iza saopštenja</h4>
Saopštenje su potpisali Ben Saul, specijalni izvjestilac za zaštitu ljudskih prava u borbi protiv terorizma, Džordž Katruagalos, stručnjak za unapređenje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka, Surja Deva, stručnjak za pravo na razvoj, i Đina Romero, specijalna izvjestiteljka za pravo na slobodno okupljanje i udruživanje.
Riječ je o nezavisnim stručnjacima koje je Savjet UN-a za ljudska prava ovlastio da iznesu svoje nalaze, ali oni ne govore u ime samih Ujedinjenih nacija. Venecuela je u utorak, nakon što je zatražila vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti, u sjedištu UN-a u Njujorku optužila Vašington za, kako je navela, „najveću iznudu u našoj istoriji“.

Pravnici UN-a upozoravaju: Američka pomorska blokada Venezuele je nezakonita oružana agresija

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Krenuli su na Državni arhiv! Na depo memorije jednog naroda, jedne kulture i jedne tradicije. Naše tradicije! Rukopis je isti: "volonteri i đaci u plemenitoj misiji" umjesto "trojanski konj u brisanju jednog identiteta". Sto puta viđen scenario vještine manipulacije. Tako je iz "Ne damo svetinje" i "Desila se sloboda" došlo je do "Veseli se, srpski rode" i "Kukaju Turci, leleču bule"!
Istovremeno, DF stavlja “šapu” na još jednu kapitalnu crnogorsku instituciju kulture Nacionalnu biblioteku “Đurđe Crnojević". Umjesto žene-stručnjaka, koja je decenije provela u toj biblioteci, postavljen je čovjek koji se zalaže za rušenje Mauzoleja na Lovćenu!
DF je takođe preuzeo KIC “Budo Tomović”, a još od ranije i Narodnu biblioteku “Radosav Ljumović”. Tako smo došli do toga da na Cetinju i Podgorici kulturom vedre i oblače oni koji su Bećiru Vukoviću dali nacionalnu penziju, Trinaestojulsku nagradu i 14 i po hiljada eura u kešu.
Ima li kraja ovoj destrukciji nacionalnog bića Crnogoraca? Šta u ovoj stvari radi premijer? Jesu li i ovo seoske tema za njega?
Kome do sad sve nije jasno ili ga ne zanima ili je glup! Ukoliko opet, mi građani ne stanemo na put ovoj besprizornoj akciji okupacije naše istorije i kulture, to neće niko drugi uraditi. Jer da se proteklih mjeseci mi ne pobunismo, ne bi se orila naša himna i gromoglasno NE MOŽE ni 8. jula ispod Vile Gorica, niti za 13. jul na Gorici, niti 19. decembra na Gorici, niti bilo đe drugo đe je bilo nužno da se bude!
I sad imamo izbor. Sjedjeti skrštenih ruku, čekajući da u EU uđemo kao neko zaostalo selo bez autentične kulture ili da uđemo kao GRAĐANI sa kičmom, stavom i dostojanstvom i sviješću o sebi! Ima li Crna Gora danas svijest Vinstona Čerčila? Razumije li Crna Gora da odbraniti kulturu znači odbraniti državu? Ja mislim da se ta svijest rodila ili da se makar probudila!
I zato, naš naredni zadatak je odbraniti Državni arhiv! Odbraniti ga po svaku cijenu od falsifikovanja, brisanja, krađe! U nedjeljama koje dolaze, nema važnijeg cilja! Mi moramo uraditi sve, što god bilo legitimnim putem potrebno, da arhiv ODBRANIMO!
Moramo poručiti tim beskrupuloznim lopovima tuđih baština opet, i opet, i koliko god treba puta: No pasaran!

Tag: miroslav-pejovic