U Crnoj Gori se 256.436 osoba izjasnilo kao Crnogorci, 205.370 kao Srbi, 58.956 kao Bošnjaci, 30.978 kao Albanci, 12.824 kao Rusi, dok su se 10.162 osobe izjasnilo kao muslimani - kazala je pomoćnica direktora Uprave za statistiku Snežana Remiković na konferenciji za novinare na kojoj se predstavljaju konačni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova. Procentualno, kako je navela, to znači da se 41,12 odsto stanovništvo izjašnjava kao Crnogorci, 32,93 odsto kao Srbi, kao Bošnjaci 9,45 odsto, kao Albanci 4,97 odsto, kao Rusi 2,06 odsto, a kao muslimani 1,63 odsto. Remiković je navela da se o ovom pitanju nije izjasnilo 17.907 građana, odnosno 2,88 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111024_74bc6c653850cb936dbbdbf734f57b9df42a8bd223175da1293ab713c143899f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015111024_74bc6c653850cb936dbbdbf734f57b9df42a8bd223175da1293ab713c143899f" data-rendition-name="original" width="1090" height="626" loading="lazy" alt="popis"> </figure>  Kako je precizirala govoreći o vjerskoj strukturi, na popisu su 443.394 građana kazalo da su pravoslavne vjere, 124.668 islamske vjere, 20.408 katoličke, dok je 14.260 osoba izjavilo da su ateisti. O ovom pitanju nisu željela da se izjasne 13.093 građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_d2555ba9db849752ec80ea855f2dd8a9af000f3e64fde49e85396d0b7e9cbfa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015141020_d2555ba9db849752ec80ea855f2dd8a9af000f3e64fde49e85396d0b7e9cbfa2" data-rendition-name="original" width="1000" height="652" loading="lazy" alt="Snežana Remiković"> <figcaption>Snežana Remiković (Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Kada se govori o maternjem jeziku, rezultati popisa pokazuju da je srpski jezik maternji za 43,18 odsto stanovništva (269.307 građana), crnogorski za 34,52 odsto (215.299 građana), bosanski za 6,97 odsto (43.470 građana), albanski je maternji za 5,25 odsto (32.725 građana), ruski jezik za 2,36 odsto (14.731 građanin), srpskohrvatski za 2,08 odsto (12.999 građana), dok 1,71 odsto nije željelo da se izjasni (10.691 građanin).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111024_c37680f9b04a929d4fef0104375e4f05e63fabc83a195e047eef1fcd402065c2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015111024_c37680f9b04a929d4fef0104375e4f05e63fabc83a195e047eef1fcd402065c2" data-rendition-name="original" width="1102" height="617" loading="lazy" alt="jezik popis"> </figure>  Kada se govori o jeziku kojim građani uobičajeno govore, kako je navela Remiković, podaci pokazuju da se od ukupnog broja stanovnika njih 43,52 odsto (271.422 osobe) uobičajeno govori srpskim jezikom, crnogorskim jezikom uobičajeno govori 36,23 odsto (225.956 osoba), bosanskim 6,68 odsto (41.636 osoba), albanskim 4,49 odsto (27.979 osoba), ruskim 2,21 odsto (13.783) i srpskohrvatskim 1,51 odsto (9.421 osoba). O ovom pitanju nije željelo da se izjasni 1,78 odsto stanovništva (11.176 osoba).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121032_5c298284092d2745a686dc34f0db95395f2ec00fc3accb1224dc50bf120a3ea9.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015121032_5c298284092d2745a686dc34f0db95395f2ec00fc3accb1224dc50bf120a3ea9" data-rendition-name="original" width="1047" height="587" loading="lazy" alt="Jezik kojim se uobičajeno govori"> </figure>  Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Monstata Ernad Kolić kazao je da prema podacima popisa u Crnoj Gori živi 623.633 stanovnika, od čega 90,73 odsto (565.804) ima državljanstvo Crne Gore. - Zabilježeno je 240 pojava bez državljanstva - naveo je Kolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_446cbd8f2e79a712ef827d2302146fa6675d22154125ebefdad9a59ec7e3a344.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241015141020_446cbd8f2e79a712ef827d2302146fa6675d22154125ebefdad9a59ec7e3a344" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Ernad Kolić"> <figcaption>Ernad Kolić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Polna struktura koja ima državljanstvo Crne Gore pokazuje da su 50,4 odsto žene, a 49,6 odsto muškarci.&nbsp; - Kada posmatramo stanovništvo koje ima državljanstvo strane države, podaci pokazuju da je 54,4 odsto ženskog, a 45,6 odsto muškog pola - rekao je Kolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121040_26f5b39d7870f6b755a00ddbdf4442e7f018dd638525736e92f345cde4d7836d.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241015121040_26f5b39d7870f6b755a00ddbdf4442e7f018dd638525736e92f345cde4d7836d" data-rendition-name="original" width="1047" height="592" loading="lazy" alt="Državljanstvo strane države"> </figure>  Najviše stranih državljana ima iz Ruske Federacije - 13.550, dok je iz Srbije 13.031.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121040_b964350a64b9c75af4064754d4582d4b687df750f759424db95e2ae1317aed5b.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241015121040_b964350a64b9c75af4064754d4582d4b687df750f759424db95e2ae1317aed5b" data-rendition-name="original" width="1052" height="593" loading="lazy" alt="Državljanstvo strane države"> </figure>  Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović kazao je da prema konačnim rezultatima popisano je 623.633 osoba sa uobičajenim mjestom boravka u Crnoj Gori, kao i 44.017 građana koji imaju državljanstvo Crne Gore a na radu su, boravku ili školovanje u inostranstvu duže od godinu. - Ovo znači da je ukupno popisano 667.650 osoba, isključujući duplikate, osobe koje nijesu jedinice popisa, kao i strance koji imaju privremeni boravak i koji nemaju namjeru da borave u Crnoj Gori duže od godinu - naveo je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_f7deb2e30c5782069a1e70b700f9735dfeb79bed4141261152cc39f2ab711eb1.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241015141020_f7deb2e30c5782069a1e70b700f9735dfeb79bed4141261152cc39f2ab711eb1" data-rendition-name="original" width="1000" height="671" loading="lazy" alt="Miroslav Pejović"> <figcaption>Miroslav Pejović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Prema polu, kako je precizirao, u Crnoj Gori ima 306.807 muškaraca, dok je žena 316.826.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121012_b0ebf9d37aa2b7e02645dff97872591c4806c2d90a5d0b2b669e25f2654605e0.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20241015121012_b0ebf9d37aa2b7e02645dff97872591c4806c2d90a5d0b2b669e25f2654605e0" data-rendition-name="original" width="1048" height="582" loading="lazy" alt="Polna struktura popisa"> </figure>  Prosječna starost stanovništva iznosi 39,7 godina.&nbsp; - U ukupnom broju stanovnika sa uobičajenim mjestom boravka, 565.804 osobe imaju državljanstvo Crne Gore, što predstavlja 90,73 odsto. Državljanstvo Crne Gore i neke druge države ima 10.691 osoba ili 1,71 odsto. Stranih državljana koji imaju uobičajeno mjesto boravka u Crnoj Gori ima 46.878, što predstavlja 7,52 odsto - precizirao je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111016_1fd9774652a06abd1d67880ded7407b9569d29acebfa1437a0c5cbde4db2e149.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20241015111016_1fd9774652a06abd1d67880ded7407b9569d29acebfa1437a0c5cbde4db2e149" data-rendition-name="original" width="1048" height="587" loading="lazy" alt="Starosna struktura popisa"> </figure>  Građani su, podsjeća, dobili najbolji mogući način kontrole, odnosno da sami mogu biti provjeriti svoj popisni listić, što je prvi zabilježeni takav slučaj u statističkoj praksi u svijetu. - Uprava za statistiku je samo imala jedan cilj: Da proces zadrži u okvirima struke i profesije i mogu reći da smo u tome uspjeli. Ovo je najtransparentniji popis do sada, od pripremne faze, do faze implementacije, pa i do uvedenih kontrolnih mehanizama - istakao je Pejović. Proces provjere podataka pokazao je da su građani imali visok procenat povjerenja, s obzirom na to da je, prema njegovim riječima, mali procenat građana pristupio provjeri podataka. - Ovaj popis je definitivno postavio nove standarde kad je kontrola i transparentnost u pitanju. Pokazali smo zrelost ne samo statistike, nego i društva u cjelini - ocijenio je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_63cf684ba8a3d56ab49e4ae022f0f1aa3d21639c2b1da3b0663ac5197f2ed167.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20241015141020_63cf684ba8a3d56ab49e4ae022f0f1aa3d21639c2b1da3b0663ac5197f2ed167" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Milena Vukotić"> <figcaption>Milena Vukotić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Načelnica Odsjeka za demografiju u Zavodu za statistiku Milena Vukotić navela je da najmanji broj stanovnika ima Šavnik 1.569 stanovnika, a Podgorica najviše - 170.505 građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121016_93568c28589ef02595f88f729bf90c0166b08e0301951c0b88cbefcc3118912c.png" data-media-id="editor_11" data-image-id="20241015121016_93568c28589ef02595f88f729bf90c0166b08e0301951c0b88cbefcc3118912c" data-rendition-name="original" width="1050" height="582" loading="lazy" alt="Broj stanovnika Crne Gore"> </figure>  Vukotić je precizirala da je broj stanovnika u odnosu na popis iz 2011. porastao za 0,6 odsto. - Alarmantna je činjenica da je ovaj popis pokazao da se devet opština nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, dok smo u popisu 2011. imali samo jednu opštinu u ovom stadijumu - upozorila je Vukotić. Dodala je da se pored Plužina, koji se i 2011. nalazio u stadijumu najdublje demografske starosti, ovom stadijumu od podataka iz 2023. pripadaju i Andrijevica, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Cetinje, Žabljak, Pljevlja i Šavnik u kojima živi 10,07 odsto stanovništva Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111020_74a06f2dbac61922e809bd7a8b45398c7cb87928998566f17a7fd8bb7b6ae080.png" data-media-id="editor_12" data-image-id="20241015111020_74a06f2dbac61922e809bd7a8b45398c7cb87928998566f17a7fd8bb7b6ae080" data-rendition-name="original" width="1050" height="588" loading="lazy" alt="Stadijum demografske starosti"> </figure>  Ministar finansija Novica Vuković rekao je na konferenciji za medije, pored ostalog, da će sami podaci popisa biti od nemjerljivog značaja za donošenje planova, strategija i, u krajnjem, kreiranje politika koje su od nadležnosti resora na čijem je čelu. - Dobijeni podaci iz popisa treba da budu osnova za vođenje politika i strategija u svim sferama razvoja društvenog života i kreiranje politika razvoja države Crne Gore i, što je najvažnije, njenu integraciju u Evropsku uniju - istakao je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_b94c92d48e27fad99cbae1a0052d4a4b39820958975edb4bb7056593e902963a.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20241015141020_b94c92d48e27fad99cbae1a0052d4a4b39820958975edb4bb7056593e902963a" data-rendition-name="original" width="1000" height="652" loading="lazy" alt="Novica Vuković"> <figcaption>Novica Vuković (Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Uspjeli su, kako dodaje, profesionalno i po zakonu, poštujući međunarodne standarde, da u potpunosti ispoštuju sve, a sami proces popisa koštao je blizu šest miliona eura, tačnije 5.997.168,72 eura. <h2>Pitanja da se drže statistike</h2> Na pitanje novinara premijeru Milojku Spajiću, koji je bio gost na konferenciji za medije, da li će se pokrenuti pitanje da se srpski jezik uvede kao službeni, s obzirom na rezultate popisa koji pokazuju da više od 250.000 građani govori ovim jezikom, nije bilo odgovora. Moderatorka je zamolila da se drže pitanja isključivo koja se odnose na statistiku, ističući da su premijer i druge zvanice u svojstvu gostiju prisutni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141024_f3729dee6baceaf772546f4503144e0996d2841f4592603c0ab6676a8b13818a.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="20241015141024_f3729dee6baceaf772546f4503144e0996d2841f4592603c0ab6676a8b13818a" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Milojko Spajić na predstavljanju rezultata popisa"> <figcaption>Milojko Spajić na predstavljanju rezultata popisa(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Odgovarajući na pitanje o razlici u ukupnom broju stanovnika, odnosno to da smo imali preliminarni podatak da u Crnoj Gori živi 633.000 građana, a sada 623.000, Remiković je rekla da obrada podataka koja je rađena nakon unosa i prikupljenih podataka tokom obrade definiše se mjesto uobičajenog boravka za koje se može da se obradom utvrdi da je drugačije u odnosu na ono koje je definisano terenskim radom. - Preliminarni rezultati izvode se tokom terenskog rada, na papirnim upitnicima, i to tako što se na osnovu obrazaca spisak lica izvodi sumarno na osnovu broja domaćinstava. Taj sumar se prenosi u takzovani kontrolnik, to je sumar na nivou popisnog kruga, a on se zati prenosi u P9 obrazac, koji je sumar na nivou opštine. U kontrolniku imamo i određene šifre za prisutnost ili odsustnost građana i sve njih imamo kao popisnu kategoriju, ali je njihov status izveden isključivo iz pitanja na samoj popisnici. Različitost u preliminarnim i konačnim podacima nije ništa neuobičajeno - navela je ona.&nbsp; Na pitanje da li je izvodljiva kontrola podataka i nakon objave konačnih rezultata popisa, s obzirom na zahtjev opozicije, Pejović je odgovorio odrično. - Mi smo dali mogućnost građanima da u roku od sedam dana provjere svoje podatke, što je sasvim dovoljno, a vidjeli ste da je nakon gašenja softvera svega 20.000 osoba provjerilo svoje podatke. Vjerujem da je to veoma mala zainteresovanost i to pokazuje veliko povjerenje u sami proces - ocijenio je on. Na pitanje što znači podatak da se devet opština nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, Vukotić je rekla da je suština rada Monstata i statistike da se prepozna pojava na osnovu koje Vlada treba da donosi određene politike i strategije. - Mislim da je Vlada odlično primila k znanju ovu informacije, a naravno da očekujemo u narednom periodu i druge podatke koji će doprinijeti dubljoj analizi ove problematike - navela je ona.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kao Crnogorci se izjašnjava 41,12 odsto stanovništva, kao Srbi 32,93 odsto

Direktor Uprave za statistiku (Monstat) Miroslav Pejović kazao je da je sasvim dovoljan rok od sedam dana za korišćenje aplikacije za provjeru podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama koji su prikupljeni na popisu stanovništva, domaćinstava i stanova od 3. do 28. decembra prošle godine.
Kako je ranije najavljeno iz Monstata, građani će podatke prikupljene tokom popisa moći da provjere od danas putem linka: <a href="https://popis2023.monstat.org/" target="_blank">https://popis2023.monstat.org/</a>.
Pejović je na današnjoj sjednici Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova ponovio da će konačni rezultati biti objavljeni 15. oktobra, te da u Monstatu žele da priču o popisu uspješno zaokruže.
- Čuli smo od nekih opozicionih poslanika da period od sedam dana za provjeru podataka putem aplikacije neće biti dovoljan, ja kažem da hoće, a i nakon toga, ukoliko budemo imali starije građane koji nijesu dovoljno informatički pismeni, izaći ćemo u susret. Želimo uspješno da zaokružimo ovaj proces, tu smo da izađemo u susret svakom - rekao je Pejović.
On je konstatovao da preostaje obaveza članova privremenog skupštinskog Odbora da izvrše provjeru unešenog materijala, kako je precizirano sporazumom. Tražio je da se odrede predstavnici opozicije i nacionalnih savjeta i koliko je sjutra dostavi spisak onih koji će vršiti tu provjeru.
- Na tri odsto ste tražili ručno brojanje, na pet odsto ste tražili da provjerite vjerodostojnost unešenih podataka. Pa bih zamolio da nam sada malo olakšate. Vaše predstavnike ćemo ugostiti u Monstatu da se izvrši zahtijevana provjera, bilo ručno ili putem aplikacije koju smo pripremili za provjeru vjerodostojnosti podataka - rekao je Pejović.
Monstat je juče objavio Uputstvo za korišćenje aplikacije za provjeru etničko-kulturoloških karakteristika prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini.
Pokretanjem <a href="https://popis2023.monstat.org/">linka</a>, neophodno je unijeti podatke, a to su: statistički ID, odnosno devetocifarski broj sa naljepnice koja se nalazi na kopiji Upitnika za lice (P1) tj. Popisnice.
Nakon što softver pronađe jedinstveni devetocifreni cifarski broj, u sljedećem koraku je neophodno unijeti dodatne informacije, tačnije jedan od identifikacionih podataka sa samog zaglavlja Upitnika za lice (opštinu, ili popisni krug, ili redni broj stana ili redni broj lica).
Ukoliko se podaci o licu nalaze u bazi popisa, softver će na ekranu prikazati rezultate upita, odnosno kako se to lice izjasnilo na četiri pitanja o etničko kulturološkim karakteristikama.
Sesija će trajati 60 sekundi, pri čemu će građani moći da provjerite svoje podatke maksimalno do tri puta dnevno.
- Ukoliko softver iz nekog razloga ne prepozna podatke koje zadate kao upit, a nalaze se na kopiji vaše popisnice, molimo Vas da kontaktirate info centar Uprave za statistiku putem sljedećih brojeva telefona: 020 230 811 ili 068 851 500, kako bi u zajedničkoj komunikaciji otklonili eventualne poteškoće prilikom provjere podataka - kazao je Pejović.
Kopredsjedavajući Odbora Nikola Rakočević iz redova Demokratske partije socijalista najavio je da će imati još jednu sjednicu do objave rezultata popisa na kojoj će usvojiti izvještaj o radu ovog skupštinskog tijela.
 
&nbsp;

Tamara Klikovac

Pejović: Sedam dana dovoljno za provjeru podataka, ali smo spremni da izađemo u susret zahtjevima građana

Direktor Monstata Miroslav Pejović potvrdio je da će softver, putem koga će građani moći da provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama, biti dostupan od sjutra, od 11 sati, a sama provjera će trajati do 7. oktobra.
Monstat je pripremio <a href=" https://popis2023.monstat.org/">Uputstvo o korišćenju softvera</a>, koje je dostupno na n sajtu, na više jezika.
Pejović je objasnio da je pokretanjem linka, neophodno unijeti zahtijevane podatke, a to su: statistički ID, odnosno devetocifarski broj sa naljepnice koja se nalazi na kopiji Upitnika za lice (P1) tj. Popisnice. Nakon što softver pronađe jedinstveni devetocifarski broj, u sljedećem koraku je neophodno unijeti dodatne informacije, tačnije jedan od identifikacionih podataka sa samog zaglavlja Upitnika za lice (opštinu, ili popisni krug, &nbsp;ili redni broj stana ili redni broj lica).
- Ukoliko se podaci o licu nalaze u bazi popisa, softver će na ekranu prikazati rezultate upita, odnosno kako se to lice izjasnilo na 4 pitanja o etničko kulturološkim karakteristikama. Sama sesija će trajati 60 sekundi, pri čemu ćete moći da provjerite svoje podatke maksimalno do tri puta dnevno - pojasnio je Pejović.
Ukoliko softver iz nekog razloga ne prepozna podatke koje zadate kao upit, a nalaze se na kopiji popisnice, Pejović upućuje građane da kontaktiraju info centar Uprave za statistiku putem brojeva telefona: 020 230 811 ili 068 851 500, kako bi u zajedničkoj komunikaciji otklonili eventualne poteškoće prilikom provjere podataka.&nbsp;
Pejović je najavio i da će Popis poljoprivrede, najobimnije i najkompleksnije istraživanje u oblasti statistike poljoprivrede, početi sjutra i trajaće do 1.decembra.
- Cilj sprovođenja Popisa poljoprivrede je da se obezbijede međunarodno uporedivi podaci kako za dalja unapređenja zvanične statistike u oblasti poljoprivrede, tako i podaci od značaja za kreiranje politika, u smislu kreiranja održive agrarne politike. Važno je napomenuti, da naši građani daju tačne i precizne podatke jer je isključivo na osnovu kvalitetnih podataka moguće donositi kvalitetne odluke - poručio je Pejović.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Pejović pojasnio kako koristiti softver i najavio početak popisa poljoprivrede

Selektor crnogorske reprezentacije Robert Prosinečki izjavio je nakon utakmice sa Hrvatskom u Zagrebu na pitanje o ostavci da sjutra putuju za Crnu Goru, pa će razgovarati s čelnicima i vidjeti što će dalje biti.
Komentarišući utakmicu ocijenio je da nije bilo lako.
- Neću reći da je crveni karton promijenio tok, no bilo ko je protiv Hrvatske s igračem manje u problemu je. Hrvatska je igrala jako dobro, pas igrom su stvorili mnogo šansi i zasluženo pobijedili. Ne znam bi li bilo drukčije da nije bilo crvenog kartona. Dobro smo izgledali do 35. minute, oni su imali posjed ali nisu ozbiljnije prijetili do tada - rekao je, pored ostalog, Prosinečki.

Prosinečki o ostavci: Sjutra ću razgovarati sa čelnicima i vidjećemo što ćemo dalje

Snažna eksplozija odjeknula je danas oko 16 sati u Domu zdravlja u Rožajama, pri čemu su, prema nezvaničnim informacijama portala Javnog servisa, uništene dvije prostorije koje su služile za administrativne poslove.
U trenutku eksplozije u prostorijama nije bilo osoblja niti pacijenata, tako da, na sreću, niko nije povrijeđen.
Uzrok eksplozije za sada nije poznat. Policija i nadležne službe su na terenu, a uviđaj je u toku.
Više informacija očekuje se nakon završetka istrage.
Uprkos incidentu, rad u Domu zdravlja će se nastaviti prema planiranoj dinamici. Svi zakazani pregledi i druge zdravstvene usluge biće realizovani bez odlaganja.

Eksplozija u Domu zdravlja u Rožajama, nema povrijeđenih

Najmanje deset osoba je poginulo, a 61 je povrijeđena nakon što je teretni voz udario autobus na od Grada Meksika, izvijestile su lokalne vlasti u ponedjeljak.
Do nesreće je došlo u industrijskoj zoni na auto-putu između Atlakomulka, grada oko 115 kilometara sjeverozapadno od Grada Meksika, i Maravatija, u blizini savezne države Mičoakan.
Scene s mjesta događaja pokazale su da je prednji dio na gornjem spratu autobusa razbijen, a metalni dio veoma udubljen, dok su spasioci požurili na mjesto događaja.
Kabinet državnog tužioca savezne države Meksiko saopštio je da je poginulo sedam žena i tri muškarca.

U naletu voza na autobus u Meksiku poginulo 10, povrijeđeno više od 60 ljudi

U Skadru je pokušan atentat na Erogena Brajovića, koga su crnogorski istražni organi ranije teretili da je vođa kriminalne ogranizacije i da je planirao više ubistava.&nbsp;
Brajović je, kako prenosi albanski mediji, ranjen u napadu, a dvije osobe su ubijene i još jedna ranjena.&nbsp;
Glavna meta napada, kako navode, bio je 43-godišnji Erogen Brajović, poznat i kao Vaso. Ubijeni su Armando Pali i 31-godišnji Liridon Kraja, tjelohranitelj Erogena Brajovića.&nbsp;
Osumnjičeni 29-godišnji Ragip Gila uhapšen je nakon što je izazvao saobraćajnu nezgodu prilikom bjekstva.
Erogen Brajović je, kako piše Portal RTCG, pred Višim sudom u Podgorici bio optužen da je vođa kriminalne grupe koja je planirala više ubistava. Prema navodima iz optužnice, Brajović, Ranko Radulović i Igor Vukotić pripremali su likvidacije bivših, sada uhapšenih, policijskih službenika Zorana Lazovića, Duška Golubovića i Duška Koprivice, njegovog sina Strahinje Koprivice i navodnih članova „kavačkog klana” Darka Janjića, Radovana Mujovića, braće Nikole i Vladimira Banićevića.
Iako je Crna Gora tražila njegovo izručenje, albanski nadležni organi odbili su to 2019, godine, jer je on državljanin te zemlje.&nbsp;
Prema izvorima iz istrage za Report TV, Brajović je sjedio sa Armandom Palijem u kafiću kada je Gila ušao i ispalio više hitaca ka njima.
- Cilj atentata sumnja se da je bio Erogen Brajović - navode izvori ovog albanskog medija.
Tridesetogodišnji Ragip Gila bio je naoružan sa dvije puške, nosio je pancirku i motorom došao do lokala, koji je ostavio upaljen. Nakon napada, pokušao je pobjeći, zaplijenivši automobil tipa BMW pod prijetnjom oružja.
Policija ga je uhapsila nakon što se zabio u dva vozila i pokušao preći rijeku Kir.
Ragip Gila nije nepoznat policiji – u decembru 2023. godine uhapšen je sa arsenalom oružja, a pušten iz zatvora u martu 2025. nakon što je odslužio kaznu za drogu. Nakon izlaska iz zatvora, šest mjeseci kasnije, u septembru, izvršio je ovaj atentat. Priznao je pred istražiteljima da je želio ubiti Erogena Brajovića. Postoje sumnje da je Gila djelovao kao plaćeni ubica.
Erogen Brajović je brat Denisa Brajovića, koji je isporučen iz Dubaija zbog ubistva Gjin Ndoja 2020. godine.
Armando Pali, ranije član opštinskog savjeta, nema kriminalni dosije. Tridesetjednogodišnji Liridon Kraja bio je tjelohranitelj Brajovića.
Istraga se fokusira na moguće motive osvetničkog karaktera, s obzirom na članstvo Brajovića u klanu Bajri. Policija je pretresla kuće porodice Lici, poznate po sukobu sa klanom Bajri, ali bez privođenja ikoga. Nije jasno da li je napad povezan sa masakrom u Dobraču iz 2024. godine ili nedavnom likvidacijom 34-godišnjeg Kristiana Kole 4. septembra u Skadru.

U pucnjavi u Skadru ranjen Erogen Brajović

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

(VIDEO/FOTO) "Cetinje pamti 5.9.2021.“ Pajović-Musić: Samo zajedno možemo pobijediti fašističko zlo koje nas je snašlo

Direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković prisustvovao je polaganju vijenca na spomenik Aleksandru I Karađorđeviću u Tifranskoj klisuri kod Donjeg Zaostra, na starom putu Berane – Bijelo Polje, tradicionalno uz raširene srpske zastave.
U njegovom društvu su bili predstavnici Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu i Ambasade Srbije u Podgorici, a nakon polaganja vijenca, oni su posjetili Srpsku kuću u Beranama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdijasporars%2Fposts%2Fpfbid02uHJHUssqcJzN53af2timEdyxTVXXYBECw6UMXyD7dw4iUir8ruedwvW4oKeuupqjl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta.
Kiković, koji je po struci istoričar, već dvadesetak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića.
On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića.
Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić.

Tag: miroslav-pejovic