Kotor je zauzeo visoko mjesto na listi prioriteta preduzeća Morsko dobro u pripremi kapitalnog budžeta za narednu godinu.
&nbsp;Na sastanku direktora Morskog dobra Mladena Mikijelja i potpredsjednika Opštine Kotor Igora Kumburovića potvrđeno je da će značajna sredstva biti usmjerena na projekte u zoni morskog dobra te lokalne samouprave, sa ciljem uređenja obale i daljeg razvoja grada.
&nbsp;- Ovim ulaganjima, Morsko dobro potvrđuje stratešku važnost Kotora i pruža snažnu podršku razvoju turizma, ali i unapređenju kvaliteta života lokalnog stanovništva - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Takođe, istaknuto je da će preduzeće pružiti pomoć Opštini Kotor prilikom realizacije projekta vodosnabdijevanja na potezu Prčanj–Stoliv (faza V2), obezbjeđujući alternativni prevoz – trajekt.
&nbsp;- Na taj način mještanima ovih naselja biće omogućena sigurna i brza veza do jezgra grada tokom izvođenja radova. Na ovaj način Morsko dobro potvrđuje svoju ulogu pouzdanog partnera u razvoju Kotora i očuvanju obale - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kotor na listi prioriteta kapitalnih ulaganja Morskog dobra

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom finansiraće višemilionskim iznosom značajan broj projekata na teritoriji Herceg Novog, do kraja ove i tokom 2026. godine, dogovoreno je na sastanku predstavnika ovog preduzeća i hercegnovske Opštine. Među njima su, između ostalih, projektovanje i izgradnja šetališta na potezu od Titove vile do Stare banje, zatim od Meljina do Zelenike i od Kamenara do Veriga, kao i sanacija i zaštita lukobrana Gradske luke Škver.
Kako za RTHN priča predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, riječ je o projektima koje je lokalna uprava kandidovala kao odgovor na dopis Morskog dobra, ali i onim za koje je već urađena projektna dokumentacija.
Projekatovanje i izgradnja šetališta od Titove vile do Njivica podijeljena je na dva dijela, a Morsko dobro finansiraće dio do Stare banje, informiše on.
– Drugi dio, za koji bi trebalo uskoro da bude raspisan tender, koji će zajednički finansirati lokalna uprava i Vlada, je trasa koja ide do Njivica. Riječ je o izgradnji kanalizacije i šetališta. A za ovaj dio ispod Stare banje Morsko dobro je preuzelo finansiranje. Projekat po tom sporazumu uradiće Agencija za izgradnju i razvoj, na osnovu kojeg će Morsko dobro tokom 2026. Godine raspisati tender za izbor izvođača radova – navodi on.
Drugi kapitalni projekat, čija realizacija je urgentna, je sanacija i zaštita lukobrana Gradske luke Škver, za koji je završen elaborat prošle godine. Tender za projektnu dokumentaciju, kako informiše predsjednik Katić, biće raspisan u prvoj polovini novembra.
– Dogovorili smo da mi do 1. novembra završimo projektni zadatak, sa produžetkom lukobrana za nekih 30-ak metara. Taj projekat će se raditi fazno, jer nam je u ovom trenutku veoma važno da se lukobran zaštiti sa spoljne strane. Pošto je to veoma specifičan posao, Morsko dobro će raspisati tender u prvoj polovini novembra – priča on.
Morsko dobro preuzelo je na sebe i uređenje platoa spomenika Tvrtku prvom na Škveru, a kako informiše Katić, riječ je projektu koji je kandidovan još za 2025. pa je za očekivati da projektna dokumentacija bude završena do kraja godine, jer za to postoje sredstva.
Katić podsjeća da je u prethodnom periodu završena izgradnja pješačke staze od Bijele do Kamenara, odnosno restorana Adriatik, a u planu je nastavak najprije do trajekta, a zatim i dalje do Veriga.
– Dogovor je da naša Agencija za izgradnju završi projektnu dokumentaciju od restorana Adriatik do trajekta, tako da imamo takođe i taj projekat koji bi mogao biti finansiran tokom 2026. godine, a svakako smo dogovorili i projekat od Kamenara do Veriga, da dobijemo pješačku komunikaciju do granice sa kotorskom opštinom. I taj dio ćemo isprojektovati tokom 2026. i vjerovatno, ako bude sve kako smo dogovorili, da se raspiše tender i uđe u radove i za taj krak – navodi Katić.
Kada je riječ o uređivanju i izgradnji pješačke komunikacije, Katić informiše da je dogovoreno popločavanje trase od hotela Lazure do pješačkog tunela, kao i rekonstrukcija dijela Šetališta pet Danica, na potezu od tunela do restorana Mimoza, što će uključiti novo popločavanje, izgradnju armirano-betonske podloge kako se više ne bi pojavljivale deformacije, postavljanje atmosferske kanalizacije i nove javne rasvjete.
Obaveza lokalne uprave je da pripremi tehničku dokumentaciju za sve projekte do kraja ove, a Morsko dobro će to finansirati tokom naredne, a kako ističe Katić, riječ je o više milionskim investicijama.
– Oni će u budžetu Morskog dobra za 2026. godinu staviti jednu kumulativnu stavku i u zavosnosti od naše dinamike završetka projekata, jedan po jedan će da dolazi na red. U svakom slučaju, ovo su projekti koji će se kretati između četiri i šest miliona eura, bez ovog dijela lukobrana. To zavisi koliko će koštati taj dio sanacije samog lukobrana na Škveru sa tim produžetkom, ali i ovi projekti okvirno kreću se u tim ciframa, ali ne može se znati tačno dok se ne završi kompletna projekta dokumentacija i ne obavi predmjer i predračun radova – kazao je on.
Na sastanku je dogovoreno i značajnije i bolje uređenje i održavanje nezakupljenih kupališta po mjesnim zajednicama, kada je riječ o opštinskim preduzećima Čistoća i Komunalno-stambeno, koja održavaju sva ta kupališta.

500x500

Morsko dobro će u 2026. finansirati šest kapitalnih projekata u Herceg Novom

Trajekti na liniji Kamenari - Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone do 10. avgusta, nešto više od milion vozila, saopštio je poslovođa pomorskog sektora Morskog dobra Aleksandar Crvenko.&nbsp;
On je Radiju Crne Gore kazao da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružnog toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.
- Do 10. augusta smo imali cifru od preko milion vozila. Mnogo bolje smo se organizovali nego ranijih godina, tako da smatram da nam je ova sezona prošla dobro. Što se tiče septembra, on nam je krenuo fino i on je mnogo jači nego prošle godine, barem ovih prvih deset dana - naveo je Crvenko.
Prema njegovim riječima, posebno se vodi računa o ispravnosti i redovnom servisiranju plovila, prenosi portal RTCG.
- Svi brodovi su nam remontovani otkako je flota ušla u državne ruke. Znači, uspjeli smo da zaokružimo i taj krug. Ostali su nam još Grbalj i Teodo. Grbalj koji je trenutno u brodogradilištu Mali Lošinj, a Teodo treba da krene sad svakoga dana, samo čekamo potvrdu od hrvatskog ministarstva i onda smo zaokružili taj jedan ciklus, sve smo brodove pregledali i izremontovali otkako su u našim rukama - precizirao je Crvenko.
On je naveo da su nedavno testirali i kvalitet limova i varova na svim trajektima.
- Pozvali smo specijalizovanu firmu koja se bavi tim mjerenjem debljine limova. Imamo kompletne izvještaje svih trupova trajekta, znači unutra i tankova i vanjskog dijela i svih, tako da je ispalo da "30. august" ima najbolji trup što se toga tiče i najmanje je odstupio od onoga svoga prvobitnog kad je ugrađen brod. Iako je brod, što ste rekli, vremešan, daću vam jedan primjer, taj brod je do sada prevezao oko 1,7 milion eura kad biste to pretvorili u novac, od kad je doveden - istakao je Crvenko.
U Morskom dobru su, kako je kazao, odlučili da izdvoje novac za gradnju posebnih saobraćajnih traka i kružnih tokova kako bi se olakšao pristup vozila trajektima u Kamenarima i Lepetanima.
- Hoćemo da izdvojimo trajektnu traku na magistralu, znači na nekih pola kilometra od parkinga da je mi izolujemo i ogradimo. Ušli smo u priču da napravimo kružne tokove i sa Lepetana i Kamenara, tako da već je projekat u toku. Uprava za saobraćaj nam je dala saglasnost, sviđa im se ideja, tako da će to i mnogo olakšati sve. Biletarnice više neće biti ovdje, planiramo da ih pomjerimo gore na ulaz tako da u tom momentu svi ljudi koji budu bili na parkingu već će imati kupljenu kartu. Nešto slično kao na auto-putu - rekao je Crvenko.
On je naveo da trajekti saobraćaju i dalje po ljetnjem redu vožnje, četiri tokom dana, dva uveče, a tako će biti sve dok je pojačan priliv turista na primorju.

1250x600

1084x550

Više od milion vozila prevezeno trajektima

Javno preduzeće Morsko dobro (JPMD) postavilo je tri meteorološke stanice s ciljem unapređenja monitoringa stanja plaža i klimatskih uslova u priobalnom području.
Kako je saopšteno iz JPMD, to preduzeće nastavlja sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na očuvanje i održivo upravljanje obalnim područjem, uz aktivno uključivanje naučnih i tehničkih alata za zaštitu morskog dobra.
- Javno preduzeće je u okviru realizacije IPA projekta ClimBeach u prethodnom periodu izvršilo postavljanje tri meteorološke stanice s ciljem unapređenja monitoringa stanja plaža i klimatskih uslova u priobalnom području - kaže se u saopštenju JPMD.
Oni su naveli da su meteorološke stanice postavljene na plažama Plavi horizonti, Utjeha i Pizana.
- Ove stanice će omogućiti prikupljanje ključnih podataka o vremenskim i klimatskim parametrima, što predstavlja važan korak ka jačanju kapaciteta za prilagođavanje klimatskim promjenama u obalnoj zoni - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, prikupljeni podaci će se koristiti za analizu dugoročnih trendova, procjenu rizika i planiranje održivog razvoja obale.
Iz JPMD su rekli da se projekat ClimBeach realizuje kroz program prekogranične saradnje Interreg IPA Hrvatska– Bosna i Hercegovina-Crna Gora, 2021-2027.
- A njegov cilj je poboljšanje otpornosti obalnih područja na klimatske promjene, posebno u kontekstu erozije plaža, porasta nivoa mora i ekstremnih vremenskih uslova - dodaje se u saopštenju.
Kako se navodi, ukupna vrednost projekta iznosi 1,785,195.60 eura, za pet projektnih partnera, od čega je JPMD odobreno 512,076.60 eura. 
 
Predviđeno trajanje projekta je 36 mjeseci, a implementacija je otpočela 1. septembra prošle godine.

Morsko dobro postavilo tri meteo stanice

Morska voda na crnogorskim kupalištima je dobrog kvaliteta, sanitarno je ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, saopšteno je iz Morskog dobra.
Iz tog preduzeća su rekli da su rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo od 11. do 15. avgusta, pokazali da je na 79,8 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta.
Kako su naveli, analiza je pokazala da je na 9,6 odsto lokacija morska voda dobrog kvaliteta, na 9,6 odsto zadovoljavajućeg, dok je na 0,9 odsto lokacija voda bila lošeg kvaliteta.
- Ti rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima uglavnom dobrog kvaliteta, da je sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju - navodi se u saopštenju.
Iz Morskog dobra su naveli da je u opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda bila odličnog kvaliteta na 12, dobrog na pet, dok je na jednoj lokaciji voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
- Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 11 lokacija u opštini Bar, na dvije lokacije dobrog, dok je na preostale dvije lokacije u toj opštini voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta - navodi se u saopštenju.
U opštini Budva, kako je saopšteno, kvalitet morske vode je na 32 lokacije bio odličan, a na dvije lokacije zadovoljavajući.
- U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, na svih deset voda za kupanje, na kojima se rade uzorkovanje i analiza, voda je bila odličnog kvaliteta - rekli su iz Morskog dobra.
Iz tog preduzeća su naveli da su analize pokazale da je u Kotoru na 12 lokacija voda bila odličnog, na dvije lokacije dobrog, a na jednoj zadovoljavajućeg kvaliteta.
Navodi se da je u Herceg Novom uzorkovana voda na 22 lokacije, od čega je na njih 14 bila odličnog, na dvije dobrog, na pet zadovoljavajućeg kvaliteta, dok je na jednoj vodi za kupanje kvalitet morske vode bio loš.
Iz Morskog dobra su kazali da je loša voda za kupanje bila na lokaciji voda za kupanje “Novosadsko kupalište 01” u opštini Herceg Novi.
- Na kupalištima u okviru ovih voda za kupanje istaknuta je crvena zastavica, kao simbol zabrane kupanja - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su podaci o realizovanim ispitivanjima dostavljeni i republičkom inspektoru za vode, koji će u daljem postupanju preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti.
- Institut za biologiju mora nastavlja uzimanje uzoraka morske vode sa ove lokacije, a o dobijenim rezultatima ćemo naknadno obavijestiti javnost - rekli su iz Morskog dobra.
Oni su naveli da se rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode, kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.

Morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta

Jasno je da je usljed požara koji je zahvatio jahtu ispred Starog grada nastupila milionska šteta, ali je nejasno i nedopustivo da jutros građane i turiste nije sačekalo obavještenje i upozorenje da voda na Pizani nije bezbjedna za kupanje, kazali su iz Demokratske partije socijalista (DPS) Budva.&nbsp;
“Oslobođenom” Pizanom širi se, kako navode u saopštenju, nepodnošljivi miris gareži i nafte, a voda se presijava od ulja i goriva, pa se postavlja pitanje zbog čega niko od nadležnih nije postupio savjesno i odgovorno i informisao kupače da, usljed posljedica nemilog događaja, je taj pojas nebezbjedan za kupanje.
Dalje, dodaju, rezultati posttridesetoavgustovskog oslobođenja na državnom nivou, vidljivi su i u Luci Budva, koju su u tom svom oslobodilačkom naletu, oslobodili od znavenih stručnih i odgovornih kadrova, ali i od dugogodišnjih korisnika usluga budvanskog vezišta koje je bilo simbol elitnog turizma u Budvi.
- Takođe, vjerujemo da nije neophodno podsjećati da turizam u Budvi elitnim zasigurno nijesu činile jahte četničkog vojvode, aktuelnog predsjednika crnogorskog parlamenta, Andrije Mandića i njegovog partijskog druga, ugroženog milionera u Crnoj Gori, aktuelnog ministra prostornog planiranja i urbanizma Slavena Radunovića - navode iz budvanskog DPS-a.&nbsp;
Da je nezajažljivost i bahatost mjera politike Nove srpske demokratije, kako ističu, pokazuje i primjer Mladena Mikijelja, sadašnjeg direktora Morskog dobra, koji se bavio prejeftinim PR-om onda kada je pričao da je luka vraćena građanima i uredno prećutao to da, usljed očigledne nesposobnosti onih čija je to odgovornost koji su doveli do toga da Luka nema ni one osnovne uslove, građani treba da se bave pitanjem zaštite plovila i kupača duž cijele Slovenske plaže i Pizane.
- Usljed ove katastrofe, budvanski akvatorijum će definitivno snositi dugogodišnje posljedice, a ekosistem će biti trajno ugrožen. Tim prije što budvanska djeca treniraju na otvorenom bazenu, tražimo hitno uzorkovanje vode kako bi se u najkraćem roku mogle preduzeti mjere za sanaciju zagađenja. Na kraju, nijesu prosuto ulje i gorivo jedino što se nesnosno osjeća danas u Luci Budva. I gore od toga jesu neozbiljnost, javašluk, korupcija i neznanje koji su ušli u svaku poru ovog budvanskog dragulja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

DPS Budva: Hitno analizirati kvalitet vode na Pizani, Morsko dobro direktno ugrozilo zdravlje ljudi

Službenici policije podnijeli su prekršajnu prijavu protiv B.Š. iz Kotora, koji je službenim vozilom u vlasništvu Morskog dobra, na magistralnom putu Budva - Tivat, preticao kolonu, saopšteno je iz Uprave policije. 
 
Navodi se da su vozača, koji je u ponedjeljak nepropisno preticao kolonu vozila, identifikovali službenici policije u Kotoru. 
 
- Nakon prikupljenog obavještenja od B.Š, protiv njega je nadležnom sudu za prekršaje podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz člana 320 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima- rekli su iz policije na mreži X.

UP: Identifikovan vozač koji je vozilom Morskog dobra preticao kolonu

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 16. do 17. jula ove godine, pokazali su da je na 82,5% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 9,6% lokacija dobrog, a na 7,9% zadovoljavajućeg kvaliteta, saopšteno je iz javnog preduzeća Morsko dobro.
Iz tog preduzeća su kazali da ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
- Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: "odlične", "dobre", "zadovoljavajuće" i "loše" - naveli su.
U opštini Ulcinj, dodaju, Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje se na 18 lokacija, i na svim tim lokacijama voda je bila odličnog kvaliteta.
- U opštini Bar voda je bila odličnog kvaliteta na 13 voda za kupanje, na 1 dobrog, te na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, od čega je na 27 lokacija voda bila odličnog kvaliteta, na 3 dobrog, a na 4 zadovoljavajućeg kvaliteta. U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 10 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 9, a dobrog na 1 vodi za kupanje. Analize su pokazale da je u Kotoru na 9 lokacija voda bila odličnog, na 4 dobrog, a na 2 lokacije zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 18 ona bila odličnog, na 2 dobrog, te na preostale 2 lokacije zadovoljavajućeg kvaliteta - piše u saopštenju Morskog dobra.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi naInternet stranici &nbsp;koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.

Morska voda na 82,5 odsto lokacija odličnog kvaliteta

Morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog je kvaliteta, sanitarno je ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, što potvrđuju rezultati analize Instituta za biologiju mora, saopšteno je iz Morskog dobra.
Analiza kvaliteta morske vode, koju je Institut sproveo na 114 lokacija 30. juna i 1. jula, pokazala je da je voda na crnogorskim kupalištima na 85,1 odsto lokacija odličnog, na 7,9 odsto dobrog, a na sedam odsto zadovoljavajućeg kvaliteta.
- Rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, to jest da je sanitarno ispravna, bezbjedna za kupanje i rekreaciju - kazali su iz Morskog dobra.
Oni su pojasnili da se klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje, kojim se one klasifikuju kao odlične, dobre, zadovoljavajuće i loše.
Navodi se da su u opštini Ulcinj Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje na 18 lokacija, od čega je na 16 voda bila odličnog kvaliteta, a na po jednoj dobrog i zadovoljavajućeg kvaliteta.
Ističe se da je u Baru voda bila odličnog kvaliteta na svih 15 lokacija za kupanje.
- Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, od čega je na 25 lokacija voda bila odličnog kvaliteta, na pet dobrog, a na četir zadovoljavajućeg kvaliteta - navodi se u saopštenju.
Iz Morskog dobra kazali da je u Tivtu od deset lokacija voda bila odličnog kvaliteta na devet, a zadovoljavajućeg na jednoj.
Kako su rekli, analize su pokazale da je u Kotoru na 11 lokacija voda bila odličnog, na tri dobrog, a na jednoj lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta.
- U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 21 ona bila odličnog, a na jednoj lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta - precizirano je u saopštenju.

Voda na crnogorskim kupalištima sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje

Predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, tvrdi da je na brodu Morskog dobra organizovana žurka.&nbsp;
- Službeni brod, privatni dernek. Nakon što je direktor JP “Morsko dobro” Mladen Mikijelj prošle subote uhvaćen kako u neradni dan krstari službenim čamcem do Ade Bojane, sada objavljujemo i specijalno izdanje – video sa privatne žurke na državnom brodu - navodi Jovanović u objavi na Fejsbuku.&nbsp;
Na snimku se, ističe Jovanović, jasno vidi kako “nepoznate” osobe ulaze i “borave” na plovilu.&nbsp;
- Vjerovatno u sklopu “redovnog nadzora turističkog potencijala”. Jer ko kaže da more treba da koristi narod – kad može Mikelj i ekipa? Budžetsko, a veselo. Državno, a privatno - poručio je Jovanović i objavio snimak.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F1940516408284319813&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.8125%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fr%2F19co2EmcWn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Jovanović tvrdi da je na brodu Morskog dobra organizovana žurka: Službeni brod, privatni dernek

Unutar vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU) rasplamsala se rasprava o njemačkoj politici prema Rusiji. Pokrenuo ju je saksonski premijer Mihael Krečmer. U intervjuu za Funke Media Group ovih dana rekao je: „Moramo razmotriti sankcije protiv Rusije i iz sopstvene ekonomske perspektive.“ Zato, kako je dodao, mora biti u interesu Njemačke „da se nastavi isporuka energije iz Rusije nakon primirja“.
Evropi je jednostavno potrebna energija po pristupačnim cijenama, rekao je Krečmer. Rusija zato mora „dugoročno gledano ponovo postati trgovinski partner – bez stvaranja nove zavisnosti“, smatra šef vlade istočnonjemačke savezne pokrajine Saksonije.
Ovo nije prvi put da se Krečmer zalaže za bliže odnose s Rusijom kada je reč o energetskoj politici. Još 2022. godine, dakle nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, taj političar CDU-a javno je izrazio slično mišljenje.
<h2>„Kontraproduktivne besmislice“</h2>
Zbog toga ga je oštro kritikovao njegov stranački kolega Roderih Kizeveter. Taj stručnjak CDU-a za spoljnu politiku u izjavi za list Handelsblatt naglasio je: „Apsurdno je danas nagađati o isporukama energije iz Rusije, kada ista ta Rusija svakodnevno bombarduje ukrajinske kuće i energetsku infrastrukturu.“ Takve izjave su „kontraproduktivne i bezbjednosno-političke besmislice“, dodao je poslanik CDU-a u Bundestagu.
Njemački interes mora biti „da Ukrajina dobije rat, vrati svoje granice iz 1991. godine i potpuno potisne Rusiju“, smatra Kizeveter. Rusija pod predsjednikom Vladimirom Putinom mora da odustane od svojih imperijalnih ambicija, dodaje: „To se neće dogoditi ponavljanjem starih grešaka ili podizanjem dimne zavjese.“ Kizeveter je zaključio da je „najveća opasnost“ za Evropu – Rusija.
Rukovodstvo CDU-a na saveznom nivou, kao i savezna vlada, u protekle tri godine dosljedno su odbijali Krečmerove zahtjeve, ističući da je Rusija ta koja mora da prekine rat u Ukrajini, odnosno da nema nikakvih naznaka da je uopšte spremna na takav potez.
<h2>Sankcije nakon invazije na Ukrajinu</h2>
Prije ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, Rusija je bila jedan od najvažnijih snabdijevača energijom za Njemačku. Gas i nafta iz Rusije više se ne isporučuju Njemačkoj. U oktobru su se zemlje EU složile da postepeno ukinu preostali uvoz prirodnog gasa iz Rusije do kraja 2027. godine.
Zbog agresije na Ukrajinu, Evropska unija je usvojila nekoliko paketa dalekosežnih sankcija protiv Moskve.

Velike svađe u vrhu CDU: "Moramo razmotriti sankcije protiv Rusije i iz sopstvene ekonomske perspektive"

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro uhapšen je u subotu u svom domu u glavnom gradu Brazila, nekoliko dana prije nego što je trebalo da počne sa služenjem zatvorske kazne zbog vođenja pokušaja državnog udara.
Savezna policija je u saopštenju navela da je izvršila nalog za preventivno hapšenje koji je sama policija zatražila, a odobrio Vrhovni sud, izvijestio je CNN.&nbsp;
Uhapšen je u svom domu u Braziliji.
Izvori su rekli CNN Brazil da je bdenje koje je organizovao Bolsonarov najstariji sin, senator Flavio Bolsonaro, ispred kompleksa stambenih zgrada u kojima živi bivši predsjednik pokrenulo zahtjev za preventivni pritvor.
Bolsonaro je ranije ove godine osuđen na 27 godina zatvora zbog planiranja ostanka na vlasti nakon što je izgubio izbore 2022. godine od predsjednika Luiza Inasija Lule da Silve i nalazi se u kućnom pritvoru.

Uhapšen bivši predsjednik Brazila Žair Bolsonaro

U Sloveniji će sjutra biti održan referendum o potpomognutom samoubistvu, drugi u prethodne dvije godine.
Prvi referendum, održan prošle godine i koji je bio savjetodavne prirode, pokazao je da je 55 odsto birača izrazilo podršku uvođenju Zakona o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života.
Nakon što je ovaj zakon usvojen u Slovenskom parlamentu, pojavila se peticija za održavanje novog referenduma o ovom pitanju. Peticiju je potpisalo više od 46.000 građana Slovenije.
Vlasti su zbog toga odlučile ssa sazovu referendum kako bi građani imali posljednju riječ u vezi s potpomognutim samoubistvom.
Za odbacivanje zakona potrebno je ispuniti dva uslova: da većina birača koji izađu na referendum glasa protiv i da najmanje 20 odsto svih registrovanih birača glasa protiv.
S obzirom na to da Slovenija ima 1.696.025 registrovanih birača, najmanje 339.205 birača mora glasati protiv zakona da bi on bio odbijen.
Prema Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji mogli bi dobiti pristup potpomognutom samoubistvu. Ako se zahtjev pacijenta odobri, pacijent bi dobio supstancu kojom bi sam mogao da okonča život.
Pacijenti će morati dva puta da izraze svoju namjeru svom doktoru prije podnošenja formalnog zahtjeva, koji mora odobriti još jedan, nezavisni doktor. Njihovu sposobnost donošenja odluke procijeniće i psihijatar.
Zdravstveni radnici zadržavaju pravo da odbiju da učestvuju u proceduri, dok pravo neće moći da koriste osobe mlađe od 18 godina i pacijenti čija neizdrživa patnja proizlazi isključivo iz mentalne bolesti.

Građani Slovenije izlaze na referendum: Da li će potpomognuto samoubistvo ostati legalno?

Jako nevrijeme sa obilnom kišom prouzrokovalo je štetu u mnogim mjestima na sjeverozapadu Grčke, prema današnjim izvještajima.
Podrumi i prizemlja kuća su poplavljeni, bujica je odnosila automobile, a putevi su blokirani klizištima. Oko 280 milimetara kiše palo je u roku od nekoliko sati na području oko grada Janjine na sjeverozapadu zemlje, saopštila je grčka meteorološka služba.
Teško je pogođeno turistički ostrvo Krf.&nbsp;
- Selo Karusades, u kojem živi 2.000 ljudi, odsječeno je od ostatka svijeta. Čak je i policijska stanica blokirana tonama blata - kazao je predsjednik opštine Sjeverni Krf za novine Katimerini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOpenNewsGr%2Fstatus%2F1991901199151583567%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1991901199151583567%7Ctwgr%5E4f2e9c9704c193d2f5cb7ca584cee15ea8eafc96%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je naveo da se nadležni sada nadaju dolasku mehanizacije iz drugih djelova zemlje kako bi uklonila nanose zemlje. Mnogi putevi na ostrvu su blokirani ili uništeni. Škole će u ponedeljak ostati zatvorene.
Očekuje se da će kiša i danas nastaviti da pada u pogođenoj regiji, ali ne u istoj jačini. Na sjeveru Krfa je 2023. izbio veliki šumski požar. Meteorolozi vjeruju da su trenutne poplave znatno teže nego ranije jer nema vegetacije koja bi zadržala blato i kamenje.

(VIDEO) Nevrijeme u Grčkoj: Teško pogođen Krf

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: morsko-dobro