Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JPMD) Crne Gore upućuje apel svim zakupcima da u najkraćem roku pristupe čišćenju i uređenju svojih kupališta.
- Svjedoci smo da je usljed nedavnih vremenskih neprilika more izbacilo velike količine otpada, čime su narušen komunalni red i bezbjednost na kupalištima. Ukoliko se hitno ne otpočne sa čišćenjem i uklanjanjem otpada, postoji opasnost od dodatnog narušavanja životne sredine - navodi se u saopštenju.
U JPMD podsjećaju da, u skladu sa članom 10. Ugovora o korišćenju morskog dobra, korisnici imaju obavezu redovnog održavanja plažnih površina i akva prostora i van sezone. To uključuje pravovremeno uklanjanje i odvoz otpada, na propisan način i u saradnji sa lokalnim komunalnim preduzećima i na način propisan zakonom.
- Takođe napominjemo da se, u skladu sa članom 12 istog Ugovora, neodržavanje komunalnog reda na kupalištu koje u većem obimu ugrožava bezbjednost, javni red i životnu sredinu smatra težom povredom ugovornih obaveza - dodaje se u saopštenju.
Služba za kontrolu morskog dobra u narednom periodu će, najavljuju oni, pojačati terenske aktivnosti i nadzor kako bi se osiguralo da se sve ugovorene obaveze u potpunosti poštuju i adekvatno sprovode.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

JP Morsko dobro traži hitno čišćenje plaža nakon vremenskih neprilika

Kotor je zauzeo visoko mjesto na listi prioriteta preduzeća Morsko dobro u pripremi kapitalnog budžeta za narednu godinu.
&nbsp;Na sastanku direktora Morskog dobra Mladena Mikijelja i potpredsjednika Opštine Kotor Igora Kumburovića potvrđeno je da će značajna sredstva biti usmjerena na projekte u zoni morskog dobra te lokalne samouprave, sa ciljem uređenja obale i daljeg razvoja grada.
&nbsp;- Ovim ulaganjima, Morsko dobro potvrđuje stratešku važnost Kotora i pruža snažnu podršku razvoju turizma, ali i unapređenju kvaliteta života lokalnog stanovništva - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Takođe, istaknuto je da će preduzeće pružiti pomoć Opštini Kotor prilikom realizacije projekta vodosnabdijevanja na potezu Prčanj–Stoliv (faza V2), obezbjeđujući alternativni prevoz – trajekt.
&nbsp;- Na taj način mještanima ovih naselja biće omogućena sigurna i brza veza do jezgra grada tokom izvođenja radova. Na ovaj način Morsko dobro potvrđuje svoju ulogu pouzdanog partnera u razvoju Kotora i očuvanju obale - zaključuje se u saopštenju.

Kotor na listi prioriteta kapitalnih ulaganja Morskog dobra

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom finansiraće višemilionskim iznosom značajan broj projekata na teritoriji Herceg Novog, do kraja ove i tokom 2026. godine, dogovoreno je na sastanku predstavnika ovog preduzeća i hercegnovske Opštine. Među njima su, između ostalih, projektovanje i izgradnja šetališta na potezu od Titove vile do Stare banje, zatim od Meljina do Zelenike i od Kamenara do Veriga, kao i sanacija i zaštita lukobrana Gradske luke Škver.
Kako za RTHN priča predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, riječ je o projektima koje je lokalna uprava kandidovala kao odgovor na dopis Morskog dobra, ali i onim za koje je već urađena projektna dokumentacija.
Projekatovanje i izgradnja šetališta od Titove vile do Njivica podijeljena je na dva dijela, a Morsko dobro finansiraće dio do Stare banje, informiše on.
– Drugi dio, za koji bi trebalo uskoro da bude raspisan tender, koji će zajednički finansirati lokalna uprava i Vlada, je trasa koja ide do Njivica. Riječ je o izgradnji kanalizacije i šetališta. A za ovaj dio ispod Stare banje Morsko dobro je preuzelo finansiranje. Projekat po tom sporazumu uradiće Agencija za izgradnju i razvoj, na osnovu kojeg će Morsko dobro tokom 2026. Godine raspisati tender za izbor izvođača radova – navodi on.
Drugi kapitalni projekat, čija realizacija je urgentna, je sanacija i zaštita lukobrana Gradske luke Škver, za koji je završen elaborat prošle godine. Tender za projektnu dokumentaciju, kako informiše predsjednik Katić, biće raspisan u prvoj polovini novembra.
– Dogovorili smo da mi do 1. novembra završimo projektni zadatak, sa produžetkom lukobrana za nekih 30-ak metara. Taj projekat će se raditi fazno, jer nam je u ovom trenutku veoma važno da se lukobran zaštiti sa spoljne strane. Pošto je to veoma specifičan posao, Morsko dobro će raspisati tender u prvoj polovini novembra – priča on.
Morsko dobro preuzelo je na sebe i uređenje platoa spomenika Tvrtku prvom na Škveru, a kako informiše Katić, riječ je projektu koji je kandidovan još za 2025. pa je za očekivati da projektna dokumentacija bude završena do kraja godine, jer za to postoje sredstva.
Katić podsjeća da je u prethodnom periodu završena izgradnja pješačke staze od Bijele do Kamenara, odnosno restorana Adriatik, a u planu je nastavak najprije do trajekta, a zatim i dalje do Veriga.
– Dogovor je da naša Agencija za izgradnju završi projektnu dokumentaciju od restorana Adriatik do trajekta, tako da imamo takođe i taj projekat koji bi mogao biti finansiran tokom 2026. godine, a svakako smo dogovorili i projekat od Kamenara do Veriga, da dobijemo pješačku komunikaciju do granice sa kotorskom opštinom. I taj dio ćemo isprojektovati tokom 2026. i vjerovatno, ako bude sve kako smo dogovorili, da se raspiše tender i uđe u radove i za taj krak – navodi Katić.
Kada je riječ o uređivanju i izgradnji pješačke komunikacije, Katić informiše da je dogovoreno popločavanje trase od hotela Lazure do pješačkog tunela, kao i rekonstrukcija dijela Šetališta pet Danica, na potezu od tunela do restorana Mimoza, što će uključiti novo popločavanje, izgradnju armirano-betonske podloge kako se više ne bi pojavljivale deformacije, postavljanje atmosferske kanalizacije i nove javne rasvjete.
Obaveza lokalne uprave je da pripremi tehničku dokumentaciju za sve projekte do kraja ove, a Morsko dobro će to finansirati tokom naredne, a kako ističe Katić, riječ je o više milionskim investicijama.
– Oni će u budžetu Morskog dobra za 2026. godinu staviti jednu kumulativnu stavku i u zavosnosti od naše dinamike završetka projekata, jedan po jedan će da dolazi na red. U svakom slučaju, ovo su projekti koji će se kretati između četiri i šest miliona eura, bez ovog dijela lukobrana. To zavisi koliko će koštati taj dio sanacije samog lukobrana na Škveru sa tim produžetkom, ali i ovi projekti okvirno kreću se u tim ciframa, ali ne može se znati tačno dok se ne završi kompletna projekta dokumentacija i ne obavi predmjer i predračun radova – kazao je on.
Na sastanku je dogovoreno i značajnije i bolje uređenje i održavanje nezakupljenih kupališta po mjesnim zajednicama, kada je riječ o opštinskim preduzećima Čistoća i Komunalno-stambeno, koja održavaju sva ta kupališta.

Morsko dobro će u 2026. finansirati šest kapitalnih projekata u Herceg Novom

Trajekti na liniji Kamenari - Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone do 10. avgusta, nešto više od milion vozila, saopštio je poslovođa pomorskog sektora Morskog dobra Aleksandar Crvenko.&nbsp;
On je Radiju Crne Gore kazao da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružnog toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.
- Do 10. augusta smo imali cifru od preko milion vozila. Mnogo bolje smo se organizovali nego ranijih godina, tako da smatram da nam je ova sezona prošla dobro. Što se tiče septembra, on nam je krenuo fino i on je mnogo jači nego prošle godine, barem ovih prvih deset dana - naveo je Crvenko.
Prema njegovim riječima, posebno se vodi računa o ispravnosti i redovnom servisiranju plovila, prenosi portal RTCG.
- Svi brodovi su nam remontovani otkako je flota ušla u državne ruke. Znači, uspjeli smo da zaokružimo i taj krug. Ostali su nam još Grbalj i Teodo. Grbalj koji je trenutno u brodogradilištu Mali Lošinj, a Teodo treba da krene sad svakoga dana, samo čekamo potvrdu od hrvatskog ministarstva i onda smo zaokružili taj jedan ciklus, sve smo brodove pregledali i izremontovali otkako su u našim rukama - precizirao je Crvenko.
On je naveo da su nedavno testirali i kvalitet limova i varova na svim trajektima.
- Pozvali smo specijalizovanu firmu koja se bavi tim mjerenjem debljine limova. Imamo kompletne izvještaje svih trupova trajekta, znači unutra i tankova i vanjskog dijela i svih, tako da je ispalo da "30. august" ima najbolji trup što se toga tiče i najmanje je odstupio od onoga svoga prvobitnog kad je ugrađen brod. Iako je brod, što ste rekli, vremešan, daću vam jedan primjer, taj brod je do sada prevezao oko 1,7 milion eura kad biste to pretvorili u novac, od kad je doveden - istakao je Crvenko.
U Morskom dobru su, kako je kazao, odlučili da izdvoje novac za gradnju posebnih saobraćajnih traka i kružnih tokova kako bi se olakšao pristup vozila trajektima u Kamenarima i Lepetanima.
- Hoćemo da izdvojimo trajektnu traku na magistralu, znači na nekih pola kilometra od parkinga da je mi izolujemo i ogradimo. Ušli smo u priču da napravimo kružne tokove i sa Lepetana i Kamenara, tako da već je projekat u toku. Uprava za saobraćaj nam je dala saglasnost, sviđa im se ideja, tako da će to i mnogo olakšati sve. Biletarnice više neće biti ovdje, planiramo da ih pomjerimo gore na ulaz tako da u tom momentu svi ljudi koji budu bili na parkingu već će imati kupljenu kartu. Nešto slično kao na auto-putu - rekao je Crvenko.
On je naveo da trajekti saobraćaju i dalje po ljetnjem redu vožnje, četiri tokom dana, dva uveče, a tako će biti sve dok je pojačan priliv turista na primorju.

1250x600

1084x550

Više od milion vozila prevezeno trajektima

Javno preduzeće Morsko dobro (JPMD) postavilo je tri meteorološke stanice s ciljem unapređenja monitoringa stanja plaža i klimatskih uslova u priobalnom području.
Kako je saopšteno iz JPMD, to preduzeće nastavlja sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na očuvanje i održivo upravljanje obalnim područjem, uz aktivno uključivanje naučnih i tehničkih alata za zaštitu morskog dobra.
- Javno preduzeće je u okviru realizacije IPA projekta ClimBeach u prethodnom periodu izvršilo postavljanje tri meteorološke stanice s ciljem unapređenja monitoringa stanja plaža i klimatskih uslova u priobalnom području - kaže se u saopštenju JPMD.
Oni su naveli da su meteorološke stanice postavljene na plažama Plavi horizonti, Utjeha i Pizana.
- Ove stanice će omogućiti prikupljanje ključnih podataka o vremenskim i klimatskim parametrima, što predstavlja važan korak ka jačanju kapaciteta za prilagođavanje klimatskim promjenama u obalnoj zoni - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, prikupljeni podaci će se koristiti za analizu dugoročnih trendova, procjenu rizika i planiranje održivog razvoja obale.
Iz JPMD su rekli da se projekat ClimBeach realizuje kroz program prekogranične saradnje Interreg IPA Hrvatska– Bosna i Hercegovina-Crna Gora, 2021-2027.
- A njegov cilj je poboljšanje otpornosti obalnih područja na klimatske promjene, posebno u kontekstu erozije plaža, porasta nivoa mora i ekstremnih vremenskih uslova - dodaje se u saopštenju.
Kako se navodi, ukupna vrednost projekta iznosi 1,785,195.60 eura, za pet projektnih partnera, od čega je JPMD odobreno 512,076.60 eura. 
 
Predviđeno trajanje projekta je 36 mjeseci, a implementacija je otpočela 1. septembra prošle godine.

Morsko dobro postavilo tri meteo stanice

Morska voda na crnogorskim kupalištima je dobrog kvaliteta, sanitarno je ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, saopšteno je iz Morskog dobra.
Iz tog preduzeća su rekli da su rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo od 11. do 15. avgusta, pokazali da je na 79,8 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta.
Kako su naveli, analiza je pokazala da je na 9,6 odsto lokacija morska voda dobrog kvaliteta, na 9,6 odsto zadovoljavajućeg, dok je na 0,9 odsto lokacija voda bila lošeg kvaliteta.
- Ti rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima uglavnom dobrog kvaliteta, da je sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju - navodi se u saopštenju.
Iz Morskog dobra su naveli da je u opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda bila odličnog kvaliteta na 12, dobrog na pet, dok je na jednoj lokaciji voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
- Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 11 lokacija u opštini Bar, na dvije lokacije dobrog, dok je na preostale dvije lokacije u toj opštini voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta - navodi se u saopštenju.
U opštini Budva, kako je saopšteno, kvalitet morske vode je na 32 lokacije bio odličan, a na dvije lokacije zadovoljavajući.
- U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, na svih deset voda za kupanje, na kojima se rade uzorkovanje i analiza, voda je bila odličnog kvaliteta - rekli su iz Morskog dobra.
Iz tog preduzeća su naveli da su analize pokazale da je u Kotoru na 12 lokacija voda bila odličnog, na dvije lokacije dobrog, a na jednoj zadovoljavajućeg kvaliteta.
Navodi se da je u Herceg Novom uzorkovana voda na 22 lokacije, od čega je na njih 14 bila odličnog, na dvije dobrog, na pet zadovoljavajućeg kvaliteta, dok je na jednoj vodi za kupanje kvalitet morske vode bio loš.
Iz Morskog dobra su kazali da je loša voda za kupanje bila na lokaciji voda za kupanje “Novosadsko kupalište 01” u opštini Herceg Novi.
- Na kupalištima u okviru ovih voda za kupanje istaknuta je crvena zastavica, kao simbol zabrane kupanja - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su podaci o realizovanim ispitivanjima dostavljeni i republičkom inspektoru za vode, koji će u daljem postupanju preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti.
- Institut za biologiju mora nastavlja uzimanje uzoraka morske vode sa ove lokacije, a o dobijenim rezultatima ćemo naknadno obavijestiti javnost - rekli su iz Morskog dobra.
Oni su naveli da se rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode, kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.

Morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta

Jasno je da je usljed požara koji je zahvatio jahtu ispred Starog grada nastupila milionska šteta, ali je nejasno i nedopustivo da jutros građane i turiste nije sačekalo obavještenje i upozorenje da voda na Pizani nije bezbjedna za kupanje, kazali su iz Demokratske partije socijalista (DPS) Budva.&nbsp;
“Oslobođenom” Pizanom širi se, kako navode u saopštenju, nepodnošljivi miris gareži i nafte, a voda se presijava od ulja i goriva, pa se postavlja pitanje zbog čega niko od nadležnih nije postupio savjesno i odgovorno i informisao kupače da, usljed posljedica nemilog događaja, je taj pojas nebezbjedan za kupanje.
Dalje, dodaju, rezultati posttridesetoavgustovskog oslobođenja na državnom nivou, vidljivi su i u Luci Budva, koju su u tom svom oslobodilačkom naletu, oslobodili od znavenih stručnih i odgovornih kadrova, ali i od dugogodišnjih korisnika usluga budvanskog vezišta koje je bilo simbol elitnog turizma u Budvi.
- Takođe, vjerujemo da nije neophodno podsjećati da turizam u Budvi elitnim zasigurno nijesu činile jahte četničkog vojvode, aktuelnog predsjednika crnogorskog parlamenta, Andrije Mandića i njegovog partijskog druga, ugroženog milionera u Crnoj Gori, aktuelnog ministra prostornog planiranja i urbanizma Slavena Radunovića - navode iz budvanskog DPS-a.&nbsp;
Da je nezajažljivost i bahatost mjera politike Nove srpske demokratije, kako ističu, pokazuje i primjer Mladena Mikijelja, sadašnjeg direktora Morskog dobra, koji se bavio prejeftinim PR-om onda kada je pričao da je luka vraćena građanima i uredno prećutao to da, usljed očigledne nesposobnosti onih čija je to odgovornost koji su doveli do toga da Luka nema ni one osnovne uslove, građani treba da se bave pitanjem zaštite plovila i kupača duž cijele Slovenske plaže i Pizane.
- Usljed ove katastrofe, budvanski akvatorijum će definitivno snositi dugogodišnje posljedice, a ekosistem će biti trajno ugrožen. Tim prije što budvanska djeca treniraju na otvorenom bazenu, tražimo hitno uzorkovanje vode kako bi se u najkraćem roku mogle preduzeti mjere za sanaciju zagađenja. Na kraju, nijesu prosuto ulje i gorivo jedino što se nesnosno osjeća danas u Luci Budva. I gore od toga jesu neozbiljnost, javašluk, korupcija i neznanje koji su ušli u svaku poru ovog budvanskog dragulja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

DPS Budva: Hitno analizirati kvalitet vode na Pizani, Morsko dobro direktno ugrozilo zdravlje ljudi

Službenici policije podnijeli su prekršajnu prijavu protiv B.Š. iz Kotora, koji je službenim vozilom u vlasništvu Morskog dobra, na magistralnom putu Budva - Tivat, preticao kolonu, saopšteno je iz Uprave policije. 
 
Navodi se da su vozača, koji je u ponedjeljak nepropisno preticao kolonu vozila, identifikovali službenici policije u Kotoru. 
 
- Nakon prikupljenog obavještenja od B.Š, protiv njega je nadležnom sudu za prekršaje podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz člana 320 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima- rekli su iz policije na mreži X.

UP: Identifikovan vozač koji je vozilom Morskog dobra preticao kolonu

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 16. do 17. jula ove godine, pokazali su da je na 82,5% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 9,6% lokacija dobrog, a na 7,9% zadovoljavajućeg kvaliteta, saopšteno je iz javnog preduzeća Morsko dobro.
Iz tog preduzeća su kazali da ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
- Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: "odlične", "dobre", "zadovoljavajuće" i "loše" - naveli su.
U opštini Ulcinj, dodaju, Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje se na 18 lokacija, i na svim tim lokacijama voda je bila odličnog kvaliteta.
- U opštini Bar voda je bila odličnog kvaliteta na 13 voda za kupanje, na 1 dobrog, te na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, od čega je na 27 lokacija voda bila odličnog kvaliteta, na 3 dobrog, a na 4 zadovoljavajućeg kvaliteta. U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 10 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 9, a dobrog na 1 vodi za kupanje. Analize su pokazale da je u Kotoru na 9 lokacija voda bila odličnog, na 4 dobrog, a na 2 lokacije zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 18 ona bila odličnog, na 2 dobrog, te na preostale 2 lokacije zadovoljavajućeg kvaliteta - piše u saopštenju Morskog dobra.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi naInternet stranici &nbsp;koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.

Morska voda na 82,5 odsto lokacija odličnog kvaliteta

Morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog je kvaliteta, sanitarno je ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, što potvrđuju rezultati analize Instituta za biologiju mora, saopšteno je iz Morskog dobra.
Analiza kvaliteta morske vode, koju je Institut sproveo na 114 lokacija 30. juna i 1. jula, pokazala je da je voda na crnogorskim kupalištima na 85,1 odsto lokacija odličnog, na 7,9 odsto dobrog, a na sedam odsto zadovoljavajućeg kvaliteta.
- Rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, to jest da je sanitarno ispravna, bezbjedna za kupanje i rekreaciju - kazali su iz Morskog dobra.
Oni su pojasnili da se klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje, kojim se one klasifikuju kao odlične, dobre, zadovoljavajuće i loše.
Navodi se da su u opštini Ulcinj Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje na 18 lokacija, od čega je na 16 voda bila odličnog kvaliteta, a na po jednoj dobrog i zadovoljavajućeg kvaliteta.
Ističe se da je u Baru voda bila odličnog kvaliteta na svih 15 lokacija za kupanje.
- Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, od čega je na 25 lokacija voda bila odličnog kvaliteta, na pet dobrog, a na četir zadovoljavajućeg kvaliteta - navodi se u saopštenju.
Iz Morskog dobra kazali da je u Tivtu od deset lokacija voda bila odličnog kvaliteta na devet, a zadovoljavajućeg na jednoj.
Kako su rekli, analize su pokazale da je u Kotoru na 11 lokacija voda bila odličnog, na tri dobrog, a na jednoj lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta.
- U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 21 ona bila odličnog, a na jednoj lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta - precizirano je u saopštenju.

Voda na crnogorskim kupalištima sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je danas osudio Vrhovni sud Sjedinjenih Država nakon što je prošle sedmice presudio protiv njegovog sveobuhvatnog programa carina, poručivši da će se okrenuti drugim carinskim ovlašćenjima i licencama, ali bez iznošenja detalja.
- Sud je takođe odobrio sve ostale carine, kojih ima mnogo, i sve se mogu koristiti na mnogo snažniji i neprijatniji način, uz pravnu sigurnost, nego carine kako su prvobitno uvedene- napisao je Tramp u objavi na društvenim mrežama.
On je u subotu rekao da će privremenu carinu od 10 odsto na uvoz u SAD iz svih zemalja povećati na 15 odsto, što je najviši nivo dozvoljen zakonom, dan nakon što je sud presudio da je prekoračio svoja predsjednička ovlašćenja kada je, pozivajući se na zakon o vanrednim ekonomskim mjerama, uveo niz viših carinskih stopa.
U današnjoj objavi Tramp je ukazao i na mogućnost korišćenja licenci za vršenje pritiska na druge države, navodeći da „nerazumljivo, prema presudi, (ja) ne mogu da im naplatim licencnu taksu – A SVE LICENCE SE NAPLAĆUJU, zašto Sjedinjene Države to ne bi mogle? Licenca se izdaje da bi se naplatila taksa! U mišljenju suda to nije objašnjeno, ali ja znam odgovor“.
Terminski ugovori na Wall Streetu i dolar pali su rano jutros usljed neizvjesnosti oko trgovinske politike SAD, dok su cijene nafte u početku oslabile zbog zabrinutosti za globalni rast i tražnju za gorivom nakon najnovijeg povećanja carina, prije nego što su se stabilizovale nakon najava planiranih razgovora između SAD i Irana.
Odluka suda i Trampovi potezi koji su uslijedili već utiču na trgovinske sporazume koje je sklopio tokom protekle godine, pri čemu je Kina pozvala Vašington da ukine carinske mjere, Evropska unija je spremna da zamrzne svoj sporazum, a Indija odgađa planirane razgovore.Tramp je u objavi na društvenim mrežama ponovo napao sudije koje su presudile protiv njega, među kojima su bila i dvojica koje je naimenovao tokom svog prvog mandata u Bijeloj kući.&nbsp;
U odluci koju je napisao konzervativni predsjednik suda Džon Roberts, sud je ponovo potvrdio svoje ovlašćenje da ograniči moć predsjednika.Tramp je takođe izrazio zabrinutost da bi najviši sud mogao presuditi protiv nastojanja njegove administracije da ograniči pravo na državljanstvo po rođenju u predstojećoj odluci u tom predmetu.

Tramp ponovo napao Vrhovni sud SAD, najavljuje druge carine i licence

Slučaj deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz 1992. godine i dalje predstavlja jedno od najtežih nerazriješenih pitanja suočavanja Crne Gore s prošlošću. Dosadašnji sudski epilog, obilježen spornom pravnom kvalifikacijom, ostavio je otvorena pitanja odgovornosti i izostanak pune pravne i društvene satisfakcije za žrtve i njihove porodice“, poručeno je na trećem od sedam edukativnih vebinara, ovog puta o slučaju „Deportacija”, koje je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Policija Crne Gore je u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila, muslimanske vjeroispovjesti, starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata koji je već buktao u Bosni i Hercegovini, i da ih je kao taoce predala vojsci bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Svi izručeni iz Herceg-Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni, dok je druga grupa 25. maja 1992. upućena u koncentracioni logor u Foču (KPD), i od njih je samo nekolicina preživjela. Još uvijek nisu pronađena tijela svih žrtava deportovanih iz Herceg-Novog, niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali. Takođe, najmanje 33 osobe srpske nacionalnosti iz BiH su, takođe, uhapšene i izručene vojsci Srpske Republike (kasnije nazvana Republika Srpska) u cilju mobilizacije, a nije poznato da li je neko od njih stradao. - Dosadašnji epilog ovog slučaja može se ocijeniti kao krajnje neadekvatan i pravno problematičan - istakla je aktivistkinja Tamara Milaš, koja je vodila vebinar. Posebno je, kako je pojasnila, sporna pravna kvalifikacija događaja u postupku pred Višim sudom u Podgorici, gdje je sukob okarakterisan kao nemeđunarodni, što je imalo direktne implikacije na primjenu međunarodnog humanitarnog prava i krivičnopravnu odgovornost. - Takva kvalifikacija zanemaruje širi kontekst međunarodnog oružanog sukoba na teritoriji Bosne i Hercegovine u relevantnom periodu, kao i činjenicu da crnogorska policija nije imala status strane u oružanom sukobu u smislu međunarodnog humanitarnog prava. Policija je djelovala kao organ vlasti koji je lišio slobode civile i predao ih snagama koje su učestvovale u sukobu. Ovakav pristup suzio je prostor za utvrđivanje individualne krivične odgovornosti i doveo do oslobađajućih presuda, čime je izostala puna pravna i društvena satisfakcija za žrtve i njihove porodice - kazala je Milaš.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223150240_14141089fc7f409c76ede8170c1b2716c383268daf4e09ea3075cb678db9a48a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223150240_14141089fc7f409c76ede8170c1b2716c383268daf4e09ea3075cb678db9a48a" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Tamara Milaš"><figcaption>Tamara Milaš(Photo: CGO)</figcaption></figure>  Milaš je ocijenila da nije pokazana dosljedna i proaktivna spremnost institucija da se utvrde puna istina i odgovornost. - Iako su preduzeti određeni koraci, uključujući sudski postupak i naknadne isplate odštete porodicama žrtava u parničnim postupcima, izostala je odlučna krivičnopravna reakcija koja bi rasvijetlila sve okolnosti i eventualno utvrdila komandnu odgovornost. Takođe, nije sprovedena sveobuhvatna institucionalna analiza niti je otvoren širi društveni dijalog zasnovan na utvrđenim činjenicama - navela je Milaš. Ona je navela da efikasna i nepristrasna krivična istraga, uz mogućnost ponovnog preispitivanja pravne kvalifikacije djela u svjetlu međunarodnog prava i prakse međunarodnih sudova, predstavljaju ključne korake ka pravdi i pomirenju. - Krivična pravda je temelj svakog istinskog procesa tranzicione pravde, jer bez individualizacije odgovornosti nema ni pune rehabilitacije žrtava. Uz to, neophodno je sistemsko njegovanje kulture sjećanja, uključujući podizanje adekvatnog spomen-obilježja, institucionalno obilježavanje godišnjica, kao i uvrštavanje ove teme u obrazovne i javne politike - zaključila je Milaš. Učesnici su se osvrnuli i na postupak reparacija u crnogorskom zakonodavstvu, kojim je obuhvaćeno 66 porodica žrtava. - Neke žrtve nijesu pristale na poravnanje, već su nastavile postupke pred Osnovnim sudom u Podgorici, kao u slučaju Alena Bajrovića. Postoje i oni koji nijesu bili upoznati sa postupcima, jer u vrijeme njihovog pokretanja nijesu boravili u Crnoj Gori, pa su to pravo ostvarili naknadno - pojasnila je Milaš. Ovaj vebinar predstavlja praktičnu nadogradnju CGO priručnika „Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa“, omogućavajući dublju analizu i diskusiju o sudskim presudama koje su dostupne u publikaciji „Proces suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori – slučaj “Deportacija”. Cilj serije vebinara je da zainteresovanoj javnosti omogući pristup provjerenim i verifikovanim informacijama o ratnim zločinima, kroz analizu sudskih presuda, relevantnih dokaza, svjedočanstava i uloge institucija. Naredni vebinar vodiće pravnik Damir Suljević, 16. marta 2026. godine, a biće posvećen slučaju „Zmajević“. Serija vebinara realizuje se u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“, kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji je finansiran od strane Evropske unije, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog vebinara isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO-a, EU-a ili UNDP-a.

CGO: Slučaj "Deportacija" jedno od najtežih nerazriješenih pitanja suočavanja Crne Gore s prošlošću

Odbornik Demokratske partije sovijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac je, komentarišući informaciju da nije utvrđena lista kandidata za članove Savjeta RTV Podgorica, konstatovao da je to još jedna potvrda da vlast u Podgorici nema većinu u lokalnom parlamentu.
- Podgorica je grad u političkoj blokadi i izvršna vlast nema potrebnu podršku u parlamentu - naveo je Klikovac na mreži X.
On je ocijenio da se nastavlja duboka politička kriza koja je počela još imenovanjem bivše gradonačelnice Olivere Injac.

Klikovac: Neutvrđivanje članova Savjeta RTV Podgorica još jedna potvrda da vlast nema većinu u lokalnom parlamentu

Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju saopštilo je da ne postoje osnovi za pokretanje krivičnog postupka povodom događaja u kojem je policijski službenik pucao i ranio psa na javnom mjestu, obavijestili su iz NVO ''Kuća životinja'', udruženja za zaštitu životinja koje je podnijelo krivičnu prijavu.
Kako se u obrazloženju državne tužiteljke Sanje Radunović navodi, nije našla osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv bilo kojeg lica, za &nbsp;bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje &nbsp;preduzima po službenoj dužnosti, a povodom događaja u kojem je službenik cetinjske policije Stefan Nicović na Dvorskom trgu upotrijebio vatreno oružje, povrijedio sam sebe, kao i psa u vlasništvu Dejana Novakovića iz Podgorice.
Nakon što je NVO ''Kuća životinja'' 28. jula 2025. godine podnijela krivičnu prijavu cetinjskom tužilaštvu, isto su uradili i iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kao i organizacija ''Alternativa Crne Gore'', Ministarstvo poljoprivrede, šumarsta i vodoprivrede- Savjeta za zaštitu žitovinja i Nikola Jočić.
- Ovo je vrhunac sistemskog poraza! Podsjećamo javnost da je vatreno oružje upotrijebljeno na javnom prostoru, da je životinja ranjena, da je riječ o službenom licu koje podliježe višem stepenu odgovornosti. I pored tgoa, niko nije odgovoran- reagovali su na odluku Tužilaštva iz NVO ''Kuća životinja''.
Upitali su i da, ako ovo nadležnima nije problem, šta onda jeste.&nbsp;
- Dok se ovakve stvari pravdaju, niko od nas nije siguran- kazali su iz ovog udruženja.
Podsjećamo, incident se desio 27. jula 2025. godine, oko 13 sati u centru Cetinja kada se na trgu pojavio pas rase kangal, koji je zbog svoje veličine uplašio građane i pripadnike policije, koji su probali da ga otjeraju sa biber sprejom, a potom i pucali na njega. Tom prilikom je policajac koji je pucao u psa ranio i sam sebe u nogu.
Tada su za Portal ETV volonterke i borkinje za zaštitu životinja Julija Milanović i Marta Darmanović, te psihološkinja Dijana Milošević istakle da je taj događaj podsjetio na propuste u organizaciji i reakciji nadležnih službi, prebacivanje odgovornosti, a pokazao je i da društvo životinje i dalje doživljava kao opasnost, te da je u crnogorskom društvu sve prisutnija agresija koja se često ispoljava upravo na životinjama.
Iz Portala ETV su pitanja povodom ovog incidenta i pitanja odgovornosti policijskog službenika uputili i Upravi policije, ali odgovor nijesmo dobili.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpucanj-u-psa-humanost-i-zdravi-razum-gdje-sistem-ne-funkcionise-brutalnost-jaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: morsko-dobro