Prema podacima koje dobijamo od Morskog dobra - 95 odsto plaža je u fazi zaključenja ugovora - poručila je ministarka turizma Simonida Kordić odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokrata Branislava Nenezića je li turistička sezona dovedena u pitanje zakašnjelim javnim pozivom u zoni Morskog dobra.
Što se tiče uređanja kupališta ona kaže da, po zaključenju ugovora, zakupac ima obavezu da očisti kupališta, te da se mobilijar postavlja do juna mjeseca.
Kordić je, odgovarajući na poslanička pitanja, kazala i da je "zagovornik rada na vrijeme.
- Promjenom načina sprovođenja tendera, omogućeno je da država umjesto do sada pet od zakupa plaža, prihoduje 30 milona eura - rekla je ona.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević pitao je što je ministarstvo uradilo da se zaustavi loš trend crnogorskog turizma, budući da smo 2024. godine bilježili pad turističkog prometa. On je ukazao da Crna Gora, u tom kontekstu, pada - dok region raste.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kordić: U fazi zaključenja ugovora je 95 odsto plaža

Postoje ljudi, za koje na prvi pogled znate da imaju viziju. Koliko god da gledam Mladena Mikijelja, ne mogu to da pronađem u njemu, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić. 
- Poslije vizije "transparentnog tendera" za plaže, uvođenja Alabara "na mala vrata" u Ulcinju, nepotpisivanja ugovora sa zakupcima do prvog maja, ustupanje (mimo tendera) određenih kupališta HG Budvanskoj rivijeri (radi vraćanja izbornih dugova) te nakaradnog plana privremenih lokacija u zoni MD, mislim da je bolje da Mladen više nema vizija - istakao je Odžić. 
Prema njegovim riječima, zaobilaznica oko Budve svakako nije ni Mladenova ni vizija NSD.
- O ovom projektu se govori zadnjih 10ak godina, i našao se u izbornom programu gotovo svih partija. Mlađo, ne skreći temu sa zone MD, jad će nas od tebe i "tvojih" privremenih lokacija nać' ovog ljeta - zaključio je Odžić.

Odžić poručio Mikijelju: Ne skreći temu sa zone MD, jad će nas od tebe i "tvojih" privremenih lokacija nać'

Tenderski postupci za zakup plaža na crnogorskom primorju privode se kraju, a do sada je završeno 95 odsto pristiglih prijava, saopštio je Milan Kovačević iz PR službe Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
On je kazao da nijedna plaža ove godine nije data u zakup po početnoj cijeni i da se na godišnjem nivou očekuje priliv od blizu 35 miliona eura. Odnos starih i novih zakupaca je 60 prema 40 u korist dosadašnjih.
Kovačević je za RTV Budva precizirao da su u Budvanskoj rivijeri tenderom ponuđene 122 plaže, a da je do juče potpisano 90 odsto ugovora.
- Mi smo negdje otprilike na procentu od 95 odsto realizacije obrađenih ponuda, odnosno naše komisije su vrednovale, rangirale i donijele odluke po kojima će se dalje postupati i biti potpisani ugovori. Kada je u pitanju onaj procenat od nekih možda pet odsto još donesenih odluka, odnosno neizdatih plaža, za njih su javni pozivi već raspisani- kazao je Kovačević.
 
 On je potvrdio da su sa značajnim brojem zakupaca već sklopljeni ugovori o korišćenju, a da su svi uslovi i odluke javno dostupni na veb stranici Javnog preduzeća.

Morsko dobro: Nijedna plaža nije data u zakup po početnoj cijeni, očekujemo godišnji priliv 35 miliona eura

Ulcinjani će u subotu Dan oštine proslaviti velikim protestom na Maloj plaži s početkom u 12 sati. Na protest su ih pozvali predsjednik Opštine Genci NImanbegu I predstavnici svih političkih partija čiji stav je ujedinjen – Ulcinj niije na prodaju, ne trebaju mu megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati.&nbsp;
Skupština opštine je ranije usvojila zaključke i rekla kakve investicije želi, ali Vlada i premijer su se oglušili na sve zahtjeve, zaključke i poruke iz Ulcinja.
Zato je odlučeno da umjesto slavlja, u ovom gradu bude organizovan veliki protest sa kog će još jednom biti poručeno da Ulcinjani traže transparentnost i učešće u odlučivanju, da se istorija, identitet i prirodna bogatstva ne mogu ustupiti nekome zarad uskih interesa, te da jesu za investicije, ali ne pod uslovima koji štete nteresima Ulcinja.
- Prve subote u aprilu slavi se Dan Ulcinja, uz festivalski program, sa gostima iz zemlje i regiona, sa predstavnicima diplomatskog kora i sa građanima. Međutim, pošto su stavovi Skupštine Opštine Ulcinj ignorisani i nisu uzeti u obzir, odlučili smo da ovu sjednicu Skupštine Opštine održimo na Maloj plaži, zajedno sa našim građanima i prijateljima. Otkazali smo gotovo sve svečane aktivnosti, osim onih namijenjenih našoj djeci – oni treba da se raduju, jer sve što radimo, radimo za njih - kazao je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
On je podsjetio i da su održali dvije sjednice Skupštine opštine, na kojima su jasno pokazali kakve su investicije potrebne Ulcinju i poručili da ne prihvataju megainvesticiju kakva je najavljena.
- Uprkos tome, Vlada je nastavila da, suprotno evropskim normama i putem Vocapa, donosi odluke o našoj budućnosti i budućnosti naše djece. Zbog toga smo odlučili da u subotu obilježimo Dan Ulcinja zajedno sa građanima na Rivi. Smatramo da su ove odluke štetne i ne smiju biti potvrđene - poručio je Nimanbegu.
Uz Nimanbegua su na konferenciji bili predstavnici svih političkih partija u Ulcinju. On je istakao da svi dijele istu zabrinutost i istu bojazan, i poručuju da Ulcinj nije na prodaju.&nbsp;
- Skupština Opštine je jednoglasno rekla kakve investicije želimo. Danas smo ovdje da pošaljemo jasnu poruku: cijeli Ulcinj govori jednim glasom! Naše poruke Vladi su jasne: mi jesmo za investicije i razvoj, ali ne pod uslovima koji štete interesima Ulcinja. Tražimo transparentnost i učešće u odlučivanju – odluke o budućnosti našeg grada ne mogu se donositi jednostrano. Ulcinj nije na prodaju! Naš identitet, istorija i prirodna bogatstva ne mogu se ustupiti zbog nečijih uskih interesa - istakao je prvi čovjek Ulcinja.
On je naglasio da protest zakazan za subotu nema političke zastave , te da je to protest građana za budućnost Ulcinja.
- Turizam je javni interes, ali izgradnja stanova nije. Želimo razvoj turizma, ali ne na štetu prirode, ne na štetu ulcinjskih porodica i njihove ekonomije, ne na štetu budućih generacija. Želimo otvaranje novih radnih mjesta i u drugim sektorima – IT industriji, nautici, medicini, proizvodnji, brodogradnj. Želimo da razvijamo Ulcinj tako da stvorimo održivu ekonomiju i obezbijedimo posao za sve nas - jasno je poručio Nimanbegu.
Nimanbegu je istakao da Ulcinju podrška treba sada. Veoma im znači i jasan stav i podrška predsjednika Države Jakova Milatovića. Očekuje i u subotu podršku zvaničknika, ambasadora, prijatelja Ulcinja.
- Svi koji vole Ulcinj su dobrodošli, iz svih krajeva Crne Gore. Sigurni smo da ovaj glas koji sada Vladi upućujemo je veoma snažan. A ta snaga stoji , ne samo u zaključcima I odlukama SO Ulcinj, već i u zajedništvu političkih subjekata, u zajedništvu svih građana svih nacionalnosti i taj odgovor svaka Vlada mora uzeti ozbiljno - istakao je Nimanbegu.
Na konferenciji na protest u subotu građane i sve ljude koji vole Ulcinj pozvali su predstavnici svih političkih partija, kao i predsjednica Skupštine opštine Ulcinj Ivana Popović.
- Odluka da Dan grada obilježimo na ovaj način rezultat je zabrrinutosti i odgovornosti prema budućnosti Ulcinja. Projekti, poput ovog, budi ozbiljnu sumnju u pogledu transparentnosti, održivosti i očuvanja i razvoja turizma u Ulcinju. Naš grad ima pravo na razvoj, al on mora biti u skladu sa potrebama i voljom njegovih građana - poručila je Popović.
Predsjednik DUA Mehmed Zenka istakao je da je premijer CRne Gore Milojko Spajić ovakvim odnosom prema Ulcinju postigao samo jedno.
- Za početak ujedinio je sve političke partije u Ulcinju koje decenijama unazad nijesu uspjele da nađu zajednički jezik. Ali zato danas svi pričamo istim jezikom I govorimo – Ulcinj nije na prodaju! Niko ne razmišlja o desetinama milijardi eura koje su građani Ulcinja investirali u svoje domove i budućnost. Nego se jednim potpisom našao čovjek da prodaje sudbinu jednog čitavog grada - rekao je Zenka.

1250x600

1084x550

Nimanbegu: Ulcinj govori jednim glasom, u subotu svi na protest

U jeku afere koju je premijer Milojko Spajić otvorio potpisivanjem sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i planovima za izdavanje ulcinjske Velike plaže arapskom investitoru na 99 godina, u drugi plan je pala afera o tenderima JP „Morsko dobro“ za zakup plaža na teritoriji Opštine Budva. Od milionskih iznosa koji su nuđeni na tenderima, do prenamjene plaža u skladu sa političkim potrebama vladajućih partija, budvanska obala je postala prostor za otvorenu političku zloupotrebu i potkusurivanje obećanja datih uoči lokalnih izbora u zamjenu za glasove, piše M porta.
To je jasno iz samog toka procedure raspisivanja tendera, dinamike donošenja odluka, rješenja, izmjena i dopuna ranijih planova i svega onoga što je prethodilo konačnom raspisivanju tendera.
Prema informacijama do kojih je M portal došao iz više izvora, plan direktora JP „Morsko dobro“ Mladena Mikijelja i ministra urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavena Radunovića, odnosno vladajuće koalicije „Za budućnost Crne Gore“, bio je da se čitav niz javnih kupališta u Budvi od rijeke Grđevice skoro do same Zavale dodijele HTP „Budvanska rivijera“, odnosno turisitčkom naselju „Slovenska plaža“, kao prioritetnim zakupcima.&nbsp;
Nakon toga bi, prema prvobitnom planu, „Slovenska plaža“ mogla te iste plaže da dodijeli na korišćenje trećim licima i firmama putem tendera ili direktnih pogodbi, u zavisnosti od toga po kojoj cijeni bi plaže bile izdate.&nbsp;
Podzakupci su trebali biti ljudi koji su u kampanji na različite načine „pomagali“ Mikijelju i koaliciji „Za budućnost Budve“ da dođe do što većeg broja glasova, čime bi bila ispunjena obećanja koja su im data uoči izbora, ali i vraćeni svojevrsni dugovi.
Međutim, ispostavilo se da u sistemu „Budvanske rivijere“ i „Slovenske plaže“ nije baš svako spreman da radi protivzakonite poslove u korist vladajućih partija, pa je od početnog plana moralo da se odustane, odnosno da mu se smanji obim. Ovo turističko naselje je već ranije objavilo oglase za izdavanje lokala i zemljišta koji su u njihovom vlasništvu.
Zbog odbijanja ljudi koji su nadležni za te poslove da potpišu bilo šta u vezi sa takvim tenderima „Morskog dobra“, Mikijelj i Radunović su odlučili da „Slovenskoj plaži“ brzinskom izmjenom niza dokumenata namijene dvije najatraktivnije lokacije na budvanskoj rivijeri, koje su ranije decenijama zakupljivale privatne kompanije, a koje nesporno mogu pripasti „Slovenskoj plaži“ kao hotelska kupališta zbog njihovog položaja u odnosu na hotelsko naselje, kako je propisano pravilnicima i tenderskim dokumentacijama.
M portal je 18. marta uputio pitanja HTP „Budvanska rivijera“ u vezi sa ovom temom, ali i pored obećanja da će odgovori biti poslati, do danas nijesu stigli.
A kako je tekla čitava priča?
<h2>IZBORI I KOMPLIKACIJE</h2>
Ponovljeni lokalni izbori u Budvi održani su 17. novembra 2024. godine, što je bio drugi po redu „okršaj“ nekada jedinstvene vladajuće koalicije okupljene oko Nove srpske demokratije Andrije Mandića.&nbsp;
Stvari su se značajno promijenile nakon hapšenja bivšeg predsjednika Opštine Mila Božovića, pa se vladajuća partija podijelila na one koji su ostali lojalni Božoviću, okupljeni oko aktuelnog predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića, i drugu struju koja je ostala vezana za Mandića.&nbsp;
Kampanja je proticala u veoma napetoj atmosferi, a građani Budve su svjedočili do tada neviđenim ucjenama, zastrašivanjima, obećanjima, pa čak i miješanju organizovanih kriminalnih grupa u predizborne aktivnosti. Nakon što je izborni rezultat između ove dvije grupacije bio gotovo izjednačen, do formiranja vlasti je moralo doći kroz pregovore.&nbsp;
U trenutku dok je još, makar formalno, postojala mogućnost da izborna lista Nikole Jovanovića uđe u koaliciju sa listom koju je predvodio direktor „Morskog dobra“ Mladen Mikijelj, Upravni odbor „Morskog dobra“ 12. decembra održava sjednicu na kojoj donosi Predlog Odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra broj 0203-4581/9. Ova Odluka nije objavljena na sajtu „Morskog dobra“, kao i još neke koje su donijete u periodu nakon toga. Predsjednica Upravnog odbora JP „Morsko dobro“ je Zvezdana Janović, supruga direktora Agencije na nacionalnu bezbjednost Ivice Janovića, kuma Branka Krvavca, šefa kabineta premijera Milojka Spajića.
U međuvremenu, stvari se komplikuju za Mikijelja i Novu srpsku demokratiju. Trećeg februara, nakon ranije burno prekinute sjednice Skupštine Opštine i uz prisustvo policije, održana je sjednica na kojoj je izborom Petra Odžića iz Evropskog saveza za predsjednika Skupštine Opštine formirana nova budvanska vlast. Nedugo potom za predsjednika Opštine izabran je Nikola Jovanović, a Mikijelj i Nova srpska demokratija su time nakon gotovo deset godina izgubili vlast u najbogatijoj crnogorskoj opštini.
Sada je trebalo brzo djelovati, povući poluge moći sa državnog nivoa i sačuvati Mikijeljovu poziciju u „Morskom dobru“, jer mu je i tu uskoro isticao mandat, a predizborna obećanja i svojevrsni dugovi su se morali vraćati.
<h2>BRZINSKO USVAJANJE DOKUMENATA</h2>
Upravni odbor „Morskog dobra“ ponovo zasijeda 10. februara 2025. godine, svega sedam dana nakon formiranja vlasti u Budvi i usvaja Izmjene i dopune Predloga Odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra broj 0203-725/3 kao i Predlog Odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra broj 0203-725/4. Ni ovih odluka nema na sajtu „Morskog dobra“.
Već sjutra, 11. februara 2025, Vlada Crne Gore daje saglasnost na ovaj dokument zaključkom broj 10-339/25-433/2 i nakon toga je moglo da se uđe u proceduru za raspisivanje tendera za zakup plaža. &nbsp;
Da se radilo „tajno i organizovano“, govori i podatak da je istog dana Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donijelo, a Vlada usvojila na elektronskoj sjednici, Izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028. godine.
Ovaj dokument je usvojen bez obavezne prethodne sjednice Vladine Komisije za ekonomska pitanja (KEP), zbog čega dio ministara nije glasao za njega.
U ovakvu dinamiku se, prema riječima više izbora M portala, ušlo samo zbog jedne stvari – kako niko iz „Budvanske rivijere“ i „Slovenske plaže“ nije htio da učestvuje svojim potpisom u ranije zamišljenoj igranci vraćanja predizbornih dugova Radunovića i Mikijelja, pristupilo se izmjenama i dopunama Programa koji je već usvojen prošle godine.
Naime, u aprilu 2024. godine Program privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024- 2028. već je usvojen dok je na čelu Ministarstva bio Janko Odović i nije bilo potrebe za tako brzinskim promjenama.
Ključna stvar izmijenjenog dokumenta kada je Budva u pitanju – do tada javna kupališta 10B i 10F, dvije najatraktivnije lokacije na budvanskoj rivijeri koje su do sada decenijama zakupljivali privatnici, pretvorena su u hotelska kupališta, čime je pravo prvenstva na tenderima dato „Slovenskoj plaži“. Ujedno je povšina obje plaža povećana obuhvatom okolnih privatnih parcela.
Potom slijedi još jedna odluka Upravnog odbora „Morskog dobra“ od 14. februara koje nema na sajtu pod brojem 0203-824/3, a na koju Vlada opet ekspresno sjutra daje saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025. godine.33
Samo četiri dana kasnije ministar Radunović je napadnut baš u Budvi, kada je na njega nasrnuo jedan od lokalnih ugostitelja. Radunović je u tom trenutku bio u društvu Branka Ćupića, jednog od budvanskih hotelijera i, samim tim, potencijalnih zakupaca hotelskih plaža.
Prenamijenjene i proširene plaže 10B i 10F date su na tender kroz oglas koji je Morsko dobro objavilo 20. februara. &nbsp;
Brza akcija koju su sproveli Radunović, Mikijelj i Vlada Crne Gore neminovno ostavlja posljedice – JP „Morsko dobro“ još uvijek nije revidiralo „Atlas crnogorskih plaža i kupališta“, odnosno u njega nijesu unijete sve promjene koje su sproveli i brzinski usvojili ministarstvo i Vlada. Tim dokumentom se JP „Morsko dobro“ i zakupci upravljaju prilikom raspisivanja tendera, pa se tamo budvanske plaže 10B i 10F još uvijek vode kao javna kupališta i sa starom površinom.
<h2>POLITIČKA TRGOVINA KAO EPILOG</h2>
Čitava situacija oko tendera za zakup crnogorskih plaža dodatno je zakomplikovana kada je 7. marta premijer Spajić na sjednici Vlade odbio prijedlog ministra Radunovića da Mladen Mikijelj ponovo bude imenovan za direktora JP „Morsko dobro“. Iz Spajićevog kabineta je uslijedilo banalno obrazloženje da će imenovanje direktora uslijediti kada bude ispoštovana procedura za usvajanje takvog prijedloga. U igri je ipak, kako tvrde izvori M portala, bilo neporedivo više od puke funkcije.
Priča o zakupu plaža u Ulcinju se već ozbiljno zatalasala, protiv novih rješenja su se pobunili Privredna komora, Zajednica opština i raniji zakupci, a postojala je mogućnost da se nezadovoljstvo proširi na ostale primorske opštine. Takav scenario nije pogodovao Spajiću, čiji bi dogovor sa arapskim investitorom za Veliku plažu mogao da propadne bez podrške „Morskog dobra“ i Radunovićevog ministarstva. Sa druge strane, NSD, Radunović i Mikijelj su htjeli da po svaku cijenu sačuvaju Mikijeljevu fotelju, prvenstveno kako bi zbrinuli svoj kadar, a potom i zbog toga što je JP „Morsko dobro“ idealan resurs za političku zloupotrebu, bilo da je riječ o partijskom zapošljavanju ili o crpljenju finansijskih resursa iz tog javnog preduzeća.
Podsjećaju da je Specijalnom državnom tužilaštvu tokom kampanje za lokalne izbore u Budvi upućena anonimna prijava o pretvaranju „Morskog dobra“ u izborni štab Mladena Mikijelja, kao i o boravku pripadnika određenih organizovanih kriminalnih grupa u prostorijama preduzeća.
Zbog takvog odnosa snaga u Vladi svima je bilo u interesu da Mikijelj ponovo bude imenovan za direktora „Morskog dobra“, kako bi partijski apetiti i PES i NSD bili zadovoljeni, a svačiji projekat mogao da se odvija nesmetano.
U „kontrolu snaga“ u Vladi na kraju je morao da se uključi i Spajićev najjači neformalni adut – ujak Sreten Kankaraš, koji važi za čovjeka sa neograničenim uticajem na dešavanja u Vladi. Kankaraš se 14. marta sastao sa Radunovićem i Mandićem u jednom podgoričkom lokalu, o čemu je M portal izvijestio. Da je sastanak završen dogovorom u korist i PES i NSD bilo je jasno već na narednoj sjednici Vlade, kada je Mikijelj ponovo imenovan za direktora JP „Morsko dobro“.
Time su širom otvorena vrata za zadovoljavanje političkih apetita ključnih partija vlasti na državnom nivo, kao i za „valorizacije“ plaža u skladu sa političkim dogovorima i trgovinama koji nijesu u interesu građana Crne Gore i inače veoma posrnule turističke privrede.&nbsp;

Za dva dana plaže pretvorene iz javnih u hotelska kupališta

Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – Budva nije realizovalo preporuku o definisanju i evidentiranju rezervi u Statutu, iako je sprovelo većinu drugih preporuka iz revizije finansijskog izvještaja za 2022. godinu.&nbsp;
Preduzeće tvrdi da za to ne postoji zakonska obaveza i predlaže ukidanje rezervi kroz povećanje neraspoređene dobiti, dok DRI insistira na njihovom jasnom regulisanju, uz dalji nadzor do kraja 2025. godine.
DRI je objavila izvještaj o realizaciji preporuka datih u reviziji godišnjeg finansijskog izvještaja Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – Budva za 2022. godinu.&nbsp;
Na osnovu dostavljenih podataka, DRI je obavila kontrolu sprovođenja preporuka i utvrdila da je od ukupno 17 preporuka, preduzeće u potpunosti realizovalo 12, dok su četiri djelimično sprovedene, a jedna ostala nerealizovana.
Nadležni kolegijum DRI, koji čine senator Zoran Jelić (rukovodilac) i senator dr Milan Dabović (član), zaključio je da je neophodno da preduzeće do 31. decembra 2025. godine dostavi novi izvještaj o realizaciji pet preporuka koje i dalje zahtijevaju nadzor i dodatne aktivnosti.
Jedina preporuka koja nije realizovana odnosi se na definisanje i evidentiranje rezervi u Statutu preduzeća. DRI je preporučila da preduzeće jasno odredi način formiranja, iznos i korišćenje rezervi, te da ih adekvatno evidentira u knjigovodstvenim evidencijama.&nbsp;
Međutim, iz preduzeća su naveli da iznos od 7.806,51 eura potiče iz perioda prije 2004. i da se prenosio u narednim godinama kroz početno stanje.&nbsp;
Takođe, pozivajući se na Zakon o privrednim društvima, ističu da ne postoji zakonska obaveza da se rezerve regulišu Statutom, zbog čega smatraju da ih mogu ukinuti kroz povećanje neraspoređene dobiti.
Kao rješenje, preduzeće predlaže da se navedene rezerve brišu kroz popis ili posebnu odluku koju bi usvojio Odbor direktora najkasnije do 31. marta 2025. godine.
Ipak, DRI naglašava da pitanje rezervi ostaje otvoreno i da će se njihova realizacija pratiti u narednom periodu.&nbsp;
Cilj revizije i preporuka je osiguravanje finansijske transparentnosti i usklađenosti poslovanja preduzeća sa relevantnim propisima.

DRI: Morsko dobro realizovalo većinu preporuka, pitanje rezervi i dalje otvoreno

Sporazum sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koji premijer Milojko Spajić planira da potpiše krajem sedmice, suspenduje niz crnogorskih zakona i širom otvara vrata za pranje novca, poručili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). 
 
Iz te NVO su naveli da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina predviđa da će zemljište za izabrane projekte biti obezbijeđeno "bez potrebe sprovodjenja javnih nabavki, javnog tendera ili drugih procedura propisanih nacionalnim zakonodavstvom kojim se uređuje oblast državne imovine". 
 
- To znači da će se državno zemljište prodavati ili izdavati kroz direktne dogovore iza zatvorenih vrata, što otvara ogroman prostor za korupciju - tvrde u MANS-u. 
 
Dokument je, kako su dodali, usvojen u ponedeljak uveče, na elektronskoj sjednici Vlade, i još nije dostupan javnosti. Prethodno je usvojen Sporazum između vlada Crne Gore i UAE o ekonomskoj saradnji, koji sadrži uopštene odredbe o saradnji i on je objavljen na sajtu Vlade. 
 
Međutim, drugi sporazum, do koga je došao MANS, sadrži, kako tvrde, vrlo sporne članove. 
 
- Tim dokumentom Vlada se obavezuje da će prilagodjavati crnogorsko zakonodavstvo potrebama izabranih projekata, odnosno interesima njihovih investitora - rekli su iz MANS-a. 
 
Pored turističkih objekata, projekti mogu uključiti i izgradnju “nekretnina mješovite namjene”, odnosno stanova za tržište. To potvrđuje i odredba sporazuma koja omogućava finansiranje projekata prodajom nekretnina na tržištu prije nego što budu izgrađene. 
 
- Sporazum predviđa i mogućnost ulaganja treće strane u izabrane projekte, bez preciziranja ko te strane mogu biti i bez jasnih kriterijuma za odabir investitora, što može otvoriti prostor za nekontrolisani ulazak sumnjivog kapitala u zemlju - kazali su iz MANS-a. 
 
Iz MANS-a su naglasili da se ovaj sporazum ne odnosi samo na projekat Velike plaže, već otvara vrata svim investitorima koje predloži Vlada UAE. 
 
- Naime, njime se predviđa da Vlada Emirata odredi kompanije čiji projekti će biti predmet sporazuma, a da crnogorska Vlada na to daje pisanu saglasnost. Međutim, sporazumom nije predviđeno pod kojim uslovima crnogorska Vlada daje saglasnost, a kada je može uskratiti, posebno u vezi sa utvrđivanjem stvarnih vlasnika firmi i porijeklom kapitala - upozorili su iz MANS-a. 
 
U toj NVO tvrde i da je sporazum kontradiktoran kada su u pitanju garancije za investitore. 
 
U jednom dijelu je predviđeno da Vlada UAE garantuje za investitore, a u drugom se izričito isključuje odgovornost Emirata u slučaju da izabrani investitori ne ispune svoje obaveze, ili budu uključeni u sporne ili nezakonite aktivnosti. 
 
- Ovo je posebno značajno kada imamo u vidu da UAE vrlo rijetko sarađuje sa međunarodnim institucijama i drugim državama kada je riječ o sprečavanju pranja novca, te da postoje osnovi sumnje da je značajan dio nezakonito stečenog novca iznešen iz Crne Gore upravo u Emirate -rekli su iz MANS-a. 
 
Zbog svega navedenog, kako su zaključili, postoji realna opasnost da će kroz ovaj sporazum biti omogućeno vraćanje i pranje novca stečenog kriminalnim aktivnostima u Crnoj Gori.

MANS: Sporazum sa UAE koji Spajić planira otvara vrata za pranje novca

Zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić je kazao da investitor koji je 'uzeo' Veliku plažu, nezakonito prepušta plaže bivšim zakupcima, te poručuje ministru prostornog planiranja urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću i funkcioneru Nove srpske demokratije (NSD) i direktoru JP Morsko dobro Mladenu Mikijelju da vrate ingerencije lokalnim samoupravama.
- Sami izmijenili procedure i uslove na tenderu kako bi omogućili zloupotrebe, izbacili odredbu zabrane licima koja su krivično gonjena da se prijave na tenderu. Neposredno posle otvaranja ponuda pozvali SDT da preispita ponude, a sada sumnjaju i na zloupotrebe i pranje novca -naveo je na mreži X Odžić.&nbsp;
Veliko bravo, dodaje, za znalce!
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOdzicPetar%2Fstatus%2F1904599391979135398&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: Investitor koji je 'uzeo' Veliku plažu, nezakonito prepušta plaže bivšim zakupcima

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore obratilo se Upravi policije zbog sumnje u moguće neregularnosti prilikom sprovođenja tenderskih postupaka za zakup lokacija na crnogorskom primorju, navodi se u saopštenju Morskog dobra.
- Naime, u određenim slučajevima zabilježeno je da su pojedini ponuđači dostavljali ponude sa izuzetno visokim novčanim iznosima, u rasponu od nekoliko stotina hiljada pa do čak šest miliona eura, a koje višestruko premašuju početne cijene i u velikoj mjeri odstupaju od uobičajenih i realnih tržišnih vrijednosti- poručili su iz ove ustanove.
Kako iz Morskog dobra naglašavaju, takve ponude mogu imati za cilj obesmišljavanje tenderskog postupka, potencijalno pranje novca ili favorizovanje određenih ponuđača, što može izazvati direktnu štetu po interese Javnog preduzeća i države Crne Gore.
Kako dalje navode, postoje jasne indicije da se ovakvim načinom učestvovanja u postupku namjerno kreira situacija u kojoj, nakon povlačenja ponuđača sa nerealno visokom ponudom, pravo na zaključenje ugovora ostvaruje prethodni korisnik koji je ponudio samo početnu cijenu.
Time se, kako ističu iz Morskog dobra, obesmišljavaju realne ponude drugih učesnika, narušava se princip konkurentnosti i pogoduje unaprijed određenom licu, što ozbiljno kompromituje zakonitost i svrhu tenderskog postupka, te dovodi u pitanje efikasno i odgovorno upravljanje državnom imovinom.
- Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore neće dozvoliti manipulacije koje mogu kompromitovati regularnost tendera i narušiti povjerenje u rad institucije. Kao odgovoran upravljač, osjećamo obavezu da svaku sumnju odmah prijavimo nadležnim organima- navode u saopštenju.
Iz Morskog dobra dodaju da, ukoliko ponuđači ne zaključe ugovor i ne izmire iznose u predviđenim rokovima, smatraju da će sumnje biti potvrđene, a u tom slučaju ćemo bez odlaganja dostaviti sve relevantne dokaze o eventualnim nezakonitim radnjama.

Morsko dobro policiji prijavilo moguće neregularnosti na tenderu za plaže

Dosadašnja praksa i iskustvo nas navode na zaključak da bismo mi predstavnici lokalnih samouprava mnogo kvalitetnije i adekvatnije upravljali obalnom zonom. Ekonomski benefiti, koji dugi niz godina nijesu u kvalitetnoj mjeri vraćeni opštinama, sigurno bi bili bolje valorizovani, a građani koji to u kontinuitetu traže i očekuju od nas bi dobili onu uslugu koja se traži. Naše službe i naši administrativni kapaciteti nam daju za pravo da mi možemo mnogo kvalitetnije i bolje upravljati s ovom zonom od dosadašnjih administrativnih kapaciteta JP Morsko dobro, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
Kao što je najavljeno u subotu prilikom protesta građana Ulcinja, juče su svi predsjednici primorskih opština, uz pomoć grupe poslanika u Skupštini Crne Gore, predali inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o morskom dobru.
- Mi potpisnici te inicijative, predstavnici svih šest primorskih opština, želimo da konačno krenemo sa procesom decentralizacije. Mi se zalažemo za poštovanje Evropske povelje o lokalnoj samoupravi kojom se garantuje autonomnost lokalnim samoupravama kao organu vlasti koji je najbliži građanima, sa ciljem da se o njihovim potrebama odlučuje upravo odlučuje na lokalnom nivou. Smatramo da su se stekli uslovi da se pokrene diskusija o ovim inicijativama, i ovim izmjenama koje smo predložili, u plenumu Skupštine Crne Gore - rekao je Raičević.
Prema njegovim riječima, realno je očekivati da će se ta zakonska rješenja ubrzo naći u skupštinskoj proceduri.&nbsp;
- Moramo pokazati da opštine moraju i mogu upravljati sa najvrijednijim resursima. Obalno područje je najvrijedniji resurs svih crnogorskih primorskih opština, manje više i Crne Gore - istakao je Raičević.
Raičević napominje da nije istina da se zalažu za ukidanje Morskog dobra kao pravnog subjekta, već se traži da se, kako je rekao, konačno sprovede transformacija shodno pozitivnim zakonskim propisima.
- Ako znamo da javna preduzeća kao takva u javnom prometu Crne Gore više ne bitišu i da je Morsko dobro, možda, i izuzetak, mi tražimo da dođe i do te pravne transformacije, a na kraju krajeva i do transformacije samih nadležnosti tog budućeg preduzeća. Da li će to biti društvo sa ograničenom odgovornošću, to ostavljamo Vladi i Skupštini da odluče. Činjenica je da bi to preduzeće imalo kontrolni mehanizam, kontrolnu funkciju, strateški bi davalo smjernice svim primorskim opštinama kako i na koji način da se upravlja obalnom zonom, ali ekonomski benefiti bi svakako bili namijenjeni lokalnim upravama koje bi raspolagale novcem koji se prihoduje od zakupa samih kupališta, ili od privremenih objekata u zoni morskog dobra - zaključio je Raičević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdiwbDCrOw8o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Raičević: Predstavnici lokalnih samouprava kvalitetnije bi upravljali obalnom zonom, transformisati Morsko dobro

U toku je 19. sjednica Odbora za rodnu ravnopravnost &nbsp;na kojoj je utvrđeno kontrolno saslušanje ministra pravde Bojana Božovića i ministarke kulture Tamare Vujović, na temu "Sajber nasilje nad ženama u politici".
Ministar pravde, Bojan Božović, saopštio je da se intenzivno radi na uvođenju novih zakonskih rješenja u cilju prevencije nasilja u digitalnom prostoru, uključujući i novo krivično djelo – seksualno uznemiravanje, koje je uvedeno u skladu sa Istanbulskom konvencijom.
- Najavljene su nove sankcije, a fokus je na prevenciji online nasilja. Realnost nas podstiče da zakone prilagođavamo savremenim izazovima. Naša odgovornost je da stvarnost oblikujemo kroz propise, ali i da ih dosljedno sprovodimo - poručio je ministar Božović.
Prema riječima Božovića, Ministarstvo pravde je preduzelo neke aktivnosti kako bi dodatno osnažilo ulogu pravosudnih institucija u krivično pravnom okviru, u smislu zaštite svih koji su na meti govora mržnje. 
 
- Ministarstvo pravde, podstaknuto sudskom praksom i nekim nedavnim odlukama, ali i preporukama od međunarodnih institucija, planira da u Krivični zakonik uvede novo krivino djelo teški govor mržnje - saopštio je Božović. 
 
On je objasnio da je teški govor mržnje u novom Nacrtu Krivičnog zakonika krivično djelo koje se ispoljava prema pripadnicima određenih grupa, ili njihovim članovima, određenim na osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti, državljanstva, pola, jezika, boje kože, obrazovanja, društvenog položaja, seksualne orjentacije, rodnog identiteta ili invaliditeta, političkog ili drugog ubjeđenja ili drugog ličnog svojstva. 
 
Božović je rekao da će novim krivičnim djelom koje planiraju da uvedu u Krivični zakonik, ukoliko bude podrške poslanika, napraviti dinstikciju u odnosu na postojeći član 370 Krivičnog zakonika koji se odnosi na izazivanje etničke, rasne i vjerske mržnje. 
 
- Postojećim krivičnim djelom se tretira samo onaj koji podstiče na mržnju, a novim krivičnim djelom ćemo moći da procesuiramo svakog ko javno ispoljava mržnju - pojasnio je Božović. 
 
On je kazao da će to biti nadležnost Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda čime će, kako je rekao, prohodnost tih postupaka biti veća. 
 
Božović je rekao da će za novo krivično djelo, ukoliko bude dio pozitivno pravnih propisa, biti predviđena sankcija od tri mjeseca do tri godine zatvora. 
 
- Mislimo da je vrijeme da se stane na kraj takozvanom junačenju po društvenim mrežama i da damo reakciju kakvu treba - rekao je Božović. 
 
Dodao da je sve još u formi Nacrta i da ga usaglašavaju sa Sekretarijatom za zakonodavstvo, nakon čega će biti poslat Evropskoj komisiji.
On je naglasio da Ministarstvo ne želi da ostane pasivni posmatrač problema.
- Želimo da budemo proaktivni i da budno pratimo dešavanja u društvu kako bismo stvorili inkluzivno i demokratsko okruženje - rekao je Božović.
Vujović: Osuda nasilja nad ženama mora biti jasna i glasna
Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, istakla je važnost osnivanja Ženskog kluba, ocijenivši to kao značajan korak ka jačanju institucionalne borbe protiv nasilja i diskriminacije nad ženama.
- To je važan iskorak, uz paralelna zakonska unapređenja. Stvorena je povoljnija društvena atmosfera. Iako su napadi na žene i govor mržnje i dalje prisutni, važno je što se jasno i nedvosmisleno osuđuju - kazala je Vujović.
Dodala je da borba protiv nasilja nad ženama ima i snažnu emotivnu dimenziju.
- Svaka žena u politici osjeća obavezu da doprinese ovoj borbi. Svi smo se, barem jednom, zapitali – zašto ovo radimo. Zato i poručujem: loše prakse ne smiju pobijediti - naglasila je ministarka.
Vujović je najavila da Ministarstvo kulture i medija radi na formiranju mreže koja će se sistemski baviti suzbijanjem ovih pojava.
Pavlićić: Analiziramo postojeće sudske prakse
Predsjednica Vrhovnog suda, Valentina Pavličić, ocijenila je da je postojeća sudska praksa kada je riječ o onlajn nasilju neadekvatna, budući da se takvi postupci uglavnom vode kao prekršaji i završavaju novčanim kaznama.
- Kao čelna pravosudna institucija, moramo pronaći odgovore, čak i u okviru postojećih zakonskih okvira. Iako se radi o prekršajima, neophodno je djelovati odmah, ne čekajući izmjene krivičnog zakonodavstva - poručila je Pavličić.
Ona je pozvala sve građane da prijavljuju nasilje, uz uvjerenje da institucije reaguju i da je vidljiv određeni napredak.
- Postupci se sve češće pokreću, što predstavlja pomak. Ovo se ne odnosi samo na novinare, već i na političare. Jasno je da je potrebna bolja sinhronizacija svih segmenata sistema. Vrhovni sud je posvećen ovoj temi i već smo započeli analize postojeće sudske prakse. Tema nasilja nad ženama biće posebno analizirana kroz prizmu sudske prakse i institucionalnog odgovora - istakla je Pavličić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djc2gLuo0AFU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Božović: Uvodimo teški govor mržnje kao novo krivično djelo u borbi protiv online nasilja

Koncertno izvođenje opere “Toska” Đakoma Pučinija, u režiji Stefana Ferare, biće održano u četvrtak 15. maja na Velikoj sceni u 20 sati, u saradnji sa Ambasadom Republike Italije u Crnoj Gori.
Ova opera u tri čina je poznata po svom dramskom intenzitetu i ljepoti melodija. “Toska” spaja strast, intrigu i tragediju, a muzika uspijeva da prenese najdublje emocije likova. To je intenzivno i privlačno iskustvo koje nastavlja da osvaja publiku širom svijeta.
Libreto su napisali Đusepe Đakoza i Luiđi Ilika, a nastupaju: sopran Marija Jelić, tenor Vitalij Kovalčuk, bariton Omar Kamata, glumac Matija Memedović i pijanistkinja Nada Matijević.
Ulaznice se mogu kupiti putem našeg veb-sajta i na biletarnici, dok se o aktivnostima nacionalnog teatra publika može informisati na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i Viber kanalu.

CNP: Koncertno izvođenje opere „Toska“ na Velikoj sceni

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena u aprilu su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 3,4 odsto, pokazuju podaci Monstata. 
 
Potrošačke cijene su u aprilu u odnosu na mart u prosjeku bile više 0,8 odsto. 
 
- Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama povrće, odjeća, voće, farmaceutski proizvodi, stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravište, meso, restorani, kafei, cipele i ostala obuća - navodi se u saopštenju. 
 
Potrošačke cijene su u periodu januar-april, u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom, u prosjeku bile više 2,9 odsto. 
 
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u aprilu je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama zdravlje 3,1 odsto, odjeća i obuća tri odsto, hrana i bezalkoholna pića 1,4 odsto, restorani i hoteli 1,3 odsto, rekreacija i kultura i ostala dobra i usluge po 0,6 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,4 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,3 odsto. 
 
Pad cijena zabilježen je u grupi prevoz 1,4 odsto, alkoholna pića i duvan jedan odsto i komunikacije 0,1 odsto. 
 
Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Monstat: Inflacija u aprilu 3,4 odsto

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je danas da je svjestan da mnogi zvaničnici u Evropskoj uniji (EU) ne odobravaju njegovu nedavnu posjetu Moskvi, ali da se nada da će imati razumijevanja i da će Beograd uskoro moći da otvori Klaster tri.
Vučić je u Palati Srbija, nakon razgovora sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Koštom kazao da je zadovoljan susretom i da je tokom sastanka bilo riječi o dijalogu sa Prištinom, očuvanju regionalnog mira, neophodnosti reformi u Srbiji i njegovom odlasku u prijestonicu Rusije.
- Veoma sam srećan što smo razgovarali, zadovoljan sam sadržajem naših razgovora. Košta je donio dobru volju u razgovore o pristupanju Srbije EU (…) EU je za nas partner od najvećeg značaja, imamo najveći obim trgovinske razmjene i razmjene usluga - &nbsp;kazao je Vučić.
Dodao je da je svjestan da atmosfera za otvaranje novih pregovaračkih poglavlja o pristupu EU “nije baš toliko dobra” zbog njegove posjete Moskvi, ali da će se Srbija potruditi da uradi sve šta je ranije dogovoreno.
Komentarišući novinarsko pitanje Košti da predsjednik Srbije “nije poslušao” zvaničnike EU u vezi odlaska na obilježavanje Dana pobjede u Moskvu, Vučić je rekao da je njegov posao da sluša i služi građanima Srbije, a ne bilo kom drugom.
- Nije moje da poslušam bilo koga, moje je da služim građanima ove zemlje. Tako sam se ponašao i uvijek ću se ponašati. Uvijek govorim ono što mislim i što je interes našeg naroda. Jasno je da smo u Moskvi obilježavali 80 godina pobjede nad fašizmom. U oktobru sam najavio gdje ću da idem, za razliku od drugih koji nisu najavljivali pa su tamo završili - kazao je Vučić.
Ponovio je da Srbija ostaje na evropskom putu i najavio da će zemlja “ubrzati reformski proces”.
- Srbija u Evropi jeste naš cilj i politička volja. Vjerujem i da će ljudi koji za godinu, dvije budu novi predsjednik i ministri bez ikakve sumnje nastaviti ovim putem - kazao je Vučić.
Prema njegovim riječima, ostvaren je napredak u oblasti medijskih zakona.
- Završili smo Zakon o javnom informisanju i dobili zeleno svjetlo Evropske komisije. Očekujemo pozitivno mišljenje EU u vezi sa prihvatanjem preporuka ODIHR u vezi sa izbornim zakonima i izbornim procesom, uključujući i registar birača - &nbsp;dodao je predsjednik Srbije.
Iz Evrope mi još niko nije tražio da raspišem izbore
Izjavio je da ga niko od evropskih zvaničnika nije pitao niti tražio da raspiše vanredne parlamentarne izbore, što su kao zahtjev nedavno iznijeli studenti u blokadi.
- Iz Evrope mi još niko nije tražio da raspišem izbore. Niko me to nije pitao, ni da li smo pustili na slobodu one koji su se bavili kriminalom ili upadali u institucije. Nisam čuo ni evropski zahtjev u vezi laži o zvučnom topu a ponajmanje šta sam radio u bolnici kada sam posjetio povrijeđene u požaru u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji - kazao je Vučić na konferenciji za novinare u Palati Srbija.
Predsjednik Evropskog savjeta će danas u Beogradu razgovarati i sa premijerom Đurom Macutom, predsjednicom Skupštine Anom Brnabić i opozicionim poslanicima.
Košta boravi u višednevnoj posjeti zemljama Zapadnog Balkana.

Vučić: Svjestan sam da mnogi u EU ne odobravaju moju posjetu Moskvi, ali se nadam da će imati razumijevanja

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska javnost, ali ni mještani mojkovačkog sela Štitarica ni pola godine od kada su vandali ošegali i ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom ispred crkve na mjesnom groblju do danas nemaju odgovor ko je to i zašto učinio, kao ni ko je i zašto ponovo pokušao da uradi isto nedjelo kada su Štitaričani sjutradan, 3. novembra, postavili novi jarbol sa državnom zastavom Crne Gore, iako su tada osumnjičeni izgrednici privođeni.&nbsp; Skoro tri mjeseca policija je svake noći čuvala jarbol od huligana, a neko vrijeme su im pomagali i mještani.&nbsp; Jarbol sa crnogorskom zastavom grupa Štitaričana postavila je kao odgovor na postupak Crkve Srbije čije svještenstvo i vjernici su početkom oktobra prošle godine na grobljanskoj crkvi postavili jarbol sa srpskom trobojkom, sa četiri S. Na molbu dijela mještana da uklone zastavu, ova vjerska zajednica je ostala gluva, pa su se oni organizovali, skupili novac i kupili metalni jarbol, dugačak 10 metara, koji su 2. novembra postavili u dvorištu crkve i na njemu je zaviorila crnogorska državna zastava. Iste noći do danas neidentifikovani vandali posjekli su i odnijeli jarbol. Već sjutradan postavljen je novi i organizovane su straže da čuvaju zastavu. Samo dvije noći kasnije, između 5. i 6. novembra, jarbol sa crnogorskom zastavom opet se našao na meti huligana, ali je odbranjen, a dvojica od četvorice izgrednika su uhvaćena, dok su dvojica uspjela da umaknu.&nbsp; Crnogorske vlasti i policija od tada ćute o dešavanjima u Štitarici. Portalu ETV nijesu odgovorili iz Uprave policije da li su privedeni i procesuirani vandali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Pitali smo ih i kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. Policiji su se obratili i mještani koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage, ali su i oni ostali bez odgovora.&nbsp; U dopisu dostavljenom institucijama Baković je tada ukazao na činjenicu da je u grupi koja je pokušala da ošega i ukrade drugi jarbol sa crnogorskom zastavom bio i pripadnik Vojske Crne Gore.&nbsp; Portalu ETV mještani Štitarice kažu da svi u selu znaju ko su četvorica muškaraca koji su pokušali da posijeku drugi jarbol i ističu da je samo jedan iz Štitarice, dok su trojica iz Mojkovca. Mještani su Crkvi Srbije ponudili da, „radi mira u selu“, uklone obije zastave, ali uzalud. U ovoj vjerskoj zajednici tvrde da je trobojka postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom i da je to crkvena zastava. Crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole. Da je nekada složno selo danas opasno podijeljeno upozoreno je i sa Prvomajskog uranka koji je dio mještana organizovao u Štitarici, na kojem se okupilo blizu 300 ljudi, Štitaričana i njihovih gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Prvomajski uranak u Štitarici"> <figcaption>Prvomajski uranak u Štitarici</figcaption> </figure>  - Praznik rada je u ovim krajevima uvijek imao poseban značaj, bijaše to vrijeme kada se svom zavičaju vraćahu radnici i školarci koji su veći dio godine provodili van rodnog mjesta. Zadnjeg aprilskog dana bi pošli na obližnje brdo iznad sela i zapalili vatru čiji bi odsjaj najavio prvomajske praznike, dane za druženje, obilaske i za pomalo rada na imanju. Ovo mjesto nazivamo „zborno mjesto“, tu se godinama u predvečerje igrao lijep fudbal, a u ovom Mjesnom domu se organizovale najbolje igranke. Bijaše to vrijeme bez podjela, bez vjera i bez nacija, ni prezimena jedni drugima skoro da ne spominjasmo, bijasmo samo Dragan Lekov, Raka Bajov, Rajko Tofilov, Brano Gilev. Bijaše to vrijeme kada više vjerovasmo Darvinu nego sijačima mržnje i falsifikatorima istorije. Bijaše vrijeme kada se prezirahu srebrnjaci. Bijaše vrijeme sloge, druženja i akcija. Možda bi se ponekad i posvađali, ali sama pomisao na svog, i oca onog drugog, bi svaku svađu prekidala – podsjetio je na neka druga vremena Svetozar Baković, u pozdravnom govoru 1. maja. Štitarica, kako je kazao, poslije oslobođenja od Turaka ubrzano se naseljavala iz Čeva, Morače, Uskoka, Kuča, kolašinskog kraja i drugih mjesta. - Pošto je svo stanovništvo bilo pravoslavno pojavila se želja za izgradnjom pravoslavne bogomolje, a tadašnji crnogorski knjaz Nikola Petrović im to i odobri uz obezbjeđenje novčanih sredstava i zidara Vasa Porobića iz Herceg Novog, a narod je donosio kamen i šegrtovao. Po starom crnogorskom običaju u donošenju kamena iz par kilometara udaljenog Brežđa učestvovalo je svo selo i staro i mlado i muško i žensko, kako bi crkva bila zajednička, crkva narodna. Sve to je u kamen uklesano iznad vrata kao istorijski podsjetnik za sva vremena. Crkva je sagrađena 1896. godine, a osvještana tri godine kasnije od strane mitropolita autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve Mitrofana Bana. Sve do 2015. godine se štitarička crkva svetog Arhangela Mihaila, koju je knjaz posvetio krsnom imenu najbrojnijeg bratstva Rakočević, doseljenog iz Morače, vodila na državu Crnu Goru i opštinu Mojkovac, a poslije, gle čuda, na osnovu aero foto snimka crkvu prepisaše nekom drugom u vlasništvo, a od prošle godine i neku tuđu zastavu staviše ispred nje – podsjetio je Baković na dešavanja u Štitarici nekada i danas. Poručio je negatorima crnogorske države i nacije „da njihov srednjevjekovni mrak nikada neće biti dovoljno jak da zacrni nam Goru Crnu“. - ...sve dok nam preci služe za uzora, a potomci za zora vjekovaće i Crna Gora – poručio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Štitarica 1. maja"> <figcaption>Štitarica 1. maja</figcaption> </figure>

Tag: morsko-dobro