Jedna osoba lakše je povrijeđena u udesu motora i auta koji se danas desio u Sutomoru - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Taj udes se desio oko 19.30 sati.
Osim toga, do saobraćajke je došlo i u tunelu Sozina. Iz OKC-a nam je rečeno da u tom udesu nema povrijeđenih.
Na prilazima tunelu su ipak stvorene velike kolone.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sutomore: U udesu auta i motora lakše povrijeđena jedna osoba

U Tuzima se večeras desila saobraćajna nezgoda.
U udesu su učestvovali jedno auto i motor. Na terenu su pripadnici Hitne pomoći.
Operativno-komunikacioni centar policije nije odgovarao na pozive Portala ETV ovim povodom.
 
Više informacija nije poznato.

Udes auta i motora u Tuzima, Hitna na terenu

Čikago, crnogorskog košarkaša Nikole Vučevića, poražen je od Klivlenda 128:122, u jutros odigranom meču NBA lige.
To je drugi uzastopni, ukupno treći, poraz Čikaga na gostovanjima.
Klivlend, koji je tokom meča imao i zaostatak od 18 poena, do pobjede vodili su Deandre Hanter i Donovan Mičel sa po 29, Evan Mobli dodao je 24, a Džejlon Tajson 17 &nbsp;poena.
U ekipi Čikaga najbolji je bio Isak Okoro sa 19, dok je Džoš Gidi meč završio sa 15 poena.
Vučević je ubacio devet poena, uz pet skokova i četiri asistencije,
Denver je, predvođen Nikolom Jokićem sa novim tripl-dablom od 32 poena i po 14 skokova i asistencija, slavio protiv Indijane 117:100.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:&nbsp;
Vašington - Dalas 105:111, Filadelfija - Toronto 130:120, Atlanta - Los Anđeles Lejkers 122:102, Majami - Portland 136:131, San Antonio - Nju Orleans 126:119 i Los Anđeles Klipers - Finiks 103:114.&nbsp;

Čikago poražen od Klivlenda

Evropski savez će, kao i devedesetih, i danas biti brana šovinizmu, revanšizmu i retrogradnim idejama. Pobijedićemo šovinizam i danas, kao što smo nakon devedesetih - saopšteno je na zajedničkoj sjednici opštinskih odbora Socijaldemokrata (SD), Socijaldemokratske partije (SDP) i Liberalne partije (LP) na kojoj je formiran Koordinacioni odbor.
Oni su ukazali da Crna Gora danas prolazi kroz period ozbiljnih političkih i društvenih iskušenja, u kojem su na ispitu osnovne civilizacijske vrijednosti.
- Nažalost, aktuelna vlast te vrijednosti ne štiti, već ih urušava. Naš cilj je jasan: da afirmišemo vrijednosti moderne, evropske i multietničke države, u koju vjerujemo i za koju se dosljedno borimo - poručili su u Evropskom savezu.
Tokom posjete je istaknuto zadovoljstvo zbog činjenice da politika Evropskog saveza ima tradicionalno snažno uporište u ovoj opštini, poznatoj po građanskim vrijednostima i multietničkom skladu.
- Gusinje je primjer mjesta u kojem su građanske vrijednosti uvijek bile jače od podjela i zato nas raduje što smo ovdje uvijek imali značajnu podršku - poručeno je sa skupa.
Predstavnici Saveza naglasili su da njihova politika ne odustaje pred prijetnjama, niti pristaje na kompromise koji ugrožavaju dostojanstvo, pravdu i građanski identitet države.
Istaknuto je da je politika Evropskog saveza i dalje prepoznata po dosljednosti, znanju i odgovornosti, nasuprot populizmu i podjelama.
- Naša politika ne dijeli, već spaja. Ona je politika pristojnosti, građanskog identiteta i evropskih vrijednosti - naveli su oni.
Ukazano je na to da su kadrovi Evropskog saveza svuda gdje su preuzeli odgovornost pokazali da se može upravljati bolje, sa više znanja, odgovornosti i senzibiliteta prema potrebama građana.
- Predstavnici Saveza u lokalnoj vlasti u Gusinju prepoznati su kao primjer posvećenog, odgovornog i poštenog odnosa prema javnom poslu. Zato smo uvjereni da već sada predstavljamo političku platformu koja uživa najveće povjerenje građana Gusinja. To predstavlja važan podsticaj za dalji zajednički rad i jačanje Saveza na lokalnom i državnom nivou - ocijenjeno je u Evropskom savezu.
Prisutnima su se obratili lideri Saveza - Damir Šehović, predsjednik SD-a, Ivan Vujović, predsjednik SDP-a i Vatroslav Belan, predsjednik LP, kao i Nikola Zirojević, poslanik SD-a, Nihad Canović, predsjednik Opštine Plav i član Predsjedništva SD-a, Miloš Đuričković, međunarodni sekretar SD-a, Esad Šainović, generalni sekretar LP, te Edvin Bektesević, predsjednik Skupštine opštine Gusinje (SD), dr Elvis Omeragić, predsjednik OO SDP Gusinje i Ragip Deljanin, predsjednik OO LP Gusinje.

Evropski savez u Gusinju: Pobijedićemo šovinizam i danas, kao što smo nakon devedesetih

Fizički napad u Skupštini opštine (SO) Zeta čin je kukavičluka, a ne hrabrosti, poručio je predsjednik zetskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Miroslav Brajović i pozvao na odgovornost svih učesnika incidenta, a nakon što je protiv odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Dušana Radonjića podnijeta je krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja prema Vesku Rašoviću iz koalicije „Za budućnost Zete“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzeta-radonjicu-krivicna-prijava-zbog-nasilnickog-ponasanja-prema-rasovicu-i-povrjedivanja-svjedoka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz zetskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) ranije su ocijenili da je incident koji se desio u zgradi Opštine Zeta, posljedica višegodišnjeg neprimjerenog ponašanja predstavnika vlasti, a koje je, kako su rekli, često bilo usmjereno na urušavanje integriteta i dostojanstva predstavnika DPS-a.
Brajović je rekao da se iz saopštenja čelnih ljudi Opštinskog odbora (OO) DPS Zete može zaključiti da drskosti i bahatosti nemaju kraj.&nbsp;
On je podsjetio da je u nedavnom incidentu u SO Zeta, odbornik DPS-a &nbsp;Dušan Radonjić, fizički napao kolegu odbornika Veska Rašovića i tom prilikom nanio teške tjelesne povrede njemu i odbornici NSD-a Anastasiji Damjanović.
- Nanijeti teške tjelesne povrede ljudskom biću koji je bliži sedmoj deceniji života nego šestoj, polomiti dva prsta osobi koja vam biološki može biti ćerka, kod nas Zećana se to nikada nije nazivalo hrabrost već kukavičluk - naveo je Brajović u reagovanju.
Brajović je istakao da nijedan funkcioner DPS-a Zeta nije reagovao, niti se izvinio povrijeđenim odbornicima.
On je podsjetio na ranije situacije u kojima je, kako je rekao, javno reagovao kada su se u lokalnom parlamentu dešavale uvrede, zahtijevajući izvinjenje “ne iz straha, već iz poštovanja prema žrtvi“.&nbsp;
- Gdje smo izgubili ono elementarno ljudsko i zetsko - da se ne solidarišemo sa siledžijstvom, već sa žrtvom - pitao je Brajović.
On je zahvalio Damjanović na "hrabrom, velikom i humanom" činu, ističući da je spriječila teže posljedice fizičkog sukoba.
Brajović je rekao da se NSD pridružuje apelu DPS-a da nadležni organi reaguju u skladu sa zakonom.
- Lično ćemo učestvovati u traženju izricanja pravde i pokušati da pravda bude zadovoljena, a da nikom više ne padne napamet u budućnosti na ovakav varvarski čin - dodao je Brajović.

Brajović: Incident u SO Zeta čin kukavičluka

Nad bošnjačkim stanovništvom Šahovića, prije 101 godinu, u mirnodobno doba, počinjen je genocid koji je ostavio neizbrisiv trag u našoj istoriji - poručio je potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković.
U vremenu kada je trebalo da vlada mir, kako je ustvrdio, razorena su sela, ugašeni životi, a čitave porodice ostale su bez doma, bez imena i bez budućnosti.
- Taj zločin nije samo rana prošlosti, to je ožiljak koji i danas traje, jer nas podsjeća koliko duboko može pasti čovjek kad izgubi osjećaj za pravdu i čovječnost - naglasio je Nurković.
Genocid u Šahovićima obavezuje nas, podvlači on, da ne zaboravimo, da ne šutimo i da istinu ne skrivamo.
- Šutnja pred zlom nije neutralnost, već saučesništvo - decidan je Nurković.
Generacije koje su počinile ovaj strašan zločin otišle su, ali njegova sjenka, kako je rekao, ostaje u kolektivnoj memoriji.
- Ne kao nešto što bismo zaboravili, već kao ozbiljno upozorenje: da, danas slušamo bol i šutnju onih koji su preživjeli, kao i šutnju društva koje je, kako ističu analize, prečesto biralo tišinu pred zlom i time mu poslužilo - naveo je Nurković.
Naša moralna i državna odgovornost jeste, poručuje potpredsjednik Skupštine, da čuvamo sjećanje na žrtve i da budemo glas onih koji su zauvijek utihnuli.
- Samo istina, pravda i iskreno suočavanje sa prošlošću mogu izgraditi temelje trajnog mira i povjerenja među narodima Crne Gore - jasan je Nurković.
Sjećanje na Šahoviće nije okrenuto prošlosti već je, kaže on, put ka budućnosti - da se nikada, nikome i nigdje takvo zlo ne ponovi.

Nurković: Genocid u Šahovićima obavezuje nas da ne zaboravimo, ne šutimo i da istinu ne skrivamo

Smrt vojnika Dejana Božovića u avgustu, tokom velikih požara koji su pogodili Crnu Goru, nije i nikad neće biti zaboravljena. Snažna reakcija društva bila je lijek na ranu koja i dalje boli. Braća Šahović pokrenula su akciju prikupljanja pomoći, organizovan je i humanitarni marš, a Dejan je odlikovan ordenom za hrabrost.
Crnogorska porodica iz Berlina obezbijedila je stipendiju za školovanje njegove djece. Njegova prodica danas zahvaljuje svima koji su odlučili da pruže pomoć i utjehu.
Skoro su tri mjeseca od dana kada je Crna Gora izgubila jednog od svojih najboljih sinova.
Neko koga je krasila ogromna hrabrost.
Mlađi vodnik Vojske Crne Gore, Dejan Božović, poginuo je u avgustu, bio je čovjek lavljeg srca.&nbsp;
Danas, prvi put, njegova porodica govori o svemu, o Dejanu , o gubitku, i o snazi koja ih drži.
Vladica Božović, supruga preminulog Dejana Božovića kaže da tog dana kad je otišao na zadatak i da je znao da ide u smrt on bi otišao ipak.
Cistijerna kojom je išao na interevenciju sletjela je u provaliju u teško pristupačnom i tih dana dimom obavijenom rejonu Kuča. Dejan je na mjestu stradao. 
 
- Sat vremena prije nego što se sve to izdešavalo čuli smo se, razmijenili te informacije, šta ko radi od nas, gdje su djeca. To je nažalost bio posljednji put da smo se čuli. To je bio taj razgovor, i naše uobičajeno volim te - kazala je Vladica.&nbsp;
Tišinu će zamijeniti neizmjerna tuga i bol, pomiješani potom sa osjećanjem ponosa na supruga, oca, brata i sina koji je dao život pokušavajući da zaštiti drugog. Uslijedili su prilozi građana, humanitarni marš, orden za hrabrost - sve to postalo je simbol zahvalnosti Dejanu i njegovoj žrtvi. 
 
Boro Božović, otac preminulog Dejana Božovića kaže da mu ublažava bol što je Dejan bio takav.&nbsp;
- Ja imam još dva sina a sa njim sam bio kao drug. On se stalno šalio. Narod ga je pohvalio. Kad me sretnu ljudi govore evo oca onog vojnika. Šta ću, takva je sudbina, pošao je na zadatak - rekao je on. 
 
Dejanova smrt potresla je cijelu zemlju.
Građani, dijaspora, kolege, svi su se ujedinili da pomognu njegovoj porodici.
Za Vladicu i njenu djecu, život bez Dejana nikada neće biti isti.
Ali sjećanje na njega i zahvalnost naroda ostaće kao dokaz da heroji ne umiru.

Supruga Dejana Božovića: Da je znao da toga dana ide u smrt ipak bi otišao

07.11.
22:00h
Najvjerovatnije je da su glasači Demokrata kao ona publika koja gledajući in vivo ili na TV mađioničara vjeruje da on zbilja može da uradi ono što im izgleda da radi.
Kako drugačije objasniti onako opuštene i lagodne nastupe Bogdanovića u kojima prijeti pesnicama države, jurišom države, kako će mjaukanje odlijegati planinama kad neki krenu na neke.
Zar im članstvo ne misli da je Koprivica zbilja naplatio 28 miliona poreza.
Zamislite da ti ljudi mrze crnogorska drva za ogrijev i da im misle isto što i Bemaxu, koji CG budžetu najviše daje.
Niko se od Crnogoraca ogrijao ne bi.
Naša je sreća što je njima ishod svega onoga što rade i čime prijete - nepoznat.
A nepoznat im je nezavisno od sile kojom prijete, spinovanja, neznanja, brutalnog targetiranja i svega drugog na čemu im počiva trud.
Mržnja je najveći beskraj. Koja ne trpi razloge.
Na negativnoj emociji niko nije uspjeh sazidao i takav primjer kroz istoriju ne poznajete.
P.S: Plašim se života koga bih bio prinuđen da se stidim. Ili dođem u situaciju da se samoubistvom sačuvam.
P.S. 1: Od nepismenosti se vremenom može i neka pristojna vrlina napraviti.
Od polupismenosti se niko još nije spasio.
Posebno ako je stečena diplomom, recimo, u okolini Mrčajevaca.

Nepoznat ishod

Sutkinja Osnovnog suda u Beranama Dubravka Popović juče je ponovo odbila da preinači odluku o odbijanju zahtjeva tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) da se iz Manastira Đurđevi stupovi privremeno oduzme spomenik ratnom zločincu i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.
To je Portalu ETV potvrđeno iz beranskog suda.
Sada bi Vanraspravno vijeće suda trebalo preinači ili potvrdi njenu odluku, a prema našim informacijama, postoji i zakonska mogućnost da joj ovaj predmet bude oduzet.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsutkinja-ponovo-odbila-zahtjev-odt-a-da-se-spomenik-durisicu-privremeno-oduzme-iz-manastira-durdevi-stupovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tužilaštvo je, kada je u Gornjem Zaostru postavljen spomenik četničkom komandantu, naložilo njegovo privremeno oduzimanje cijeneći da može biti dokaz u krivičnom postupku protiv Vujadina Dobrašinovića za nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu. Sutkinja Popović je odbila, kako prvi - tako i svaki naredni zahtjev, a Vanraspravno vijeće ukinulo je njenu odluku i predmet joj vratio na ponovno odlučivanje.
Ona je, tako, ostala pri istom stavu, pa je Vanraspravno vijeće i 1. oktobra donijelo odluku da se žalba tužilaštva uvaži, odnosno da se spomenik iz konaka privremeno oduzme od starješine Manastira. Ta akcija bila je neuspješna pošto spomenik nije pronađen u Manastiru Đurđevi stupovi, a Tužilaštvo je onda 8. oktobra od suda zatražilo da se odobri oduzimanje spomenika iz konaka.
Akcija za ljudska prava (HRA) je, inače, 4. novembra Komisiji za Etički kodeks sudija podnijela inicijativu u odnosu na sutkinju Popović zbog sumnje da je ponovljenim odbijanjem prijedloga ODT Berane za privremeno oduzimanje spomenika, uprkos odlukama vijeća koja su ukidala njene odluke, postupala protivno načelima stručnosti, savjesnosti i nepristrasnosti, propisanim Etičkim kodeksom sudija.
Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ u avgustu.
Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.
RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.
U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.
- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.
Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, dovoljno govori o tome da je Crkva Srbije još jednom pokazala da je jača od države.
Dok su se institucije u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto - u manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.
Osim toga, fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović fizički su napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru - u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo što „izađe na Vijesti“ da će ga ubiti golim rukama.
Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

Popović ponovo odbila zahtjev tužilaštva za izuzimanje spomenika Pavlu Đurišiću

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo je prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte. Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti mogu legalizovati ako se nalaze na orto-foto snimku, ako su unijeti u katastar, riješeni imovinski problemi, te ako su predviđeni urbanističkim planom. Definisanjem namjene površine na vrhu Rumije za vjerski objekat bi trebalo da započinje taj postupak. - Ovim izmjenama i dopunama PUP-a trebalo bi da bude prepoznata Crkva Svete Trojice na vrhu Rumije, koja se nalazi na katastarskoj površini (kp) 1, katastarske opštine (KO) Mikulići i kp 3192 KO Livari, s opredjeljenjem za vjerske objekte - piše u izvještaju s javne rasprave o izmjenama i dopunama PUP-a Bar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845" data-rendition-name="original" width="762" height="107" loading="lazy" alt="legalitacija crkve na rumiji"> </figure>  Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije. Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.