U najpoznatijem muzeju na svijetu, Luvru, dogodio se novi incident nakon smjele pljačke dragulja koja je otkrila bezbjednosne propuste.
Otkriveno je da je prošlog mjeseca curenje vode oštetilo stotine knjiga u odjeljenju za egipatske starine u ovom pariškom muzeju, što je ukazalo na nove probleme u održavanju najposjećenijeg muzeja na svijetu.
Prema veb stranici La Tribune de l'Art, pogođeno je oko 400 rijetkih knjiga zbog lošeg stanja cijevi, dok odjel već godinama traži sredstva za zaštitu kolekcije.
Zamjenik administratora Luvra Fransis Stajnbok rekao je za BFM TV da je curenje zahvatilo jednu od tri prostorije biblioteke i da su oštećena djela uglavnom ona koja koriste egiptolozi, dok dragocjene knjige nisu pogođene.
Popravke su planirane za septembar 2026. godine.
Ovaj incident dolazi samo nekoliko sedmica nakon velike pljačke dragulja u muzeju u oktobru, kada su četvorica provalnika ukrala dragulje vrijedne 102 miliona dolara, otkrivajući ozbiljne bezbjednosne propuste.
Iako je nekoliko osoba uhapšeno u toku istrage o čuvenoj pljački, nakit još nije pronađen.
U novembru su strukturne slabosti dovele i do djelimičnog zatvaranja galerije s grčkim vazama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Novi incident u Luvru: Oštećeno oko 400 rijetkih knjiga, otkriveni i novi propusti u muzeju

Umjesto da na izuzetno vrijednom i atraktivnom prostoru Kasarne Morača započnu gradnju Muzeja savremenih umjetnosti, Kuće arhitekture i Prirodnjačkog muzeja, gradska uprava na čelu sa Sašom Mujovićem troši milione eura za izlivanje velikih asfaltnih površina i izgradnju privremenih parking prostora. Jasno je da su valjak i mješalica vrhunac dometa nove gradske uprave, ali će šteta koju njihovo neodgovorno djelovanje stvara - biti mnogo veća i dalekosežnija, saopštili su iz podgoričke URE.
Oni podsjećaju da su upravo funkcioneri Građanskog pokreta URA, u prvom redu bivša ministarka Ana Novaković Đurović i bivši zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević, imali drugačiju viziju Kasarne Morača i da su napravili brojne konkretne korake u tom pravcu.
- Prošle godine je završen i najveći međunarodni konkurs u istoriji Crne Gore, kojim smo dobili sjajna idejna rješenja Muzeja savremenih umjetnosti (MSU), Kuće arhitekture i Prirodnjačkog muzeja, a aktuelna Vlada (čiji je Mujović sve vrijeme bio dio) ni do danas nije uradila ništa da završi glavni projekat i započne radove. Naprotiv, novac je utrošen za druge i nepoznate svrhe, a umjesto kulture - u Kasarnu Morača stižu asfalt i stotine automobila. Bravo, Saša - poručuju iz podgoričke URE.
URA ističe da sličan scenario čeka i izuzetno atraktivne lokacije u Bloku V i Bloku IX, za koje su takođe urađeni projekti izgradnje parkova, a koje Mujović planira da betonira i da gradi nova parking mjesta.
- Sve šta radi, u direktnoj je suprotnosti sa smjernicama SUMP-a, kao krovne strategije rješavanja saobraćaja u Glavnom gradu, a umjesto da pitanje parkiranja rješava sistemski - Mujović planira da utroši milione eura za privremene asfaltne pustinje, koje ne rješavaju ništa i produbljuju probleme - ukazuju iz podgoričke URE.
Oni su pitali Mujovića, gdje su novi autobusi, za koje su ostavljena sredstva u budžetu, veći broj linija i bolja pokrivenost, te zbog čega ni on, poput svoje prethodnice, nije sposoban da riješi taj problem i razumije suštinu.
- Saobraćajne gužve se ne rješavaju privremenim parkingom, već pouzdanim javnim prevozom, jačanjem biciklističke infrastrukture i mijenjanjem politike naplate parkinga, kako bi se građanima najprije pružila pouzdana alternativa njihovom automobilu, a onda i kako bismo ih obeshrabrili da koriste svoje automobile - poručili su.
Kako ističu, dok je čitava Evropa taj problem riješila na identičan način decenijama unazad, Mujović uspostavlja i našim novcem finansira prevaziđene i odbačene saobraćajne politike iz sredine prošlog vijeka.

Podgorička URA: Umjesto izgradnje muzeja, Mujović betonira Kasarnu Morača

Tri narukvice i drijevni zlatni šljem, centralni eksponat izložbe, ukradeni su iz muzeja u Asenu u Nizozemskoj, javili su danas lokalni mediji, poslije provale ekplozivom u muzej tokom prethodne noći.
Muzej Drente u Asenu na sjeveru Nizozemske trebalo je da do kraja vikenda da bude domaćin izložbe „Dakija, carstvo zlata i srebra“, sa brojnim remek-djelima koje je pozajmila Rumunija.
Policija je u noći između petka i subote oko 3.45 sati obaviještena o eksploziji, saopštio je muzej na svom sajtu.
Lopovi su ukrali tri kraljevske narukvice i zlatni šljem iz rumunske oblasti Kocofenešti, centralni eksponat izložbe, iz perioda 450. godine prije nove ere.
- Ovo je mračan dan za muzej u Asenu i Nacionalni istorijski muzej Rumunije u Bukureštu. Duboko smo šokirani događajima koji su se desili sinoć. Za 170 godina postojanja (muzeja) nikada nije bilo ovako ozbiljnog incidenta. Veliku tugu osjećamo i prema našim rumunskim kolegama - rekao je direktor muzeja Hari Tupa i dodao da je policija pokrenula istragu.
U eksploziji su oštećene prostorije muzeja, koji će biti zatvoren tokom vikenda.
Policija je saopštila da sarađuje sa Interpolom u istrazi.

Iz muzeja u Nizozemskoj ukradeni vrijedni eksponati poslije provale eksplozivom

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) pripremila je i lokalnim samoupravama stavila na raspolaganje sveobuhvatan Model odluke o kategorizaciji, obilježavanju i razvrstavanju opštinskih i nekategorisanih puteva – dokument koji bi trebalo da postane osnova za ujednačeno i zakonito upravljanje lokalnom putnom infrastrukturom u svim crnogorskim opštinama.
Model je izrađen u skladu sa Zakonom o putevima, uz primjenu savremenih standarda i dobre prakse u oblasti upravljanja saobraćajnom mrežom. Njegova primjena, navode iz ZOCG, treba da doprinese većoj bezbjednosti u saobraćaju, ažurnoj evidenciji, kao i efikasnijem praćenju i održavanju lokalnih puteva.
Dvije osnovne kategorije puteva
Prema usvojenom Modelu, putevi se razvrstavaju na dvije osnovne kategorije:
- opštinske puteve – što obuhvata lokalne puteve i ulice u naseljima
- nekategorisane puteve u opštoj upotrebi
Na ovaj način uvodi se jedinstveni sistem koji omogućava jasno razlikovanje putnih pravaca prema njihovoj namjeni, značaju i funkciji u okviru lokalne mreže.
Precizni kriterijumi za kategorizaciju
Dokument definiše i kriterijume za utvrđivanje kategorije puta. Primarni kriterijumi odnose se na društveni, privredni, kulturni, turistički i istorijski značaj, dok se sekundarni tiču saobraćajnog opterećenja, povezanosti sa drugim putnim pravcima i opštinama, te pristupa većim naseljima i objektima od javnog interesa.
Ovakav pristup, navodi se, osigurava da kategorizacija ne bude formalna odluka, već rezultat objektivnog sagledavanja uloge puta u razvoju zajednice.
Uslovi za prekategorizaciju i pravna sigurnost
Model jasno propisuje i postupak prekategorizacije, odnosno uslove pod kojima nekategorisani put može biti uvršten u opštinsku putnu mrežu. Put mora ispunjavati minimalne tehničke standarde – prije svega širinu kolovoza i tehničku ispravnost – te imati urednu dokumentaciju, uključujući elaborat i riješene imovinsko-pravne odnose.
Takvo rješenje, naglašavaju iz ZOCG, sprečava nesporazume oko nadležnosti i omogućava da dio mreže postanu samo putni pravci koji ispunjavaju standarde bezbjednosti.
Uređeno obilježavanje i vođenje evidencije
Model uvodi i sistem označavanja puteva, pri čemu će svaka saobraćajnica imati oznaku koja definiše njen status:
„L“ – lokalni putevi
„U“ – ulice u naseljima
„N“ – nekategorisani putevi
Oznake treba da sadrže i dužinu puta, što doprinosi boljem snalaženju korisnika, ali i većoj transparentnosti pri upravljanju infrastrukturom.
Uspostavlja se i obaveza detaljne evidencije svih puteva, u elektronskoj i papirnoj formi, uključujući podatke o nazivu, dužini, vrsti kolovoza, datumu kategorizacije i svim naknadnim izmjenama. Ovo će, kako se ističe, biti ključni alat za planiranje investicija i održavanja, te za budžetsko upravljanje.
Jasno definisane obaveze opština
Nakon prekategorizacije puta u lokalni, opština preuzima punu odgovornost za njegovo redovno i investiciono održavanje, čime se jasno definišu finansijske obaveze i izbjegava nejasnoća u nadležnostima.
Zajednica opština pozvala je lokalne vlasti da primjenjuju Model odluke kao referentni dokument i da ga, u skladu sa specifičnostima područja, prilagode svojim potrebama. Kako poručuju, dosljedna primjena standarda može biti jedan od ključnih koraka ka modernijem, sigurnijem i efikasnijem upravljanju lokalnim putevima u Crnoj Gori.

Zajednica opština usvojila Model odluke o kategorizaciji puteva: Put ka jedinstvenom uređenju lokalne mreže u Crnoj Gori

Baranin Lazar Vulević (50), koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo u Nikšiću, priveden u podgoričko Više državno tužilaštvo na saslušanje. Njega će saslušati viša državna tužiteljka Ana Kalezić, koja će odlučiti da li će Vuleviću odrediti pritvor do 72 sata. On je osumnjičen, da je upotrebom noža, ubio muškarca M.P. (74) i ženu M.V. (41). Tijela stradalih policija je pronašla u iznajmljenom stanu ženske osobe u ulici Peka Pavlovića, u blizini Sportsko-ribolovnog društva Nikšić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251210111256_77c608e7496bc91e9473b5806e9e5dfdf454ea538eaf41f2309d699723864608.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251210111256_77c608e7496bc91e9473b5806e9e5dfdf454ea538eaf41f2309d699723864608" data-rendition-name="original" width="604" height="324" loading="lazy" alt="Privođenje Vulevića"><figcaption>Privođenje Vulevića(Photo: ETV)</figcaption></figure>  Lazar Vulević uhapšen je juče nakon intenzivne potrage. Policija ga je uhapsila u jednom napuštenom objektu u Baru uz pomoć psa tragača. Iz Uprave policije je saopšteno, da je prije dva dana nestanak M.P. policiji, oko 19.20 sati, prijavio član njegove porodice objašnjavajući da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nijesu uspostavili kontakt sa njim već dva dana. - Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M.P, kao i tijelo M.V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M.V, - dodali su u policiji. Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je zajedno sa policijskim službenicima izvršio uviđaj na licu mjesta. Tokom preduzetih policijsko - tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i lišenju slobode se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih lica i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja, saopšteno je juče iz UP.

Lazar Vulević priveden u tužilaštvo

Predloženi budžet Pentagona predviđa drastično smanjenje sredstava za vojnu pomoć Ukrajini. Nacrt zakona takođe traži zaštitu od značajnog smanjenja broja američkih snaga u Evropi. Zahtijeva da Pentagon, JUKOM i druge relevantne agencije dobiju odobrenje Kongresa prije nego što broj američkih trupa u Evropi bude smanjen na manje od 76.000 vojnika.
Novi Zakon o nacionalnoj odbrambenoj autorizaciji (NDAA), koji je Kongres objavio u nedjelju uveče, poziva na održavanje finansiranja kupovine oružja za Ukrajinu, iako po stopi znatno manjoj nego ranije. Uključuje i dalju, mada ograničenu, podršku evropskim saveznicima. Zakon, koji još moraju zasebno da odobre i Predstavnički dom i Senat, pojavljuje se nekoliko dana nakon što je Bijela kuća objavila svoju Strategiju nacionalne bezbjednosti, kojom se Sjedinjene Države distanciraju od intenzivne podrške Ukrajini i Evropi. Objavljen je i u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp nastoji da okonča rat.
S obzirom na to da su pod administracijom Džozefa Bajdena SAD pružile gotovo 70 milijardi dolara direktne vojne pomoći Ukrajini, planirana izdvajanja iz NDAA-e od svega 800 miliona dolara u dvije godine mogu se smatrati svojevrsnom simboličnom gestom namijenjenom uvjeravanju Kijeva da ga Sjedinjene Države nijesu u potpunosti napustile. Takav pristup nastavlja napore Trampove administracije da veći teret podrške Ukrajini prebaci na evropske članice NATO-a.
U ponedjeljak popodne, zvaničnik Bijele kuće rekao je za „Vor Zoun“ (The War Zone) da administracija „marljivo radi na formulisanju plana koji će donijeti trajan i održiv mir u ratu u Ukrajini“. Nacrt zakona predviđa da Pentagon izdvoji 400 miliona dolara i u fiskalnoj 2026. i u fiskalnoj 2027. godini za Inicijativu za bezbjednosnu pomoć Ukrajini (USAI). Riječ je o fondu koji Ukrajina koristi za nabavku oružja od američkih odbrambenih dobavljača. U prošlosti je tim sredstvima omogućena kupovina municije, presretača protivvazdušne odbrane i druge vojne opreme. Ipak, poziv NDAA-e na nastavak finansiranja preko USAI-a daleko je od skoro 33 milijarde dolara dodijeljenih tom programu pod Bajdenovom administracijom i biće dovoljan samo za veoma ograničenu količinu oružja.
Ranije ove godine, Bijela kuća najavila je formiranje Liste prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL), osmišljene da omogućava prodaju oružja iz američkih zaliha državama NATO-a, koje bi ga potom u tranšama od po 500 miliona dolara predavale Ukrajini. Pored toga, Trampova administracija do sada nije odobrila nikakvu isporuku Ukrajini kroz Predsjedničko ovlašćenje za povlačenje oružja (PDA), koje finansira nadoknadu za naoružanje isporučeno saveznicima direktno iz američkih zaliha. Bajdenova administracija donijela je Ukrajini više od 33 milijarde dolara i kroz PDA, ali nije vjerovatno da će Tramp koristiti ovo ovlašćenje.
NDAA takođe zahtijeva da Pentagon obavijesti Kongres u roku od 48 sati ukoliko planira da prekine pružanje obavještajne podrške Ukrajini — što se desilo ranije ove godine. Obavještenje bi moralo da uključi obrazloženje prekida, njegovo očekivano trajanje i procjenu uticaja na „sposobnost Ukrajine da sprovodi efikasne vojne operacije“.
Prekid američke obavještajne podrške „značajno utiče na zaštitu ukrajinskih snaga u pogledu vremena reagovanja, kretanja i izbjegavanja sredstava visoke vrijednosti, kao i na indikacije i upozorenja o visokorizičnim vazduhoplovnim prijetnjama“, rekao je jedan penzionisani visoki ukrajinski oficir u vrijeme proljećnog prekida. „To znatno otežava sposobnost gađanja ruskih snaga i izvođenja udara na velikim daljinama protiv kritičnih, mobilnih ciljeva velike vrijednosti“, dodao je. Ipak, od oktobra su SAD pristale da Ukrajini dostavljaju obavještajne podatke za ciljanje udara dugog dometa na rusku energetsku infrastrukturu.
Nacrt zakona takođe poziva na „obračun“ ukupne vojne pomoći Ukrajini koju su SAD i saveznici ranije pružili, uključujući programe PURL i USAI. Pored Ukrajine, NDAA nastoji da nastavi podršku NATO saveznicima. Zakon predviđa da ministar odbrane, u koordinaciji sa komandantom Američke evropske komande, uspostavi „Baltičku bezbjednosnu inicijativu“ vrijednu 175 miliona dolara, usmjerenu na „produbljivanje bezbjednosne saradnje sa vojnim snagama baltičkih država“ (Estonije, Letonije i Litvanije). Cilj — prema dokumentu — jeste „ostvarivanje nacionalnih bezbjednosnih interesa SAD odvraćanjem agresije Ruske Federacije i sprovođenjem strateškog koncepta NATO-a, koji ima za cilj jačanje odvraćanja i odbrambene postavke Alijanse onemogućavanjem potencijalnim protivnicima bilo kakve mogućnosti agresije“.
Inicijativa takođe predviđa unapređenje regionalnog planiranja i saradnje među baltičkim državama, posebno u oblastima precizne paljbe dugog dometa, integrisane protivvazdušne i raketne odbrane, pomorske situacione svijesti, skladištenja municije velikog kalibra, komandovanja i kontrole, prikupljanja obavještajnih podataka i jačanja „otpornosti na hibridne prijetnje“. Iako inicijativa podržava baltičke zemlje, u dokumentu se navodi i da je „stav Kongresa“ da ove tri države treba da usklade sopstvenu potrošnju sa američkim izdvajanjima u okviru ove inicijative.
Nacrt zakona takođe traži zaštitu od značajnog smanjenja broja američkih snaga u Evropi. Od Pentagona, JUKOM-a i drugih relevantnih agencija zahtijeva se odobrenje Kongresa prije nego što broj američkih vojnika u Evropi padne ispod 76.000. Ovo dolazi nakon što su Sjedinjene Države počele povlačenje snaga sa kontinenta, gdje je trenutno stacionirano oko 85.000 vojnika. Ranije ove godine, američka vojska povukla je oko 800 vojnika iz Rumunije nazad u SAD.
Iako zakon signalizira trajnu, iako donekle simboličnu, posvećenost Ukrajini, on takođe navodi da NATO saveznici treba da snose finansijske troškove prisustva američkih trupa u Evropi i da ministar odbrane „uzme u obzir napredak NATO saveznika u ispunjavanju obaveze izdvajanja 5% BDP-a za odbranu“ pri donošenju odluka o stacioniranju i obuci američkih snaga. Iako NDAA predviđa samo skromna sredstva za Ukrajinu unutar ukupnog budžeta Pentagona, izmjene nacrta i dalje su moguće u Predstavničkom domu i Senatu.

SAD okreće leđa Kijevu? Pentagon predviđa drastično smanjenje novca za vojnu pomoć Ukrajini

Najmanje 19 ljudi je poginulo, a 16 je povrijeđeno u urušavanju dvije zgrade u marokanskom gradu Fesu.&nbsp;
Prema preliminarnim službenim podacima, u incidentu je poginulo četvoro djece, a povrijeđeno je 16 osoba, uključujući dvije trudnice. Tri osobe su zadobile teže povrede.
Svi povrijeđeni su brzo prebačeni u Univerzitetsku bolnicu Hassan II radi pružanja neophodne pomoći, prema izvještajima marokanskih medija.
Pripadnici civilne zaštite uspjeli su izvući jedno živo dijete iz ruševina, zajedno s nekoliko povrijeđenih osoba.
Spasilački radovi se nastavljaju dok vlasti traže još preživjelih zarobljenih ispod ruševina.

Maroko: Urušile se dvije zgrade, poginulo 19 osoba

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.

Tag: muzej