Upravni sud donio je presudu kojom je usvojena tužba nezakonito penzionisane sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović zbog toga što Administrativni odbor nije odlučivao o njenoj nadoknadi, odnosno zahtjevu za usklađivanje zarade koju je ostvarila vršeći funkciju u najvišoj sudskoj instanci, saznaje Portal ETV.
Presudu, u koju je Portal ETV imao uvid, 2. oktobra donijela sutkinja Svetlana Radošević, a pravosnažna je danom donošenja.
Sud je tako obavezao Administrativni odbor da, najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema presude, odluči o zahtjevu Đuranović koji je podnijet još 30. juna ove godine. U obrazloženju presude sutkinja Svetlana Radošević konstatovala je da Administrativni odbor nije odlučio u zakonom propisanom roku, čime je došlo do tzv. „ćutanja uprave“.
- Tuženi organ (Administrativni odbor) je 25. septembra sudu dostavio odgovor na tužbu u kojem je naveo da je Administrativni odbor na 44. sjednici, održanoj 4. jula raspravljao u vezi sa podnijetim zahtjevom tužilje i na zahtjev poslanice Kenane Strujić Harbić odložio izjašnjavanje o ovoj tački dnevnog reda - navodi se u presudi uz napomenu da je sud ocijenio da su ispunjeni svi uslovi za pokretanje upravnog spora u skladu sa članom 12 stav 2 i članom 35 stav 3 Zakona o upravnom sporu, koji propisuje da sud usvaja tužbu ako organ nije odlučio u zakonskom roku.
Presudom se nalaže da Administrativni odbor bez odlaganja riješi predmetni zahtjev, u skladu sa svojim zakonskim obavezama.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Upravni sud presudio u korist Đuranović: Administrativni odbor ima 15 dana da odluči o zahtjevu za nadoknadu

Prošle su dvije godine od velikog nevremena koje je zahvatilo bjelopoljsku opštinu pričinjena je velika šteta brojnim domaćinstvima.
Braći Milisavi i Milu Smoloviću iz sela Modri Do na obroncima planine Lise oštećeni su i stambeni i pomoćni objekti. Naknadu još nijesu dobili.
Smolovići su vremešni, lošeg zdravstvenog stanja i sa minimalnim primanjima od kojih najviše izdvajaju za kupovinu ljekova. Zato im nakanda štete, procijenjena na nekoliko hiljada eura, znači mnogo.
– Odmah nakon nevremena obratili smo se komisiji za elementarne nepogode. Jednog dana su se pojavili, konstatovali štetu i od tada se nijesu oglašavali – pričaju Smolovići.
Nezapamćeno nevrijeme pogodilo je bjelopoljsku opštinu u nekoliko navrata 2023.godine - 19. avgusta a zatim obilne padavine praćene jakim vjetrom 20. i 29. novembra. Predsjednik bjelopoljske komisije za elementarne nepogode Vlado Femić kaže za Pobjedu da su uradili ono što je u njihovoj nadležnosti.
– Tada je konstatovana ukupna šteta od preko 200.000 eura. Izvještaj je proslijeđen državnoj komisiji za elementarne nepogode i nemamo povratnu informaciju o tome dokle se stiglo sa naplatom štete. Nijesam upoznat da je nekom šteta nadoknađena – saopštio je juče Femić.

Portal ETV

Nadoknadu štete od nevremena čekaju dvije godine

Ročište po tužbi biznismena Budimira Krstovića protiv države koji tužbenim zahtjevom traži 560.000 eura zbog naknade štete počeće 12. marta u Osnovnom sudu u Podgorici.
- U predmetu formiranom po tužbi tužioca Budimira Krstovića, postupajuća sutkinja je Katarina Janković - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda.
Osim Budimira Krstovića tužbu protiv države podnijela je i njegova kćerka Marina Krstović i ona traži 160.000 eura.
- U predmetu formiranom po tužbi tužilje Marine Krstović, postupajuća sutkinja je Jelena Anđelić. Ročište nije zakazano i biće zakazno kada se za to steknu uslovi - navodi se u odgovorima Osnovnog suda.
Budimir i Marina Krstović uhapšeni su krajem avgusta 2021. godine u akciji policije i carine, nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, pronašla 1.200 kilograma kokaina. Oni su od starta pred istražiteljima kategorični bili da nemaju ništa sa pronađenom drogom.
Krstovići su krajem 2022. godine, nakon 15 mjeseci provedenih u pritvoru, oslobođeni optužbi zbog nedostatka dokaza. Međutim, nakon što je Apelaconi sud 3. jula uvažio žalbu Tužilaštva, oni su se ponovo našli pred Višim sudom.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević je, u ponovnom postupku, u julu 2023. donijela presudu u korist Krstovića, a Apelacioni sud je potvrdio u aprilu prošle godine.
Nakon pravosnažne presude, Marina Krstović u emisiji „Dokaz“ na TV E govorila o okolnostima hapšenja, sudskom postupku, posljedicama ali i kakve korake će njena porodica preduzeti. Ispričala je i do tada javnosti nepoznate detalje.
Naime, kako je kazala, iako su političari u javnim nastupima govorili da bi „nam Amerika pozavidjela na ovakvoj akciji zapljene kokaina“, pri izlasku iz zatvora Krstovićima je, od strane predstavnika Agencije Sjedinjenih Američkih Država za borbu protiv narkotika (DEA) na Balkanu, stigla čestitka zbog oslobađajuće presude.
- Mi kada smo izašli iz zatvora nama je predstavnik DEA za Balkan poslao mejl gdje nam čestita na oslobađajućoj presudi. To su ljudi koji se bave suzbijanjem šverca droge. Zamisite taj paradoks da vama, koji ste bili optuženi da ste švercovali 1,4 tone kokaina, koji vam čestitaju na oslobađajućoj presudi. Šta to vama govori koliko je itekako DEA informisana o tome da li smo mi umiješani, da li mi imamo veze sa drogom m, da li smo mi poručili tu drogu, ko su oravi vlasnici te droge. Ja mislim da je ovo posljednji put da će crnogorskim organima DEA dostaviti ovakvu informaciju - kazala je tada Krstović.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Budimir Krstović traži 560.000 eura, ročište zakazano za 12. mart

O.R. (18) iz Bijelog Polja je uhapšen, dok je protiv petnaestogodišnjaka podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su davali novac na kamatu šesnaestogodišnjaku.
Njima se na teret stavlja zelenaštvo.
- Sumnja se da su prijavljeni, u periodu od januara 2026. godine, u kontinuitetu i kao saizvršioci, oštećenom maloljetniku davali novac na zajam, pri čemu su za sebe ugovarali i pribavljali nesrazmjernu imovinsku korist, iskorišćavajući njegovu lakomislenost i nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje - naveli su u policiji.
Protiv O.R. i maloljetnika podnijeta je krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.

Bijelo Polje: Osamnaestogodišnjak uhapšen, a petnaestogodišnjaku krivična prijava zbog sumnje da su davali novac na kamatu

Iran je nagovijestio da je spreman na ustupke u vezi sa svojim nuklearnim programom u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama u zamjenu za ukidanje sankcija i priznanje prava na obogaćeni uranijum, dok Teheran nastoji da izbjegne eskalaciju i potencijalni američki napad, prenosi Rojters.
Obje strane i dalje su duboko podijeljene, čak i po pitanju opsega i mehanizma ukidanja američkih sankcija, nakon dvije runde pregovora, rekao je visoki iranski zvaničnik za Rojters.
Ovo je, navodi agencija, prvi put da Iran nudi nove ustupke otkako su pregovori okončani prošle sedmice, kada je djelovalo da se pozicije dodatno udaljavaju i da je vojni sukob sve izvjesniji.
Analitičari ocjenjuju da ovaj potez pokazuje da Teheran pokušava da održi diplomatiju i spriječi dalje zaoštravanje odnosa sa Vašingtonom.
Zvaničnik je rekao da će Teheran ozbiljno razmotriti kombinaciju slanja polovine najobogaćenijeg uranijuma u inostranstvo, dok bi preostali dio bio razrijeđen, kao i učešće u osnivanju regionalnog konzorcijuma za obogaćivanje – ideje koja se povremeno pojavljivala u iranskoj diplomatiji.
Iran bi to učinio u zamjenu za američko priznanje prava na „miroljubivo nuklearno obogaćivanje“ prema sporazumu koji bi uključivao i ukidanje ekonomskih sankcija, rekao je zvaničnik.
Dodatno, Iran je ponudio američkim kompanijama mogućnost da učestvuju kao izvođači radova u velikim iranskim naftnim i gasnim projektima, navodeći da bi u okviru ekonomskog paketa SAD imale priliku za ulaganja i konkretne ekonomske interese u toj oblasti.
Vašington na obogaćivanje uranijuma unutar Irana gleda kao na potencijalni put ka razvoju nuklearnog oružja. Iran, s druge strane, opovrgava da teži razvoju nuklearnog naoružanja i insistira na tome da mu pravo na obogaćeni uranijum bude priznato, podsjeća Rojters.
Iran i SAD nastavili su pregovore ranije ovog mjeseca, dok SAD istovremeno pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku. Teheran je poručio da će odgovoriti na eventualni napad na svoje baze u regionu.
- Posljednja runda pregovora pokazala je da se američki stavovi u vezi s opsegom i mehanizmom ukidanja sankcija razlikuju od iranskih zahtjeva. Obje strane moraju postići razuman vremenski okvir za ukidanje sankcija - rekao je zvaničnik.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči saopštio je da očekuje sastanak sa specijalnim izaslanikom predsjednika Donalda Trampa Stivom Vitkofom u Ženevi, dodajući da i dalje postoje „dobre mogućnosti“ za diplomatsko rješenje.
Arakči je ranije kazao da očekuje da će pripremiti nacrt kontrapredloga, dok je Tramp naveo da razmatra i ograničene vojne opcije.
U međuvremenu, Vitkof je izjavio da je predsjednik SAD bio znatiželjan zašto Iran još nije „kapitulirao“ i pristao da ograniči svoj nuklearni program.
Među američkim zahtjevima su uvođenje ograničenja na iranske balističke projektile dugog dometa, kao i okončanje podrške regionalnim proksijima. Iran je odbacio raspravu o svojim projektilima, dok su izvori za Rojters prenijeli da „pitanje regionalnih proksija nije crvena linija za Teheran“.
Iranske vlasti poručile su da bi diplomatsko rješenje donijelo ekonomske koristi i za Teheran i za Vašington, ali su naglasile da Iran neće prepustiti kontrolu nad svojim naftnim i mineralnim resursima.
- SAD mogu biti ekonomski partner Iranu, ništa više. Američke kompanije mogu učestvovati kao izvođači radova na iranskim naftnim i gasnim poljima - istakao je zvaničnik.

Iran spreman da ograniči nuklearni program ako SAD ispune zahtjeve

U Španiji su u 2024. godini muškarci zarađivali u prosjeku 5,16 hiljada eura više od žena, pokazuju podaci sindikata objavljeni na Dan jednakih plata, koji se od 2011. u toj zemlji obilježava 22. februara.
Razlika od preko pet hiljada eura godišnje između muškaraca i žena postavlja razliku u zaradama između polova na 20 odsto, ali sindikat Konfederacije rada (CCOO) upozorio je da, ako nejednakosti nastave da se razvijaju istom brzinom kao u poslednjoj deceniji, biće potrebno oko 16 godina da se smanje.
Na početku profesionalne karijere, razlika u platama između muškaraca i žena dostići će 7,87 odsto, pokazuje izvještaj koji je nedavno objavio Generalni sindikat radnika UGT.
Kako se navodi, ovaj jaz se povećava tokom godina, a vremenom, plate muškaraca rastu, dok plate žena opadaju, prenosi B92.&nbsp;
Ovo se poklapa, ističe se u izvještaju, sa sve većom ulogom koju žene dobijaju kako postaju majke, supruge ili ćerke koje brinu o svojim roditeljima.
Muškarci konsoliduju svoje profesionalne karijere, dok se poslovi sa punim radnim vremenom žena skraćuju ili potpuno prestaju.&nbsp;
Kako pokazuju podaci, 75 odsto poslova sa skraćenim radnim vremenom obavljaju žene, ukazala je zvaničnica sindikata CCOO, Karolina Vidal.
- Rad sa skraćenim radnim vremenom je odlučujući faktor u diskriminaciji u platama - navela je predstavnica sindikata UGT, Medea Grasija.
Iz tog razloga oba sindikata ukazuju da rad sa skraćenim radnim vremenom čini 55 odsto razlike u platama između polova.&nbsp;
Prema proračunima sindikata CCOO, ako bi žene radile puno radno vrijeme istom stopom kao i muškarci, razlika u platama bi se smanjila više od polovine, sa 20 na 11 odsto.

Španija: Muškarci zarađuju u prosjeku preko pet hiljada eura više od žena

Regionalni seminar o klimatskim promjenama biće održan danas u Skupštini Crne Gore.
Skupština, kako je saopšteno iz te institucije, seminar organuzuje u saradnji sa Interparlamentarnom unijom.
U saopštenju se navodi da će događaju prisustvovati delegacije iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i predstavnici UNDP-a, IPU, Evropskog parlamenta i akademske zajednice.
Navodi se da će na seminaru biti razgovarano o klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu - uticajima, troškovima i prilikama za parlamentarnu akciju, unapređenju parlamentarne komunikacije o klimatskim promjenama.
Na seminaru će, kako se dodaje, biti razgovarano i o zelenoj tranziciji kao strateškoj prilici za Zapadni Balkan.

Tag: nadoknada