Osnovcima i srednjoškolcima koji su bili najuspješniji na konkursu Matice crnogorske na temu „Trajanje u kamenu“, proteklog vikenda su u devet gradova dodijeljene nagrade. Matica crnogorska je ovo nadmetanje organizovala u susret 21. maju, Danu nezavisnosti Crne Gore. Nadmetanje je u većini gradova podrazumijevalo literarni rad na zadatu temu, dok je na Cetinju imalo i likovni, a u Herceg Novom i muzički segment.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520090528_5179e44f719ca2c4274763a33b5af56d52d393417edd2f6ef03cbe327aace714.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520090528_5179e44f719ca2c4274763a33b5af56d52d393417edd2f6ef03cbe327aace714" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Sa dodjele nagrada"> <figcaption>Sa dodjele nagrada(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Kao i prošle godine, i ove godine je odziv bio veliki, posebno u Herceg Novom, na Cetinju i Rožajama, gdje se nadmetanje održavalo prvi put. Literarno nadmetanje se prvi put održalo i u Baru i Danilovgradu.&nbsp; Posebno svečano je bilo u Herceg Novom gdje je konkurs organizovan u tri kategorije, te okupio 339 mladih literata, slikara i muzičara, pa su nagrade dodjeljivane tri dana za redom. Žiri je nagradio ukupno 115 učenika. Konkursi tamošnjeg Ogranka Matice crnogorske su već tradicionalni, a prema riječima koordinatorke konkursa Jovanke Veljović, sekretarke Ogranka Herceg Novi Matice crnogorske, ovo je do sada bila najuspješnija godina, kako po broju prijava, tako i po broju nagrada, organizacije i kvaliteta realizacije. Nastavljena je saradnja sa krovnom ustanovom kulture JUK Herceg Fest-om, pa je jedan takmičarskih dana muzičkog dijela manifestacije održan u foajeu Dvorane Park, dok su preostala dva organizovana i održana u prostorijama Ogranka Matice crnogorske. U hercegnovskom žiriju su bili Stevan Koprivica, dramski pisac i reditelj, Bogdan Musović, istoričar umjetnosti i skulptor, slikar Darko Vlaović, te profesori muzike Jelena Popović, Sara Vujović, Bosiljka Kulišić, Ivan Derzhiev, Irena Mijušković, Ana Vasić, Maja Žmukić, Linda Poznanović, Lara Bubanja i Đuro Poznanović.&nbsp; Članovi žirija u ostalim gradovima bili su Jelena Orlandić-Medojević, Dragana Erjavšek, Tijana Rakočević, Marija Šušter, Žana Karadžić, Danka Vuletić, Boris Đurović i Jasmina Nikčević, zatim Luka Lagator, Vesko Pejović, Maja Šofranac, Rajko Radulović i Slavka Daković.&nbsp; I na Cetinju je organizovan poseban umjetnički program na platou ispred Ogranka Matice crnogorske. U Prijestonici su se učenici osnovnih i srednjih škola nadmetali slikom i riječju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520090528_762a3bbed69a78111e20774ea5979d8d1016be8782c04d789e47f6d5e93af36c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250520090528_762a3bbed69a78111e20774ea5979d8d1016be8782c04d789e47f6d5e93af36c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Sa dodjele nagrada"> <figcaption>Sa dodjele nagrada(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  U okviru I kategorije za učenike srednjih škola prva nagrada je pripala Ivi Vučinić, a druga nagrada pripala je Lazaru Popivodi, učenicima Gimnazije, dok je treću nagradu žiri dodijelio Anji Latković, učenici Srednje sručne škole. U II kategoriji nagrađeni su učenici Srednje stručne škole. Prva nagrada pripala je Dragani Muratović, a druga Luki Popoviću. Kada su u pitanju osnovne škole, u kategoriji za učenike od IV do VI razreda, nagrađeni su učenici OŠ „Njegoš“. Prvo mjesto je zaslužila Anastasija Jauković, drugo mjesto je pripalo Vukašinu Đurišiću, dok je treća nagrada pripala Kristijanu Mijanoviću. U kategoriji za učenike od VII do IX razreda dvije prve nagrade pripale su Anici Mitrović, učenici OŠ „Lovćenski partizanski odred“ i Nikolini Mijanović, učenici OŠ „Njegoš“. Dvije druge nagrade pripale su učenicama OŠ „Njegoš“ Sari Batrićević i Lei Batinić. Treće mjesto podijelili su Tomaš Vujić iz škole „Lovćenski partizanski odred“ i Lana Milić iz škole „Njegoš“.&nbsp; Kada je u pitanju likovni segment, u kategoriji od I do II razreda osnovne škole nagrađena su djeca iz škole „Lovćenski partizanski odred“. Dvije prve nagrade pripale su Hani Jovanović i Dušanu Maretiću, dvije druge nagrade dobili su Lazar Vujović i Bogdan Krivokapić, dok su treće mjesto podijelili Petra Martinović i Ilija Strugar. U kategoriji srednjih škola nagrada je dodijeljena Nikolini Kašćelan, učenica Gimnazije. Koordinator konkursa za Cetinje bio je Vesko Pejović.&nbsp; U Podgorici su se dobitnici okupili u prostorijama Matice crnogorske gdje je nagrade uručio generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović. U kategoriji učenika od I do III razreda osnovnih škola dodijeljena je samo jedna nagrada i to prva Bogdanu Rajkoviću iz osnovne škole „Oktoih“. Najbolja u kategoriji učenika od IV do VI razreda bila je Darija Božović, drugo mjesto pripalo je Jani Bošković, a treće Jakovu Vukčeviću. Svo troje pohađaju osnovnu školu „Novka Ubović“. Najbolji u kategoriji od VII do IX razreda bio je Andrej Đurišić iz OŠ „Oktoih“, drugonagrađena je Sofija Brković iz OŠ „Milorad Musa Burzan“, a treće mjesto je pripalo Uni Franović iz OŠ „Štampar Makarije“. U kategoriji koja je obuhvatala učenike I i II razreda srednje škole, nagrađeno je dvoje učenika iz Gimnazije „Slobodan Škerović“ i to prvim mjestom Dragan Kadrić, a druga mjesto je pripalo Aleksandri Radunović.&nbsp; Koordinatorka konkursa za Podgoricu bila je Jelena Orlandić-Medojević.&nbsp; U Baru je svečana dodjela nagrada na konkursu „Trajanje u kamenu“ održana u prostorijama Narodne biblioteke i čitaonice „Ivo Vučković“, a nagrade je najuspješnijima dodijelio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović. Jedina dobitnica u kategoriji osnovnih škola je Majda Grbović, učenica IX razred OŠ „Anto Đedović“. U kategoriji učenika I i II razreda srednje škole prvo mjesto je zaslužila Samra Tombarević iz Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole, druga nagrada je pripala Anđeliji Đurković iz Gimnazije „Niko Rolović“, a treća Violet Lončar iz Srednje stručne škole. U kategoriji učenika III i IV razreda srednje škole prvo mjesto pripalo je Anđeli Zindović iz Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Po odluci žirija, ostale nagrade nijesu dodijeljene. Koordinatorka konkursa u Baru je bila Marija Šušter.&nbsp; U Nikšiću su nagrađena četiri učenika osnovnih škola, a nagrade je u Gradskoj kući podijelila predsjednica nikšićkog Ogranka Matice crnogorske Jasmina Nikčević. Najbolja u kategoriji od IV do VI razreda bila je Aleksandra Damjanović iz škole „Janko Mićunović“, drugo mjesto je pripalo Ivanu Popari iz iste škole, dok je treću nagradu dobio Petar Kotri iz škole „Ratko Žarić“. U kategoriji od VII do IX razreda drugo mjesto je pripalo Heleni Popović iz škole „Olga Golović“. Koordinatorka konkursa bila je Dragana Erjavšek.&nbsp; I u Danilovgradu su nagrađene učenice osnovnih škola i to: Desanka Milatović i Milena Bošković iz osnovne škole „Milosav Koljenšić“ i Ksenija Stijepović iz osnovne škole „Njegoš“ iz Spuža u kategoriji od VII do IX razreda, te Kateryna Zhuravlova iz osnovne škole „Milosav Koljenšić“ u kategoriji od IV do VI razreda. Koordinator konkursa u Danilovgradu bio je Boris Đurović, a nagrade je u biblioteci „Mihailo Miho Vuković“ dodijelio predsjednik tamošnjeg Ogranka Matice crnogorske Veselin Popović.&nbsp; U Beranama su nagrađene dvije učenice osnovne i dvije učenice srednje škole. U kategoriji od VII do IX razreda najuspješnija je bila Maša Mašović iz škole „V. Radunović“, a druga nagrada pripala je Elmi Kalač iz škole „Vuk Karadžić“. Najbolja u kategoriji I i II razreda srednje škole bila je Lina Muratović iz Srednja medicinske škole, a u kategoriji III i IV razreda Maša Pešić iz iste škole. Koordinator konkursa je bio Jovan Mališić, predsjednik beranskog Ogranka Matice crnogorske.&nbsp; U Šavniku su dodijeljene dvije nagrade učenicama Osnovne škole JU Obrazovni centar. Prva nagrada u kategoriji za učenike od IV do VI razreda pripala je Maši Dragić, a u kategoriji za učenike od VII do IX razreda prvu nagradu je dobila Jovana Janković. Koordinatorka konkursa za Šavnik bila je Žana Karadžić.&nbsp; Nešto više dobitnika bilo je u Rožajama gdje se nadmetanje organizovalo prvi put. U kategoriji za učenike od IV do VI razreda prvu nagradu žiri je dodijelio Ajni Murić, drugu Mineli Tahirović, a treću Emseli Kalač, učenicama škole „25. maj“. U kategoriji za učenike od VII do IX razreda najbolja je bila Hajrija Dacić iz Osnovne škole „Mustafa Pećanin“, drugu nagradu je žiri dodijelio Selmi Ramović iz OŠ „Donja Lovnica“, a treću Emri Kalač iz OŠ „Bratstvo-jedinstvo“- Skarepača. Najbolja u kategoriji za učenike I i II razreda srednje škole bila je Amina Salihović iz Medrese „Mehmed Fatih“, druga je Lahira Halilović, a treća Bahta Dacić, obje iz Gimnazije „30. septembar“. Troje gimnazijalaca je nagrađeno u kategoriji za učenike III i IV razreda srednje škole i to prvom nagradom Hana Kuč, drugom Amar Kalač, a trećom Lina Šutković. Koordinator konkursa bio je Avdo Nurković, predsjednik rožajskog Ogranka Matice crnogorske.&nbsp; Osim poklona najboljim učenicima na konkursu, Matica crnogorska je uručila posebne zahvalnice školama i mentorima koji su omogućili da ovogodišnje nadmetanje bude uspješno realizovano.&nbsp; Radove nagrađenih učenika Matica crnogorska će objaviti kao posebno izdanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dodijeljene nagrade najuspješnijim učenicima osnovnih i srednjih škola

Ministarstvo unutrašnjih poslova je, povodom obilježavanja 1. marta – Dana zaštite i spašavanja u Crnoj Gori i Međunarodnog dana civilne zaštite, upriličilo svečanost u Podgorici na kojoj su dodijeljene nagrade i priznanja pripadnicima sistema zaštite i spašavanja koji su u prethodnoj godini dali poseban doprinos u ovoj oblasti.
Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Petar Koprivica istakao je da je Crna Gora posvećena izgradnji modernog i efikasnog sistema zaštite i spašavanja, u skladu sa najvišim evropskim standardima. Iskazao je zadovoljstvo što su sve obaveze iz Pregovaračkog poglavlja 27, za podoblast civilne zaštite, u potpunosti realizovane, a priznanje za napore stiglo je prošle godine i kroz organizaciju Evropskog foruma za smanjenje rizika od katastrofa za Evropu i Centralnu Aziju, koji je okupio blizu 700 predstavnika iz 55 država, a čiji je Crna Gora bila domaćin.&nbsp;
- Pored unapređenja zakonodavnog i strateškog okvira, Ministarstvo unutrašnjih poslova u kontinuitetu ulaže u specijalizovane obuke, vježbe, nabavku opreme i edukaciju građana, a iskazana solidarnost sa susjednim državama u kriznim situacijama, dodatno potvrđuje spremnost da se odgovori i najsloženijim izazovima. Svi pripadnici sistema zaštite i spašavanja, svojom odgovornošću, požrtvovanošću i hrabrošću čine Crnu Goru otpornijom na katastrofe, a građanima ulivaju povjerenje i sigurnost. Nastavljamo sa daljim jačanjem ovog vitalnog sektora, svjesni njegove ključne uloge u zaštiti građana i njihove imovine - poručio je Koprivica.
Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović se osvrnuo na rezultate postignute u prethodnoj godini, i naglasio da su mnogi izazovi uspješno riješeni zahvaljujući kvalitetnoj i konstruktivnoj saradnji svih subjekata u sistemu.&nbsp;
- Ponosni smo i na činjenicu da smo zahvaljujući realizaciji brojnih programa i projekata postali respektabilan i pouzdan partner, i da su naše znanje i kreativnost prepoznati sa najvažnijih međunarodnih adresa nadležnih za oblast zaštite i spašavanja - kazao je Bešović.
Plaketa zaštite i spašavanja ove godine dodijeljena je Darku Vidakoviću, penzionisanom pripadniku Službe zaštite i spašavanja Opštine Bar.&nbsp;
Ilija Radoman vođa smjene, vatrogasac-spasilac u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice dobio je značku zaštite i spašavanja, a ista je uručena i Milosavu Koraću, komandiru Službe zaštite i spašavanja Opštine Berane i Ratku Pejoviću, komandiru Odjeljenja za preventivu, održavanje i logistiku u Službi zaštite i spašavanja Opštine Pljevlja.&nbsp;
Zahvalnica je dodijeljena: Službi zaštite i spašavanja Opštine Petnjica, Žarku Lukšiću, načelniku traganja i spašavanja u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Željku Miniću, vođi smjene, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Kolašin, Predragu Vilovu, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi, Nikoli Kneževiću, vođi smjene, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje, Petru Mudreši, vođi smjene, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje, Slavku Rackoviću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice, Rašku Spaiću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice, Srećku Radičeviću, vatrogascu-spasiocu i vozaču u Službi zaštite i spašavanja Opštine Berane, Nikoli Baboviću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Berane i posthumno Rajku Filipoviću, samostalnom referentu u Direktoratu za zaštitu i spašavanje, Direkcija – Operativno komunikacioni centar 112.&nbsp;
Novčana nagrada dodijeljena je: Dragoslavu Steševiću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice, Ljubu Gvozdenoviću, vođi odjeljenja Petrovac u Službi zaštite i spašavanja Opštine Budva, Vladimiru Radoviću, savjetniku za preventivne i pravne poslove u Službi zaštite i spašavanja Bijelo Polje, Darku Veličkoviću, vođi smjene Operativne grupe u Službi zaštite i spašavanja Bijelo Polje i Milošu Matoviću, vođi odjeljenja Službe zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi.

Uručene nagrade i priznanja za poseban doprinos u oblasti zaštite i spašavanja

Ministarka, prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović uručila je danas nagrade za naučna dostignuća u prošloj godini. 
 
Nagrade za najuspješnije naučnice, u iznosu od po tri hiljade eura, dodijeljene su doktorici Doma zdravlja Glavnog grada i zaposlenoj na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG) Aleksandri Klisić i profesorici Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju Aleksandri Martinović.
Luka Martinović sa Elektrotehničkog fakulteta dobitnik je nagrade za najuspješnijeg mladog naučnika do 30 godina, u iznosu od dvije hiljade eura, dok je nagrada pronalazaču - inovatoru za najuspješniji pronalazak, od tri hiljade eura, dodijeljena Trifunu Saviću. 
 
Specijalno priznanje za značajan doprinos promociji nauke među mladima, dodijeljeno je doktorandu na Elektrotehničkom fakultetu UCG, Ivanu Martinoviću. 
 
Jakšić Stojanović je, na svečanosti u Vili Gorica, kazala da ova priznanja nijesu samo simbol uspjeha laureara, već i potvrda da Crna Gora ima potencijal da bude prepoznata kao zemlja znanja, istraživanja i tehnološkog napretka. 
 
- Neka vam ova nagrada bude podsjetnik da je ono što radite važno. Da vaše ideje danas, oblikuju naš svijet sjutra - poručila je Jakšić Stojanović laureatima. 
 
Ona je kazala da zahvaljujući njima Crna Gora jača svoju poziciju na naučnoj i inovacionoj mapi Evrope i svijeta. 
 
- Neka vas i u budućnosti vodi ista strast, ista znatiželja i ista hrabrost koja vas je dovela ovdje - poručila je Jakšić Stojanović. 
 
Ona je naglasila da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastaviti da ulaže u razvoj naučnoistraživačke i inovativne djelatnosti, stvarajući podsticajno okruženje za naučnike, istraživače i inovatore jer to predstavlja najbolju investiciju u budućnost države i u mlade ljude. 
 
Na svečanosti su, kako je saopšteno iz resornog Ministarstva, predstavljeni i video sadržaji u kojima su dobitnici predstavili ključne rezultate svog istraživanja. 
 
Svečanosti su prisustvovali predstavnici sudske, zakonodavne i izvršne vlasti, diplomatskog kora, akademske, naučno-istraživačke i inovativne zajednice, predstavnici nevladinih organizacija, medija.

Klisić i Martinović najuspješnije naučnice, Martinović mladi naučnik, a Savić inovator

Dobitnice nagrada za naučna dostignuća u prošloj godini su Aleksandra Klisić i Aleksandra Martinović, saopštili su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). 
 
Iz tog Vladinog resora kazali su da je Klisić, doktorica Doma zdravlja Glavnog grada i zaposlena na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG), dobitnica nagrade za najuspješniju naučnicu, u iznosu od tri hiljade EUR. 
 
Navodi se da je Martinović, koja je profesorica Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju, dobitnica nagrade za najuspješniju naučnicu, u iznosu od tri hiljade EUR. 
 
Dodaje se da je Luka Martinović sa Elektrotehničkog fakulteta dobitnik nagrade za najuspješnijeg mladog naučnika do 30 godina, u iznosu od dvije hiljade EUR. 
 
Iz MPNI su rekli da je nagrada pronalazaču - inovatoru za najuspješniju inovaciju, u iznosu od tri hiljade eura, dodijeljena Trifunu Saviću sa UCG. 
 
Podsjetili su da su javni poziv za dodjelu godišnjih nagrada za naučna dostignuća u prošloj godini objavili 21. novembra, sa rokom za dostavljanje prijava do 11. decembra. 
 
Navodi se da je u okviru javnog poziva za sve tri kategorije nagrada za naučna dostignuća u prošloj godini, pristiglo 16 prijava izuzetnih kandidata i kandidatkinja. 
 
- Pa je rad Komisije za ocjenu prijava pristiglih na ovaj javni poziv bio veoma izazovan, a na čiji predlog je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović donijela odluku o nagradama - dodaje se u saopštenju. 
 
Svečana dodjela nagrada biće održaćna 24. februara u Vili Gorica.

Klisić i Martinović dobitnice nagrada za najuspješnije naučnice

Dobitnice nagrada za naučna dostignuća u prošloj godini su Aleksandra Klisić i Aleksandra Martinović, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. 
 
Iz tog Vladinog resora kazali su da je Klisić, doktorica Doma zdravlja Glavnog grada i zaposlena na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore dobitnica nagrade za najuspješniju naučnicu, u iznosu od tri hiljade EUR. 
 
Navodi se da je Martinović, koja je profesorica Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju, dobitnica nagrade za najuspješniju naučnicu, u iznosu od tri hiljade EUR. 
 
- Luka Martinović, sa Elektrotehničkog fakulteta dobitnik nagrade za najuspješnijeg mladog naučnika do 30 godina, u iznosu od dvije hiljade EUR- navodi se u saopštenju. 
 
Iz MPNI su poručili da je nagrada pronalazaču – inovatoru za najuspješniju inovaciju, u iznosu od tri hiljade EUR, dodijeljena Trifunu Saviću sa UCG. 
 
Iz Ministarstva su podsjetili da su javni poziv za dodjelu godišnjih nagrada za naučna dostignuća u prošloj godini objavili 21. novembra, sa rokom za dostavljanje prijava do 11. decembra. 
 
Navodi se da je u okviru javnog poziva za sve tri kategorije nagrada za naučna dostignuća u prošloj godini, pristiglo 16 prijava izuzetnih kandidata i kandidatkinja. 
 
- Pa je rad Komisije za ocjenu prijava pristiglih na ovaj javni poziv bio veoma izazovan, a na čiji predlog je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović donijela odluku o nagradama- dodaje se u saopštenju. 
 
Svečana dodjela nagrada biće održaćna 24. februara u Vili Gorica.

MPNI: Klisić i Martinović dobitnice nagrada za naučna dostignuća, Martinović za mladog naučnika, a Savić za pronalazača

Fond za aktivno građanstvo (fAKT) sinoć je po 16. put uručio godišnje nagrade i priznanja za filantropiju „Iskra“. U „Zetskom domu“ na Cetinju tradicionalno su zasijali svijetli primjeri koji su tokom protekle godine nesebično doprinijeli opštem dobru i razvoju građanskog društva. Četiri nagrade i osam specijalnih priznanja uručeno je pojedincima, predstavnicima kompanija i udruženjima koji bude iskru dobrote i inspirišu druge da slijede njihov primjer. Govoreći o značaju priznanja, Anica - Maja Boljević, izvršna direktorica Fonda za aktivno građanstvo, istakla je da je Iskra simbol koji nadilazi pojedinačne uspjehe, služeći kao podsjetnik na našu kolektivnu odgovornost da budemo osjetljiviji na potrebe drugih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090140_1154eb24e87c60e6f5e5f00e6abcb97469e78523131bd50af08b4f6d664a310a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125090140_1154eb24e87c60e6f5e5f00e6abcb97469e78523131bd50af08b4f6d664a310a" data-rendition-name="original" width="1297" height="862" loading="lazy" alt="Dodjela nagrade ISKRA"> </figure>  - Iskra je i upaljena da primjerima dobročinstva zaustavlja neosjetljivost za tuđu patnju, etiku grabeži i duhovnu pustoš - najstrašnije čovjekovo ropstvo. Jer na takvo ropstvo niko nikoga ne može osuditi ako na njega sam ne pristane. A Iskra primjerima poučava kako da iz sebe, kap po kap, istiskujemo roba i gradimo slobodnog čovjeka - poručila je Boljević. Dodala je da smo, kao društvo, na pravom putu tek onda kada shvatimo da smo svi odgovorni, te da jedino zajedničkim snagama možemo da doprinesemo opštem dobru. - Ali ne zaboravljamo da su, na prvom mjestu, odgovorni oni koji predvode, koji imaju najveću moć i uticaj. Odgovorna je i država da promišljenijom politikom ojača čovjekoljublje i humanizuje zajednicu. Da razumije da se pravedno i prosperitetno društvo, ne temelji na bogatstvu malobrojnih, već na dostojanstvenom životu svih njenih članova. Mi odavno već ne živimo u društvenom sistemu u kojem se filantropija ideološki podrazumijevala, a suštinski je u izvornom smislu nestajala, stoga je krajnje vrijeme da se sistemski počnu podsticati vrijednosti dobročinstva, koje svako društvo čine zdravom i sigurnom kućom za sve - istakla je Boljević. Podsjetila je i na nedavnu tragediju koja se dogodila na Cetinju, zaključujući da nas sada, više nego ikad, praznina koja je ostala u srcima poziva i obavezuje da dijelimo sa drugima što više brižnosti, dobrote i plemenitosti, kako bi se srca iscijelila i nada vratila među ljude. Ove godine nagradu za doprinos na nacionalnom nivou dobila je kompanija One Crna Gora. Društvena odgovornost ugrađena je u temelje korporativne kulture i identitet ove kompanije, koja je u toku 2024. realizovala niz sopstvenih društveno-odgovornih projekata i kampanja, kao što su „Jedan mijenja svijet" i „Djevojčice u ICT-ju", istovremeno podržavajući pažljivo odabrane projekta u oblastima kulture, sporta, edukacije i zaštite životne sredine, u vrijednosti od preko 200.000 eura. Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici pripala je NLB Banci, čija se korporativna filantropija ogledala u brojnim pokroviteljstvima i donacijama, prvenstveno ustanovama od društvenog značaja - obrazovnim, zdravstvenim, domovima za stare, dnevnim centrima za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju, ali i organizacijama koje pružaju pomoć zajednici ili se neposredno bave humanitarnim radom. Vrijednost podrške lokalnim zajednicama u Crnoj Gori iznosila je više od 200.000 eura, a pomoć je upućena i Crvenom krstu BiH u iznosu od 50.000 eura za saniranje posljedica izazvanih poplavama. Porodica Hajdari, porijeklom iz Ulcinja, dobitnik je nagrade za doprinos dijaspore. Dugi niz godina, ova porodica doprinosi razvoju ruralnih područja Opštine Ulcinj. Jedan od najvećih projekata je javni park koji se nalazi u blizini Vladimira, čija je izgradnja završena 2019, a za koji je porodica Hajdari donirala oko 300,000 dolara. Na prostoru od preko 6500 m2, pored zelene površine, džoging i biciklističke staze, nalaze se i sportski tereni za tenis, košarku i fudbal. U kontinuitetu pomažu ugroženim porodicama, starim osobama, studentima, kao i organizaciju raznih aktivnosti za djecu i mlade. Preko humanitarnog fonda „Trojet tona“, ova porodica je od 2020. godine među glavnim donatorima odbojkaškog kluba za djevojčice, karate kluba u Anamalskom području, kao i redovna podrška edukativnom centru za djecu „Bright Minds“. Samo u godini za nama, porodica Hajdari donirala je 50,000 eura.&nbsp; Iskra za doprinos opštem dobru posthumno je dodijeljena Petru Sinanoviću Nagibu. Prvoborac koji je odbio da primi „Patrizansku spomenicu“ smatrajući da je njegovo učešće u Trinaestojulskom ustanku bilo obična patriotska dužnost, takav je bio i kao privredni genije ondašnje Crne Gore i Jugoslavije. Razvoj privrede zemlje i Cetinja bili su za njega novi „ustanak“ i obična patriotska dužnost. O tome svjedoče fabrika na Rijeci Crnojevića, „Obod“, „Radoje Dakić“ i brojne druge fabrike i postrojenja širom zemlje pa i svijeta. Iako je socijalizam bio sinonim za čovjekoljublje, malo je bilo ljudi koji su poput Sinanovića razumjeli suštinski značaj tog zahtjeva. On je, kao istinski filantrop i društveno odgovoran privrednik, podržavao školovanje radnika u zemlji i inostranstvu. Pomagao da steknu i poboljšaju svoje živote. Uveo je zdravstvenu zaštitu radnika, kupio zemljište na crnogorskoj obali i omogućio im obavezno ljetovanje. Razvijao je ideju proizvodnje organske hrane, podržavao sportske i kulturne aktivnosti, sve jednako za žene i muškarce. Iako su mu radnici podigli bistu u krugu „Radoja Dakića“, socijalističke vođe su ga isključivale iz Saveza komunista jer nije podržavao ideju samoupravljanja. Iako su radnici i stranci bili inspirisani njegovom harizmom i bezuslovno mu vjerovali, Petar je morao da bude sklonjen iz „Oboda“. Iako su završni udarac ovom crnogorskom ekonomskom geniju dali ratovi i tranzicija, on ostaje iskra nadahnuća potrebna u svim vremenima. Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je Vuk Vujisić. Novinar i građanski aktivista od svoje 15. godine. Svojim pričama i aktivizmom pokrenuo je osvjetljavanje i rješavanje nekoliko izuzetno važnih pitanja i problema za crnogorsko društvo poput ilegalne eksploatacije šljunka u koritu Morače, krivolova na Skadarskom jezeru, uništavanja šuma Crne Gore. Neumorno radi na ozelenjavanju Crne Gore, okupljajući sve veći broj pojedinaca i institucija. Sanja o ekološkoj Crnoj Gori, zemlji socijalne pravde i za ostvarenje vizije jedne takve održive zajednice, spreman je da da sve.Vuk je svojim djelovanjem postao paradigma mladima u borbi za zdraviju i zeleniju Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090140_b0e70820e04c728e25d183e94269de8d623cfaa42a8b7e5d25ead43f62ec569e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125090140_b0e70820e04c728e25d183e94269de8d623cfaa42a8b7e5d25ead43f62ec569e" data-rendition-name="original" width="598" height="882" loading="lazy" alt="Dodjela nagrade ISKRA"> </figure>  Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je i Pavle Pajo Pepđonović, idejni tvorac i glavni organizator Mundijala prijateljstva u Ulcinju. Ugledni ulcinjski privrednik, bivši košarkaš i sportski radnik uz svesrdnu pomoć svih građana Ulcinja, ove godine je po treći put organizovao Mundijal prijateljstva, koji je okupio brojne sportske legende iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Na ovoj jedinstvenoj regionalnoj manifestaciji okupili su se i družili osvajači više od stotinu medalja na svjetskim, olimpijskim i evropskim takmičenjima. Snažna poruka prijateljstva i zajedništva, poslata je sa Mundijala prijateljstva koji je Ulcinj i Crnu Goru predstavio u najljepšem svijetlu, a sa kojeg je izvještavalo oko 100 novinara.&nbsp; Dobrovoljni davaoci krvi „Fap Mašina“ su takođe dobitnici specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru.Udruženje koje je formirala grupa mladih humanista entuzijasta iz Nikšića. U vrijeme pandemije korona virusa iskoristili su mogućnosti društvenih mreža da organizuju akcije dobrovoljnog davanja krvi i postali su jedno od najaktivnijih udruženja u Crnoj Gori. Od 2020. godine organizuju akcije više puta godišnje, a poznati su i po humanitarnim akcijama prikupljanja sredstava za socijalno ugrožene porodice ili poklona za djecu koja se nalaze na bolničkom liječenju. Naziv udruženja potiče od imena navijačke grupe fudbalskog kluba „Čelik“ koji je bio duže vremena ugašen. Ovi mladi entuzijasti su svoj omiljeni klub obnovili isključivo svojim zalaganjem i prikupljenim sredstvima, tako da se FK „Čelik“ ponovo takmiči u trećoj crnogorsko ligi.&nbsp; Isto priznanje dobio je i Centar za prava djeteta Crne Gore. Za gotovo dvije i po decenije djelovanja, ostvario je značajan napredak u unapređenju kvaliteta života djece i mladih, naročito ranjivih grupa kao što su djeca i mladi sa problemima u ponašanju, i djeca i mladi kojima je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite. Dobrom saradnjom sa institucijama sistema, lokalnom zajednicom, lokalnim i međunarodnim organizacijama i posebno kroz direktan rad sa djecom, Centar je postao prepoznatljiv kao kredibilna organizacija kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou.Istovremeno, nizom humanitarnih akcija, posebno tokom kriznih situacija i elementarnih nepogoda, Centar je uvijek nalazio načine da hitno interveniše i pruži pomoć onima kojima je to najpotrebnije.&nbsp; Klub mladih volontera Crvenog krsta Cetinje, dobitnik je specijalnog priznanja za mlade filantrope. Klub je formiran je prije dvije godine, u cilju postizanja što većeg društvenog angažmana mladih, naročito u radu sa najranjivijim grupama. U zajednici su prepoznati po aktivnostima koje realizuju u saradnji sa Domom zdravlja, Dnevnim boravkom za stare, vaspitno-obrazovnim ustanovama, Centrom za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i sportskim kolektivima. Redovne aktivnosti Kluba, koji u svom sastavu ima 35 članova, su održavanje predavanja, treninga, radionica sa vršnjacima, rad s djecom iz socijalno ugroženih porodica i romske zajednice, pohađanje obuka i učešće na međunarodnim kampovima. Kako sami ističu, posebno su ponosni na činjenicu da u današnjem svijetu u kojem vrijednosti nameću društvene mreže, Crveni krst Prijestonice uspijeva da okupi mlade ljude koji su spremni da svoje slobodno vrijeme ispune pomaganjem drugima i radom za dobrobit čitave zajednice. Specijalno priznanje za doprinos opštem dobru pripalo je Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom, Nikšić. Kao &nbsp;koncept podrške životu u zajednici, djelatnost Dnevnog centra predstavlja sveobuhvatan servis socijalne brige i zaštite djece sa smetnjama u razvoju i osobama sa invaliditetom. Predani rad ovog kolektiva, čija se posvećenost ogleda u mnogobrojnim aktivnostima van redovnog posla u samom Centru, svakim danom iznova pokazuje da osobe sa smetnjama u razvoju mogu mnogo ukoliko im pružite ljubav, empatiju, ukoliko radite s njima, vjerujete u njih i doživljavate ih kao ravnopravne članove zajednice, što oni i jesu. Brojni su sadržaji koje organizuju uz podršku zajednice: predstave, izložbe, proslave, modne revije, kampovi, snimanje spotova. Nedavno su u saradnji sa Radio-televizijom Nikšić pokrenuli i emisiju „Iskorak“ – prvu TV emisiju u regionu gdje su se u ulozi novinara/voditelja našli i mladi sa smetnjama u razvoju, sa ciljem da doprinesu promjeni pristupa društvene zajednice u načinu razmišljanja, naročito u shvatanju, “šta je to što djeca i mladi sa smetnjama u razvoju mogu, a ne šta je to što ne mogu“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090140_5b7a43052211199ffbd1456d28051d364dbc2b79374c6d7600a49f8f53f70073.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125090140_5b7a43052211199ffbd1456d28051d364dbc2b79374c6d7600a49f8f53f70073" data-rendition-name="original" width="1312" height="877" loading="lazy" alt="Dodjela nagrade ISKRA"> </figure>  Željka Mirković, novinarka TV Nova, dobitnica je specijalnog priznanja za medijski doprinos. Sa osjećajem za potrebe drugih, prepoznajući značaj tema koje se tiču „običnog čovjeka“, svojim prilozima redovno uspijeva da osvijetli male/velike ljude na poseban način: da skrene pažnju na osobe sa invaliditetom, predstavljajući njihove talente, da nam približi kulturu Romske zajednice, da iz Doma za stare prenese priču o ljubavi i prijateljstvu koje se rađa u poznim godinama. Mnogo je i priloga kojima je inicirala pomoć drugima, ali jedna akcija je posebna. Radi se o njenoj borbi, zajedno sa pacijentima koji su na dijalizi, da država odobri transplantaciju u Bjelorusiji o svom trošku. Željka je dala sve od sebe da u toj namjeri uspije – njene priče dirnule su mnoge, a onda je pozvala kolege iz drugih medija da svi zajedno pokušaju da se izbore da pacijenti iz „čekaonice za život“ uđu u život. Uslijedili su mnogi prilozi, tekstovi, i stigla je i pobjeda – trošak transplantacije bubrega je sada o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje. Isto priznanje pripalo je i Tijani Perović, novinarki televizije TV7. Kroz desetine intervjua i emisija, kontinuirano i posvećeno radi na podizanju svijesti o temama od društvenog značaja, poput vršnjačkog i nasilja nad ženama, potrebama i položaju starijih, romske populacije i onih koji žive u siromaštvu. Sa temeljnim i empatičnim pristupom, posebnu pažnju posvećuje podizanju svijesti zajednice o vrijednostima starijih kao ravnopravnih članova društva i pozivanju donosioca odluka na kreiranje politika koje će unaprijediti položaj starijih. Aktivna je učesnica brojnih humanitarnih akcija, o kojima je i izvještavala. Istovremeno, otvarajući medijski prostor za organizacije i projekte koji su za cilj imali pomaganje ugroženim i ranjivim grupama građana, ukazuje na značaj humanosti i solidarnosti.&nbsp; Dodjelu nagrade „Iskra” organizovali su Fond za aktivno građanstvo (fAKT) u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore i uz podršku Fondacije „Ćano Koprivica“.

Boljević: Sistemski podsticati vrijednosti dobročinstva, koje društvo čine zdravom i sigurnom kućom za sve

Jedan od najstarijih crnogorskih novinara, istaknuti književni stvaralac, akademik Sreten Perović dobitnik je nagrade za životno djelo “Crnogorac” koju, povodom 23. januara, Dana crnogorskog novinarstva, dodjeljuje Društvo crnogorskih novinara.
Među nagrađenim mladim novinarima je novinarka Televizije E Amra Tahirović, dok je nagrada za reportažu “Radovan Jablan” pripala je Arneli Hajdarpašić, reporterki naše televizije.
U žiriju Društva crnogorskih novinara su Radmila Uskoković, predsjednica i članovi Novica Vujović i Čedo Vukotić.
Nagrade za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva pripadaju Miloradu – Mrdi Boškoviću, novinarskom veteranu, Draganu Popadiću, bivšem direktoru Radio Tivta, Mileni Bubanji-Obradović, novinarki Radio Berana i Slobodanu- Bobu Dobriloviću iz Radio Televizije Nikšić”.
Godišnju nagradu dobijaju Vanja Kovačević, istaknuti novinar Televizije Crne Gore, zatim Bojana Robović, novinarka lista Pobjeda i Jelena Kontić, novinarka Vijesti.
Za istaknute mlade novinare proglašeni su i Iva Perović, novinarka Radija Crne Gore i Andrija Radović, novinar dnevnog lista Pobjeda.
Žiri je, dodaju u saopštenju, za poseban doprinos brzom, objektivnom i istraživačkom informisanju specijalnom diplomom nagradio portale Pobjede, Glas Mrkojevića i Crnogorski portal.
- Iz poštovanja prema žrtvama zločina na Cetinju priznanja će biti uručena na prigodnoj svečanosti polovinom narednog mjeseca - zaključuju u saopštenju.

Novinarkama TV E Amri Tahirović i Arneli Hajdarpašić nagrade Društva crnogorskih novinara

Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore sinoć je organizovao treće Alumni and Friends veče gdje su u prisustvu alumnista i poslovnih partnera uručene nagrade najboljim studentima Ekonomskog fakulteta za akademsku 2023/24 godinu. Pokrovitelji tih nagrada su neke od najuspješnijih kompanija koje posluju u Crnoj Gori.&nbsp; Događaj je počeo minutom ćutanja povodom tragedije koja se dogodila u petak u zagrebačkoj osnovnoj školi Prečko. Prisutnima se zatim obratio dekan Ekonomskog fakulteta, prof. dr Mijat Jocović. - Mi smo ovo veče nazvali Alumni&amp;Friends, ali mislim da ne bismo pogriješili ni da smo ga nazvali Veče ljubavi i poštovanja. Ljubav je možda jedina stvar na svijetu koju ne treba objašnjavati ni tražiti joj razloge – govorio je Meša Selimović. A poštovanje se u našoj profesiji zaslužuje odnosom prema studentima i odnosom prema poslu koji obavljamo. Kao dekan Ekonomskog fakulteta ponosan sam na ljubav i poštovanje koje iz godine u godinu pokazujete našem fakultetu - kazao je Jocović. Podsjetio je da se ove godine obilježava 50 godina od osnivanja Univerziteta Crne Gore i 64 godine rada Ekonomskog fakulteta, te ukazao na značaj ovih institucija za crnogorsko društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224081248_38132320c06a626675406bdfeda9a6bbc83af5b9809aa10452a5dd09b29abf51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241224081248_38132320c06a626675406bdfeda9a6bbc83af5b9809aa10452a5dd09b29abf51" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Univerzitet Crne Gore je u svim godinama svog postojanja bio nosilac i luča društveno-ekonomskih, tehnoloških i kulturnih promjena u Crnoj Gori. Time je postao središte razvoja crnogorske intelektualne elite koja je oblikovala savremenu Crnu Goru i učvrstila Univerzitet Crne Gore kao jedan od temelja našeg identiteta. U tom procesu Ekonomski fakultet je imao važnu ulogu. Sa 14.000 diplomiranih studenata sa svih nivoa studija kroz svoj rad u različitim oblastima oni dosljedno prenose misiju našeg fakulteta da je znanje naša ključna komparativna prednost i da je najvažniji kapital kojim raspolažemo - naveo je dekan. Dodao je da je sa plemenitom idejom povezivanja svih diplomiranih studenata pokrenuta ideja o osnivanju Alumni kluba Ekonomskog fakulteta. Centralni dio večeri bila je dodjela nagrada najboljim studentima osnovnih studija. Čak 26 alumnista imalo je priliku da simbolično uruči priznanja za 26 najboljih studenata koji su se istakli u akademskoj 2023/24 godini, osnažujući vezu između generacija. - Ovo je jedno od najvažnijih večeri u godini. Veče kada se okupljamo, evociramo uspomene, sabiramo, množimo i dijelimo vrijednosti sa našeg fakulteta. Posebno smo zahvalni Poslovnom savjetu, privredi i našim alumnistima koji su prepoznajući vrijednost obrazovanja nastavili da ulažu u nagrađivanje naših najboljih studenta, te je u posljednje dvije godine osiguran nagradni fond od 35.000 eura za one koji svojim trudom i uspjehom predstavljaju naš fakultet u najboljem svjetlu - naveo je Jocović. Dekan je predstavio još jednu važnu inicijativu kojom dodatno nagrađuju predanost i trud najboljih studenata. - Riječ je o projektu stipendiranja najboljih studenata. Zahvaljujući podršci NLB banke koja je osigurala pet stipendija, kompanije Luštica Development sa dvije stipendije i Hipotekarne banke sa jednom stipendijom ove godine ćemo dodijeliti ukupno 20.000 eura kroz stipendije našim najboljim studentima tokom godine. Ovi projekti su ulaganje u budućnost i u naše studente koji su temelj razvoja Crne Gore - ispričao je Jocović. Nagrade su dodijeljene i najboljim studentima prve generacije programa Osnovnih studija ekonomije i biznisa na engleskom jeziku - Monteb.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224081248_5d81b093aca00af27ea7ea4175dd5dd4c2d1abf4c472a5ab16f8214760b74e32.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241224081248_5d81b093aca00af27ea7ea4175dd5dd4c2d1abf4c472a5ab16f8214760b74e32" data-rendition-name="original" width="1674" height="1080" loading="lazy" alt="Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Alumniste i nagrađene studente je pozdravio i predsjednik Alumni kluba Ekonomskog fakulteta, Milivoje Radović. - Poštovani alumnisiti, hvala vam što ste bili iskreni članovi, mogu slobodno reći, najveće i najsložnije porodice u Crnoj Gori. Hvala vam što zajedno sa nama mislite o onima koji dolaze. Čini mi se da ste dobro naučili onu lekciju iz ekonomije da nema dobrog ekonomiste koji samo zna da množi, dobar ekonomista mora da zna i da dijeli. Poštovane kolege – laureati nagrada, čestitam na ostvarenim rezultatima i nadam se da ćete i vi kao i vaši prethodnici osim odličnih ocjena i svega onoga što učite na fakultetu, učiti i život. Znati ekonomiju, znati život, nositi empatiju, podsticati zajedništvo, jednako je važno na putu ka sreći i uspjehu - poručio je Radović. Specijalni gost sinoćnje svečanosti bio je redovni profesor u penziji, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof dr Miodrag Zec koji je prisutnima uputio važne životne savjete. - Ovo sve što mi učimo je da se unapred definisani proizvod napravi, ali i da anticipacija i inovacija koja se zahtijeva od svih zanimanja donosi uspjeh u životu. Ako ćemo biti preduzetnik u klasičnom biznisu tu je takođe važna anticipacija i inovacija – da li mogu potrebe koje već postoje zadovoljiti na novi način ili da li mogu kreirati nove potrebe kojih danas uopšte nisu svjesni i zaraditi milione? Put do uspjeha nacije, pojedinca i društva praktično zavisi od toga da li razumiješ kuda će se stvari kretati, te treba da pogodiš, inoviraš i budeš prvi, jer prvi uzima. Svi putevi do bogatstva i uspjeha nisu mogući bez inovacije i anticipacije - ispričao je dr Zec. Alumni and Friends veče bilo je prilika i da se skrene pažnja na uspjehe i velike projekte Ekonomskog fakulteta u protekloj godini. Dekan Mijat Jocović podsjetio je da u kontinuitetu organizuju okrugle stolove, gostujuća predavanja renomiranih stručnjaka iz region, a i svijeta, obuke, radionice, debate koje su uvijek otvorene za javnost. - Smatram da i na ovaj način pokazujemo da smo svjesni svoje dodatne društvene odgovornosti. Uz podršku Univerziteta Crne Gore uspjeli smo značajno da unaprijedimo infrastrukturu fakulteta u protekle dvije godine. Renovirane su četiri moderne sale za izvođenje nastave ukupne površine skoro 900 kvadratnih metara sa kapacitetom za preko 400 studenata u projektu vrijednom preko 400.000 eura. Osim toga, uz razumijevanje državnih institucija odobren je glavni projekat za sveobuhvatnu rekonstrukciju prizemlja fakulteta. Vrijednost ovog projekta iznosi preko 2.100.000 eura, a očekujemo raspisivanje tendera za izvođača krajem ove godine - kazao je Jocović.

Nagrađeno 26 najboljih studenata

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić prisustvovala je svečanoj proslavi povodom 52 godine od osnivanja Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
Pavličić je uručila nagrade najuspješnijim studentima Jani Đurović i Aleksi Raičeviću.
Tom prilikom Pavličić je poručila da Vrhovni sud Crne Gore odaje priznanje i podršku najboljim studentima, koji predstavljaju bazu budućih novih generacija, a da ova ugledna profesija čini pokretačku snagu našeg društva, odakle će se iznjedriti najbolji budući kadrovi crnogorskog sudstva.

Pavličić uručila nagrade najboljim studentima Pravnog fakulteta

Prijedlog za razrješenje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i ponovno odlučivanje o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata naći će se pred crnogorskim poslanicima u četvrtak, 29. maja.
Sjednicu koju je sazvao predsjednik parlamenta zakazana je za 12 sati.
Crnogorska opozicija zatražila je smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ocijenivši da namjerno urušava integritet parlamenta s ciljem da zaustavi put Crne Gore u Evropsku uniju (EU).
Smjenu su inicirale Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrate, koje u parlamentu imaju četvrtinu poslanika - 20 od 81.
Ovo je inače druga inicijativa za smjenu predsjednika Skupštine, od kako je na tu poziciju imenovan oktobra 2023.
Opoziciona inicijativa na njegovu smjenu nije dobila podršku većine poslanika marta 2024.
Tajnim glasanjem, za Mandićev ostanak na čelu parlamenta glasalo je 44 poslanika, dok je za njegovo razrješenje glasalo 27.
Skupština će ponovo odlučivati i o Zakonu kojim se potvrđuje Sporazum o saradnji sa UAE u oblasti turizma i razvoja nekretnina koji je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio poslanicima na ponovno odlučivanje.
Iz kabineta crnogorskog predsjednika je tada navedeno da su razlozi nepotpisivanja brojna otvorena pitanja iz tog Sporazuma, a na koja javnost nije dobila adekvatne odgovore od Vlade Crne Gore.
Glavne primjedbe su da Sporazum ne poštuje princip konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu, da suspenduje domaće zakonodavstvo o javnim nabavkama, tenderima i državnoj imovini, da ne nema pravnih i finansijskih analiza o brojnim obavezama koje je, tim dokumentom, na sebe preuzela Vlada...
<h2>Pet tačaka dnevnog reda</h2>
Mandić je za 29. maj sazvao sjednicu sa pet tačaka dnevnog reda. Osim o o prijedlogu za razrješenje Mandića i Sporazumu sa UAE, &nbsp;poslanici će razmatrati Prijedlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini, kao i o Prijedlogu odluke o izmjeni odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao "Crne trojke", a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti, Izbori, imenovanja i razrješenja.
Na dnevnom redu su i izbori, imenovanja i razrješenja.

Skupština 29. maja o prijedlogu za razrješenje Mandića, istog dana ponovo i o Sporazumu sa UAE

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su 24 saobraćajne nezgode, u kojima su četiri osobe povrijeđene teže, a devet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 14 nezgoda, a u Baru, Budvi i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je na Cetinju, u Danilovgradu, Herceg Novom i Kotoru.
Izdato je 412 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 37 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

Za dan 24 saobraćajke: Četiri osobe teže povrijeđene, devet lakše

Studenti i građani koji su prethodnih pet dana blokirali ulaz u zgradu Višeg suda u Novom Sadu, 20. maja su privremeno uklonili blokadu, kako bi sud mogao da donese odluku o žalbi na produžavanje pritvora aktivistima i studentima koji su više od dva mjeseca lišeni slobode zbog navodnog pokušaja rušenja ustavnog poretka.
Kako javlja reporterka Radija Slobodna Evropa (RSE), oko 6:30 studenti su sklonili jednu od metalnih ograda koja je postavljena ispred glavnog ulaza. Sudska straža i dio zaposlenih ušli su u zgradu.
Ispred zgrade su trenutno studenti i malobrojni građani.
Sud je saopštio 19. maja da zbog blokade nisu u mogućnosti da se bave slučajem pritvora aktivista kao i žalbama na odluke tokom tog postupka, te da je rad svih pravosudnih organa u zgradi “u potpunosti onemogućen”.
Međutim, studenti su saopštili u ponedjeljak uveče da je od početka blokade bio omogućen ulazak u sud zaposlenima koji rade na slučaju uhapšenih aktivista. Oni su ocijenili da je takvo saopštenje suda “politički motivisan spin, a ne realan problem”.
- Želimo da bude jasno: sjutra (utorak, 20. maj) garantujemo bezbjedan ulazak u zgradu od početka radnog vremena do 11 časova. To je još jedan pokazatelj naše dobre volje. Nakon 11, blokada suda se nastavlja - saopštili su studenti.
Petoro pritvorenih aktivista nalaze se u zatvoru u novosadskom naselju Klisa, dok je profesorka Marija Vasić krajem prošle sedmice prebačena u zatvorsku bolnicu Centralnog zatvora u Beogradu, zbog lošeg zdravstvenog stanja.
Vasić je stupila u štrajk glađu i žeđu nakon što je Viši sud donio odluku o novom produženju pritvora aktivistkinjama i aktivistima.
Porodica Marije Vasić navodi da danima nema informacije o njenom zdravstvenom stanju.
U međuvremenu se oglasila zatvorska uprava koja navodi da su sve informacije o stanju profesorke Marije Vasić “dostupne javnosti”.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija 19. maja je navela da je prvog dana kada je Vasić prebačena u bolnicu, saopštila da je ona priključena na infuziju i da dobija neophodnu zdravstvenu njegu.
Povodom slučaja Marije Vasić i hapšenja aktivista oglasila se i Evropska komisija, koja je saopštila da je “duboko zabrinuta” zbog pogoršanja zdravstvenog stanja profesorke koja u pritvoru štrajkuje glađu i žeđu.
Novosadski aktivisti Mladen Cvijetić, Srđan Đurić, Lazar Dinić, Lado Jovović, Davor Stefanović i Marija Vasić uhapšeni su 14. marta, dan prije masovnog protesta u Beogradu, pod optužbom da su pripremali djelo protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije.
Uoči njihovog hapšenja na provladinim televizijama sa nacionalnom pokrivenošću emitovan je audio snimak prisluškivanog razgovora sa sastanka aktivista, na kojem je bilo riječi o planovima da se na protestu u Beogradu nametne ideja prelazne vlade i upad u zgradu Radio-televizije Srbije.
Branioci okrivljenih su u više navrata naveli da je BIA razgovor prisluškivala nezakonito navodeći da audio snimak ne može biti pravno valjan dokaz u tom procesu.
Advokati uhapšenih uložili su 15. maja žalbu na odluku suda o produženju pritvora za 30 dana.
Veljko Milić, advokat pritvorenog Lazara Dinića rekao je u ponedjeljak u izjavi za novinare tokom blokade, da je sud dužan da vodi računa o hitnosti rješavanja predmeta, bez obzira što za odlučivanje o žalbi ne postoji rok.
Na oslobađanje aktivista ranije su pozvali studenti u blokadi, građanski zborovi, desetine nevladinih organizacija i Evropski parlament.

Studenti i građani privremeno deblokirali rad Višeg suda u Novom Sadu

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Tag: nagrade

Dodijeljene nagrade najuspješnijim učenicima osnovnih i srednjih škola

Uručene nagrade i priznanja za poseban doprinos u oblasti zaštite i spašavanja

Klisić i Martinović najuspješnije naučnice, Martinović mladi naučnik, a Savić inovator

Klisić i Martinović dobitnice nagrada za najuspješnije naučnice

MPNI: Klisić i Martinović dobitnice nagrada za naučna dostignuća, Martinović za mladog naučnika, a Savić za pronalazača

Boljević: Sistemski podsticati vrijednosti dobročinstva, koje društvo čine zdravom i sigurnom kućom za sve

Novinarkama TV E Amri Tahirović i Arneli Hajdarpašić nagrade Društva crnogorskih novinara

Nagrađeno 26 najboljih studenata

Pavličić uručila nagrade najboljim studentima Pravnog fakulteta

Dodijeljene nagrade najuspješnijim učenicima osnovnih i srednjih škola

Skupština 29. maja o prijedlogu za razrješenje Mandića, istog dana ponovo i o Sporazumu sa UAE

Za dan 24 saobraćajke: Četiri osobe teže povrijeđene, devet lakše

Studenti i građani privremeno deblokirali rad Višeg suda u Novom Sadu

PRATITE TVe UŽIVO