Kotoranin Radoje Zvicer (42) koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana i Beograđanin Nikola Vušović (34) tokom decembra 2020. i početkom 2021. formirali su kriminalnu organizaciju u Srbiji i Crnoj Gori koja je planirala likvidaciju Marka Ljubiše Kana, visoko pozicioniranog člana škaljarske kriminalne grupe – navodi se u naredbi za sprovođenju istrage koju je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv osam osoba, a koje detalje je Viši sud stavio u obrazloženju pritvora dvojici osumnjičenih. Članovi Zvicerove i Vušoviće grupe, prema sumnjama Tužilaštva, bili su Danilo Tešić, Mario Milošević, Radovan Mujović, Ivan Biletić i nedavno uhapšeni Aleksandar Ćetković i Davor Kordić, kojima je određen pritvor. Ranije je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Lazara Ilića, Strahinje Savića, Grga Milićevića, Miloša Klečaka i Nikole Milekovića. <h2>ULOGE </h2> U aktu Tužilaštva opisane su uloge i zadaci svih osumnjičenih i navedena komunikacija sa Skaj aplikacije koja, prema stavu Tužilaštva, povrđuje sumnju da je cilj grupe koju su formirali Zvicer i Vušović bila likvidacija Marka Ljubiše Kana. Zvicer je, prema stavu Tužilaštva, vrbovao osobe, određivao im uloge i zadatke, planirao izvršenja krivičnih djela, naređivao koga treba pratiti, organizovao prikupljanje podataka o osobama koje će biti ubijene kao i mjesto gdje će biti likvidirane. On je, kako se sumnja, nadzirao i kontrolisao članove kriminalne organizacije i podstrekavao ih na krivična djela. Uloga Vušovića bila je, prama stavu tužioca, da vrbuje ljude, da ih podstrekava na likvidacije članova suparničkih kriminalnih grupa i da koordininira praćenje osoba koje treba ubiti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a" data-rendition-name="original" width="850" height="569" loading="lazy" alt="Radoje Zvicer"><figcaption>Radoje Zvicer(Photo: Detective info)</figcaption></figure>  Zadatak Tešića, prema naredbi za sprovođenje istrage, bio je prikupljanje podataka i informacija o kretanju i mjestu boravka osoba koje su bile mete. Takođe, on je, prema sumnjama istražitelja, davao uputstva i savjete drugim članovima prilikom realizacije krivičnog djela. I Miloševića i Mujovićeva uloga je, kako se sumnja, bila kao i Tešićeva. Prema naredbi za sprovođenje istrage Biletić je bio angažovan da u Srbiji i Crnoj Gori pruža logističku podršku neposrednim izvršiocima i da ih krije u takozvanim „štek“ stanovima. U naredbi su opisane i uloge Kordića i Ćetkovića. Navodi se da je Ćetković bio zadužen da provjerava da li se na putu nalaze policijske patrole, nadzorne kamere kako bi grupa ostala neotkrivena. Kordićev zadatak bio je da fotografiše mjesta na kojima će počiniti ubistva, da prati i fotografiše potencijalne meta i mjesta gdje žive da bi o tome obavjestio organizatora. On je takođe trebalo da informiše Zvicera i Vušovića o policijskim patrolama na putevima i nadzornim kamerama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3" data-rendition-name="original" width="1017" height="711" loading="lazy" alt="Davor Kordić"><figcaption>VIŠE PUTA OSUĐIVAN: Privođenje Kordića(Photo: Televizija E)</figcaption></figure>  <h2>PORUKE</h2> Osnovana sumnja da je grupa počinila krivično djelo za koje se tereti proizilazi iz dokaza i podataka koji se nalaze u spisima, posebno iz sadržine presretnutih poruka u aplikaciji Skaj koja je nekad bila zaštićena. Među dokazima SDT navodi razmijenjene poruke između Zvicera i Miloševića. Vođa, kako ga tretiraju istražitelji, kavačke kriminalne grupe 18. okotobra 2020. godine je poslao poruku Miloševiću u kojoj je naveo: „Treba mi sve vezano za Kana. Ajde bruda mi da ga radimo daj smjernice. Kažu da ga ima po ulici, daj ga bruda“. Na to mu je Milošević odgovorio: „Sam .... jutros, vozi se bulevarom, gledamo sve samo javi kad počinjemo bruda da se ne mota previše dok ne krenemo“. Zvicer mu na to odgovara: „Počeli smo bruda dako i njega dofatimo“. Među dokazima je i komunikacija Zvicera i Vušovića od 11. januara 2021. godine. U poruci Zvicera koju je proslijedio Vušoviću naveo je: „Brz je onaj mali i spretan. Samo da dobro mjesto nađe i nema greške. To mu kaži jer murija će ga napanuti. Što kaže logistika gleda li ko auto? Samo da fino prođe i nema zime. .... je sad mafija, njegovi političari na vlasti“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d" data-rendition-name="original" width="725" height="454" loading="lazy" alt="Nikola Vušović"><figcaption>Nikola Vušović(Photo: MUP Srbije)</figcaption></figure>  Da je Vušović počinio krivično djelo za koje se tereti, prema stavu Tužilaštva, proizilazi iz brojnih komunikacija koje je imao na Skaj aplikaciji. Između ostalog su naveli da je Vušović u grupnom čatu razmjenjivao poruke sa osumnjičenim Kordićem, Biletićem, Mujovićem, Zvicerom. U naredbi za sprovođenje istrage navedene su sve inkriminišuće komunikacije između osumnjičenih koje, kako se navodi, predstavljaju dokaz da je grupa planirala ubistvo Ljubiše Kana. Tužilaštvo je među izdvojenom komunikacijom navelo i prepisku jedne osobe sa Vušovićem koja ga obavještava: „Evo sad najavlju. Sjutra su glavana tema u Kuriru“. Na to ga Vušović pita: „Majke ti? Šta kažu?“. Ta osoba Vušoviću šalje glasovnu poruku, odnosno najavu sa televizije Kurir, u kojoj piše da država planira da se obračuna sa mlađim pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa nasljednicima „Velje Nevolje“, te da će u narednom izdanju dnevnog lista Kurir 8. marta 2021. biti saopšteno ko je sve planirao da naslijedi Veljka Belivuka i da je jedan od njih Nikola Vušović zvani Džoni. Zvicer i Vušović su nedostupni vlastima. Dokazi upućuju da su njih dvojica organizovali grupu na teritoriji država Crne Gore i Srbije, što ukazuje, kako ocjenjuje tužilaštvo, da kriminalna organizacija djeluje u više država, da članovi imaju razvijene veze u inostranstvu i da raspolažu velikim novcem. - Kriminalna organizacija koja djeluje u više država, uz posjedovanje velikih novčanih sredstava ima mogućnost da svojim članovima obezbijedi i skrivanje i finansijske uslove za život za vrijeme skrivanja – navodi se u odluci Višeg suda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Mario Milošević"><figcaption>Mario Milošević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Ovo su, između ostalog, bili razlozi koj su opredijelili sudiju za istrage da nedavno uhapšenim - Kordiću i Ćetkoviću odredi pritvor. Osim pritvorskog osnova opasnost od bjekstva Kordiću je u pritvoru i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela. On je osuđivan presudama Osnovnog suda u Kotoru zbog nasilničkog ponašanja, zbog krivičnog djela samovlašće i protivpravnog lišenje slobode što je, prema mišljenju sudije za istragu, pokazatelj da je sklon vršenju krivičnih djela. Marko Ljubiša Kan je u bezbjednosnim službama označen kao vođa budvanske grupe, koja je ogranak škaljarskog klana. Ranjavan je 2009. i 2013. u Beogradu. Krajem januara 2018. Ljubiša je kažnjen prekršajno 700 eura, a njegov prijatelj Ognjen Kažanegra 200 eura, jer su izazvali incident u restoranu „Hemingvej“ u Budvi. Ljubiša je ošamario sugrađanina Marka Boretu i zajedno sa Kažanegrom lomio inventar u tom lokalu. Na Ljubišu je pucano i 2019. godine u budvanskom kafiću „Korkovado“. Tada je prošao bez povreda, dok su njegovi prijatelji Goran Slovinić i Goran Marković ranjeni. Hapšen je u febuaru 2023. godine kada je policija kod njega pronašla pištolj „češka zbrojevka“ sa okvirom od 17 metaka.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zvicer: Treba mi sve za Kana, dako i njega dohvatimo

Stručni tim za Kju groznicu izradio je tekst Naredbe za sprečavanje pojave, otkrivanje i suzbijanje te zarazne bolesti kod goveda. To je, kako su saopštili, učinjeno u skladu sa zaključcima i preporukama sa sastanaka, uzimajući u obzir dostupna znanja, preporuke i mišljenja – Evropske agencije za bezbjednost hrane (EFSA), Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH), stručne i naučne radove, prirodu uzročnika, načine širenja, činjenicu da se radi o zoonozi koja se sporadično dijagnostikuje kod ljudi, moguće mjere za nadzor i kontrolu, i mjere koje sprovode druge zemlje.
Po Naredbi se vrši uzorkovanje i testiranje, te usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje PCR pozitivnih životinja, odnosno seropozitivnih sa izraženim kliničkim simptomima – naveli su u saopštenju koje su naglasili da upućuju zbog „serije poluinformacija, upitnih medijskih istupa i brojnih netačnih izjava od strane laika“.
Naredbom su propisane obaveze svih karika u lancu odgovornosti, pa Stručni tim apeluje na sve zainteresovane strane da su u zakonskoj obavezi da ih se pridržavaju. Podvlače da se mnoge u kontinuitetu ne sprovode a posebno:
- Zbog nedostatka lokacije za zakopavanje, ne vrši se blagovremeno neškodljivo uklanjanje eutanazijom i zakopavanjem bolesnih životinja, čime te životinje danima predstavljaju izvor infekcije za ljude i životinje;
Od strane držalaca ne vrši se izdvajanje i odvojeno držanje na zarazu sumnjivih životinja od goveda kod kojih nije utvrđeno prisustvo antitjela protiv uzročnika Kju groznice;
Ne vrši se sprječavanje ulaska neovlašćenih lica/posjetilaca ili životinja u gazdinstvo, a posebno u objekat gdje se drže životinje, pa čak imamo primjere ulaska cijelih televizijskih ekipa na gazdinstva;
Ne vrši se obavezna i blagovremena prijava svake promjene zdravstvenog stanja na gazdinstvu, rođenja avitalne teladi i svakog pobačaja prijemčivih životinja na gazdinstvu, što je zakonska obaveza držaoca;
Ne vrši se sprovođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije objekata za smještaj i držanje životinja, đubrišta, dvorišta, vode za napajanje životinja, mjesta na otvorenom gdje su, eventualno, boravile zaražene i na zarazu sumnjive životinje;
Nije obustavljeno korišćenje i iznošenja stajskog đubriva i tečnog otpada (osoke) sa gazdinstva i ne vrši se skladištenje stajskog đubriva iz objekata koje koriste životinje na mjestu kojem životinje nemaju pristup, tretiranje stajskog đubriva i tečnog otpada na gazdinstvu odgovarajućim sredstvom za dezinfekciju prema uputstvu proizvođača i prestanak njihovog korišćenja u trajanju od najmanje 40 dana ili kompostiranje stajskog đubreta, pokrivenog najlonom namanje 90 dana
Ne vrši se primjena mjera zaštite životinja od ektoparazita;
Ne postavljaju se dezinfekcione barijere na ulazu i izlazu iz objekta u kojem se nalaze životinje – istakli su u Stručnom timu.
Oni su podvukli da je svaki napor suzbijanja zarazne bolesti uzaludno ukoliko se propisane mjere ne poštuju i ne sprovode.
- Stručni tim apeluje na sve da uz pridržavanje svih tačaka Naredbe, koje uključuju i sprovođenje biosigurnosnih mjera na gazdinstvu, te uz sprovođenje redovne dijagnostike i uklanjanja pozitivnih jedinki iz zapata, mora dovesti do smanjenja prevalence oboljenja i stavljanja pod kontrolu situacije na zaraženim gazdinstvima – istakli su u saopštenju.
<h2>APEL LOKALNIM UPRAVAMA</h2>
Stručni tim takođe apeluje na lokalne samouprave da se prema nastaloj situaciji - u kojoj imanja držalaca ne ispunjavaju uslove ili držaoci životinja odbijaju saradnju i ne žele da dozvole uklanjanje njihovih životinja na njihovom posjedu - ophode u skladu sa svojim zakonskim obavezama, te da u slučajevima potrebe za usmrćivanjem životinja bez odlaganja odrede lokaciju za neškodljivo uklanjanje, čiji su kriterijumi dostavljeni lokalnim samoupravama.
- U skladu sa navedenim, Stručni tim apeluje i na građanstvo, da svojim činjenjem ne utiče direktno na širenje zaraze, odnosno odlaganje izvršenja mjera, što umnogome znači produžavanje stanja u kom se nalazimo. Kada su svi kriterijumi propisani za mjesto zakopavanja ispoštovani od strane lokalne samouprave, ne postoji bojazan po ekološke posledice, raznošenje zaraze, ili bilo koji drugi vid ugrožavanja javnog zdravlja. Zakopavanje usmrćenih životinja je jedan od glavnih načina njihovog neškodljivog uklanjanja i kada se ispoštuju svi principi ne predstavlja opasnost – istakli su oni.
Cijeli proces, te izlazak iz ove situacije, može se naslutiti, kažu, tek kada sve karike u lancu odgovornosti postupe u skladu sa etičkim principima i zakonskim obavezama.
- Stručni tim još jednom apeluje na držaoce, lokalne samouprave i građanstvo da postupaju u skladu sa svojim odgovornostima i obavezama i poštuju propisane mjere, kako bi se što prije izašlo iz nastale situacije, sa što manje posledica po sve aktere – naveli su oni.
Stručni tim za Kju groznicu čine doktori veterinarske medicine Sunčica Boljević, Milan Rogošić, Ervin Bučan, Laušević Dejan, Bojan Adžić, Marko Nikolić i Milivoje Šaletić.
<h2>NAJMANJE MOGUĆ NAČIN ZARAZE JE KROZ MLIJEKO</h2>
Kju groznica je, kako su podsjetili, zarazna bolest mnogih životinjskih vrsta.&nbsp;
- Spada u grupu zoonoza, odnosno bolesti koje se sa životinja mogu prenijeti na ljude. Prisutna je na svim kontinentima i endemična je u gotovo svim predjelima u kojima postoje životinje - rezervoari uzročnika. Iako je pristuna u skoro svim zemljama Evrope, ne postoje propisani standardi za kontrolu ove bolesti. Države, u zavisnosti od pojave bolesti, stepena opasnosti i procjene rizika, pojedinačno preduzimaju različite mjere za kontrolu i suzbijanje ove bolesti – naveli su u Stručnom timu.
Kod životinja, kako su naglasili, najčešće izaziva klinički inaparentnu infekciju, a kada je klinički manifestna, kod goveda se obično karakteriše pobačajima metritisima, zaostajanjem posteljice, sterilitetom i padom mliječnosti - dok je kod malih preživara češća manifestacija kliničke slike u vidu povišene tjelesne temperature, malaksalosti, upala pluća, upala zglobova, pobačaja i mastitisa praćenih smanjenjem mliječnosti.
- Inficirane životinje mogu širiti uzročnika urinom, fecesom, mlijekom, a naročito posteljicom i plodovim vodama tokom porođaja i/ili pobačaja. Ljudi se mogu inficirati udisanjem uzročnika putem aerosola ili udisanjem prašine kontaminirane uzročnikom. Direktan kontakt ljudi sa oboljelim životinjama takođe može dovesti do infekcije. Najmanje moguć način infekcije, jeste konzumiranje sirovog, termički neobrađenog mlijeka i proizvoda od sirovog mlijeka, i ovaj način infekcije još uvijek je predmet diskusije i studija humane i veterinarske medicine. Bolest mogu prenijeti i krpelji i glodari – naveli su u Stručnom timu.
Ljudi koji su u češćem kontaktu sa životinjama izloženi su, podvlače, većem riziku od obolijevanja, kao npr. veterinari, farmeri, radnici u klanicama, laboratorijsko osoblje.&nbsp;
- Ljudi češće obolijevaju u sezoni teljenja, jagnjenja i jarenja. Iz tih razloga je potrebno sprovoditi zoohigijenske i biosigurnosne mjere prilikom pomaganja pri porođaju životinja i koristiti odgovarajuću zaštitnu opremu. Bolest se uspješno liječi antibioticima iz grupe tetraciklina – istakli su u Stručnom timu.
Ukazali su da se ova bolest sporadično pojavljivala godinama u Crnoj Gori, ali da je sada zabilježen veći broj slučajeva na farmama u Danilovgradu i Nikšiću.
- Nakon veće pojave na tri farme mliječnih goveda iz opštine Danilovgrad, imajući u vidu da se radi o zoonozi, kao i o bolesti koja može pričiniti ekonomske štete na farmi, a kako bi se situacija stavila pod kontrolu, formiran je Stručni tim. Zadatak stručnog tima je bio da sprovede epizootiološko ispitivanje i da predlog za preduzimanje efikasnih mjera za spriječavanje širenja i suzbijanje, za nadzor i kontrolu Kju groznice kod goveda, kao i da pruža podršku za dalje postupanje veterinarske inspekcije – naveli su oni.

Portal ETV

Stručni tim apeluje: Svi u lancu odgovornosti da se pridržavaju Naredbe za sprječavanje širenja Kju groznice

Nakon što je danas <a href="https://etv.me/politika/krapovic-naredio-ko-prica-bez-odobrenja-disciplinski-ce-odgovarati">Portal ETV objavio naredbu</a> ministra odbrane Dragana Krapovića, koju je uputio 10. septembra, svim organizacionim jedinicama - od Generalštaba Vojske Crne Gore do direktorata i odjeljenja – kojom se „zabranjuje komunikacija sa kabinetima članova Savjeta za odbranu i bezbjednost kao i kabinetima ministara u Vladi Crne Gore“ bez njegovog izričitog određenja, stižu reakcije bivših ministara odbrane.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkrapovic-naredio-ko-prica-bez-odobrenja-disciplinski-ce-odgovarati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nekadašnji ministar odbrane i bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boro Vučinić kaže da ne pamti da se takva naredba ikada sprovodila.&nbsp;
- Ne sjećam se da se ikada ranije takva, ili slična, naredba izdavala i, nažalost, dnevno svjedočimo lošem funkcionisanju sistema odbrane u Crnoj Gori. Naravno, ova situacija ide u prilog tome. Izdata naredba ministra odbrane, ne da nije dobar način, nego je loš put da se uvede institucionalni red u toj oblasti koja već duže vrijeme funkcioniše sa brojnim teškoćama i problemima – kazao je Vučinić za podgoričku Antenu M.&nbsp;
Sagovornik radija navodi da takav potez Krapovića govori o nepovjerenju koje vlada među članovima Vlade.
- Ovo je na neki način pokazatelj šire slike ustavnog i zakonskog priličnog nereda koji postoji između nadležnih organa u sistemu odbrane i bezbijednosti. To pokazuje nekoliko stvari. Prvo, potpunu disharmoniju na relaciji Vlada (Ministarstvo odbrane) - Savjet za odbranu i bezbijednost, odnosno presjednika države. Drugo, nepovjerenje ministra u svoje prve i najbliže saradnike. I treće, to stvara ogroman problem u vojnom komandovanju i ukupnom vojnom ustrojstvu. To svakako nije način za jednu zemlju članicu NATO-a u kojoj sistem odbrane treba biti otvoren i transparentan, a ključne pozicije u tom resoru da sarađuju na nivou najvećeg institucionalnog povjerenja - dodaje Vučinić.&nbsp;
Vučinić navodi da se afere ređaju na dnevnom nivou što, kako ocjenjuje, ne dovodi u problem samo Vladu Crne Gore, nego i državu.
Nekadašnji ministar odbrane Predrag Bošković kazao je za Antenu M da je zakonom propisano kakav akt se može izdati, te da to što Krapović radi nije u skladu sa zakonom.
- Nevjerovatno je ono što se trenutno dešava u Ministarstvu odbrane. I, ne samo u Ministarstvu odbrane, već i uopšte na političkoj sceni - kada je vladajuća većina u pitanju. Ovakav akt apsolutno nikada nije bio u Ministarstvu odbrane i ono što je nevjerovatno jeste da se izdaje naređenje, s obzirom na to da u zakonu jasno piše kakva naređenja se mogu izdati u svakom slučaju. To je samo potvrda potpune destrukcije vladajuće većine koja apsolutno ne sprovodi bilo kakvu politiku ujednačenu među sobom, kada su u pitanju nacionalni i državni interesi - kazao je Bošković.

Bivši ministri odbrane ukazuju da se nikada nijesu sprovodile naredbe pout Krapovićeve

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa kišom, uz mogućnost obilnijih pljuskova u prvom dijelu dana.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne mjestimično sunčani periodi, naročito u sjevernim predjelima.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova, a tokom dana će slabiti.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 12 stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Sjutra oblačno sa kišom

Međunarodni krivični sud u Hagu odbio je prijevremeno puštanje na slobodu Milana Martića, nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Krajine, saopšteno je danas, 4. februara iz tog suda.
Odluku i obrazloženje, sadržano na 20 stranica, potpisala je Grasijela Gati Santana, predsjednica Mehanizma, prenose Nezavisne.
On je naložila da Odluka što prije bude dostavljena vlastima Estonije, gdje Martić služi zatvorsku kaznu, Srbije i tužiocu.
U obrazloženju se navodi da je Mehanizam u maju prošle godine od Estonije obaviješten da je Martić stekao uslov za prijevremeno puštanje na slobodu.
Milan Martić (72), osim što je bio predsjednik Republike Srpske Krajine, bio je ministar odbrane i ministar unutrašnjih poslova.
Osuđen je 2007. godine na 35 godina zatvora pred Haškim tribunalom.
Sud ga je proglasio krivim za zločine nad Hrvatima i Bošnajcima u Kninskoj Krajini, zapadnoj Bosni i Zagrebu u periodu od 1991. do 1995. godine.

Hag odbio prijevremeno puštanje na slobodu Milana Martića

The Police Directorate has issued a warrant for the former Special State Prosecutor Lidija Mitrović, who, according to police officials, failed to report voluntarily to serve her prison sentence.
Mitrović had previously submitted a request to the court to postpone the execution of her prison sentence, which, according to police information, was not approved.
- Officers of the Podgorica Security Department, acting on the order of the Basic Court in Podgorica for the forced bringing in of the convicted Lidija Mitrović, who failed to report voluntarily to serve her prison sentence, visited her registered residence and places of stay on several occasions. She was not found at any of those locations, and members of her family provided conflicting information regarding her whereabouts within the territory of Podgorica or Budva - the police said in a statement.
The Police Directorate claims that officers visited all listed addresses where Mitrović was not located, and that the competent court was informed accordingly.
- Taking into account that Mitrović did not report voluntarily to serve her prison sentence, but instead is avoiding it, as we have stated, officers of the Police Directorate informed the competent court of all established facts, based on which a warrant was issued for this person with the aim of locating her and bringing her in to serve her prison sentence - the police statement reads.
They added that further activities aimed at locating Mitrović are ongoing.
- We will also activate other legally permitted mechanisms in order to ensure that the convicted person is brought in to serve the prison sentence - the Police Directorate said.
Mitrović requested a postponement of serving the seven-month prison sentence to which she was convicted for abuse of office in the „Klap“ case.
The High Court in Podgorica had previously found Mitrović guilty for dismissing criminal complaints for tax evasion against four individuals and one legal entity after the defendants had paid their outstanding tax liabilities.
Although the verdict is final, Mitrović has not yet begun serving her sentence. The Basic Court in Podgorica confirmed that her request for postponement was rejected on October 24, after which she filed an appeal, which was decided by the High court.
The prison sentence was imposed at the end of 2024 in a retrial, after the Court of Appeal overturned the initial decision and returned the case for a new trial. In May 2025, the second-instance court upheld the new verdict.
The law provides for the possibility of postponing a prison sentence in special circumstances, such as serious illness, a death in the family, or completion of education.
During the proceedings, Mitrović claimed that the complaints she dismissed contained no elements of a criminal offense, while the High Court and the Court of Appeal concluded that, as a public official, she unlawfully abused her position and applied the deferral of criminal prosecution even though she knew that this legal mechanism could not be used in cases of tax evasion.

Police is searching for Lidija Mitrović: She is evading serving a prison sentence

Umjetnost, ne samo da pomaže prilikom razumijevanja činjenica, već doprinosi izgradnji empatije i osjećaja civilne, građanske odgovornosti, poručeno je na panel diskuciji pod nazivom „Uloga umjetnosti u procesima pomirenja“ održanoj u Baru. Događaj je bio posvećen razmatranju uloge umjetnosti i književnosti kao prostora refleksije, dijaloga i suočavanja s prošlošću u postkonfliktnim društvima, sa posebnim fokusom na ratna zbivanja devedesetih godina prošlog vijeka kao i na njihove dugoročne društvene posljedice. Učesnici panel diskusije razgovarali o snazi i velikom potencijalu umjetnosti da otvori prostor za emocije i katarzična iskustva, posebno tamo gdje formalni institucionalni mehanizmi imaju svoja ograničenja ili često zakazuju. Na panelu su učestvovali Edin Jašarović, dekan Fakulteta dramskih umjetnosti i producent, Miroslav Minić, profesor crnogorskog jezika i književnosti, profesor medijske pismenosti i dugogodišnji PR Underhill Festa, kao i Sead Šabotić, filmski autor, dokumentarista i saradnik u nastavi na Fakultetu dramskih umjetnosti. - Kroz tri, pažljivo odabrane i obrađene tematske cjeline – umjetnost kao prostor sjećanja i učenja, odnos umjetnosti prema publici, mladima i obrazovanju, te pitanja medijske i umjetničke odgovornosti – panelisti su razmjenjivali perspektive o tome na koji način film, pozorište i druge umjetničke forme mogu doprinijeti razvoju empatije, kritičkog mišljenja i društvenog dijaloga - navedeno je u saopštenju Juventasa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026020418024_baa974f38159fc617002c3e71e26c7a962376bc96f61e3cd305bfae7068a4ebe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026020418024_baa974f38159fc617002c3e71e26c7a962376bc96f61e3cd305bfae7068a4ebe" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Sa događaja u Baru"><figcaption>Sa događaja u Baru(Photo: Juventas)lionhodzic.me</figcaption></figure>  Kako je rečeno, posebna pažnja posvećena je ulozi obrazovnih institucija i umjetničkih festivala u dugoročnom radu sa mladima. Učesnici su sa prisutnima razgovarali i o izazovima odgovornog bavljenja temama rata i kolektivne traume na koje zapravo nailaze bavljenjem umjetničkim prikazivanjem i obradom stvarnih događaja i iskustva. U tom kontekstu, naglašena je važnost medijske pismenosti i odgovornog oblikovanja javnog narativa o prošlosti, kao i razvijanje kritičke promisli, posebno kod mlađe populacije. Panel diskusija zaključena je promatranjima na temu umjetnosti kao alata ka dostizanju većeg stepena pomirenja, prilikom čega su panelisti istakli da umjetnost, ne samo da pomaže prilikom razumijevanja činjenica, već doprinosi izgradnji empatije i osjećaja civilne, građanske odgovornosti. - Današnja diskusija u Baru još jednom je potvrdila da umjetnost nije puki pratilac društvenih procesa, već njihov aktivni učesnik – prostor u kojem se otvaraju pitanja odgovornosti, sjećanja i empatije, ali i mogućnost da se o teškom nasljeđu prošlosti govori drugačije, iskreno i hrabro. U vremenu u kojem su društva i dalje opterećena nerazriješenim traumama devedesetih, umjetnost se pokazuje kao jedan od rijetkih jezika koji može premostiti tišinu, pokrenuti dijalog i ponuditi temelje za istinsko pomirenje zasnovano na razumijevanju, a ne zaboravu - poručuju u Juventasu. U okviru projekta, zainteresovana publika će imati priliku da pogleda i pozorišnu predstavu „M kao Morinj“, koja će biti izvedena 26. februara u Petrovcu. Predstava je ranije igrana u Podgorici i Bijelom Polju, te će njeno izvođenje u Petrovcu označiti prvo igranje u južnoj regiji Crne Gore. Događaj je organizovao Juventas, u okviru projekta „Suočavanje s prošlošću, kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“. Projekat se realizuje uz podršku regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog saopštenja ne odražava nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a.

Tag: naredba

Zvicer: Treba mi sve za Kana, dako i njega dohvatimo

Stručni tim apeluje: Svi u lancu odgovornosti da se pridržavaju Naredbe za sprječavanje širenja Kju groznice

Bivši ministri odbrane ukazuju da se nikada nijesu sprovodile naredbe pout Krapovićeve

Sjutra oblačno sa kišom

Hag odbio prijevremeno puštanje na slobodu Milana Martića

Police is searching for Lidija Mitrović: She is evading serving a prison sentence

Kad institucije ćute, umjetnost progovara

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO