Duodrama “Đe si za Novu?”, nastala po motivima teksta “A Christmas tree” Norma Fostera, a u kojoj igraju Marija Đurić i Lazar Đurđević, biće izvedena u sali Narodne biblioteke "Radosav Ljumović" u petak 26. decembra od 19 sati.
- Puna smijeha toplih trenutaka i malo praznične čarolije “Ðe si za Novu?” je priča o muško-ženskim odnosima i izuzetnim mjestima do kojih može dovesti slučajni susret. Jedan čovjek. Jedna žena. Jedna jelka. Jedna priča puna smijeha, osjećanja i toplog novogodišnjeg duha. U srcu užurbanog grada posljednjeg dana godine, sudbina plete veselu priču o dva stranca koji sve ostavljaju za zadnji čas - navodi se u najavi.&nbsp;
Pod novogodišnjim svjetlima i sa mirisom praznika u vazduhu, Sonja i Danijel, oboje bacaju oko na posljednju jelku koja je ostala u prodavnici novogodišnjih ukrasa.&nbsp;
- Ovi junaci će nas povesti na putovanje koje prevazilazi ukrase i šljokice. Zajedno će otkriti pravo značenje praznika, bliskosti i uspomena - istaknuto je u saopštenju.
Pokrovitelj događaja je Sekretarijat za kulturu Glavnog grada, a ulaz je besplatan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Duodrama "Đe si za Novu?" sjutra u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović"

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović reagovao je na raspravu koja se povela u medijima povodom štampanja knjige publiciste Danila Burzana “Gradonačelnici”.
Kako kaže u reagovanju, iznenađen je današnjim objavama,kako navodi, "politički "neutralnog publiciste Danila Burzana", koji ističe kako direktorica gradske biblioteke u Podgorici ima saglasnost gradonačelnika za nezakonito ponašanje.
- Naime, publicista Burzan je zamislio da bi valjalo da pripremi novu Monografiju o gradonačelnicima Podgorice i da to djelo treba da bude štampano od Biblioteke na način kako on smatra da treba. I ne sporim autorsko pravo. I ne sporim zakonsko pravo. I ne sporim i nikada neću sporiti jotovanu verziju crnogorskog jezika. Ako se ovo djelo bude štampalo sigurno će makar polovina tiraža biti na jotovanoj verziji crnogorskog jezika - naveo je Mujović.&nbsp;
Kako dodaje, Burzanu ne daje za pravo da misli da je veći Crnogorac ili ljubitetelj Crne Gore od njega.
- Naročito ne da treba da štiti Crnu Goru od mene. Ne dajem mu za pravo da me proglašava zaštitnikom bezakonja - naglasio je Mujović u reagovanju.
Burzan je kazao za Pobjedu da Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ nije pristala da bude izdavač drugog, proširenog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“, a da je razlog za to što direktorica te javne ustanove Slavica Ilinčić nije prihvatila da knjiga bude štampana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika.

Mujović o knjizi "Gradonačelnici": Ako se bude štampala, makar pola tiraža će biti na jotovanoj verziji crnogorskog

Danilo Burzan u Biblioteci nije ni ponižavan ni vrijeđan, kako tvrdi, već naprotiv - srdačno je dočekan, poštovan i ispraćen s poklonom. Knjige koje ustanova objavljuje moraju zadovoljavati estetske i izdavačke kriterijume uredništva, za čiji rad je odgovorna direktorka Biblioteke. Na taj način biće tretirana i ponuda gospodina Burzana, ukoliko do nje dođe tokom naredne godine, saopšteno je iz Narodne biblioteke "Radosav Ljumović".&nbsp;
Podsjećamo, iako je gotovo sve bilo dogovoreno da Biblioteka bude izdavač drugog, proširenog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“ novinara i publiciste Danila Burzana, do toga ipak nije došlo.
Razlog za to je što direktorica te javne ustanove Slavica Ilinčić, prema riječima Burzana, nije prihvatila da knjiga bude štampana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika.
Prema navodima u saopštenju NB "Radosav Ljumović", ova ustanova kao najstarija ustanova kulture u Podgorici, predstavlja mjesto na kojem kulturni stvaraoci različitih afiniteta uvijek nailaze na podršku i razumijevanje.&nbsp;
Tako je, kao se ističe, bilo i s Burzanom, koji je izrazio želju da Biblioteka bude izdavač njegove knjige.
- Sastanak s njim bio je preliminarnog karaktera jer je u pitanju izdavaštvo Biblioteke koje je planirano za narednu, 2026. godinu - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Biblioteka, kako se navodi, nema namjeru nikoga da diskriminiše, po bilo kom osnovu.
- Sve što tražimo jeste da se ne insistira na kvantitetu na uštrb kvaliteta. S politikom otvorenosti i dostupnosti ustanove, kao i sa spremnošću za razvoj, pored ostalih, i zavičajnog segmenta njenog rada, upoznat je i gradonačelnik, g. Saša Mujović, kao i sa činjenicom da g. Danilo Burzan u Biblioteci nije ni ponižavan ni vrijeđan, kako tvrdi, već naprotiv - srdačno je dočekan, poštovan i ispraćen s poklonom - zaključuje se u saopštenju NB "Radosav Ljumović".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.6531%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fgradska-biblioteka-ne-podrzava-legalnu-jotovanu-varijantu-crnogorskog-jezika-ilincic-odbila-da-stampa-burzanovu-knjigu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

NB „Radosav Ljumović“: Burzan srdačno dočekan, knjige moraju zadovoljavati estetske i izdavačke kriterijume uredništva

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ - u godini obilježavanja 115 godina od rođenja Meše Selimovića - organizuje književno veče posvećeno velikom piscu.
Predavanje će biti održano u srijedu, 29. oktobra, u sali „Marko Miljanov“ u 19 sati.
Tim povodom će predavanje, pod naslovom „O egzistencijalnim i književnim suštinama Meše Selimovića“, održati prof. dr Lidija Tomić.&nbsp;

Veče posvećeno Meši Selimoviću sjutra u NB „Radosav Ljumović“

U Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović" koja nosi ime antifašiste i revolucionara biće predstavljena knjiga ratnog huškača Perice Đakovića "Razvedri mi više Crne Gore" koja govori o povratku kapele Karađorđevića na vrh Lovćena.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Biblioteke, učesnici su lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, urednik i autor emisije "Kontroverza" Mladen Stojović i karikaturista Zoran B. Leković.&nbsp;
Promocija će se održati sjutra s početkom u 19 sati u sali "Marko Miljanov".

NB "Radosav Ljumović" promoviše knjigu o povratku kapele Karađorđevića na vrh Lovćena

U emisiji Srećan dan govorimo o dječjem svijetu gdje mašta i talenat rastu bez granica. 
Naši gosti su Marina Vujović, direktorica Multidisciplinarnog centra za djecu, Anđela Jovanović, učiteljica, Đina Jovanović, solistkinja i Lena Vidić, recitatorka. 
Otkrivamo koliko je važno djeci dati slobodu izraza, podršku i sigurno okruženje za razvoj kreativnosti. 
U fokusu emisije je i humanitarna akcija studenata Medicinskog fakulteta „Napunimo vreću, podijelimo sreću“. O ideji, solidarnosti i snazi mladih ljudi koji pomažu zajednici govori Miloš Čolaković, student šeste godine medicine, studentski povjerenik i predsjednik Studentskog vijeća Medicinskog fakulteta. 
Društvo će nam praviti i Taško Ademović, koji je zadužen za dobru muziku. 
 
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

''Srećan dan'' na TV E: O humanitarnoj studentskoj akciji „Napunimo vreću, podijelimo sreću“ i razvoju kreativnosti i slobode izraza kod djece

Povodom saopštenja Akcije za ljudska prava (HRA) ''HRA: Šćepanović netačno predstavio razgovor s Gorjanc-Prelević i pokušao da diskredituje naš rad'' oglasio se demantijem v.d. direktora Uprave policije, Lazar Šćepanović.&nbsp;
<h3>Njegovo saopštenje prenosimo integralno:</h3>
- Juče sam pred Odborom za bezbjednost i odbranu ukazao na praksu razvijenih zemalja i demokratija – Italije, Francuske, Španije, Velike Britanije i Njemačke – kada je riječ o zaštiti integriteta policijske profesije. Na osnovu analize tih sistema i međunarodnih standarda, iznio sam kako bi u formalnom smislu trebalo da izgleda duh norme ukoliko se usvoje amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima koji će biti predloženi, koji se direktno odnose na utvrđivanje postojanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju.
Ukazao sam na dva koncepta. Prvi se odnosi na disciplinske postupke za povrede radnih obaveza, povrede službene dužnosti i prestupe. Drugi predstavlja teži oblik – statusnu nespojivost sa policijskom profesijom, u slučajevima kriminalnih i mafijaških veza sa članovima organizovanih kriminalnih grupa, kada se gubi moralno povjerenje u instituciju. U tom slučaju ne vodi se disciplinski postupak, već se radni odnos prekida po sili zakona (ex lege), uz pravo na sudsku žalbu koja ne zadržava izvršenje rješenja.
Pojašnjavao sam da Crna Gora treba da inkorporira ovakvu normu u Zakon o unutrašnjim poslovima, posebno u slučajevima pokrenutih krivičnih postupaka sa elementima organizovanog kriminala i korupcije, kao i kada su utvrđene notorne činjenice da je policijski službenik odao podatke do kojih je došao prilikom obavljanja policijskog posla neovlašćenim licima. U oba slučaja, duh norme treba da bude prestanak radnog odnosa po sili zakona, uz pravni lijek - pravo na žalbu koja ne zadržava izvršenje rješenja.
Dalje sam pojasnio i tri dodatna slučaja: kada policijski službenik neovlašćeno ostvaruje kontakte sa članovima organizovanih kriminalnih grupa, saboterima i licima povezanim sa takvim grupama, kada je evidentiran u bazama nadležnih organa iz oblasti droga, kao i kada ne dobije dozvolu za pristup tajnim podacima. U tim situacijama bi se sprovodio disciplinski postupak i normirala sankcija po utvrđenom postupku - gubitak policijskog zvanja i ovlašćenja, nakon čega se takvo lice može rasporediti na radno mjesto gdje se ne primjenjuju policijska ovlašćenja u okviru organa ili van istog.
U svom izlaganju sam naveo da i važeći Zakon o unutrašnjim poslovima već prepoznaje nedostojnost za vršenje službe i propisuje sankcije kao težu povredu službene dužnosti, imajući u vidu da je Zakon o unutrašnjim poslovima lex specialis. Govorio sam i o
postojećim mehanizmima kontrole, disciplinskim postupcima i nezavisnim tijelima van Uprave policije.
O ovim pitanjima - trenutno važećem Zakonu u o unutrašnjim poslovima, sam jasno i precizno razgovarao sa predstavnicama Akcije za ljudska prava i Akcije za ženska prava na sastnaku održanom u zgradi Uprave policije 13. septembra 2025. godine. Pored ključne teme sastanka – postupanja policije povodom masovnog ubistva na Cetinju – detaljno sam ih, na krajnje profesionalan i konstruktivan način, upoznao sa širokim dijapazonom sveobuhvatnih mjera i radnji koje Uprava policije preduzima u skladu sa zakonom, pravilnicima i standardnim operativnim procedurama, sa ciljem da demistifikujem u tom trenutku i razjasnim tvrdnje koje su bile prisutne u javnom diskursu o navodnom prikrivanju informacija o tragičnom slučaju na Cetinju, kao i aktuelnoj temi kojoj se u javnom prostoru od pojedinih medija instrumentalizuje Zakon o unutrašnjim poslovima kao „političkom veting“.
Ostajem pri stavu da sam, radi zaštite integriteta institucije kojom rukovodim, osim na temu vezanu za tragediju na Cetinju, da sam i temu vezanu za integritet otvorio odgovorno i argumentovano, predstavio sagovornicama koje su pažljivo saslušale izlaganje koja sam pojasnio kroz procedure i mehanizme kontrole i kontradiktorne postupke koji omogućavaju pravo na odbranu u pokrenutim disciplinskim postupcima da bi u jednom momentu, predstavnica Akcije za ljudska prava ukazala “da je obim informacija veliki, da iste nije u mogućnosti da apsorbuje i da za ovu temu nije bila pripremljena”.
Tokom cijelog izlaganja ni jedna aktivnost nije bila usmjerena protiv predstavnica koje su prisustvovale sastanku i ostaje nejasno na osnovu čega se predstavnica pronašla u ovom izlaganju jer v.d. direktora ni u jednom segmentu nije ukazao da je ista na strani odbrane kriminala.
Razlog zbog kojeg sam ove činjenice juče iznio na sjednici Odbora jeste potreba da se javnost upozna da se u pojedinim saopštenjima određenih autora tekstova i uopšte u izlaganjima pojedinaca ne iznose paušalne ocjene bez prethodne provjere činjeničnog stanja upoznavanja sa zakonskim propisima i procedurama.
Ovim putem želim jasno da ukažem da niko nije degradiran niti delegitimisan, već ističem da je ključno načelo u Upravi policije integritet koji štiti policijsku organizaciju od infiltracije organizovanog kriminala sa jedne strane i povjerenje građana u rad institucija.
Bez integriteta nema povjerenja. Bez povjerenja nema saradnje i profesionalizma. Ovaj Zakon nema kompromis sa kriminalom i u vezi sa tim pozivam sve zainteresovane strane, prijatelje bezbjednosti i zaštite ljudskih prava, slobode i bezbjednosti građana da na jedan konstruktivan način razgovaramo o najosjetljivijim temama uz uvažavanje pretežnijeg javnog interesa i zakona koji mora biti iznad svakog pojedinca.

Šćepanović: Nejasno na osnovu čega se predstavnica HRA pronašla u izlaganju, niko nije degradiran niti delegitimisan

Klub odbornika DPS-SD-Građani saopštio je da je na Predlog budžeta Opštine Kolašin za 2026. godinu podnio 19 amandmana, kao i jedan amandman na Predlog odluke o stipendiranju studenata, sa ciljem unapređenja životnog standarda građana. Kako navode, svi amandmani su odbijeni od strane predsjednika Opštine Petka Bakića, „bez valjanog obrazloženja“.
U saopštenju se ističe da zbog takve odluke najviše gube najmlađi i najstariji građani Kolašina.
Odbijanjem amandmana, navodi se, kolašinska djeca ostaju bez subvencija za članarine u sportskim klubovima i bez podrške za đačke ekskurzije. Najugroženiji penzioneri biće uskraćeni za subvencije za ljekove i prevoz, a građani u stanju socijalne potrebe ostaju bez subvencija za komunalne usluge. Nema ni podrške za mlade bračne parove kroz subvencije za stanarinu, kao ni uvećanja budžeta za Crveni krst Kolašin.
Odbijeni su, dodaju, i kapitalni projekti od značaja za unapređenje saobraćajne infrastrukture, uključujući rekonstrukciju ulice Mirka Vešovića, izgradnju mosta u Trebaljevu i izgradnju trotoara u ulici Dunje Đokić.
- Ovakvim odnosom prema amandmanima opozicije potvrđuje se da budžet nije razvojni i da nije usmjeren u korist građana - poručuju iz Kluba DPS-SD-Građani.
Oni apeluju na odbornike vladajuće većine da pokažu „političku hrabrost“ i podrže predložene amandmane, jer bi interes građana, kako naglašavaju, trebalo da bude iznad političkih razlika.

Klub odbornika DPS-SD-Građani: Odbijanjem amandmana opozicije ispaštaju djeca i penzioneri u Kolašinu

U Budilniku na Televiziji E pitamo da li su prve zatvorske kazne zbog lažnih diploma u obrazovanju znak da je konačno počelo sistemsko rješavanje tog problema u Crnoj Gori?&nbsp;
Saznajemo i što kažu mještani Botuna o novoj ponudi Glavnog grada, kako bi izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode počela na vrijeme.
&nbsp;Biće riječi i o tome koliko često reklamiranje igara na sreću utiče na porast broja zavisnika, posebno među mladima, i gdje je granica između marketinga i društvene odgovornosti.
Ekipa Budilnika posjetiće i JPU „Zvjezdani vrt“, gdje su mališani napravili pravu prazničnu čaroliju.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

''Budilnik'' na TV E: Da li su zatvorske kazne za lažne diplome korak ka rješenju problema i kako mještani Botuna reaguju na ponudu Glavnog grada

Mi, suverenisti, ne želimo da generalna konzulka Crne Gore u Njujorku bude Snežana Jonica, sa njom nećemo sarađivati, jer znamo čiju politiku sprovodi i da joj je šef Andrija Mandić, kazao je za portal ETV Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku.
On podvlači da i vrapci na grani znaju ko je i šta je Jonica, čiji je kadar, kakvu politiku sprovodi i ko joj je šef, a to je Andrija Mandić, koji hoće da „pročisti krvnu sliku“ u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u svijetu, da očisti predstavništva od patriota, da obori suverenističku politiku kako bi se uskoro mogao mijenjati Ustav građanske Crne Gore i da se koči ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
- Snežana Jonica mu je vjerna do groba, kao što je bila pobornik politike Momira Bulatovića i Slobodana Miloševića, i takvi kadrovi ne mogu da zastupaju suverenu, građansku Crnu Goru. Jonica će sada početi da priča i o bratstvu i jedinstvu samo kako bi ostvarili svoje ciljeve i pokorili Crnu Goru - naveo je on.
Na pitanje da li, zbog svega navedenog, planiraju da pokrenu peticiju kojom bi eventualno tražili da Jonica ne bude generalna konzulka, Rastoder je kazao da to u ovom trenutku nije toliko važno koliko je važno da ne sarađuju sa njom dok je ona na toj funkciji.
- Mi, suverenisti, nećemo sa njima. A znamo dobro da je bila protiv nezavisnosti Crne Gore i ulaska Crne Gore u NATO i da je uvijek bila za Rusiju, a ne za Evropsku uniju, i takvi ne mogu dobiti prolaz kod nas - &nbsp;naveo je Rastoder za portal ETV.
Vlada Crne Gore je u novembru imenovala Snežanu Jonicu za generalnu konzulku Crne Gore u Njujorku.

Rastoder: Suverenisti neće sarađivati sa Jonicom u Njujorku, znamo ko je i da joj je šef Andrija Mandić

Budvanska policija uhapsila je M.P. &nbsp;koji se sumnjiči za pucnjavu sinoć u Budvi.
Jedna muška osoba prijavila je sinoć Odjeljenju bezbjednosti Kotor da je kod tvrđave Mogren u Budvi da je muškarac pucao iz vatrenog oružja u njegovom pravcu, nakon čega je pobjegao u pravcu Podgorice.
Ovom prilikom oštećeni nije zadobio tjelesne povrede.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su sa događajem odmah upoznali službenike Odjeljenja bezbjednosti Budva koji su preduzeli hitne mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja događaja - saopšteno je iz Uprave policije.
Od nekoliko osoba su prikupljena obavještenja na zapisnik na okolnosti događaja, utvrđen je identitet osumnjičenog i on je lociran u Podgorici. Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.
Postupajući tužilac se izjasnio da se u radnjama M.P. stiču elementi krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- M.P. je u ranim jutarnjim satima uhapšen i u zakonskom roku će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - kazali su u policiji.

Budva: Uhapšen osumnjičeni za pucnjavu kod tvrđave Mogren

Udruženje nestalih beba Vojvodine i Savez kršćana Hrvatske organizovali su još jednu međunarodnu konferenciju posvećenu rasvjetljavanju sudbina nestalih beba na prostoru bivše Jugoslavije, ovoga puta u Sarajevu.&nbsp;
Kako su istakli u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, međunarodna konferencija pod nazivom „Quo vadis humanosti – Istina o nestalim bebama i obaveza zaštite svakog djeteta“, okupila je majke, porodice, aktiviste, stručnjake i ljude savjesti iz cijelog regiona ujedinjene u boli.
- Ko može bolje razumjeti majke nestale djece od ranjenog Sarajeva? Grada koji je preživio opsadu, grad u kojem su ulice natopljene suzama majki koje su u posljednjem ratu izgubile djecu. Sarajevo zna što znači čekati, nadati se, tražiti istinu među ruševinama sistema i ljudskosti. Sarajevo zna što znači kada institucije ćute, a bol ne prestaje – piše u saopštenju.
Ključna pitanja i na ovoj konferenciji bila su - zašto odgovorni ćute, zašto se arhive zatvaraju, zašto pravda još nije stigla, zašto djeca nemaju ime?
- Posebno snažan utisak ostavila je Ana Pejić, čiji je dugogodišnji rad dao tračak nade majkama koje su godinama gurane na margine društva, proglašavane preosjetljivima, sumnjičavima ili čak ludima jer nijesu pristajale na zvanične verzije. Njena poruka bila je jasna: upornost je jedino što sistem ne može da slomi – naglasili su u saopštenju.
Profesor Kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog tima koji istražuje slučaj nestalih beba, na konferenciji je govorio o načinima krađe beba, modusu operandi koji su koristili počinitelji, perfidnosti zloupotrebe postporodiljskog stanja i šoka majke, kako bi se djeca proglašavala mrtvom, bez ijednog materijalnog dokaza koji bi potkrijepio takve tvrdnje.&nbsp;
Predstavio je i dio rezultata istraživanja sprovedenog na području Srbije, a koje je obuhvatilo 33 porodice. Objasnio je da će rezultati istraživanja do kraja godine biti upućeni jednom od najprestižnijih kriminoloških časopisa na recenziju.
- Nadamo se da će recenzije biti pozitivne i da će od strane eminentnih profesora rad biti prihvaćen za objavljivanje – rekao je on, uz konstataciju da će ovim fenomen ukradenih beba prvi put biti dio naučog opusa.
Generalni zaključak konferencije, kazao je Dizdarević, jeste da „entuzijazam pojedinaca ili grupa u zaštiti žrtava, a osobito djece i maloljetnika mora dobiti institucionalnu dinamiku“.
- Uloga i značaj međunarodnih organizacija za zaštitu djece, čini se više nego neophodna – kategoričan je on.
Na konferenciji se, dodaje se u saopštenju, bez uvijanja govorilo o sumnjama na organizovanu trgovinu bebama, o nestalim dokumentima, o porodilištima kao posljednjim mjestima gdje su roditelji viđeli svoju djecu, o potpisima koji nikada nijesu objašnjeni i o smrtnim listovima bez tijela.&nbsp;
- Govorilo se i o tome da iza svega ne stoje „greške sistema“, već sistem sam. Kako je istaknuto, iza ove tragedije stoje strukture koje su se nekada nazivale „službama državne sigurnosti“, a danas se kriju iza demokratskih fasada, procedura i sporih sudova. Zato se ćuti. Zato se u nekim državama regiona rezolucije o zločinima nad djecom odbacuju ili obesmišljavaju. Zato se apelima roditelja odgovara formalno, hladno ili nikako. Jer država ne može priznati ono što zna – jer bi tada morala priznati i sopstvenu saučesničku ulogu – kategorični su u saopštenju, uz konstataciju da „istina, koliko god bila strašna, ima jednu osobinu – ne može zauvijek ostati skrivena“.
U novembru je domaćin međunarodne konferencije o nestalim bebama sa prostora bivše SFRJ bio Zagreb kada je naglašeno da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, te da je to pitanje savjesti čitavog društva.
U Londonu je 29. oktobra predstavljen naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije.
Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao sekretar Saveza kršćana Hrvatske Bojan Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus.
Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završavale u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima.
Prema nezvaničnim procjenama, čak 250.000 beba u bivšoj Jugoslaviji proglašeno je mrtvim pod nerazjašnjenim okolnostima, a roditelji vjeruju da su ukradene i date na nelegalna usvajanja.

Službe sigurnosti bile dio lanca trgovine đecom

Budvanska policija provjerava da li je kasno sinoć, u tom gradu, došlo do upotrebe vatrenog oružja, pišu Vijesti pozivajući se na nezvanična saznanja iz policije.
Nekoliko policijskih patrola uputilo na lice mjesta, nakon što im je prijavljen incident.
Prema istim informacijama, u pucnjavi nije bilo povrijeđenih.

Tag: nb-radosav-ljumovic