Na globalnom nivou preko 300 miliona ljudi boluje od rijetkih bolesti, koji su prepoznati, ali postoji i veliki broj onih koji nijesu prepoznati i čije bolesti nijesu dobile ime, rekla je gostujući u emisiji "E uživo", na Televiziji E, neuropedijatrica iz Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore dr Nelica Ivanović-Radović.
Nedavno je u Podgorici održan panel pod nazivom ,,Snaga zajedništva za bolji život sa rijetkim bolestima”, a taj skup je okupio ljekare, predstavnike institucija i udruženja pacijenata. Poruka sa skupa je jasna - Crna Gora je iznad regionalnog prosjeka kada je riječ o dostupnosti terapija, ali je pred svima još mnogo posla, posebno u uspostavljanju registra rijetkih bolesti, jačanje podrške oboljelima i njihovim porodicama.
Panel je organizovan sa ciljem da se obilježe dani, kaže Ivanović-Radović, dvije rijetke, ali za ljekare i pacijente česte bolesti, Disenove misicne distrofije ( DMD koji je obilježen 7.septembra) i Fridrajhove ataksije( FA) koji se obilježava 25 septembra.
Ne postoje registri rijetkih bolesti, kaže ona, već samo kliničke evidencije, a cilj je, poručuje, napraviti kliničke registre.
- Mogu slobodno reći da je misija panela ostvarena. Najvažnije je bilo da se čuje da postoje ljudi, postoje djeca, postoje njihovi roditelji, da postoje oni koji o njima brinu o njima u zdravstvenom sistemu, a da smo svi na istom putu, da imamo isti cilj - da poboljšamo kvalitet njihovog života i da učinimo da su sve terapije i svi savremeni terapijski modaliteti njima dostupni. To je nešto za šta slobodno mogu da kažem da osim nas u tercijarnoj zdravstvenoj instituciji, od primarnog nivoa pa do najviših institucija, misleći na Fond za zdravstvenoosiguranje i Ministarstvo zdravlja, imamo razumijevanje, pa su djeca i odrasl sa rijetkim bolestima su prepoznatin kao prioritet - kazala je Ivanović-Radović.
Predsjednica Nacionalne organizacije za rijetke bolesti Crne Gore Nataša Bulatović kazala je da kampanje pomažu svijest o rijetkim bolestima, iako liče jedna drugu, te nakon svakog skupa ona dobije poziv od pacijenata. Stoga je, ističe, konferencija važna da se o njima što više čuje.
- &nbsp;Bolesnici od rijetkih bolesti imaju prava iz socijalne zaštite i naravno pravo o zdravstvenom osiguranju. Ono što mi radimo kada nam se neko obrati ukoliko su odbijeni za neko pravo, da se napiše žalba na to rješenje. Imamo pravnika kog konsultujemo i uz njegovu pomoć to odradimo i pomognemo pacijentima na taj način - zaključila je Bulatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ivanović-Radović: Registri rijetkih bolesti ne postoje, cilj je da zajedno napravimo kliničke

Crna Gora je, kada je riječ o dostupnosti terapija za rijetke bolesti poput Duchennove mišićne distrofije i Friedreichove ataksije, iznad prosjeka u regionu, a za dalji napredak ključno je uspostavljanje registra rijetkih bolesti koji bi omogućio bolje praćenje pacijenata.
To je poruka sa panela o rijetkim bolestima: Duchennova mišićna distrofija i Friedreichova ataksija, koji su organizovali Nacionalna organizacija za rijetke bolesti (NORB) i Medical.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Vuk Kadić, istakao je da je politika države jasno usmjerena ka tome da svi pacijenti sa ozbiljnim zdravstvenim problemima dobiju adekvatnu zaštitu, bez obzira na to da li je riječ o rijetkim ili češćim bolestima.
- Uvijek pokušavamo da nađemo sredstva za liječenje i rijetkih bolesti. Ne dijelimo pacijente na one sa češćim ili rjeđim dijagnozama, već nastojimo da obezbijedimo zdravstvenu zaštitu za sve naše osiguranike - naglasio je Kadić.
Govoreći o rijetkim bolestima poput Duchennove mišićne distrofije i Friedreichove ataksije, Kadić je istakao da Fond u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i stručnjacima iz oblasti neurologije i pedijatrije obezbjeđuje terapije koje su neophodne pacijentima.
Posebna komisija, kako je pojasnio, odlučuje o uvođenju inovativnih terapija, ne da bi se komplikovao proces, već da bi se osigurala kontrola i jednaka dostupnost svima kojima je terapija potrebna.
- Bez obzira na to što je budžet za zdravstvo u 2025. godini ograničen i nedovoljan, našli smo način da obezbijedimo terapiju i za pacijente koji su trenutno kandidovani za liječenje rijetkih bolesti. Trudićemo se da svima pružimo adekvatnu i pravovremenu terapiju - poručio je Kadić.
On je istakao da je Crna Gora po dostupnosti inovativnih, bioloških i onkoloških terapija na nivou država Evropske unije, a da je u nekim segmentima ispred država u okruženju, pa čak i pojedinih finansijski jačih država.
- To je rezultat jasne politike države – da obezbijedi svojim građanima najbolju moguću zdravstvenu uslugu i zaštitu. Medicina napreduje iz sata u sat, a mi želimo da pratimo te trendove i budemo u korak sa savremenim dostignućima - rekao je Kadić.
Iako pojedine procedure u državi još uvijek nijesu dostupne zbog nedostatka dovoljnog broja pacijenata i iskustva stručnjaka, Kadić je ocijenio da je Crna Gora, kada je riječ o savremenim terapijama, na visokom nivou.
Neurolog u Klinici za neurologiju, KCCG dr Mladen Debeljević, pojasnio je da je Duchennova mišićna distrofija (DMD) rijetka, progresivna bolest koja se nasljeđuje X-vezano recesivno, prenoseći se sa majke koja je nosilac na muško potomstvo.
- Prevalenca bolesti iznosi oko dva pacijenta na 100.000 stanovnika, dok je učestalost novooboljelih dječaka jedan na 3.500 do 5.000 novorođenih dječaka. Imajući u vidu da se u Crnoj Gori godišnje rodi oko 7.000 djece, od čega je polovina muškog pola, očekuje se da se u prosjeku jedno dijete sa ovom bolešću rodi svake godine do godinu i po - naveo je Debeljević.
Ukazao je da u Crnoj Gori ne postoji registar rijetkih bolesti, pa tako ni za ovu bolest.
- Na osnovu zdravstvene dokumentacije i kontakata sa zdravstvenom službom, procjenjuje se da u našoj državi ima oko desetoro djece sa ovom dijagnozom - kazao je Debeljević.
Pojasnio je da se bolest najčešće manifestuje između druge i pete godine života.
- Djeca uredno prohodaju, ali se javljaju smetnje u kretanju: hod na prstima, nestabilnost, otežano ustajanje iz čučnja. Od pete godine simptomi postaju izraženiji: otežano penjanje uz stepenice, potreba za ortopedskim pomagalima, a već oko osme godine djeci je neophodno pomagalo za hod. Bez liječenja, pacijenti oko desete godine postaju vezani za invalidska kolica - naveo je Debeljević.
Prema njegovim riječima, osim problema sa kretanjem, bolest je praćena i ozbiljnim komorbiditetima, navodeći da gotovo svi pacijenti nakon 18. godine razvijaju ozbiljne srčane tegobe – aritmije i kardiomiopatiju.
- Javljaju se i deformiteti kičme (skolioza, kifoza) i stopala, što dodatno otežava svakodnevno funkcionisanje - kazao je Debeljević.
Pojasnio je da zbog svega navedenog liječenje zahtijeva multidisciplinarni pristup, navodeći da osim neurologa, u brizi o pacijentima učestvuju kardiolozi, ortopedi, fizijatri, a da je neophodna i psihološka podrška.
- Poseban izazov predstavlja kasno postavljanje dijagnoze. Prosječno kašnjenje iznosi godinu do dvije, što je problem i na globalnom nivou. S obzirom na razvoj novih terapija, ključno je da pacijente što ranije dijagnostikujemo kako bi se pravovremeno započelo liječenje - poručio je Debeljević.
Govoreći o Friedreichovoj ataksiji, Debeljević je pojasnio da oba roditelja moraju biti nosioci defektnog gena, a vjerovatnoća da će bolest biti prenesena na dijete iznosi 25 odsto.
- Učestalost je jedan do dva oboljela na 50.000 stanovnika. Prema podacima kojima raspolažemo, u Crnoj Gori postoji oko četvoro djece mlađe od 16 godina i 7 do 8 odraslih pacijenata sa ovom dijagnozom - naveo je Debeljević, ponovo naglašavajući značaj formiranja registra rijetkih bolesti.
Ukazao je da se bolest se najčešće javlja između 5. i 12. godine života.
- Prvi simptomi koje roditelji primijete su nestabilan hod i smetnje u koordinaciji. Kako bolest napreduje, javljaju se abnormalni pokreti očiju, gubitak sluha, smetnje vida i srčane komplikacije – inicijalno hipertrofična kardiomiopatija, a kasnije dilatativna, koja vodi do srčane slabosti. Deformiteti kičmenog stuba (skolioza) prisutni su kod čak dvije trećine oboljelih - naveo je Debeljević.
Kazao je da se dijagnoza često postavlja značajnim zakašnjenjem.
- Pacijenti se u početku obraćaju kardiologu ili ortopedu zbog deformiteta kičme, a tek kasnije neurologu. U svijetu prosječno kašnjenje u postavljanju dijagnoze iznosi više od tri godine. Za potvrdu dijagnoze ključna su genetska testiranja, dok klinički nalazi uključuju smanjene mišićne reflekse, pozitivan Babinski znak, kao i promjene na magnetnoj rezonanci kičmene moždine - rekao je Debeljević.
Ocijenio je da je i kod ove bolesti, kao i kod Duchennove distrofije, rana dijagnostika od ogromnog značaja, naročito zbog razvoja novih terapija koje pacijentima daju jasniju perspektivu i mogućnost kvalitetnijeg života.
Neuropedijatar u Institutu za bolesti djece, KCCG dr Nelica Ivanović Radović, kazala je da smo u posljednjih 20 godina svjedoci prave revolucije u pronalasku novih terapija koje mijenjaju ishode teških bolesti.
- Više nismo samo posmatrači loših prognoza, već aktivno učestvujemo u liječenju svojih pacijenata - istakla je Ivanović Radović.
Prema njenim riječima, rijetke bolesti pogađaju oko 300 miliona ljudi širom svijeta, a terapija postoji za svega deset odsto oboljelih.
- Kod mišićne distrofije, iako lijek za potpuno izlječenje ne postoji, multidisciplinarni pristup ostaje osnova liječenja: od neuropedijatra, neurologa i fizijatra, preko kardiologa i pulmologa, do nutricionista i psihologa - rekla je Ivanović Radović.
Kazala je da su prvi značajan iskorak u farmakološkoj terapiji bili kortikosteroidi koji su produžili pokretljivost i očuvali mišićnu i plućnu funkciju, uz kontrolu neželjenih dejstava.
- Napredak u razumijevanju molekularne osnove bolesti i razvoj novih terapija pružaju nadu. Iako bolest ne možemo u potpunosti zaustaviti, produžavamo samostalnu pokretljivost pacijenata i poboljšavamo kvalitet života. Multidisciplinarni pristup ostaje ključan - poručila je Ivanović Radović.
Neurolog u Klinici za neurologiju, KCCG dr Jevto Eraković, istakao je veliko zadovoljstvo što je dio istorijskih promjena u liječenju neuroloških bolesti.
Podsjetio je na vrijeme kada su terapijske mogućnosti bile veoma ograničene, a liječenje pacijenata znatno teže.
- Danas, zahvaljujući inovativnim terapijama, pacijentima se produžava ne samo životni vijek, već i značajno poboljšava kvalitet života. Od 2018. godine u Crnoj Gori bilježimo sve veći napredak, a ono što rade kolege iz Fonda za zdravstveno osiguranje na tom planu zaslužuje svaku pohvalu - rekao je Eraković.
Posebno je ukazao na multidisciplinarni pristup u liječenju rijetkih bolesti poput Friedreichove ataksije, gdje pored neurologa važnu ulogu imaju fizijatri, kardiolozi, endokrinolozi i ortopedi.
- Samo ovakav komplementarni pristup daje rezultate i omogućava pacijentima bolju pokretljivost, koordinaciju i kontrolu pridruženih oboljenja - rekao je Eraković.
Ukazao je da je do skoro jedina dostupna terapija bio idebenon, koji nije davao značajan klinički efekat, ali je kod pacijenata donio poboljšanja u emocionalnom i socijalnom aspektu.
- Danas, međutim, na raspolaganju su i novi lijekovi poput dimetilfumarata i riluzola, koji se već koriste u drugim oblastima neurologije, a pokazuju potencijal u liječenju Friedreichove ataksije. Ohrabruju i prvi rezultati ispitivanja u oblasti genske terapije - naveo je Eraković.
Ocijenio je da Crna Gora u ovoj oblasti može da se mjeri i sa mnogo razvijenijim zemljama.
- Pratimo trendove, uvodimo nove terapije, idemo na edukacije i vidimo veliki stepen posvećenosti naših ljekara, što se direktno odražava na kvalitet liječenja pacijenata - zaključio je Eraković.
Predsjednica Nacionalne organizacije za rijetke bolesti (NORB) Nataša Bulatović, istakla je da je misija organizacije jasna – obezbijediti bolji i dostojanstveniji život ljudima koji žive sa rijetkim bolestima i njihovim porodicama.
- Naše djelovanje je usmjereno na to da niko ne ostane sam u borbi sa bolešću. Zbog toga pružamo psihosocijalnu podršku, jer rijetka bolest ne pogađa samo pojedinca, već cijelu porodicu. Takođe radimo na edukaciji i informisanju pacijenata, pružanju provjerenih podataka o dijagnozi, pravima i mogućnostima liječenja, kao i pravnom savjetovanju i zastupanju - kazala je Bulatović.
Posebno je naglasila značaj podizanja svijesti javnosti kroz kampanje, događaje i konferencije, ocijenjujući da su za deset godina postojanja NORB-a pacijenti oboljeli od rijetkih bolesti postali vidljiviji nego ikad ranije.
Bulatović je ocijenila da je cjelovit pristup je ključan – od medicinske brige, psihološke i socijalne podrške, do obrazovanja koje uvažava potrebe oboljelih i stvaranja zajednice koja ih prihvata.
- Naša poruka je jasna – niko ne treba da bude sam u borbi sa rijetkim bolestima - rekla je Bulatović.
Majka dječaka oboljelog od Duchennove mišićne distrofije, Zorica Pavićević, kazala je da smatra ključnim da roditelji nakon uspostavljanja dijagnoze dobiju psihološku pomoć, ukazujući na važnost podrške porodice.
- Na udaru je naša mala porodica i to treba da se preživi, ali čovjek mora da se bori i da pokušava da to prevaziđe. Život se promjeni za 360 stepeni, ali snaga da se očuva porodica nas je tjerala da gledamo pozitivno i da idemo dalje. Odlučili smo da se borimo sa pozitivnim stavom - navela je Pavićević.
Ona je kazala da joj napredak terapije za ovu rijetku bolest uliva nadu kao roditelju. &nbsp;

Crna Gora iznad prosjeka u regionu po dostupnosti terapija za rijetke bolesti

Crna Gora ne bi trebalo da vidi članstvo u Evropskoj uniji kao završni čin integracija, već kao početak nove faze u kojoj će društvo morati da održava i unapređuje dostignute standarde. Riječ je o procesu koji zahtijeva stabilne institucije, dosljedne reforme i visok nivo društvene odgovornosti – zaključeno je na Evropskom kafeu koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Ovaj format neformalnih razgovora ima za cilj da mladima približi evropske politike i podstakne razumijevanje važnosti reformi i evropskih vrijednosti. Gošća današnjeg razgovora bila je ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela.
Ambasadorka Marsela istakla je da su snažan normativni okvir i poštovanje zakonitosti osnov stabilnosti svakog demokratskog društva. Naglasila je da Evropska unija svojom jasno definisanom regulativom olakšava funkcionisanje institucija i podstiče reforme koje direktno utiču na kvalitet života građana.
– Kada Crna Gora postane članica EU, administrativne procedure biće jednostavnije, biće olakšano kretanje u okviru Unije, a brojni benefiti postaće dio svakodnevice građana. EU ima ogromnu moć da pokreće reforme, unapređuje institucije i mijenja društvo nabolje. Razlika prije i poslije članstva biće više nego vidljiva – kazala je Marsela.
Posebno je ukazala na važnost profesionalne i stabilne javne uprave:
– Ako želite da preuzmete model iz Italije, važno je znati da, iako se vlade često mijenjaju, administracija ostaje snažna i kontinuirano sprovodi reforme. U Crnoj Gori se sa svakom promjenom vlasti pokušava mijenjati kompletan sistem, što usporava procese i narušava kontinuitet.
Učesnice događaja, studentkinje Humanističkih studija UDG-a, podijelile su pozitivne utiske.
Nejla Javorovac ocijenila je da je razgovor bio inspirativan i koristan:
– Naučili smo mnogo o procesu EU integracija i o podršci Italije Crnoj Gori. Zahvalni smo ambasadorki što je podijelila svoje iskustvo i perspektivu.
Slično je istakla i Anja Asanović:
– Ambasadorka je strpljivo odgovorila na sva naša pitanja i istakla važnost evropskih vrijednosti. Posebno nas je motivisala da aktivno pratimo i učestvujemo u kreiranju evropske budućnosti naše zemlje.
Evropski kafe je organizovan u okviru projekta EU Kompas za mlade, koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva evropskih poslova, s ciljem približavanja procesa donošenja odluka mladima i jačanja njihovog učešća u evropskim integracijama.

Lekcije iz Italije: Stabilna administracija ključ evropskog puta

Predstava „Šćeri moja“, po tekstu Maje Todorović, u adaptaciji i režiji Ane Vukotić, biće izvedena sjutra (subota, 22. novembar) u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, uz obezbijeđen engleski titl.
Drama „Šćeri moja“ u središte postavlja položaj žene u savremenom društvu i odnos prema ženskom djetetu, kroz istorijski okvir koji otvara prostor za univerzalna pitanja rodne ravnopravnosti. Priča prati odrastanje knjeginje Zorke Petrović – od djevojčice koja se igra loptom, do odrasle žene udate za Petra I Karađorđevića. Kroz njen razvoj, predstava oslikava društvo u kojem, uprkos istorijskom odmaku, žene i dalje nijesu ravnopravno tretirane.
Uloge tumače: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.
Autorski tim čine: scenograf Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković, kompozitor Aleksandar Radunović Popaj, koreografkinja Sonja Vukićević, saradnik na dramaturgiji Balša Poček, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
Drama „Šćeri moja“ nagrađena je kao najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta, a premijerno je izvedena 17. maja 2016. godine.
Ulaznice su dostupne na sajtu www.cnp.me
&nbsp;i na biletarnici pozorišta. Publika sve informacije o aktuelnim programima može pratiti i putem zvaničnih Facebook, Instagram i Viber kanala CNP-a.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

CNP: „Šćeri moja“ sjutra na Velikoj sceni

Crnogorski olimpijski komitet (COK) i Sportska komisija COK-a, uz podršku Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) i Evropskih olimpijskih komiteta (EOK), organizovali su prvi Crnogorski sportski forum – nacionalni skup posvećen unapređenju položaja sportista i izgradnji modernog, efikasnog sportskog sistema u Crnoj Gori.
Forum je otvoren obraćanjima predsjednika COK-a Dušana Simonovića, ministra sporta i mladih Dragoslava Šćekića i predsjednika Sportske komisije COK-a Milivoja Dukića, uz video-poruku predsjednice Sportske komisije MOK-a Eme Terho.
Predsjednik Simonović poručio je da sport mora biti jasno prepoznat kao društvena i državna vrijednost:
– Sport je škola života i ogledalo društva. Na uspjesima naših sportista gradimo povjerenje da zajedničkim radom možemo stvarati bolje uslove za buduće generacije.
Ministar Šćekić naglasio je da država ima posebnu odgovornost prema sportistima i njihovom razvoju:
– Ovaj forum pokazuje da Crna Gora ima znanje, kapacitet i volju da sportistima obezbijedi sistem koji ih podržava na svakom koraku – od razvoja karijere do zaštite njihovih prava.
Predsjednik Sportske komisije i četvorostruki olimpijac Milivoj Dukić istakao je da sportisti moraju imati aktivnu ulogu u kreiranju sportskih politika:
– Ovaj forum je nastao da pokažemo da želimo da budemo dio rješenja. Jer samo kada sportisti imaju glas – sport ima budućnost.
Prvi Crnogorski sportski forum označio je početak kontinuirane platforme za dijalog institucija, sportskih saveza i sportista, sa ciljem izgradnje održivog i modernog sportskog sistema Crne Gore.

COK organizovao prvi Crnogorski sportski forum: Sportistima mora biti obezbijeđeno veće učešće i snažnija podrška sistema

Predsjednik Skupštine Media centra, Dragoljub Vuković, pozvao je Agenciju za audiovizuelne medijske usluge (AVM) da sankcioniše odgovorne koji odbijaju usvajanje novih odluka o osnivanju lokalnog javnog emitera.
Vuković je saopštio da je Media centar danas dostavio novu inicijativu predstavnicima pet opština, sa zahtjevom da hitno usvoje nove odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera.
– Inicijative su dostavljene predsjednicima skupština opština i predsjednicima opština Andrijevica, Berane, Budva, Nikšić i Glavni grad Podgorica, naveo je Vuković.
Podsjetio je da je Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama usvojen 7. juna 2024, a stupio na snagu 19. juna iste godine te da je rok za usaglašavanje akata istekao 19. marta 2025.
– U članu 190 Zakona propisano je: Osnivački akti lokalnih i regionalnih javnih emitera uskladiće se sa ovim zakonom u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu zakona, kazao je Vuković.
Istakao je da su opštine u obavezi da hitno preduzmu potrebne korake:
– Media centar poziva najodgovornije u opštinama da bez odlaganja usvoje nove odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera, sa čijim usvajanjem kasne već osam mjeseci. Takođe, pozivamo AVM da iskoristi svoje nadležnosti i sankcioniše odgovorne za kršenje zakona, poručio je Vuković.
Posebno je ukazao na ključne novine koje novi zakon uvodi u rad lokalnih javnih emitera, prije svega u postupku imenovanja članova savjeta.
– Da bi se smanjio politički uticaj, obaveza je da se novim odlukama propiše da članove savjeta imenuju ovlašćeni predlagači — nevladine organizacije, sportske organizacije, udruženja privrednika, sindikati i druga relevantna udruženja sa teritorije opštine, naveo je Vuković.
Dodao je da se važne promjene odnose i na razrješenje članova savjeta.
– Umjesto prakse da razrješenje pokreće skupština opštine, sada je propisano da to može učiniti isključivo savjet javnog emitera. Time se sprečava politički uticaj na rad savjeta, naglasio je on.
Vuković je podsjetio da novi osnivački akt javnog emitera mora obuhvatiti niz važnih pitanja, uključujući djelatnost emitera, postupak imenovanja i razrješenja organa, finansiranje, javnost rada i mehanizme za podnošenje prigovora građana.
Istakao je da je Media centar, u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija, AVM-om, Zajednicom opština, Sindikatom medija i lokalnim emiterima, pripremio Model odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera i Model Statuta.
– Modeli su već dostavljeni predsjednicima opština i skupština kako bi se ubrzao proces usklađivanja sa zakonom, rekao je Vuković.
On je upozorio da je neophodno odmah započeti pripremu nacrta odluka, jer se mora sprovesti i javna rasprava prije upućivanja akta u skupštinsku proceduru.
– Upozoravamo Skupštinu Glavnog grada da ne sprovodi postupak imenovanja novih članova Savjeta RTV Podgorica prije usaglašavanja akta sa zakonom, jer nova odluka ne predviđa člana ispred Advokatske komore, naglasio je Vuković.
Dodao je da su do sada nove odluke usvojile opštine: Herceg Novi, Pljevlja, Rožaje, Cetinje, Danilovgrad, Kotor, Tivat, Bar, Bijelo Polje i Ulcinj.

Vuković: AVM da sankcioniše odgovorne koji odbijaju da usvoje nove Odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.