Crna Gora spada u 10 zemalja svijeta u kojima su stope razdvajanja kućnog otpada najniže, navodi su najnovijem istraživanju Lloyd’s Register Fondacije sa podacima Galupa Globalna anketa o riziku.
Od 10 zemalja širom svijeta u kojima su stope razdvajanja kućnog otpada najniže, sedam je u podsaharskoj Africi, dok su ostale tri Kosovo u kom se 84 odsto ne odvaja i Crna Gora i Albanija u kojima se ne odvaja 78 odsto otpada.
Sedam od 10 zemalja u kojima se kućni otpad skuplja, ali ne odvaja, je u istočnoj Evropi, konkretno to su Kosovo, Crna Gora, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Gruzija, navodi istraživanje.
U prvih pet zemalja više od dvije trećine svih domaćinstava sakuplja otpad, ali ga ne odvaja prvo. U tim zemljama postoji značajna prilika da se ljudima olakša odvajanje kućnog otpada kako bi se ostvarilo više sekundarnih koristi od povećanja reciklaže. Istočnoj Evropi trenutno nedostaje prilika za reciklažu, zaključuje se u studiji.
Na globalnom nivou, plastika i otpad od hrane su materijali koji ljudi najviše bacaju. Četvoro od pet ljudi to navodi kao najčešći materijal u svom kućnom otpadu. Jedna od sedam osoba u svijetu (14%) živi u domaćinstvima koja spaljuju svoj otpad. To čini spaljivanje na otvorenom treći najčešći oblik odlaganja kućnog otpada, iza onog koji skupljaju komunalna preduzeća ili kada neko iz domaćinstva direktno odvozi đubre na deponiju.
Spaljivanje kućnog otpada ispušta ugljendioksid, kao i zagađivače koji su poznati kao vječni, jer ulaze u lanac ishrane, i izazivaju razne bolesti.
Paljenje otpada je rizik za bezbjednost ljudi i na druge načine, uključujući slučajne požare i zagađenje zemljišta i vode, što dovodi do štete u poljoprivredi i ekoloških gubitaka. Mnoge zemlje izričito zabranjuju ovu praksu.
Spaljivanje đubreta rasprostranjeno je širom Afrike i djelova Azije.
Direktorka istraživanja u nezavisnoj globalnoj dobrotvornoj organizaciji za bezbjednost Fondaciji Lloyd’s Register Nensi Hej izjavila je da je bezbjedno, a održivo odlaganje otpada oblik ključne infrastrukture, bilo da se radi o kućnom otpadu ili velikim građevinskim projekatima.
- Važno je koju vrstu otpada stvaramo i kako ga se rješavamo, to utiče na kvalitet vazduha i zdravlje, bezbjednost ljudi koji rade sa otpadom i životnu sredinu, posebno ako završi u našim okeanima - navodi Hej.
Ona dodaje da je cilj izvještaja da se popuni praznina u podacima o odlaganju kućnog otpada.
- Sada se nadamo da će kreatori politike i društvo biti u mogućnosti da koriste naše podatke, da započnu projektovanje dugoročnih, sistemskih promjena - istakla je Hej.
Anketa je zasnovana na skoro 147.000 intervjua koje je sprovela globalna analitička firma Galup u 142 zemlje i teritorije tokom 2023. godine i pokriva mjesta gdje postoji malo ili uopšte nema zvaničnih podataka o bezbjednosti i rizicima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kosovo, Crna Gora i Albanija na dnu liste razdvajanja otpada

Osnovni sud u Podgorici, a potom i Viši sud, poništili su aneks ugovora o radu kojim je Jelena Radojičić razriješena dužnosti direktorke Klinike za očne bolesti i raspoređena na mjesto doktora medicine specijaliste, odlučivši u njenu korist.
Presudom sudije Osnovnog suda u Podgorici Mirze Ademović, potvrđenom od strane Višeg suda, usvojen je tužbeni zahtjev Jelene Radojičić u sporu za poništaj aneksa ugovora o radu. Spornim aneksom Radojičić je bila raspoređena sa funkcije direktora Klinike za očne bolesti na radno mjesto doktora medicine specijaliste u istoj klinici.
Ovakvom odlukom, prema stavu Kliničkog centra, neosnovano se osporava pravo poslodavca da samostalno organizuje proces rada i donosi kadrovske odluke u skladu sa zakonom i internim aktima ustanove, uz preuzimanje odgovornosti za eventualne pogrešne procjene. Kako se navodi, zakon i Statut ustanove jasno definišu odgovornost organa rukovođenja u pogledu organizacije rada, te se sud ne bi mogao upuštati u ocjenu cjelishodnosti mjera koje poslodavac preduzima u tom cilju.
Direktor Kliničkog centra, kao odgovorno lice za rukovođenje najvećom zdravstvenom ustanovom u državi, na mjesto direktora Klinike za očne bolesti imenovao je prof. dr Antoanetu Adžić. Poslodavac, kako se ističe, ima zakonsko pravo da raspoređuje zaposlene na druga radna mjesta ukoliko ocijeni da će na taj način efikasnije obavljati radne zadatke, u skladu sa njihovim stručnim kvalifikacijama i potrebama procesa rada.
- Naime, u prilog prednje navedenog bitno je naglasiti da je dr Jelena Radojičić podnijela tužbu za poništaj aneksa Ugovora o radu koji joj je ponuđen, i pored činjenice da je 21. 01. 2021. godine prihvatila raspoređivanje na mjesto direktora Klinike za očne bolesti, iako na to nije imala pravo s obzirom da nije ispunjavala uslove zahtijevane za to radno mjesto, odnosno iako je imala dvije godine specijalističkog radnog iskustva a ne pet godina, kako je to predviđeno aktom o sistematizaciji. Time je iskazan odnos i ozbiljnost za vršenje funkcije odgovornog rukovodioca organizacione jedinice Kliničkog centra. Presudom sudije Ademovića, isti se umiješao u nadležnosti organizacije rada KCCG, što kao pravo i obaveza pripadaju isključivo Direktoru KCCG i na taj način ušao u ingerencije i odgovornost za rad organizacionih jedinica KCCG. Cijenio je da mu je potrebno pojašnjenje razloga raspoređivanja dr Jelene Radojićić čime se želi preuzeti odgvornost za rad Klinika i ograničiti nadležnost Direktora Javne Zdravstvene Ustanove - navedeno je u saopštenju Kliničkog centra.
U najvećoj zdravstvenoj ustanovi su istakli da je sudija Osnovnog suda trebalo da zna da i prethodna praksa Višeg suda ukazuje da postupajući sudija i sud nema, niti može očekivati od poslodavca da navodi uzroke koji su doveli do promjene uslova rada, niti da detaljno elaborira te razloge.
- Takođe sudija je morao da zna da poslodavac mora suštinski da navede razloge potrebe procesa rada ili organizacije rada, pa tako dat razlog nije dužan da obrazlaže. Takođe sudija valjda, nema pravo, niti je njegova nadležnost da odlučuje o raspoređivanju u KCCG, već da se jedino može baviti ispitivanjem da ponuda sadrži sve elemente propisane zakonom i da novi raspored odgovara nivou kvalifikacije obrazovanja. Razlog za raspored je u ponudi bio precizno sadržan, a to je da će se takvim rasporedom postići bolja organizacija posla i potrebe procesa rada, odnosno bolje izvršavanje zadataka u organizacionoj jedinici - ističe se u saopštenju.
Podsjećaju da je Statutom Kliničkog centra Crne Gore definisano da direktor KCCG jedino odgovorno i ovlašćeno lice u pravnom licu i da shodno tome ima prava i obaveze raspoređivanja za upravljanje organizacionim jedinicama i samim tim snosi odgovornost za njihov rad.&nbsp;
Raspoređivanja se vrše u skladu sa odredbama Zakona o radu.&nbsp;
Rukovodeća radna mjesta u Kliničkom centru nijesu ustanovljena kao mandatna, te je, kako kažu u KCCG, odluka o odabiru rukovodećeg kadra isključivo pravo direktora ustanove.
- Što uvaženi sudija Ademović, u konretnom slučaju negira i time želi preuzeti ulogu rukovodioca Javne zdravstvene ustanove, opterećujući pri tome rad suda nepotrebnim aktivnostima i izlažući javnu zdravstvenu ustanovu nepotrebnim troškovima - navodi se u saopštenju.
Napominju da Jelena Radojičić nije konkursom primljena na radno mjesto direktora Klinike za očne bolesti za mandatni period, pa da je njen raspored predmetnim aneksom, na radno mjesto koje je obavljala prije njegovog uručenja apsolutno legitiman.
- Upravo povodom sve većeg broja radnih sporova koji se vode protiv Kliničkog centra Crne Gore pred nadležnim sudom, a u kojima je tužbeni zahtjev usmjeren na poništaj aneksa ugovora o radu, donesenih u slučajevima rasporeda zaposlenih sa rukovodećih radnih mjesta, poput rukovodilaca službi ili direktora, načelnika i glavnih sestara organizacionih jedinica, klinika i odjeljenja, obratili smo se, prošle godine, Sudskim organima u želji da olakšamo i rasteretimo rad sudstva i prosto time izbjegnemo troškove koji se na kraju prelivaju na građane. Posebno smo u obraćanju istakli problematičnost situacija u kojima se sud upušta u razmatranje opravdanosti razloga za rasporednim odlukama direktora, uključujući pozivanje na saslušanje generalnog direktora Kliničkog centra Crne Gore i drugih rukovodilaca, sa ciljem utvrđivanja zašto su konkretna raspoređivanja izvršena, pa se postavljaju pitanja, koje postupajući, a gore imenovani sudija u pojedinim predmetima cijeni opravdanim, u smislu da li je trebalo zaposliti novog rukovodioca, a ne iz postojećeg kadra, postaviti drugog prilikom razrješavanja onog koji obavlja te poslove itd. - ističe se u saopštenju.
Ponavljaju da direktori organizacionih jedinica Kliničkog centra Crne Gore snose odgovornost za rad organizacionih jedinica, dok je direktor KCCG jedino odgovorno lice ispred ustanove koje odgovora i za rad svih zaposlenih i svih rukovodilaca u skladu sa zakonima.
Stoga, u KCCG-u ističu da sduije treba da uzmu u obzir i tu statutarnu činjenicu i izbjegnu uplitanje u raspoređivanje rukovodnog kadra u Kliničkom centru.
- Direktori organizacionih jedinica u skladu sa pravnim aktima KCCG staraju se o angažmanu zaposlenih i radu klinika kojim rukovode u okviru KCCG-a, o tome izvještavaju Direktora ustanove koji ima pravo da cijeni efikasnost i efektivnost njihovog rada i da naspram toga donosi odluku o njihovoj sposobnosti da upravljaju organizacionom jedinicom. Dakle, direktor KCCG, a ne sudija nadležnih sudova - navedeno je u saopštenju KCCG.
U toj zdravstvenoj ustanovi poručuju da svrha njihovog obraćanja nije vršenje bilo kakvog uticaja na sudije ili sudske postupke, već ukazivanje na potrebu preispitivanja sudske prakse u predmetima u kojima se pobijaju rasporedne odluke nezadovoljnih pojedinaca, zaposlenih u Kliničkom centru Crne Gore, a koji, smatraju, sa ovakvim postupanjem postupajućih sudija stiču dojam da su rasporedom na rukovodeća radna mjesta nedodirljivi do kraja radnog vijeka, odnosno do sticanja prava na starosnu penziju.
- Na sve prednje navedeno ukazujemo, iz razloga što je rukovođenje JZU Kliničkim centrom Crne Gore jedan živi mehanizam naročito zbog svoje specifičnosti, koja ne trpi odlaganja u organizovanju i rukovođenju, a koje rukovođenje podrazumijeva kontinuiranu analizu rada i postavljanje kadrovskih standarda u cilju postizanja boljih rezultata u funkcionisanju najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.

Viši sud potvrdio presudu u sporu doktorke Radojičić; KCCG: Sudije hoće da rukovode našom institucijom

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je presudu i vratio podgoričkom Višem sudu na ponovno suđenje predmet protiv Vladimira Dimova, Miodraga Pavličića i Eldina Lameževića. Oni su prvostepenom presudom oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo teška djela protiv zdravlja ljudi jer u postupku nije dokazano da su to učinili.
Žalbe protiv navedene presude izjavili su Više državno tužilaštvo u Podgorici i punomoćnik oštećene porodice.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da je prvostepena presuda zahvaćena bitnim povredama odredaba krivičnog postupka, koje su detaljno opisane u obrazloženju rješenja, a suštinski zbog toga što je prvostepeni sud dao nepotpune, nejasne i protivrječne razloge o utvrđivanju uzročnosti kod predmetnog krivičnog djela čija je radnja određena kao radnja nečinjenja, odnosno uzročnosti između propuštanja određene radnje i nastupanja posljedice krivičnog djela - naveli su u Apelacionom sudu.
Pored toga, Apelacioni sud je ocijenio da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje od strane prvostepenog suda, što sve ima za posljedicu ukidanje prvostepene presude i vraćanje predmeta prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
- Prvostepenom sudu je ukazano da je potrebno da u ponovnom postupku otkloni bitne povrede odredaba krivičnog postupka, izvede sve ranije provedene dokaze i druge koje nađe za potrebnim, a nakon utvrđivanja svih odlučnih činjenica, da sveobuhvatno ocijeni postupanje svih optuženih pojedinačno i da potpune i jasne razloge prilikom izvođenja zaključka o uzročnoj vezi između radnji svakog od optuženih i nastupjele posljedice, te njihovoj krivici - naveli su u Apelacionom sudu.

Ukinuta oslobađajuća presuda protiv Dimova, Pavličića i Lameževića

Posljednji rezultati fizičko-hemijskih analiza vode na izvorištu Mareza pokazuju blago povećanu zamućenost vode, saopštili su podgoričkog Vodovoda.
Iz tog gradskog preduzeća su savjetovali građanima da prokuvaju vodu ili da koriste bezbjedne alternative, odnosno vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja.
- O svim eventualnim promjenama potrošači će biti pravovremeno obaviješteni - naveli su iz Vodovoda.
Vodom sa Mareze snabdijevaju naselja Mareza, Tološi, Blok pet i šest, dio grada preko Morače, centar grada, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varoš, Zabjelo, Pobrežje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, Siti kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica, Donji Kokoti, Grbavci, Lekići, naselje Farmaci i Beri.

Voda sa Mareze i dalje nije za piće

Zbog neistina koje su iznijete na moj račun kompromitovan sam, stigmatizovan i satanizovan. Nikada u životu nijesam prodao drogu, niti postoji osoba da sam joj je nudio, niti prenosio. Ovo nije sve. Označen sam da sam i kao ubica izvršavao politička ubistva za određene ljude iz &nbsp;bivše vlasti. Ministar unutrašnjih poslova me je označio da sam ubio nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Gorana Žugića a te njegove neprimjerene i neistinite tvrdnje negirao je vrhovni državni tužilac i direktor policije, kazao je u podgoričkom Višem sudu Budvanin Ivan Delić.
Njemu se sudi u akciji General zbog učešća u šverc skoro dvije i po tone kokaina iz Ekvadora ali kako je objasnio morao je da navede zašto smatra da je od samog početka ovog procesa izložen brojnim političkim pritiscima.
Delić je sve optužbe SDT-a okarakterisao proizvoljnim, paušalnim, bez dokaza te i da zbog toga neće odgovarati na pitanja jer smatra da se optužni akt ne zasniva na stvarnim dokazima.
Optuženi je ukazao i na narativ koji je postojao prije iznošenja njegove odbrane a cilj je bio da se izrekne presuda kroz političke izjave, parlamentarne rasprave i medijske interpretacije.&nbsp;
- Izjave koje su stigle sa ovih adresa - ministra unutrašnjih poslova, poslanika, jednog člana odbora za bezbjed nose posebnu težinu, a pri potom utiče i na izvještavanje medija. Sa druge strane izjave vrhovnog tužioca i direktor policije mi daju nadu da će sud postupati profesionalno i suditi na osnovu dokaza - rekao je Delić.
On nema dilemu da je cilj takvih izjava da se izvrši pritisak na Sud a sve kako bi se u javnosti stekla loša slika o njemu.
- Ne nosim krivicu na medije, već na one koji sa najviših funkcija plasiraju informacije koje oblikuju javno mnjenje – naglasio je Delić.
Objasnio je da je prilikom izručenja iz Dubaija namjerno stvarana percepcija krivice.
- Fotografisan sam i čuo sam kako se dogovarju gdje da novinari stoje da bi me bolje uslikali - ukazao je Delić.
On je naveo da mu je ugrožena bezbjednost porodice, te da su se obraćali ombudsmanu i drugim institucijama bez konkretne reakcije.
- Moja porodica je stigmatizovana. Vanredno idu u školu jer su o meni izrečene neistine. Tvrdili su da imam kuću opasanu bedemima, lično obezbjeđenje. Ništa od toga nije tačno &nbsp;- rekao je Delić.
On je istakao i da nikada nije bio u bjekstvu. Ispričao je da je bio u Dubaiju da je imao dokumenta na svoje ime, prezime, boravišnu dozvolu, telefon na svoje ime.
Apsurdno je, kako kaže, da se na taj način krio.
Godinu i po prije pokretanja ovog postupka, kako je objasnio, pošao je u Dubaiji na liječenje sa sinom i o tome postoji dokumtacija koju će njegov advokat predati sudskom vijeću.
Osim Delića, Mandića odbranu su iznijeli i Dragan Pavličević, Radomir Dobriša, Mileta Božović, Radule Božović i Milo Božović. Svi su negirali navode optužbe - da su članovi kriminalne grupe koju su navodno formirali Vaso Ulić, Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan.
Milo Božović je u odbrani istakao da nema nikakve veze sa ovom navodnom kriminalnom grupom.
- U istom periodu Tužilaštvo me označilo da sam član druge kriminalne grupe. Sve to radi koristeći isti skaj materijal. Moj zaključak je da je ovo rezervna optužnica, ali je svrha kada padne prva optužnica da im ova posluži da bi me držali u pritvoru - kazao je Božović.
On smatra da je SDT zloupotrebljavalo skaj materijal, konstruisalo i prikazivalo drugačije koristeći delove poruka i mijenjajući im značenje.
Bivši predsenik opštine Budva optužio je SDT da je dostavio skaj materijale medijam - konkretno dnevnom listu Vijesti.
Naredba za sprovođenje istrage protiv njega i ostalih optuženih, kako je rekao, donijeta je 19.jula a tog dana na naslovnoj Vijesti objavljene su skaj komunikacije.
-Smatram da to nije uradila postupajuća tužiteljka. To je uradio neko drugi da bi kompromitovao optužene i izvršio pritisak na Sud. Ovo je još jedna zloupotrba Tužilaštva- zaključio je Božović.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Božović nastaviti sa Iznošenjem odbrane.

Tag: nensi-hej

Kosovo, Crna Gora i Albanija na dnu liste razdvajanja otpada

Viši sud potvrdio presudu u sporu doktorke Radojičić; KCCG: Sudije hoće da rukovode našom institucijom

Ukinuta oslobađajuća presuda protiv Dimova, Pavličića i Lameževića

Voda sa Mareze i dalje nije za piće

Delić: Satanizuju me neistinama da sam ubio Gorana Žugića, neistina je i da sam prodao ili prenosio drogu

PRATITE TVe UŽIVO