Više udruženja i nevladinih organizacija traži od Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga da povuče Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i ponovo formira Radnu grupu i uporedo uradi sve neophodne analize i prikupi valjane i precizne podatke koji bi se koristili kao osnova u izradi ovog rješenja.
Njihovo obraćanje prenosimo integralno:
Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom završena je 5. marta, nakon što je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga prethodno odbilo da je obustavi i Nacrt zakona povuće iz procedure, uprkos činjenici da se ovakav Nacrt ne može popraviti.
Njegova jedina svrha je da se poslodavcima drastično umanji dosadašnji obim subvencija, što će imati nesrazmjeran negativni uticaj na osobe s invaliditetom.
Mi, dolje potpisani, ne odustajemo od zahtjeva da Ministarstvo povuče ovaj i ovakav Nacrt zakona i da ponovo formira Radnu grupu za izradu novog Zakona, te da uporedo uradi sve neophodne analize i prikupi valjane i precizne podatke koji bi se koristili kao osnova u izradi Zakona. Ne postoji opravdan razlog, niti javni interes da se žuri s izmjenama i dopunama zakona, odnosno s usvajanjem istih imajući u vidu da je ovaj akt, po Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (PPCG), planiran za usvajanje u IV kvartalu 2025.
U PPCG, u dijelu Pravne tekovine, ne navodi se usklađivanje ni sa jednom direktivom EU, ali se navodi Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom, a da pritom ovakvim nacrtom Ministarstvo istu krši, i to kroz više članova, od opštih obaveza, nediskriminacije i jednakosti, žena s invaliditetom, podizanje svijesti o pitanjima invaliditeta, samostalnog života i uključenosti u zajednicu, do prava na rad i zapošljavanje.
Pritom, Javna rasprava je sprovedena na potpuno nepristupačan način, nije uključivala informacije u pristupačnim formatima: elektronski čitljivoj formi, Brajevom pismu, uvećanom formatu, prevodu na znakovni jezik, lako razumljivi jezik i druge alternativne načine.
Nedopustivo je da je Ministarstvo, u definisanju izmjena i dopuna, problematizovalo povećanje broja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom (što doslovce piše u Obrazloženju) kad je cilj Zakona „stvaranje uslova za povećanje zaposlenosti lica sa invaliditetom i njihovo ravnopravno učešće na tržištu rada, uz otklanjanje barijera i stvaranje jednakih mogućnosti“.
Pitamo se kakvi su to uslovi stvoreni za zapošljavanje osoba s invaliditetom ako je u decembru 2024. bilo zaposleno svega 4550, dok je preko 8600 hiljada bilo na evidenciji nezaposlenih? Ili je to država nama odredila da je to „dovoljno povećanje“ uprkos tome što je 2007. postavila cilj da će biti 7.300 osoba s invaliditetom za koje će se koristiti subvencije?
Zašto se Ministarstvu žuri da Javnu raspravu sprovede za 20 dana kada važeća uredba propisuje taj rok između 20 do 40 dana? Na osnovu čega je odlučilo da je 20 dana dovoljno za ovakvo zakonsko rješenje i u čijem je interesu da se organizuje samo jedan okrugli sto u centralnoj regiji, dok nijesu organizovani okrugli stolovi u južnoj i sjevernoj regiji?
U Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027. se navodi: Jedan od najvećih izazova tržišta rada je nedovoljna uključenost osjetljivih grupa, a posebno žena, mladih, korisnika prava materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite, osoba sa invaliditetom i drugih ranjivih kategorija. Pitamo se da li je ovo način da se prevaziđe pomenuti izazov?
Stvarnost je, a ne mit da Ministarstvo nije uradilo nijednu valjanu analizu, te da postojeće nije koristilo u izradi Nacrta zakona, zaboravljajući pritom da je postojala i verzija Nacrta zakona u 2021. Ogromna je istina i to da je Ministarstvo nezakonito formiralo novu Radnu grupu za izradu ovog Nacrta iako prethodna, formirana 2015, nije završila svoj rad jer joj to nadležno ministarstvo nije omogućilo.
Jasno je da je stvarnost, a ne mit da nadležno ministarstvo namjerava ograniči i umanji obim prava garantovanih do sada. Stvarnost je, a ne mit i to da se ograničavanjem i umanjivanjem prava poslodavaca ograničavaju i umanjuju prava i osobama s invaliditetom.
Nažalost, stvarnost bi bila i to da bi stupanjem na snagu ovakvog zakona osobe s invaliditetom ostajale bez posla i bile bi im umanjivane zarade. Mit je, izgleda, to da će nas zaštititi država.
Istina je i to da su na nivou Evropske unije regulative u ovoj oblasti različite za svaku država, i država je u domenu svoje radne i socijalne politike nezavisna da uređuje odnose na svojoj teritoriji, uz poštovanje osnovnih ljudskih prava i međunarodnih konvencija, a stvarnost je ta da je Ministarstvo prekršilo nekoliko konvencija. Stvarnost je i to da nijedna direktiva EU ne ograničava, ni direktno, ni indirektno - kroz nivo podrške ili izostana podrške poslodavcima - iznos zarada osobama s invaliditetom do iznosa 50% prosječne bruto zarade, a mit je da se to usvajanjem ovakvog teksta ne bi desilo u praksi.
Istina je da je država dužna da osigura puno i progresivno ostvarivanje prava na rad, uz zabranu retrogresivnih mjera i teret dokazivanja da su takve mjere uvedene tek nakon najpažljivijeg razmatranja svih alternativa, da su propisno opravdane, pozivajući se na ukupnost prava predviđenih Konvencijom, u kontekstu punog korišćenja maksimalno raspoloživih resursa države ugovornice, i da nemaju nesrazmjeran uticaj na osobe s invaliditetom, a surova stvarnost da je Ministarstvo uradilo potpuno suprotno.
Stvarnost je i to da su predložene izmjene u suprotosti s Ustavom Crne Gore koji zabranjuje povratno dejstvo i jemči posebnu zaštitu osoba s invaliditetom, dok je istina da nam Ministarstvo gazi dostojanstvo i pokušava ugroziti egzistenciju.
Prevelika je i grozna stvarnost, a nikako mit, i to da je kampanjom u kojoj su osobe s invaliditetom targetirane kao štetočine, nedostojne visokih zarada i one koje su teret i trošak za državu nanesena nesaglediva i teško popravljiva šteta.
Na kraju, stvarnost je i to da je u suprotnosti s tekovinama EU da država kreira sistem kroz koji će ostvarivati finansijsku dobit na račun nezapošljavanja osoba s invaliditetom, jer je u proteklih skoro 17 godina naša država u finansijskom plusu više desetina miliona evra, upravo kroz naplatu posebnih doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Pitamo se koju nam stvarnu istinu nudi Ministarstvo?
Potpisnici:
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore;
Savez slijepih Crne Gore;
Savez udruženja paraplegičara Crne Gore;
Savez gluvih i nagluvih Crne Gore;
NVO Mozaik, Nikšić;
Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje;
Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditeton „Nova žena“
Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Pljevlja;
Nova šansa u Novom;
Paraolimpijski komitet Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mit o javnoj raspravi i istina o direktnom napadu Ministarstva na dostojanstvo i egzistenciju OSI

Predstavnici vlasti i mediji koji ih podržavaju, proteklih sedmica plasirali su niz dezinformacija o nevladinim organizacijama i njihovom finansiranju iz USAID-a.
Predsjednici partija, poslanici, “analitičari”, tabloidi, portali u službi režima pokušali su javnost da ubijede da su nevladine organizacije u Crnoj Gori od USAID-a u proteklih četiri godine dobile 77 miliona dolara, ne nudeći apsolutno nikakve dokaze i svjesno šireći neistine, a sve sa ciljem ućutkivanja kritičara. To je pokazala analiza portala Raskrinkavanje.me.
Talas dezinformisanja i napada na NVO krenuo je nakon što je Ričard Grenel, izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa za specijalne misije, na svom <a href="https://x.com/RichardGrenell/status/1886764146982867129">X nalogu</a> citirao tvit stranice <a href="https://x.com/kos_data?ref_src=twsrc%5Egoogle%7Ctwcamp%5Eserp%7Ctwgr%5Eauthor">Kos data</a> u kojem se navodi da je USAID navodno potrošio oko 1,7 milijardi dolara na projekte na Zapadnom Balkanu, a 77 miliona samo u Crnoj Gori. Grenel je, kaže urednik Raskrinkavanja Damir Gutić, nastavio politiku Trampove administracije koja je krenula u gašenje USAID-a. 
- Podaci koje je objavio Kos data, a prenio <a href="https://x.com/RichardGrenell/status/1886764146982867129">Grenel</a>, potiču sa portala Balkan Insight, koji uređuje BIRN, doduše, u drugačijoj formi nego što je to američki izaslanik naveo. Naslov tog <a href="https://balkaninsight.com/2025/01/30/trumps-suspension-of-us-foreign-aid-hits-hundreds-of-balkan-projects/">teksta</a> je: “Trampova suspenzija američke strane pomoći pogađa stotine balkanskih projekata”. U okviru njega postoji infografik na kojem se može vidjeti koliko su SAD potrošile na pomoć u zemljama Zapadnog Balkana od 2020. do 2024. Na tom infografiku se mogu vidjeti identične brojke koje je prenio Kos data. Ogromna razlika je u tome što se u tekstu Balkan Insighta ne kaže da je ovaj novac u zemlje regiona ušao direktno preko USAID-a, već jasno piše: “Koliko su SAD potrošile na pomoć svakoj od zemalja zapadnobalkanske šestorke”. USAID nije jedina linija za finansiranje projekata van SAD. Dakle, Grenel je prenio dezinformaciju stranice Kos Data da je samo USAID u Zapadni Balkan ulio 1,7 milijardi dolara, a zapravo se radi o stranoj pomoći svih američkih agencija i donatora - naveo je Murić.
<h2>Neistine iznosili Knežević, Đoković i portali bliski vladajućim partijama</h2>
Nakon što je Grenel “tvitnuo”, krenuo je, kaže Murić, orkestrirani napad na civilni sektor u Crnoj Gori, ali i regionu. 
- Mediji koji podržavaju vlast, a čije objave redakcija Raskrinkavanja i drugi regionalni fakt-čekeri skoro svakodnevno ocjenjuju kao dezinformacije, dali su se u akciju i počeli kampanju protiv nevladinih organizacija - rekao je Murić.
Ipak, kako kaže, prednjačili su predstavnici vlasti poput Milana Kneževića koji je dodao svoju dezinformaciju na već postojeće o 77 miliona. 
Lider DNP-a u parlamentu je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ozivljavaju-li-trampovi-potezi-ideju-o-stranim-agentima-u-crnoj-gori">rekao</a> da su samo u prošloj godini pojedine NVO u Crnoj Gori dobile 77 miliona eura američke pomoći. 
- Pošto imate dobar kontakt sa NVO sektorom, a u toku ste sa ovom akcijom američke administracije koja je zavrnula slavine Savu Kenteri, CDT, Daliborki Uljarević i ostalima, vidjeli ste da su prošle godine dobili 77 miliona dolara od SAD - rekao je Knežević u Skupštini tvrdeći da su pojedine NVO primali novac od "podružnica CIA-e". 
Knežević ne samo da je ponovio izvornu dezinformaciju nego je, ističe Murić, optužio NVO da su za samo godinu dana dobile 77 miliona eura. 
Pridružio mu se koalicioni partner, poslanik Nove srpske demokratije Velimir Đoković, takođe iznoseći neistine. On je za <a href="https://borba.me/djokovic-za-borbu-nvo-uzimale-novac-od-usid-a-da-se-mijesaju-u-izbore-u-crnoj-gori/">Borbu kazao</a> da su NVO uzimale novac od USAID-a da se miješaju u izbore u Crnoj Gori, te da mu je “drago što je na ovaj način demonstrirano koliko je zapravo nevladinih organizacija koje su se klele u svoju nezavisnost i nepristrasnost očigledno bilo na spisku ove organizacije”. 
Đoković dodaje i da “javnost i dalje treba da zna kako se finansiraju pomenute NVO a što se očigledno postiže kroz razne modalitete kao što je dokazano iznošenjem platnih spiskova USAID-a". Đokovića ovim putem upućujemo da pogleda sajtove nevladinih organizacija i pročita kako se i iz kojih izvora finansiraju. 
- Uporedo sa predstavnicima vlasti u Crnoj Gori širenje dezinformacija pomogli su njima bliski portali kao što su <a href="https://borba.me/77-miliona-razloga-za-protivljenje-zakonu-o-stranim-agentima/">Borba,</a> <a href="https://aloonline.me/zurnal/usaid-grantozderi-vrijeme-je-da-se-presvucete-u-trostrukom-saltu-i-postanete-trampisti/?fbclid=IwY2xjawIYLe1leHRuA2FlbQIxMQABHXkM6IsdAghgwU87sFg5jIn9qyj9wN4zOCzkARAle4KuqQ7wirrAsVH7Pw_aem_n9urWn1dL4gBRo-p0KYyKQ">Alo onlajn</a>, <a href="https://www.in4s.net/nvo-suze-idu-na-gore-ostaju-bez-goriva-make-montenegro-free-again/">IN4S</a>, i <a href="https://pogled.me/grenel-objavio-koliko-je-usaid-investirao-u-ljevicarske-nvo-u-regionu-placenicima-iz-crne-gore-podijeljeno-77-miliona-dolara-za-cetiri-godine/">Pogled</a>, koji su objavljivali naslove poput: “77 miliona razloga za protivljenje Zakonu o stranim agentima”, “Grenel objavio koliko je USAID investirao u ljevičarske NVO u regionu: Plaćenicima iz Crne Gore podijeljeno 77 miliona dolara za četiri godine”, “Koprivica iz CDT-a pravda poslednje USAID-ove dolare”, NVO suze idu na gore, ostaju bez „goriva“: Make Montenegro Free Again!, “USAID „GRANTOŽDERI“ VRIJEME JE DA SE PRESVUČETE U TROSTRUKOM SALTU I POSTANETE TRAMPISTI”, “KREĆE PLAČ Tramp zavrnuo finansijske slavine stranim agentima u Crnoj Gori” Ovo su tek neki naslovi koje je crnogorska publika mogla da čita u protekle dvije sedmice, a koji su imali za cilj targetiranje NVO i pokušaj urušavanje njihovog kredibiliteta - navodi Murić.
<h2>USAID Crnoj Gori dao devet, a ne 77 miliona</h2>
Pretragom sajta američke administracije, <a href="https://foreignassistance.gov/">Foreign assistance.gov</a>, gdje se može provjeriti koliko američkog novca ide za pomoć drugim zemljama, dolazi se do podatka da je za period od 2020. do decembra 2024. ukupna isplaćena pomoć svih agencija američke Vlade Crnoj Gori, dakle ne samo USAID-a, iznosila 70.4 miliona dolara, od odobrenih 76.79 miliona.
- Ovi podaci odnose se na period do 19. decembra 2024. Od tog iznosa, novac nije išao isključivo nevladinim organizacijama, kao što tvrdi Knežević i mediji bliski njegovoj koaliciji, već su finansirani projekti koji se tiču koronavirusa, turizma, tehnologije, start-apova, nauke, zdravlja, medija... Da ponovimo – svi ovi podaci dostupni su na sajtu američke administracije - <a href="https://foreignassistance.gov/">Foreign assistance.gov</a> - kazao je Murić.
Kako je rekao, od pomenutog iznosa, preko USAID-a u Crnoj Gori je isplaćeno 8.9 miliona dolara i to ne samo nevladinim organizacijama koje se bave demokratizacijom. 
- Dio novca usmjeren je u medije, različite društvene, naučne, obrazovne, zdravstvene i slične djelatnosti. Na primjer, za turističke djelatnosti novac od USAID-a dobijala je Regionalna agencija za razvoj Bjelasice Komova i Prokletija. Novac je državi Crnoj Gori dodjeljivan iz USAID-a kao direktna pomoć za vrijeme pandemije COVID-19. Dodatno, USAID je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) za Crnu Goru uplatio 800.000 dolara - dodao je Murić.
Navodi da je novac od USAID-a dodjeljivan organizacijama koje pomažu oboljelima od AIDS-a, za jačanje prava Roma i drugim organizacijama koje su pomagale društvu.
Kada je u pitanju Centar za demokratsku tranziciju (CDT), osnivač Raskrinkavanja, ova organizacija je od USAID-a u periodu od pet godina kroz dva projekta za fakt-čeking dobila 139.792 dolara.
- Podsjećamo, USAID je <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/274142/usaid-napusta-crnu-goru-tokom-12-godina-donirali-243-miliona-dolara">okončao</a> misiju u Crnoj Gori 2013. nakon 12 godina, kada je procijenjeno da Crnoj Gori više nije potrebna ta vrsta pomoći. Tom prilikom je saopšteno da je vlada SAD od ukupno 281 milion dolara uloženih u Crnu Goru kroz razne projekte, preko USAID-a usmjerila 243 miliona. Do tada, ta agencija je pomogla projekte kao što su Informativni centar u Mojkovcu, Gorska služba spašavanja u Nikšiću, Zemljoradnička zadruga “Vrbica” u Beranama, razvoj mljekarskog sektora u Danilovgradu, Fabrika sokova “Pirella” iz Danilovgrada, ali i primjere potpore civilnom društvu i poslovne regulative, kao što je uprošćavanje administrativnih procedura na Cetinju i renoviranje Osnovnog suda u Podgorici, kao i inicijativu za podršku organizacijama koje se bave osobama sa invaliditetom. Pomoć USAID-a Crnoj Gori nije prestala da stiže zatvaranjem njihovog predstavništva. Od tada se sredstva dodjeljuju kroz regionalne projekte, projekte američkih organizacija ili je sredstvima direktno upravljao Stejt Department - podsjeća Murić. 
<h2>Gašenje USAID-a?</h2>
Cijela saga, navodi Murić, krenula je odmah pošto je Donald Tramp ponovo stigao u Bijelu kuću. 
- U skladu sa njegovom “America first” doktrinom, Tramp navodno želi bolje upravljanje američkim novcem, a jedna od prvih uredbi koje je potpisao bilo je <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">stopiranje strane pomoći</a> na 90 dana i pozvao je na prekid rada USAID-a. Trenutno je ugašen sajt USAID-a, a nekoliko hiljada zaposlenih je trebalo da bude <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cx253xjnxrmo">poslato</a> na plaćeno odsustvo. Međutim, taj potez je trenutno <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cdd9p8g405no">blokiran</a> od strane suda. Navodni plan je da se gotovo sve osoblje USAID-a pošalje kući i da se agencija potom spoji sa Stejt dipartmentom - kaže Murić.
USAID je osnovan 1961. godine kroz Zakon o stranoj pomoći koji je usvojio Kongres SAD-a. Tim zakonom je naloženo osnivanje vladine agencije za upravljanje međunarodnom pomoći. Predsjednik Džon F. Kenedi je potom osnovao USAID izvršnom naredbom, a njegov status izvršne agencije potvrđen je zakonom 1998. godine. BBC <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">piše</a> da to vjerovatno znači da Tramp ne može tako jednostavno ukinuti USAID samo izvršnom naredbom, jer bi se takav potez suočio izazovima pred sudom i kongresom.
Kao razlog za obrušavanje na USAID, na sajtu Bijele kuće se <a href="https://www.whitehouse.gov/fact-sheets/2025/02/at-usaid-waste-and-abuse-runs-deep/">navodi</a> da su rasipanje i pronevjere unutar USAID-a problemi koji idu daleko: “Decenijama, Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) nije bila odgovorna poreskim obveznicima jer usmjerava ogromne sume novca smiješnim — i, u mnogim slučajevima, zlonamjernim — projektima ukorijenjenih birokrata, uz gotovo nikakav nadzor.”
Oko na USAID je bacio i Trampov čovjek za “efikasnost vlade”, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Ilon Mask, koji je rekao da je USAID kriminalna organizacija i da je treba zatvoriti. Pritom, Mask je, naglašava Murić, <a href="https://www.raskrinkavanje.me/analiza/nema-dokaza-da-je-usaid-placao-selebritije-da-podrze-zelenskog/">podijelio</a> i lažnu vijest da su holivudske zvijezde plaćane novcem USAID-a da posjete Ukrajinu. 
USAID je <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">osnovana</a> 60-ih godina prošlog vijeka, kako bi upravljala programima humanitarne pomoći u ime vlade SAD. Zapošljava oko 10.000 ljudi i radi u više od 100 zemalja, sa <a href="https://www.dw.com/en/fact-check-trumps-team-targets-usaid-with-false-claims/a-71535712">budžetom</a> od oko 50 milijardi dolara godišnje (sa koliko je raspolagala 2023.).
- Spektar aktivnosti koje USAID preduzima je širok: od dopremanja hrane u najsiromašnijim zemljama, do zdravstvenih programa, poput vakcinacije protiv dečije paralize i zaustavljanja širenja virusa koji imaju potencijal da izazovu pandemiju - zaključio je Murić.

1250x600

1084x550

Murić: Predstavnici vlasti i režimski portali obmanjuju javnost neistinama o 77 miliona za NVO

Nevladine organizacije ponudile su večeras na plenumu na Trgu Argentina u Podgorici organizaciji "Kamo śutra" logističku i lobističku podršku u njihovom građansku buntu.&nbsp; Nakon plenuma održana je i blokada Bulevara Ivana Crnojevića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170248_04f5ad43ed6a7d72524283fb4fdf79cba3e5946ae94a59cc0c31ff42664aba4b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250207170248_04f5ad43ed6a7d72524283fb4fdf79cba3e5946ae94a59cc0c31ff42664aba4b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa blokade"> <figcaption>Sa blokade(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Jedan od prijedloga bio je da se formira akcioni tim koji bi se frekventno sastajao i koji bi radio sa studentima na osmišljavanju akcija. Predstavnici NVO istakli su da se ne smije dozvoliti kriminalizacija studenata samo zbog toga što zahtijevaju odgovornost onih na vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170248_2d0bf3bd2d4961f4522101fc159625c3a6e360c4596115f58d8e06deebbcb5d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250207170248_2d0bf3bd2d4961f4522101fc159625c3a6e360c4596115f58d8e06deebbcb5d6" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Marko Vukčević"> <figcaption>Marko Vukčević(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Ispred neformalne studentske organizacije "Kamo śutra" Marko Vukčević zahvalio se predstavnicima nevladinih organizacija na podršci. - U ovom trenutku dok se dešavaju silni napadi, blaćenja, raaduje nas što smo upravo prvu podršku dobili od građanskih aktivista i NVO-a, od onih ljudi koji se godinama i decenijama bore za vladavinu prava i ljudska prava. Ono što smo mi predstavili kao naše ideje nijesu samo neki studentski zahtjevi, već građanski i širi - kazao je Vukčević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170248_0eea7d1e074f32104907d33e5599b0df004730f1f90ce9849a9b23e2e8192f87.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250207170248_0eea7d1e074f32104907d33e5599b0df004730f1f90ce9849a9b23e2e8192f87" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa blokade"> <figcaption>Sa blokade(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Darko Ivanović iz NVO 35mm kazao je da bi bilo dobro da se češće organizuju skupovi kako bi našli neke zajedničke prijedloge. - Više mozgova je bolja stvar. Super je to što radite. Żao mi je što studentske organizacije nisu podržale. Studentski parlament je pokazao kukavički stav - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170228_ed944d6e512f86744b3e86f9d276ac0ddc3b35c5349145826766c5aac6a64213.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250207170228_ed944d6e512f86744b3e86f9d276ac0ddc3b35c5349145826766c5aac6a64213" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Koprivica i Ivanović na plenumu"> <figcaption>Koprivica i Ivanović na plenumu(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Tea Gorjanc-Prelević iz Akcije za ljudska prava poručila je da će podržati studente i najavila da će fond koji imaju za pružanje pravne pomoći za njihovu NVO staviti na raspolaganje i predstavnicima organizacije Kamo sjutra. - Mafijaško višestruko ubistvo na Cetinju, potom masakar, bez povećanja broja policajaca u tom gradu je nešto što mora da zabrine svakog građanna", poručila je Gorjanac-Prelević.

Duško Mihailović

(FOTO) NVO ponudile pokretu "Kamo śutra" logističku podršku u građanskom buntu

Nevladine organizacije Media centar, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Akcija za ljudska prava (HRA), Institut za medije Crne Gore (IMCG), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore, Sindikat medija Crne Gore i Crnogorski P.E.N. centar, dostavili su danas šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Johanu Satleru, informaciju u vezi sa opstrukcijom sprovođenja Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama u Skupštini Crne Gore i blokadi rada Agencije za audiovizuelne medijske usluge, navodi se u zajedničkom saopštenju.
- Kao ovlašćeni predlagači, detaljno smo informisali Satlera o poništenju javnog poziva za dva člana Savjeta Agencije od strane predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrije Mandića, za koji on do danas nije dao uvjerljivu argumentaciju - navedeno je u informaciji grupe NVO.
Oni su podsjetili da je usvajanje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama bio je jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a, kao i za privremeno zatvaranje Poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji.
- S obzirom da se drugo završno mjerilo u okviru Poglavlja 10 odnosi na funkcionalan i nezavisan rad regulatornog tijela za elektronske medije, odnosno Agencije za audiovizuelne medijske usluge, jasno je da postupanje predsjednika Skupštine i Administrativnog odbora predstavlja ozbiljan rizik za ponovno otvaranje ovog poglavlja - ističe se u informaciji.
Napominju da predsjednik Skupštine i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje ovog zakona, uključujući odlaganje raspisivanja konkursa za skoro pola godine, kao i ovo poništenje zbog navodne “tehničke greška koja je mogla izazvati konfuziju” i to posljednjeg dana trajanja konkursa.
Podsjećaju i da su na konkurs prijavila dva kandidata iz nevladinog sektora – Dragoljub Vuković, koji je imao podršku 14 NVO i Nikola Vujanović, sa podrškom jedne NVO. 
- Takođe, Crnogorski P.E.N. centar nominovao je predstavnika za drugu upražnjenu poziciju u Savjetu. Znači, nije bilo nikakvih konfuzija, ali se čini da neki planirani kandidati nijesu uspjeli dobiti kredibilnu podršku i odustali su, što je dalje dovelo do otvorene politički motivisane opstrukcije procesa - naglasili su iz grupe NVO.
Direktna posljedica ovakvog djelovanja predsjednika Skupštine je, kako navode, da Savjet Agencije danas ima samo tri od pet članova, a što znači da svi moraju biti na svim sjednicama i jednoglasno odlučivati da bi Agencija mogla da funkcioniše.
- Dodatno, sprovođenje novog procesa izbora dva člana trajaće najmanje dva mjeseca, a u tom će periodu Agencija biti nefunkcionalna. Uputili smo apel šefu Delegacije EU da iskoristi svoj autoritet i podsjeti rukovodstvo Skupštine Crne Gore da je sprovođenje ovog zakona dio pregovaračkog procesa i da podrži napore NVO kako bi se obezbijedio nesmetan rad Agencije za audiovizuelne medijske usluge - zaključeno je u informaciji.
Zajedničko saopštenje grupe NVO potpisali su Goran Đurović iz Media centra, Milka Tadić Mijović iz Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA), Olivera Nikolić iz Instituta za medije Crne Gore (IMCG), Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), Mila Radulović iz Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore, Radomir Kračković iz Sindikata medija Crne Gore i Adnan Čirgić iz Crnogorskog P.E.N. centra.

Opstrukcija primjene medijskih zakona i blokada AMU usluge pod lupom EU

Projekte je nekad lakše napisati nego sprovoditi i zato je jako važno unaprijed se upoznati sa pravilima, a posebno kad se radi o onima koji su finansirani iz EU fondova, ocijenjeno je, između ostalog, na dvodnevnoj obuci predstavnika pet nevladinih organizacija čiji su projekti podržani kroz program SRCE: Podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), a finansira Delegacija EU u Crnoj Gori, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Na obuci, koju je vodio tim CGO-a, učestvovali su predstavnici Centra za prava djeteta, Alumni akademije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, NVO Prima, NVO CEMOI i Fondacije “Čini dobro”. Tokom prvog dijela, fokus je bio na pravima i obavezama korisnika sredstava koji upravljaju projektima, načine izvještavanja, kao i prepoznavanje prepreka koje se mogu pojaviti tokom realizacije projekta. 
Takođe, pitanja vidljivosti i komuniciranja projekata su obrađena. U drugom dijelu obrađivano je budžetiranje, pravdanje troškova i slanje finansijskih izvještaja, kao i najčešće greške prilikom finansijskog rukovođenja projektima i izvještavanja, uz praktična uputstva za efikasno upravljanje finansijskim aspektima projekata.
- Treninga je bio jako koristan i utisci su odlični. Ovo je velika pomoć u pripremi i realizaciji projekta. Posebno je važno da smo obradili i vidljivost i komuniciranje zbog društvene zajednice i donatora koji učestvuju i pomažu u realizaciji naših ideja. Takođe, uputstva o načinu pisanja izvještaja su nam korisna, jer sada znamo kako da tačno opisujemo sve rezultate koje ćemo postići u realizaciji projekta - navodi Marija Manja Jovović iz Fondacije “Čini dobro”.
Sličnog je stava i Jelena Ćorić iz Centra za prava djeteta. 
- Trening je bio izuzetno sadržajan. U kratkom vremenskom periodu smo prošli neke od najznačajnijih tema, struktura je bila odlična, tako da je svima bilo jasno sve šta se očekuje od nas u realizaciji projekta. Za mane je najvažniji dio bio narativni izveštaj, budući da nisam ranije imala iskustva sa tim, a ovo je bila odlična polazna osnova - kazala je ona.

Važno unaprijed se upoznati sa pravilima sprovođenja projekata

Izmijenjeni Prostorni plan Podgorice je nezakonit, ne samo što se donosi po proceduri koja prkosi Markuškoj konvenciji, nego i prkosi samom važećem Prostornom planu Crne Gore, saopštila je Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.
Nevladine organizacije organizovale su skupa pod nazivom "Svi skupa protiv PUP-a" ispred zgrade Ministarstva prostornog planiranja.
Na skupu se pojavilo 30-ak građana noseći transparente "Nemam kad da čitam a hoću da se pitam", "Ko usvoji PUP ide u MUP", "Beograd na vodi,Podgorica na brdu"...
- Ministarstvo prostornog planiranja na čelu sa ministrom Slavenom Radunovićem pokušava sprovesti povampireni izmijenjeni plan koji je bio na javnoj raspravi u decembru 2022. godine i usvoji ga bez javne rasprave i omogućavanja učešća građanima. Ta javna rasprava je izopštila građane kršeći međunarodne konvencije i mogućnost da građani daju mišljenje. Dokument nije dobio ni pozitivno mišljenje Glavnog grada, koji će ga na kraju implementirati - rekla je Jovana Janjušević.
Janjušević je pitala zašto ministarstvo mijenja PUP koji, inače, važi do 2025. godine.
- Postoji osnovana sumnja da se to vrši u cilju tajkunizacije procesa. Ne želimo još jednu Budvu, ne želimo da postavljamo pitanje šta se to valja iza Veljeg brda. Ministar je rekao da PUP nije vidio očima, mi smo ga danas donijeli ovdje u namjeri da ministar Radunović pogleda i samim tim pregleda jer nikada nije kasno da ministar i ministarstvo progledaju i da grad ne bude u kavezu. Apelujemo na ministarstvo da ne donosi dokumente koji nisu u saglasnosti sa pravnim poretkom, da ne vrši skandalozno javne rasprave koje ne liče na to - rekla je Janjušević.
Ona je službenicima ministarstva uručila CD na kojem je PUP, primjedbe na dokument ali i kavez u kojem će, kako je navela, Glavni grad staviti ukoliko se dokument usvoji.
Pravni zastupnik nevladinih organizacija Veselin Radunović poručio je da pravna država počiva na vladavini prava, a da se vladavina prava temelji na hijerarhiji pravnih procesa.
- Ovaj nacrt plana nije u skladu sa Prostornim planom Crne Gore, nije usklađen sa novim Prostornim planom, a suprotan je sa Ustavom. Oblast uređenja prostora je rizično za pranje novca i korupciju i to smo mogli da vidimo u prethodnim godinama. Mislim da takav dokument ne bi smio da se usvoji, a ako se usvoji, to će pokazati jasnu namjeru da se ovdje ne radi o planiranju i izgradnji, već o planiranju i ugradnji, mogućem pranju novca i to sve na organizovan način, što bi trebalo da bude razlog za reakciju Specijalnog državnog tužilašta - rekao je Radulović.

Sa protesta poručeno: Ko usvoji PUP, ide u MUP

Grupa nevladinih organizacija održaće sjutra u 10 sati performans i konferenciju ispred Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine povodom posljednjega dana javne rasprave o PUP Podgorice.
Nevladine organizacije ranije su pisale ministru Slavenu Radunoviću tražeći da se rok za održavanje javne rasprave produži.
Performans ispred prostorija Ministarstva biće održan pod sloganom "Svi skupa protiv PUP-a".

"Svi skupa protiv PUP-a": Sjutra performans NVO ispred Ministarstva prostornog planiranja

Raspodjela novca Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava organizacijama i pojedincima za finansiranje projekata značajnih „za očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica“ i ove godine izazvala je buru i mnogi najavljuju žalbe, a neki zahtijevaju da se konkurs poništi. Grupa nevladinih organizacija i pojedinačnih aplikanata iz Ulcinja tvrde da su diskriminisani. <h2>Oštre poruke iz Ulcinja</h2> - Nevladine organizacije iz Ulcinja su krajnje ogorčene neobjektivnim, nekorektnim, neprofesionalnim i tendencioznim ocjenjivanjem njihovih projekata na javnom konkursu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2024. godinu – istakli su oni u reagovanju. Kako tvrde, „ovo nije prvi put da se ovako nešto događa, jer je diskriminacija projekata nevladinih organizacija i pojedinaca iz Ulcinja, ali i projekata Albanaca uopšte, postala uobičajena praksa Fonda za manjine, ali ovoga puta to je učinjeno na najdrastičniji način, prevazilazeći svaku granicu“. Objašnjavaju da su podržana samo tri projekta iz Ulcinja, i to, kako kažu, s minornim iznosima, neki ni s 20 odsto od traženog iznosa, što te projekte čini a priori neostvarivim. Ukazuju i da je 21 projekat (od toga devet nevladinih udruženja) eliminisan iz tehničkih razloga, uz obrazloženje - „zbog nedostatka dokumentacije“. Tvrde „da je u pojedinim njihovim projektima komisija za ocjenu projekata utvrdila nepostojeće nepravilnosti, samo da bi našla povod (izgovor) za njihovo eliminisanje“. Prema njihovim riječima, dodatnu sumnju pobuđuje činjenica „ekspresno ocjenjivanje“ Komisije - nepunih deset dana, „jer prijedlozi projekata aplikanata, posebno oni na albanskom jeziku, nijesu mogli biti prevedeni niti pročitani u tako kratkom intervalu“. - Favorizovanje projekata nekih pojedinaca i NVO svjedoči o dvostrukim standardima ocjenjivanja i izaziva sumnju u zloupotrebe. Ovo postaje još opasnije kada, kako pokazuju rezultati poslednjeg konkursa, poprimi u neku ruku oblik nacionalne, jezičke i regionalne diskriminacije – upozoravaju oni. Oni traže od direktora i Upravnog odbora Fonda za manjine da ponište konkurs za 2024. godinu, a od poslanika iz Ulcinja, albanskih i drugih poslanika u Skupštini Crne Gore da pokrenu pitanje funkcionisanja Fonda za manjine, sa posebnim akcentom na posljednji konkurs. Od Skupštine Crne Gore zahtijevaju da razriješi članove Komisije za vrjednovanje projekata „zbog evidentnih kršenja prilikom ocjenjivanja projekata, koje se dešavaju kontinuirano“. Od tužilaštva traže da inicira istragu javnih konkura Fonda za manjine, a zahtjevaju i hitan sastanak sa direktorom Fonda za manjine, kao i sa predsjednikom Nacionalnog savjeta Albanaca. Zahtijevaju i izmjenu Pravilnika o ocjenjivanju projekata, koja bi predvidjela mogućnost dopune dokumentacije u zadatom roku, što je, ističu oni, predviđeno Zakonom o upravnom postupku i koje sprovode sve druge državne institucije. Žalbe su najavile ili podnijele još neke nevladine organizacije i pojedinci koji su aplicirali za finansijsku podršku Fonda. <h2>Obrazloženje Fonda</h2> Mjerila za projekte, kako su saopštili iz Fonda u obrazloženju odluke, bila su: očuvanje i razvoj nacionalnog, vjerskog, jezičkog i etničkog identiteta svakog manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice; kompatibilnost projekta sa strateškim dokumentima Vlade; doprinos koji projekat daje međukulturalnoj saradnji i smanjenju etničke distance; promocija duha tolerancije, interkulturalnog dijaloga i međusobnog poštovanja i razumijevanja; transparentnost i mogućnost kontrole realizacije projekta; i stručni i tehnički kapaciteti podnosioca projekta. Komisija za vrjednovanje projekata konstatovala je da je od 385 blagovremenih projektnih prijava, njih 292 ispunilo uslove konkursa, dok 93 nijesu. Od 292 prijave Komisija je podršku dala za 221 projekat, dok, kako su obrazložili, „71. projektna prijava nije podržana s obzirom na broj dodijeljenih bodova“. Za odobrenih 221 projekat izdvojeno je 1.591.125 eura. Prijave je ocjenjivala Komisija za vrjednovanje projekata, tako što je svaki član ovog tijela ocjenjivao svaki projekat koji je ispunjavao ulsove, a onda se konačan skor dobijao sabiranjem ocjena i dijeljenjem sa brojem članova Komisije. V. d. direktora Fonda Agron Ibrahimi donio je 20. novembra Odluku o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2024. godinu. On je Portalu ETV obećao odgovore na pitanja o odluci koju je potpisao i tužbama na nju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211112_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241127211112_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Agron Ibrahimi"><figcaption>Agron Ibrahimi(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Srpska „manjina“ prošla najbolje</h2> I na ovaj konkurs, kao i na sve prethodne, od osnivanja Fonda 2008. godine prijavio se znatan broj organizacija i pojedinaca koji se zalažu za velikosrpski projekat „srpski svijet“ i ne smatraju da su nacionalna manjina u Crnoj Gori, ali, kada je novac u pitanju, redovni su aplikanti Fonda za manjine. I tako građanke i građani Crne Gore godinama finansiraju njihove projekte falsifikovanja istorije naše zemlje, njenog identiteta, kulture, činjenica o našoj kulturnoj i sakralnoj baštini... I ove godine njihove organizacije pojedinačno su dobile najviše novca. Odnosno, najveći iznos pripao je NVO Građanska alijansa, čiji je osnivač i na čijem je čelu bio Boris Raonić, koji je, nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske političko-društvene elite imenovan za direktora RTCG. Dobili su za svoj projekat 23.500 eura, a poslije njih ubjedljivo najviši novčani iznosi pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. Izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila je čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“?! Isto toliko novca pripalo je Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211120_3a844032999f1c9c75cba66f1076394a20cc8f3933b0fa27aa9fe1e148ed1004.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241127211120_3a844032999f1c9c75cba66f1076394a20cc8f3933b0fa27aa9fe1e148ed1004" data-rendition-name="original" width="1080" height="2194" loading="lazy" alt="odluka o dodjeli sredstava"></figure>  Znatan iznos pripao je i izvjesnoj Goradni Zečević za projekat „Prava Srba u Crnoj Gori: Analiza i perspektive“, za koji joj je odobreno čak 9.100 eura. Još jedan, projekat, moglo bi se tumačiti i prijetećeg naziva u odnosu na ostale nacije u našoj zemlji, finansiraće građanke i građani Crne Gore - „Promocija srpske baštine u Bijelom Polju kao preduslov zajedničkog suživota, demokratizacije i razvoja cjelokupnog društva“... Izvjesnom Dragu Zekoviću za ovo je odobreno 2.450 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211124_ea97c0b31816b0d4fd9f0de5b8cde0862552c326b47043569dcae873233e34fd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241127211124_ea97c0b31816b0d4fd9f0de5b8cde0862552c326b47043569dcae873233e34fd" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="odluka o dodjeli sredstava"></figure>  Jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, su NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura i NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. Još dvije organizacije uspjele su da dobiju iznose blizu 15.000 eura - NVU „Savremene inicijative za bolje sjutra“, kojoj je pripalo 14.100 eura za projekat „Obrazovanje mladih kroz koncept interkulture“ i NVU „Asocijacija za međukulturno djelovanje“, koja je za projekat „Dijalog sa povodom o identitetu“ dobila 14.400 eura. Nevladinom udruženju „Pogled“, za projekat „Zajedno u različitosti“ dodijeljeno je 13.500 eura. Sadržaj projekata koje će finansirati Fond za manjine nije dostupan na sajtu ove institucije.

Kaćuša Krsmanović

Srpskim organizacijama pojedinačno najviše novca

Dio Vlade Crne Gore oličen u koaliciji Demokratske narodne partije (DNP) i Nove srpske demokratije (NSD) najavio je pokušaj represije nad organizacijama civilnog društva u Crnoj Gori a većina argumenata koje su iznosili u medijskim nastupima ne odgovara istini. Preciznije rečeno – dio Vlade Crne Gore je dezinformisao i obmanuo građane/ke, kazali su u Centru za demokratsku tranziciju (CDT).
- Osnovna dezinformacija, na koju su onda nakalemili druge neistine, je da nevladine organizacije kriju finansije i ne plaćaju porez, koju je iznijelo više funkcionera koalicije Za budućnost Crne Gore, prije svih predsjednik DNP-a <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/knezevic-direktori-nvo-treba-da-budu-izjednaceni-sa-javnim-funkcionerima-i-da-javnost-vidi-njihove-imovinske-kartone-i-finansiranja">Milan Knežević</a>. Knežević je u seriji dezinformacija rekao da se nakon najave Zakona o agentima stranog uticaja od 7.000 nevladinih organizacija oglasilo samo osam jer su se, kako tvrdi, tih osam prepoznale, i da su tih osam dobile 100 miliona dolara od raznih organizacija i da to “uopšte nije transparentno” - navedeno je u saopštenju CDT-a.
Ističu da nije potrebno nabrajati koje su se nevladine organizacije oglasile do gostovanja Kneževića u emisiji "Načisto" gdje je iznio ove tvrdnje za koje niko nije vidio nikakav dokaz već ih je izgovorio u maniru njemu svojstvenih “političkih rasprava”. 
- Ko su NVO koje su se, prema njegovim riječima, prepoznale objasnili su proruski portali bliski tom dijelu Vlade koji su u narednim danima otvoreno <a href="https://borba.me/dragan-zaratio-sa-koprivicom-prosle-godine-trazio-od-poslanika-da-se-izjasne-da-li-su-protiv-stranog-uticaja-a-sada-je-zakukao-kada-je-dio-njih-podrzao-cdt-ovu-namjeru-foto/">napadali civilni sektor</a> uz pomoć <a href="https://borba.me/trifkovic-za-borbu-o-pobuni-nvo-sektora-protiv-zakona-o-stranom-uticaju-to-su-agenti-apsurda-i-antidemokrate-koji-ne-rade-u-interesu-crne-gore-i-njenih-zitelja/">saradnika</a> i <a href="https://borba.me/dobrosavljevic-za-borbu-sve-nvo-koje-su-reagovale-na-najavu-zakona-zive-od-grantova-zapadnih-fondacija-ne-praviti-razliku-izmedju-zapadnih-kineskih-i-ruskih-organizacija-prioritet-da-bude-suveren/">savjetnika</a> iz susjedstva koji su, opet, iznosili dezinformacije. Kneževićeva tvrdnja da su nevladine organizacije netransparentne apsolutno je netačna jer sve vodeće organizacije u Crnoj Gori na svojim sajtovima uredno i redovno objavljuju svoje finansijske račune - napominje se u saopštenju.
<h2>NVO netransparentne? Objavljuju donatore, prihode i troškove...</h2>
Tako se na sajtu <a href="https://www.cdtmn.org/nasa-transparentnost/">Centra za demokratsku tranziciju (CDT)</a> mogu naći svi izvještaji o radu i svi završni računi o trošku sredstava, kao i izvještaji o revizijama poslovanja organizacije. Izvještaje o troškovima objavljuju i <a href="https://www.mans.co.me/izvjestaji-2/">Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)</a>, <a href="https://cgo-cce.org/o-nama/finansijski-izvjestaji/">Centar za građansko obrazovanje (CGO)</a>, <a href="https://www.hraction.org/projekti-projects-2/">Akcija za ljudska prava (HRA)</a>, <a href="https://institut-alternativa.org/o-nama/izvjestaji/">Institut alternativa (IA)</a>, <a href="https://gamn.org/izvjestaji-o-radu/">Građanska alijansa (GA)</a>, <a href="https://czip.me/o-nama/izvjestaji/">Centar za zaštitu i izučavanje ptica (CZIP)</a>, <a href="https://www.greenhome.co.me/godisnji-finansijski-izvjestaji/">Green home</a>, <a href="https://www.cedem.me/zavrsni-racuni/">Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)</a> kao i veliki broj drugih nevladinih organizacija.
- Dakle, transparentnost finansija nevladinih organizacija je na visokom nivou i nevladine organizacije daju uvid u donacije koje dobijaju, listu donatora, trošenje novca kroz projekte - naglašavaju u CDT-u.
Finansijski izvještaji nevladinih organizacija su, kako kažu, predmet analize Poreske uprave Crne Gore tako da ne ostaju skriveni ni od očiju javnosti niti od očiju nadležnih institucija. 
- Takođe, ne stoji ni tvrdnja Kneževića o neplaćanju poreza iz prostog razloga koji je dobro poznat svima – nevladine organizacije su neprofitne i ne mogu plaćati porez na profit, a što se tiče ostalog – nevladine organizacije plaćaju sve pripadajuće poreze koji uključuju i one na zaposlene kojih samo u nabrojanima ima minimum 70 - tvrde u CDT-u.
<h2>NVO rade van zakona? Još jedna neistina</h2>
Jedna od tvrdnji koja se uporno ponavlja od zagovornika zakona kakav je na snazi Rusiji i u državama sa sličnim represivnim režimima je i da nevladine organizacije rade van zakona. 
Ovu tvrdnju, napominju u CDT-z, kao ni druge, nijesu potkrijepili ničim. 
- Ono što je jasno je da u Crnoj Gori postoji <a href="https://crnvo.me/wp-content/uploads/2021/02/Zakon-o-nevladinim-organizacijama.doc.pdf">Zakon o nevladinim organizacijama</a> koji uređuje način osnivanja, upisa i brisanja iz registra, status, organi, finansiranje i druga pitanja od značaja za rad i djelovanje nevladinih organizacija. Taj Zakon propisuje da su NVO dobrovoljna neprofitna organizacija sa članstvom, koju osnivaju domaća i/ili strana fizička i/ili pravna lica, radi ostvarivanja određenih zajedničkih ili opštih ciljeva i interesa. Štaviše, propisano je i da strane nevladine organizacija mogu djelovati na teritoriji Crne Gore radi ostvarivanja ciljeva i interesa koji nijesu zabranjeni Ustavom i zakonom - naglašeno je u saopštenju.
Dodatno, kako kažu u CDT-u, Zakon propisuje da inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrše inspekcijski organi, u skladu sa zakonom, odnosno da i nevladine organizacije podliježu inspekcijama i da nijesu izuzete ni od čega.
<h2>NVO ne plaćaju porez? Netačno, samo u prethodne dvije godine uplatile su više od osam miliona</h2>
U svom narativu o civilnom sektoru iz koalicije ZBCG često optužuju nevladine organizacije da ne plaćaju porez.
- Koliko nevladine organizacije uplaćuju u državni budžet mogli su da saznaju prostim upitom Poreskoj upravi Crne Gore. Mi smo to učinili umjesto njih i pitali Poresku upravu koliko su nevladine organizacije platile poreza u 2023. i proteklom periodu 2024. godine a odgovor je – više od osam miliona eura. Preciznije NVO su u 2023. godini uplatile poreza 4.297.491,78 eura, do 24.10 ove godine - 3.708.997,53 eura - kažu u CDT-u.
Tvrdnju da nevladine organizacije posluju netransparentno, napominju u CDT-u, demantuje i pisanje medija o imovini, i budžetima. <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/485832/istrazivanje-portala-rtcg-snaga-moc-i-uticaj-nvo-.html">RTCG je u svojoj analizi</a> nabrojao budžete, zaposlene i donatore iz 13 organizacija a išlo se dotle da su se brojali i pratioci nevladinih organizacija na društvenim mrežama. 
<h2>Ko je sljedeći? Gušenje kritike po uvoznom, uvježbanom modelu</h2>
Iako, kako ističu u CDT-u, ZBCG i proruski mediji netačno tvrde da je uzor za represiju američki zakon FARA, očigledno je, kažu, da je uzor autoritarni režim u Rusiji koji je nakon nevladinih organizacija na spiskove stranih agenata <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/rusija-strani-agent-mediji/31426334.html">upisuje imena</a> istraživačkih novinara koji se bave korupcijom.
- Kako smo objasnili u <a href="https://www.cdtmn.org/2024/10/22/faraway-od-sustine/">prethodnoj analizi</a>, inicijatori ove represivne ideje pokušavaju da zamaskiraju svoje namjere pozivajući se na FARA, kao što je to činila i Rusija iako taj zakon ne izdvaja posebno posebno NVO, druge grupe civilnog društva ili novinare. “Propustili” su i da javnosti saopšte da FARA strane agente definiše kao pojedince koji rade po direktivama stranih država, da ne zabranjuje lobiranje u SAD i da ne zahtijeva registraciju stranih agenata samo na bazi finansiranja sa strane - naglašavaju u CDT-u.
Kako državni funkcioneri doživljavaju civilno društvo <a href="https://www.cdtmn.org/2024/10/28/zecevi-placenici-spijuni-kako-vlasti-targetiraju-nvo-aktiviste/">objasnili su u drugoj analizi</a> gdje su dokumentovane uvrede i crtanje mete kroz nazivanje aktivista “zečevima”, “špijunima”, “plaćenicima”...
- Ono što je očigledno nakon svega nabrojanog, svih podijeljenih finansijskih izvještaja, podataka o plaćanju poreza jeste to da dio Vlade ima autoritarne namjere i namjerno dezinformiše javnost kako bi naštetila dobrom javnom imidžu NVO sektora i time stvarala preduslove za uvođenje jednoumlja, predstavljanje civilnog društva kao špijuna, stranih agenata i neprijatelja i gušila svaku konstruktivnu kritiku negativnih pojava u našem društvu - zaključeno je u saopštenju CDT-a.

CDT: Dio Vlade dezinformiše javnost - NVO ne kriju finansije

Iz koalicije Za budućnost Crne Gore kazali su da je Prijedlog zakona o stranim agentima u ranoj fazi izrade, te da su nevladine organizaije i opozicija pogriješili po pitanju prakse i modela na kojima se zasniva ovo rješenje.
- Nismo željeli da remetimo jučerašnju sinhronizovanu reakciju predstavnika NVO i opozicije, koji su ničim izazvani krenuli u raspravu o tome po kom modelu je napravljen predlog Zakona o agentima stranog uticaja, a da isti nisu imali prilike ni da vide. Ovim putem želimo u potpunosti da ih relaksiramo, jer se ovaj predlog zakona nalazi u ranoj fazi izrade, ali su oni uprkos tome, u startu pogriješili kada je u pitanju praksa i model na kojem se zasniva. Upravo zbog važnosti ove poruke, nismo željeli da nove detalje iznosimo u toku jučerašnjeg dana, već to činimo sada" - saopšteno je iz ZBCG.
Tvrde da koncept na kojem će se zasnivati prijedlog ovog za, kako su rekli, Crnu Goru izuzetno važnog zakona je Zakon o registraciji stranih agenata u SAD-u, pod nazivom Foreign Agents Registration Act (FARA)."
Ovaj zakon, nadalje navode iz ZBCG, zahtijeva da osobe ili organizacije koje zastupaju stavove stranih vlada, političkih stranaka ili entiteta budu registrovane u Ministarstvu pravde (Department of Justice), dok je njegov cilj da omogući transparentnost u vezi sa aktivnostima lobiranja koji stranci sprovode u SAD i da omogući javnosti i vlastima da budu svjesni uticaja stranih interesa na unutrašnju politiku i zakonodavne procese zemlje.
Osobe ili organizacije koje potpadaju pod ovaj zakon moraju, ističu u ZBCG, redovno podnositi izvještaje o svojim aktivnostima, prihodima i troškovima koji se odnose na zastupanje stranih interesa, ddoaju u saopštenju.
- Uzevši sve ovo u obzir, vjerujemo da će se u skladu sa demokratskim i zapadnim tekovinama kojima svi zajedno stremimo, o ovom zakonu razgovarati na jedan civilizovan i svrsishodan način, jer građani Crne Gore imaju pravo da znaju kako se finansiraju organizacije koje svakodnevno daju svoj sud o brojnim stvarima od javnog interesa. Žao nam je što ovaj zakon očigledno neće imati podršku parlamentarne većine i zaista ne vidimo zašto bi nekome smetalo povećanje transparentnosti cjelokupnog društva po uzoru na najveće demokratske tekovine zapadnog svijeta - dodaje se u saopštenju.
U ZBCG-u kažu da ne razumiju uplašenost i zabrinutost da će se ovim zakonom zabraniti djelovanje bilo koje NVO, jer o tome, kako navode, "nije bilo niti jednog slova u prethodnom saopštenju".
- A svakako ga neće biti ni u prijedlogu zakona. Ukoliko se već toliko zalažu za transparentnost funkcionisanja političkih organizacija i državnih institucija, oni bi zapravo trebali da prvi pozdrave ovakav zakon, ali vjerujemo da je građanima Crne Gore jučerašnjim reakcijama sve postalo kristalno jasno - zaključuje se u saopštenju.

ZBCG: Zakon o stranim agentima baziran na američkom modelu, njime se neće zabraniti djelovanje bilo koje NVO

Vlada je danas na sjednici donijela Plan pripreme ljetnje turističke sezone za ovu godinu.
Iz Vlade je saopšteno da su Planom obuhvaćene aktivnosti koje će institucije i opštine koje su direktno i indirektno uključene u pripremu sezone, realizovati do njenog početka i u toku trajanja, kao i aktivnosti koje se realizuju u kontinuitetu sa ciljem stvaranja uslova za kvalitetniju pripremu i odvijanje turističke sezone.
Aktivnosti su, kako se navodi u materijalu, usmjerene na radove kojima se unapređuje saobraćajna i komunalna infrastruktura, poboljšava turističko-ugostiteljska ponuda otvaranjem novih hotelskih i drugih smještajnih kapaciteta, stvaranju uslova za unaprađenje kvaliteta usluga u turizmu i drugim sektorima povezanim sa turizmom i realizaciji aktivnosti u pravcu diversifikacije turističkih proizvoda.
- Posebna pažnja posvećena je promociji Crne Gore na značajnim emitivnim tržištima, sa kojih se očekuje turistička tražnja. U cilju smanjenja sezonalnosti kako bi Crna Gora postala cjelogodišnja turistička destinacija planira se organizacija niza događaja i manifestacija, posebno u pred i post sezoni - navodi se u saopštenju.
Takođe, planirane su aktivnosti na smanjenju sive ekonomije, podsticanju zapošljavanja domaće radne snage i mladih, poboljšanju avio dostupnosti Crne Gore uvođenjem novih avio-linija i povećanjem broja niskobudžetnih avio-kompanija koje saobraćaju iz Evropskih gradova ka Crnoj Gori, kao i povećavem broja redovnih letova.

Vlada donijela Plan pripreme ljetnje sezone

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata D.P. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Osumnjičeni je tjelesno povrijedio suprugu zadajući joj više udaraca pesnicom u predjelu glave - navedeno je iz ODT-a.&nbsp;

ODT odredilo zadržavanje do 72 sata jednoj osobi zbog nasilja u porodici

Službenici Posebne jedinice policije intenzivirali su svakodnevne preventivne aktivnosti na teritoriji Prijestonice pružajući ispomoć službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje u obavljanju redovnih i složenih zadataka, saopšteno je iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403170424_9288aa79ee869a45e4303399056732dfc729524ef37892e7367fe28afc63bdf4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403170424_9288aa79ee869a45e4303399056732dfc729524ef37892e7367fe28afc63bdf4" data-rendition-name="original" width="5203" height="4162" loading="lazy" alt="PJP na Cetinju"> </figure>  Kako je rečeno iz Uprave policije, primarni fokus Posebne jedinice policije je efikasno suzbijanje i sprečavanje nasilja i krivičnih djela, uz kontinuiranu kontrolu lica i vozila kroz strateški raspoređene patrole i prisustvo na ključnim lokacijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403170424_de635823c768c0a3cd9c4f78dc6278890cd9d90b210d8d7d587500521cf1e95b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250403170424_de635823c768c0a3cd9c4f78dc6278890cd9d90b210d8d7d587500521cf1e95b" data-rendition-name="original" width="5831" height="4665" loading="lazy" alt="PJP na Cetinju"> </figure>  Od juče su na teritoriji Cetinja angažovani i službenici Grupe za obuku vodiča i dresuru službenih pasa u okviru Posebne jedinice policije. - Njihovim prisustvom je značajno unaprijeđena operativna spremnost i efikasnost u reakciji na potencijalne bezbjednosne izazove. Djelovanje Posebne jedinice policije će biti usmjereno na proaktivno podizanje nivoa bezbjednosnog ambijenta uz fokus na očuvanje sigurnosti građana i zaštitu njihove imovine - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

UP: Posebna jedinica policije u pojačanom sastavu na teritoriji Prijestonice

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Marko Rubio stigao je u Brisel gdje će učestvovati na sastanku ministara vanjskih poslova NATO zemalja, te je po dolasku naveo da Amerika nema planove da napusti ovaj pakt.
- SAD ostaju posvećene NATO-u, ali naši evropski saveznici moraju povećati izdvajanja za odbranu - bila je poruka Rubija po dolasku u Brisel.
Komentare da će Amerika napustiti NATO nazvao je "histerijom", te je još jednom ponovio da će SAD ostati dio ovog vojnog pakta.
- Donald Tramp nije protiv NATO-a, nego je protiv onog NATO-a koji nema potrebni kapacitet i koji sadrži članice koje ne ispunjavaju obaveze koje su im propisane - dodao je državni sekretar SAD-a.
Rubio je takođe podsjetio da je Tramp od država članica tražio trošenje pet posto BDP-a na odbranu, te da "SAD neće moći tako predano da brine o sigurnosti kontinenta."
- Želimo napustiti ovaj sastanak sa razumijevanjem da se nalazimo na realnom putu do cilja od pet posto, što uključuje i SAD - rekao je on.
Dodao je i da "niko od Evrope ne očekuje da to bude za godinu ili dvije", ali da je "važno da se na tome radi."
S druge strane, države članice NATO-a iz Evrope bi na ovom sastanku Rubiju trebale predstaviti svoj plan za povećanje potrošnje na odbranu, ali i da pokušaju da se uključe u razgovore koje Tramp vodi s Vladimirom Putinom o okončanju ruske agresije na Ukrajinu.

Rubio: Amerika neće napustiti NATO, ali Evropa mora trošiti više na odbranu

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: nevladine-organizacije