Nikšićani Igor Bubanja i Marko Vojičić spasili su život policijskom službeniku prije dvije noći na graničnom prelazu Debeli brijeg, čime su pokazali da solidarnost, čovjekoljublje i međusobna pomoć nemaju alternativu i život nam to svakodnevno pokazuje - kazali su iz Nezavisnog sindikata policije, uputivši im veliku zahvalnost.
Pravovremenom reakcijom Bubanje i Vojičića, kako su naveli u saopštenju, spašen je život njihovom kolegi.
- Oko četiri sata ujutru, dok je bio sam na svom radnom mjestu, policijskom službeniku je pozlilo usljed čega je kolabirao, odnosno potpuno izgubio svijest. &nbsp;Brzom i požrtvovanom intervencijom Bubanje i Vojičića, koji su se u tom trenutku tu kao putnici zatekli, našem kolegi je pružena prva pomoć i, sigurni smo, spriječena fatalna posljedica po njegov život, nakon čega je transportovan u zdravstvenu ustanovu gdje je podvrgnut medicinskom tretmanu - ističu iz Nezavisnog sindikata policije.&nbsp;
Ono što je najvažnije, kako dodaju, to je da se on sada osjeća dobro i vratio se svojim redovnim životnim aktivnostima.
- Nažalost, i ovaj primjer potvrđuje činjenicu o premoru i istrošenosti policijskih službenika usljed velikih psiho-fizičkih napora kojima su izloženi. Nismo do sad niti ćemo ubuduće bježati od posla, ali naš organizam pamti sve negativne stvari koje mu se dešavaju i onda nas u jednom trenutku opomene na ovaj način. Ovog puta opomena je, zahvaljujući prisebnosti Igora i Marka, ostala bez težih posljedica - navodi se u saopštenju.
Nezavisni sindikat policije Crne Gore pozvao je Upravu policije i Ministarstvo unutrašnjh poslova da što prije, na kvalitetan i profesionalan način, sprovedu započeti postupak zapošljavanja novih službenika koji su im prijeko potrebni.&nbsp;
- Vjerujemo da će dolazak novih, mladih kolega biti izuzetno pozitivan impuls kako za svakog službenika pojedinačno tako i za cjelokupan sistem. Podmlađivanje kadra i nove, mlade snage su nešto što nam je prijeko potrebno i bez čega nema ni napretka ni kvalitetne bezbjednosti za sve nas - ocijenili su u saopštenju.
Njihova odgovornost i obaveza su, dodaju, vrlo jasni.
- Policijski službenici su dužni da pomažu drugima, da sebe izlažu opasnosti čak i da daju sopstveni život da bi zaštitili tuđi. Ipak, i policajci su ljudi od krvi i mesa, i njima nekad treba pomoć. U ovoj situaciji najveća moguća jer se radilo o borbi za život i srećni smo da je ta pomoć stigla i bila krucijalna u ovoj situaciji - ističu iz Nezavisnog sindikata policije.
Insistiraju i uvijek će, kako dodaju, na solidarnosti, podršci i empatiji među ljudima bez obzira na zanimanje, socijalni status, vjeru, naciju, boju kože, bilo koju različitost jer, na kraju dana svi smo ipak samo ljudi.&nbsp;
- A ljubav je jedino što se uvećava onda kad se dijeli. Još jednom veliko hvala Igoru i Marku, ljudima koji nisu odustali čak i kad je izgledalo da je sve izgubljeno - poručili su iz Nezavisnog sindikata policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nezavisni sindikat policije: Igor Bubanja i Marko Vojičić spasili život policajcu na graničnom prelazu Debeli brijeg

Građanin Dejan Ban, koji je u julu 2019. ispred zgrade Aerodroma Tivat fizički napao i nanio tjelesne povrede policijskom službeniku koji ga je opomenuo da je nepropisno parkirao vozilo, dobio je uslovnu kaznu od 30 dana zatvora, što je presuda koja nipodaštava značaj policije u društvu i pokazuje da ni građani nisu zaštićeni - kazali su iz Nezavisnog sindikata policije.
Kako su precizirali u saopštenju, presuda sutkinje Osnovnog suda u Kotoru Danijele Samardžić "pokazuje svu apsurdnost tvrdnje da je policajac zaštićen i da kao takav može da pruži zaštitu svakom građaninu".
- Sutkinja Samardžić očigledno olako pod noge baca policijski uniformu, nipodaštava značaj policije u društvu i pokazuje da ni građani nisu zaštićeni - dodaju iz Nezavisnog sindikata policije.&nbsp;
Ako svi tvrde da je policajac država ona, kako su naveli, Samardžić "pod noge baca i samu državu pri tom nam svima pokazujući da smo mali i nebitni".
Presudom je utvrđeno da je, kako su rekli, Ban, u julu 2019. ispred zgrade Aerodroma Tivat fizički napao i nanio tjelesne povrede policijskom službeniku koji ga je opomenuo da je nepropisno parkirao vozilo.&nbsp;
- Nakon dugogodišnjeg suđenja koje je počelo 2021, slučaj je doživio svoj konačan epilog uslovnom osudom Bana na 30 dana zatvora ako u roku od jedne godine počini novo krivično djelo. U prevodu, ako se uzdrži i godinu ne napadne i povrijedi drugog policajca onda nikome ništa. Kazne nema - ističu iz Nezavisnog sindikata policije.
Smatraju da nevjerovatno zvuči da je za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a da je počinilac u ovom slučaju dobio uslovnu kaznu od 30 dana zatvora.&nbsp;
- Činjenica je da zakon dozvoljava smanjenje kazne, ali je nedopustivo i logično neobjašnjivo da se ide na maksimalno dozboljeno smanjenje kazne iako je sud utvrdio da je okrivljeni djelimično priznao djelo, da se više puta oglušio o naređenje policijskog službenika, kao i da je djelo počinio sa direktnim umišljajem u uračunljivom stanju, svjestan svog djela i njegove zabranjenosti - ističu iz Nezavisnog sindikata policije.
Pitaju "treba li još nešto da bi se odredila veća kazna od simbolične".
- Poražavajuće zvuči tvrdnja iz presude da sud, uprkos svemu, nije našao otežavajuće okolnosti za učinioca, a da su olakšavajuće okolnosti dovele do enormnog smanjenja predviđene kazne. Još jedan šamar svakom crnogorskom građaninu koji treba da vjeruje u sud i sudstvo - ocijenili su iz Nezavisnog sindikata policije.
U Crnoj Gori se, kako dodaju, mnoge stvari brže ili sporije mijenjaju, ali "jedna stoji kao neoborivi aksiom i uporno odolijeva svim upozorenjima, apelima, molbama".&nbsp;
- Uprkos društvenoj opasnosti koja se izaziva oni koji u našoj državi treba da donesu pravdu nepokolebljivo istrajavaju na teško, a možda i vrlo lako, objašnjivim presudama. Sudska vlast, odnosno, korektnosti radi, jedan njen dio je još jednom iskoristio priliku da policijskim službenicima pokaže da su samo prašina u svemiru. Potpuno nebitni, suvišni i nezaštićeni. Cinici bi rekli da nam sud pokazuje i to da smo smetnja u ovom društvu - dodaju u saopštenju.
Pojedine sudije, kako su naveli, "očigledno polaze od premise da je sasvim normalno fizički napasti policajca na dužnosti, nanijeti mu tjelesne povrede i na kraju svega proći kažnjen uslovnom osudom".&nbsp;
- Ili, da budemo potpuno otvoreni, proći nekažnjeno - ističu iz Nezavisnog sindikata policije.
Još jednom upozoravaju na pogubnost ovakvih sudskih odluka.
- Napadi na policajce su ozbiljna krivična djela koja predstavljaju napad na državu, institucije i zakon. Oni ne samo da ugrožavaju živote policajaca već u društvu izazivaju nesigurnost građana i strah od nezaštićenosti. Preblage i loše presude, kao što je ova, koje su mnogo ispod zakonskog minimuma stvaraju osjećaj nepravde za policajca koji je bio žrtva napada ali i za njegove kolege - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Njihov trud da štite ovo društvo, kako su rekli, ostaje neprepoznat, a sa ovakvim presudama čak i kažnjen što djeluje izuzetno demotivišuće da nastave da rade svoj posao efikasno, hrabro i posvećeno.&nbsp;
- Ovakve situacije nose i veliku društvenu opasnost jer će mnogi prestupnici sebi dati slobodu i pravo da napadnu drugu osobu sasvim opravdano očekujući da će proći nekažnjeno - smatraju u Nezavisnom sindikatu policije.
Neophodno je, kako ističu, stvoriti sistem koji će osigurati da se svi, uključujući i policijske službenike, osjećaju zaštićeno, sigurno i bezbjedno.
- To prije svega zavisi od donošenja pravednih presuda koje će djelovati preventivno na buduće prestupnike i napadače. Vrlo je važno, i nastavićemo da insistiramo na tome, da pravosudni sistem mora da pokaže odlučnost i čvrstu ruku kako bi se očuvali red i sigurnost u društvu kao dio obaveze zaštite svih građana - poručili su iz Nezavisnog sindikata policije.

Nezavisni sindikat policije: Ban za napad na službeno lice dobio uslovnu kaznu 30 dana zatvora, to nipodaštava značaj policije

Iz Nezavisnog sindikata policije Crne Gore, komentarišući slučaj Alije Balijagića i dvostrukog ubistva u mjestu Sokolac u Bijelom Polju, konstatuju da je bilo propusta u radu policije i da će tražiti utvrđivanje odgovornosti, ali pozivaju građane da pruže svaku vrstu pomoći službenicima u cilju hvatanja počinioca dvostrukog ubistva, a od onih koji pokušavaju politički da profitiraju na ljudskoj nesreći zahtijevaju da odmah prestanu da to čine.
Nezavisni sindikat policije Crne Gore je u ovom, kako su rekli, vrlo teškom i izazovnom bezbjednosnom trenutku, pozvao cjelokupnu crnogorsku javnost na jedinstvo i solidarnost svih u društvu kako bi se problemi prevazišli na najbolji mogući način.
- Tragičan događaj u selu Sokolac nikako ne smije biti povod za nove i produbljivanje starih podjela u društvu. Porodici Madžgalj koju je ovaj tragični događaj nepovratno i najteže pogodio upućujemo najiskrenije saučešće i molimo da imaju povjerenja u policiju koja će, sigurni smo, sve učiniti da se ubica njihovih najbližih privede pravdi. Takođe, molimo sve građane Crne Gore da pruže svaku vrstu pomoći policijskim službenicima u cilju hvatanja počinioca dvostrukog ubistva kako bi se otklonila opasnost koja prijeti dok se isti nalazi na slobodi. - navedeno je u saopštenju Nezavisnog sindikata policije.
Ističu da policijski službenici od samog početka potrage ulažu nadljudske napore da maksimalnim angažovanjem na najbolji mogući način odgovore zadatku.
- Ali svi moramo biti svjesni da to nije ni malo lako. Bez adekvatne obuće, bez kvalitetne uniforme i opreme, u periodu godine kada se, na tom ogromnom prostranstvu, vremenski uslovi značajno pogoršavaju treba uložiti značajno veći i voljni i fizički napor. Ali, neka niko ne sumnja u spremnost i odlučnost svakog policijskog službenika da posvećeno i profesionalno odgovori tom zadatku do kraja. Odlučili smo se za ovaj posao, to nam je obaveza, građani to od nas očekuju - poručeno je u saopštenju.
Nezavisni sindikat policije ožalošćenu porodicu i građane mole za razumijevanje, pomoć i saradnju, a od onih koji, kako kažu, pokušavaju politički da profitiraju na ljudskoj nesreći zahtijevaju da odmah prestanu da to čine.
- Posebno od onih koji su gotovo do kraja uništili policijsku organizaciju a koji prethodnih dana “sipaju drvlje i kamenje“ na policiju predstavljajući se kao veliki poznavaoci bezbjednosti, iskazujući, sasvim je očigledno, lažnu zabrinutost kako za policiju tako i za građane. Ipak, znamo se, nismo od juče. Kako bi rekao veliki Petar II Petrović Njegoš “spuštah se ja na vaše uže, umalo se uže ne pretrže, u glavu mi pamet ućeraste, od tada smo veći prijatelji”. Svi ovi dušebrižnici su u određenom periodu imali priliku da pokažu šta znaju na polju bezbjednosti. Na našu ogromnu žalost pokazali su da ne zanju ništa. Ogromna destrukcija koja je u vidu neznanja, nesposobnosti i loših namjera kao uragan pustošila policijsku organizaciju sada nam se svima obija o glavu a najviše trpe građani. A ovi “dušebrižni stručnjaci” krstare Crnom Gorom, šetaju od televizije do televizije i trude se da, zloupotrebljavajući ovu tragediju, što više prepadnu i ovako uplašeni i zabrinuti narod. Pitamo se da li ovi ljudi znaju za riječi kao što su moral, etika, obraz, empatija, solidarnost.? U knjigama koje su oni čitali tih riječi izgleda nije bilo - naglašeno je u saopštenju.
Nezavisni sindikat policije navodi da niti žele, niti mogu pobjeći od činjenice da je propusta u radu policije bilo.&nbsp;
- Kolikih, kakvih i od koga tačno &nbsp;treba utvrditi jasno i precizno jer odgovornost ne može i ne smije biti kolektivna. Ipak, smatramo da sada nije vrijeme za to. U ovom trenutku sve snage, svu energiju i svo znanje treba usmjeriti samo na jedan cilj a to je hapšenje opasnog bjegunca i dvostrukog ubice - navedeno je u saopštenju.
Kada se to završi, kako kažu, Nezavisni sindikat policije Crne Gore će biti prvi koji će tražiti utvrđivanje pojedinačne odgovornosti i izricanje adekvatnih kazni.
- U tom smislu vrlo odlučno stojimo uz građane koji zahtijevaju odgovornost jer svi mi zaslužujemo jasne i precizne odgovore na mnoga pitanja vezana za ovaj slučaj - zaključeno je u saopštenju.

1250x600

1084x550

Nezavisni sindikat policije o slučaju Balijagić: Propusta bilo, ali sada treba podržati službenike koji ulažu nadljudske napore

Iz Nezavisnog sindikata policije saopštili su da postavljanje radarskog sistema na graničnom prelazu Kobila predstavlja potencijalni dokaz nebrige za zdravlje i živote zaposlenih.
- Duboko saosjećajući sa radnicima Port of Adria sa čijim problemima se poslednjih dana upoznaje šira javnost službenici Stanice granične policije Herceg Novi se s pravom pitaju da li će i oni za godinu, dvije ili pet biti predmet novinskih članaka i, što je mnogo gore, medicinskih testova i ispitivanja. Nebriga nadležnih za zdravlje zaposlenih i dovođenje njihovih života na nivo potrošne robe najbolje se oslikavaju na lučkim radnicima na koje se niko godinama nije osvrtao i za čije živote godinam niko nije mario. A jedan projekat koji se trenutno realizuje u Herceg Novom, tačnije na graničnom prelazu Kobila, je potencijalni dokaz nebrige za zadravlje i živote zaposlenih. No, dok se to dokaže za neke naše kolege može biti suviše kasno - naveli su oni u saopštenju medijima.
Postavljanje radarskog sistema na graničnom prelazu Kobila je, kažu, od samog početka vrlo tajnovito, strogo sakriveno od javnosti, zasnovano na neistinitim tvrdnjama - pa je, podvlače, samim tim i sumnjivo.
- Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) je riješena da pošto-poto postavi radar na samo 15 metara od kontrolne kabine u kojoj policijski službenici borave 24 sata dnevno. Pritom apsolutno ne mareći za njihovo zdravlje, nivo zračenja i eventualnu ugroženost. Kao da je jedino važno uzeti novac od Evropske unije jer se ovaj projekat finansira iz EU fondova. Ljudski životi su u njihovim projekcijama, kako izgleda, stavka za otpis - ocijenili su u Nezavisnom sindikatu policije.
&nbsp;UPSUL, kažu, tvrdi da ima potrebne dozvole od Vlade Crne Gore, Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije, Opštine Herceg Novi ali ne daje odgovore kako su te dozvole dobili, na osnovu kojih podataka koje su prezentovali nabrojanim institucijama.&nbsp;
- Da li su neke od njih potpuno svjesno doveli u zabludu? Elaborat na osnovu koga se izvode radovi kaže da na tom prostoru nema živih ljudi i da postoje ruševne zgrade. Ako znamo da tu funkcioniše granični prelaz prema EU u punom kapacitetu onda je potpuno jasno da je ovo notorna neistina smišljena radi dobijanja potrebnih dozvola - naveli su u Nezavisnom sindikatu.
Zahtjev opštini Herceg Novi za postavljanje „demontažnog antenskog sistema“ je, poručuju, još jedna obmana.
- Jer se radi na postavljanju stuba visokog više od 25 metara koji treba da drži betonska ploča ne manje površine od 50m2 i ne manje debljine od 1 metra. Uz to, na stubu neće biti montirana nikakva antena već radar koji treba da kontroliše čitav Bokokotorski zaliv. &nbsp;Suočeni sa nepobitnim činjenicama i mnoštvom „rupa“ i njihovim dokumentima UPSUL &nbsp;izbjegava sastanak sa službenicima koji rade na graničnom prelazu Kobila potpuno svjesni da je njihova priča neodrživa - istakli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Na jedinom održanom sastanku dali su, kažu, obećanje da će se javiti za najduže sedam dana kako bi održali novi sastanak sa konkretnim odgovorima na pitanja službenika Uprave policije i Uprave carina.&nbsp;
- Njihovih sedam dana traje već nekoliko mjeseci. Za to vrijeme, dok potpuno ignorišu brigu ljudi za sosptveno zdravlje, oni nastavljaju sa radovima kao da je sve u najboljem redu - dodali su oni.
Nezavisni sindikat policije Crne Gore poziva sve nadležne institucije da provjere i razmotre ovaj slučaj kako bi se sa njega otklonila svaka sumnja.&nbsp;
- Pozivamo Agenciju za zaštitu životne sredine da izađe na lice mjesta i utvrdi o kakvom projektu se radi i da li može doći do ugrožavanja zdravlja ljudi. Takođe, pozivamo specijalno državno tužilaštvo da ispita pod kakvim okolnostima je urađen elaborat ovog projekta, zašto su u njemu navedeni lažni podaci, kako su tj. na osnovu koje dokumantacije su dobijene dozvole za izvođenje radova. Konačno, ne i manje bitno, pozivano kancelariju Evropske unije u Crnoj Gori da provjeri kako i na koji način se troše sredstva poreskih obveznika zemalja EU odnosno da li je njihova namjena ugrožavanje života ljudi i životne sredine ili nešto potpuno drugo - istakli su u saopštenju.
Još smo, poručuju oni, na vrijeme.
- Poslije može biti kasno - zaključili su u Nezavisnom sindikatu policije.

Nezavisni sindikat policije: Postavljanje radarskog sistema na graničnom prelazu Kobila potencijalni dokaz nebrige za zdravlje i živote zaposlenih

Disciplinsko vijeće Ministarstva unutrašnjih poslova odbila je zahtjev predsjednika Nezavisnog sindikata Uprave policije Igor Rmandić i njegovih pravnih zastupnika da se obustavi drugi postupak protiv njega koji je pokrenut zbog prošlogodišnjeg verbalnog sukoba sa tadašnjim ministrom MUP-a Filipom Adžićem.
-Zbog pogrešne kvalifikacije prekršaja mi smo tražili da se postupak obustavi, ali disciplinsko vijeće je odbacilo taj prijedlog uz obrazloženje da treba da se nastavi – kazao je Rmandić za portal ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv-pwa.superdesk.pro%2Fhronika%2Frmandic-disciplinski-postupak-protiv-mene-zasnovan-na-nepostojecim-prekrsajima-koje-sam-navodno-ucinio&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nakon toga, kako je objasnio, zatražili su prekid disciplinskog postupka do okončanja postupka pred Sudom za Prekrašaj u Podgorici koji se vodi za isto djelo i iste riječi koje je uputio bivšem ministru Adžiću. Rmandić je objasnio da sad čekaju odluki Disciplinske komisije da li će prekinuti postupak do okončanja Prekršajnog postupka.
On i njegovi pravni zastupnici su ukazali da je pravna kavlifikacija teže povrede službene dužnosti koja mu se stavlja na teret postavljena vrlo neprecizno.
-Stojim iza toga da na prostestu nijesam uputio uvredu bilo kome, niti sam uputio prijetnju bilo kome od učesnika, niti sam omalovažavao bilo koga. Jasno je da smo svi mi toga dana bili izloženi jednoj jakoj i ničim izazvanoj agresiji od tadašnjeg ministra Adžića što je trebalo da rezultira našom reakcijom. Sve je to bilo smišljeno da bi izazavli našu reakciju, ali mi nijesmo pali pod taj uticaj i protest je prošao u najboljem mogućem redu i mirno – kazao je Rmandić portal ETV.
Rmandić se tereti da je uvrijedio tadašnjeg ministra kada mu je rekao „Vama neće suditi javnost, Vama će suditi sud“ i „nemojte da nas lažete više dosta nam je toga“.
Podsjećamo, sindikalci su u septembru prošle godine protestvovali ispred MUP-a. Adžić se zalijetao na grupu sindikalaca i ulazio u verbalni konflikt sa njima.

Marija Žižić

Rmandić: Mi smo bili izloženi Adžićevoj agresiji

Predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić saopštio je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova protiv njega pokrenulo dva disciplinska postupka – jedan zbog toga što je dao izjavu za medije u kojoj je komentarisao stanje u policiji, a drugi zbog prošlogodišnjeg verbalnog sukoba sa bivšim ministrom Filipom Adžićem.
Oba postupka su zakazana za sjutra u zgradi „Limenka“.
- Za 11 sati je zakazan disciplinski postupak gdje mi se na teret stavlja to što sam kao predsjednik sindikata dao izjavu za medije o stanju u policiji. Meni a i svim drugim predstavnicima sindikata se na ovaj način zabranjuje komunikacija sa medijima, ugrožava se pravo na rad i meni i vama. Ukoliko budem oglašen krivim to će biti jasna poruka svim drugim sindiklcima da je kontakt i davanje izjava ili informacija medijima strogo zabranjeno i kažnjivo – ocijenio je Rmandić u saopštenju za medije.
On je podvukao i da se ovim potezom MUP-a pokušava ugušiti rad Nezavisnog sindikta policije Crne Gore.&nbsp;
- Drugi disciplinski postupak je zakazan za 14.30 časova i tiče se dešavanja na protestu ispred MUP-a u septembru 2023 god. kada nas je verbalno, a umalo i fizički napao bivši ministar Adžić - podsjetio je Rmandić.
Njemu se na teret stavlja da je uvrijedio Adžića.
- Obzirom da se jedan postupak tiče nesmetanog rada medija a da su o pomenutom protestu izvještavali svi mediji u Crnoj Gori molim Vas da ispratite oba ročišta i svojim prisustvom i izvještavanjem date doprinos slobodi govora koja se očigledno pokušava ugušiti – zaključio je Rmandić.
Rmandić je prijavljen nakon protesta Nezavisnog sindikata policije ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova u septembru prošle godine, kada se sukobio sa Adžićem koji ga je optužio da koristi kolege u ispunjavaju svojih ciljeva, te da „zastupa one zbog kojih je ćutao 30 godina“.
Rmandić je tada odgovorio da se ministar služi neistinama.
- U oči Vas gledam i kažem sljedeće - Igor Rmandić se bunio svih 27 godina svoje aktivne policijske službe, za vrijeme ovih, onih, trećih, petih... U ovu istu zgradu sam donio dokaze o kriminalu u Sindikatu UP. Što ste uradili da to pokrenete? Mog ubijenog kolegu iskreno iz srca žalim i borim se za njegovu porodicu i poslao sam Vam dopis gdje sam jasno ukazao kako ćete da zaposlite njegovu suprugu - odgovorio je Rmadić tom prilikom.
U zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, koji je u ime Odjeljenja bezbjednosti Podgorica Sudu za prekršaje podnio policijski službenik Vladimir Vukčević, navodi se da se Rmandić ispred zgrade MUP-a „ničim izazvan drsko ponašao i vrijeđao ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića“.
- Na način što mu je u dijalogu rekao „nemoj da nas lažete više. Vama neće suditi javnost, Vama će suditi krivični sud, Bože zdravlja. Sud Vama treba, ne javnost. Sud Vama treba da sudi, sramoto jedna za policiju“, a nakon nekog vremena kada je ministar odlazio rekao mu je: „Sram te bilo, sram te bilo“ - navodi se u prijavi, uz naznaku da je time prekršio član 7, stav 1 Zakona o javnom redu i miru.
Iako je tadašnji ministar Adžić, nakon protesta, pred novinarima poručio da neće biti nikakve odmazde prema učesnicima protesta, Rmandić i član Glavnog odbora NSPCG Zoran Knežević, koji je uredno prijavio protest, pozvani su kasnije tog dana u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da se izjasne „na okolnosti“ u vezi sa protestom ispred zgrade MUP-a.
Zanimljivo je to što im je u policiji saopšteno da su pozvani u OB Podgorica po usmenom nalogu državne tužiteljke u Osnovnom državnom tužilaštvu Biljane Pavličić, ali da su inspektori koji su od njih prikupljali podatke odbili da u zapisnike o prikupljanju obavještenja od građana unesu informaciju po čijem nalogu ih saslušava, kao i razlog poziva na „informativni razgovor“.
Rmandić je, inače, u avgustu prošle godine bez svoje volje raspoređen iz Herceg Novog u Bijelo Polje. Iz Nezavisnog sindikata policije više puta su ukazivali da je odluka o Rmandićevom preraspoređivanju na radno mjesto udaljeno 250 kilometara od mjesta stanovanja bila odmazda bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića zbog njegovog sindikalnog djelovanja.
Suđenje zbog verbalnog sukoba sa Adžićem više puta je odloženo u Sudu za prekršaje. Od početka suđenja, odbrani nije dozvoljeno da ima uvid u spise predmeta, te je postupajući sudija posljednji put odložio ročište na neodređeno – dok ne donese rješenje da li će im omogućiti uvid.

Anja Ivanović

MUP sada tereti Rmandića i jer je dao izjavu za medije o stanju u policiji

Kremlj je potvrdio da će se održati telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa.
- Razgovor se priprema- izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prema navodima ruskih novinskih agencija.
Trump je ranije danas na platformi Truth Social objavio da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Putinom. A nakon toga i sa Zelenskim.
<h3>"Nadam se da će dan biti produktivan"</h3>
- Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, ali i trgovina- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.
Dodao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i određenim članicama NATO-a.
- Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji nikada nije trebao izbiti, završiti- napisao je Tramp.
<h3>Razgovarali Rubio i Lavrov</h3>
Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, saopštio je Stejt Dipartment.
Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je portparolka ministarstva.
Državni sekretar takođe je ponovio poziv Trampa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u saopštenju.

Kremlj potvrdio: Pripreme za razgovor Putina i Trampa su u toku

U Nišu su večeras, tokom i nakon Svenarodnog sabora, u organizaciji Srpske napredne stranke, napadnuti ekipa Televizije Nova- novinarka Ivana Marković i snimatelj Dejan Marković, kao i novinarka Južnih vesti Tamara Radovanović. 
 
Ivana Marković kaže da su ih napala dvojica nepoznatih muškaraca oko 18 časova u centru grada, izvan metalne ograde kojom je Trg kralja Milana, gdje se održavao centralni događaj Sabora, „odvojen“ za posjetioce skupa.
&nbsp;Muškarci su ih fizički gurali, vređali, vikali na megafonu.
- Jedan od njih mi je rekao: ‘marš odavde’, gurajući me, ali sam ja odbila da odem jer smo bili na javnoj površini i pitala ga ko je on. Drugi je snimatelju Dejanu vikao da je ‘ustaša’. Zvala sam policiju da prijavim napad, ali je u blizini bio jedan policijac, kome smo mahali, a on nas srećom vidio, i odveo do Foruma u Obrenovićevoj, kako bismo produžili na studentski protest- kaže Ivana Marković za Danas.
&nbsp;Ona dodaje da je veliki problem što novinari nezavisnih medija nisu mogli da uđu na ograđenu lokaciju na Trgu na kojoj se održava Sabor, pošto su novinarske akreditacije, na kojima je inače pisalo „Srbija ne smije da stane“, dobili samo oni koji rade u &nbsp;prorežimskim kućama.
Južne vesti su, takođe, na svom nalogu na društvenoj mreži Iks objavile snimak na kome se vidi kako je jedan od okupljenih građana gura ruku i pokušava da novinarki Radovanović pomjeri mobilni telefon, kojim je snimala odlazak pristalica SNS posle Svenarodnog sabora.
&nbsp;Udruženje novinara Srbije je ranije danas protestovalo zbog privođenja dopisnika australijskog radija SBS Nikole Doderovića, dok je izvještavao sa mitinga Pokreta za narod i državu na Trgu kralja Milana.
U Nišu je danas održan centralni skup Svenarodnog sabora, u organizaciji aktuelne vlasti, na kojem je govorio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Istovremeno je na Trgu kralja Aleksandra, nekoliko stotina metara dalje, organizovan studentski protest „Izbori(mo) se“, na kojem je zahtijevano raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
&nbsp;

Niš: Napadnuti ekipa Televizije Nova i novinarka Južnih vesti

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je večeras na mitingu u Nišu poručio studentima da ga "ne zanimaju njihovi zahtjevi" i da je to "gotova priča", a studenti su njemu odgovorili da mu je izjava smiješna, te da ništa nije gotovo.
Vučić je u Nišu rekao da "od sada sluša samo narod", ali i da je spreman da svojim politčkim protivnicima "pruži ruku" i ponovo ih pozove na razgovor, kako bi se problemi i razlike rješavali u institucijama, a ne na ulici.
Pored mitinga valsti, u Srbiji su danas održavna dva velika studentska protesta - u Nišu i Subotici.
Reporterka N1 razgovarala je sa studentima u Nišu i pitala ih je kakva je njihova reakcija na Vučićevu izjavu, na što su oni rekli da ne odustaju do ispunjenja svojih zahtjeva. Ključna poruka sa protesta u Nišu je bila upravo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.&nbsp;
Takođe, reporterka N1 razgovarala je sa studentima koji su se okupili u Subotici, gdje je mnogo njih reklo da im je Vučićeva izjava smiješna, da se pravi glup i slijep i da "ništa nije završeno".

Studenti poručili Vučiću da mu je izjava smiješna i da ništa nije završeno

Na današnju objavu potpredsjednika Demokratske partije socijalista Jevta Erakovića, koji je kazao da je današnji pokušaj ubistva u centru Podgorice još &nbsp;jedna potvrda da se građani sa ovakvim sektorom bezbjednosti ne mogu osjećati sigurno i spokojno i postavio pitanje odgovornosti nadležnih u sistemu bezbjednosti, reagovali su iz Demokratske Crne Gore.
U saopštenju iz te partije, pored ostalog, navode da poslanik Eraković svakako nije neznaven čovjek.
- On dobro zna kao što zna i cijela Crna Gora, da je sve ovo što se dešava i što se dešavalo proteklih decenija u Crnoj Gori isključiva posljedica politike njegove partije i činjenice da su komandovanje bezbjednosnim sektorom prepustili nikom drugom do najvećim kriminalcima na Balkanu- ocjenjuju Demokrate.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ferakovic-sta-je-potrebno-da-se-desi-da-bi-neko-iz-ovog-sistema-preuzeo-odgovornost-i-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na čelu bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori su kadrovi Demokrata. Naime, lider ove partije Aleksa Bečić je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, dok je njen visoki funkcioner Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova.
&nbsp;- Za razliku od Kanade, Njemačke, Švedske i brojnih drugih najrazvijenijih zemalja svijeta gdje vidimo vrlo često i teška krivična djela, i velike tragedije i zločine, ali nikad političko mešetarenje na tim pitanjima, kod nas svjedočimo potpuno suprotnom- navele su Demokrate.&nbsp;
Tvrde da je Crna Gora jedina zemlja u svijetu koja ima ovako licemjernu partiju kakva je DPS.
- Koja ne propušta niti jedan momenat za jeftino političarenje i mešetarenje na tim pitanjima, ali i jasan pokušaj odbrane kriminalnih struktura u Crnoj Gori- poručile su u saopštenju Demokrate.

Demokrate: Sve što se dešava i što se dešavalo posljedica je politike DPS-a

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: nezavisni-sindikat-policije