Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje na rastući raskorak između formalnog napretka Crne Gore u procesu EU integracija i stvarnog stanja kada je riječ o razvoju i primjeni demokratskih standarda - kazao je saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Mirković uoči Međunarodnog dana demokratije, koji se obilježava 15. septembra. Nažalost, kako navodi u saopštenju, svakodnevno svjedočimo lošim pokazateljima u oblasti osnovnih ljudskih prava, sloboda i demokratske prakse.&nbsp; - Jedan od posljednjih primjera je i prekid manifestacije Džada Film Fest, koji je ogolio klimu u kojoj se nacionalistički i šovinistički incidenti dešavaju sve češće i na do sada nezabilježenim mjestima. Posebno je zabrinjavajuće što se to reflektuje i kroz mlađe generacije, iako bi u multietničkom društvu tolerancija trebalo da bude stub zajedničkog života - ističe Mirković. Istovremeno, kako dodaje, prostor za kritički orijentisane pojedince i organizacije civilnog društva sve je uži. - Politički napadi, targetiranja i prijetnje, kao i sve zagovaranje Zakona o stranim agentima, preuzetog iz autoritarnih režima, ozbiljno prijete slobodi izražavanja i kritičkoj misli. Mnogi su bili šokirani posljednjim talasom uvreda i prijetnji koje je predsjednik DNP-a Milan Knežević uputio građanskom aktivisti Aleksandru Dragićeviću, samo zato što je javno izrazio stav o jednom ekološkom pitanju - naveo je Mirković. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914140940_85137aefde53565b2f78e5fb2181def67c1eb5c32056e37534575dc892f01220.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250914140940_85137aefde53565b2f78e5fb2181def67c1eb5c32056e37534575dc892f01220" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Međunarodni dan demokratije"> <figcaption>Međunarodni dan demokratije(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  Demokratija je, kako je kazao, složen, ali najhumaniji sistem.&nbsp; - Njena snaga je u jednakosti svakog glasa, ali ta snaga postaje i slabost kada sistem ne ulaže u obrazovanje i emancipaciju građanstva, a društvo ostaje podložno manipulacijama. Zato je nužno kontinuirano političko obrazovanje, kako građana i građanki, tako i onih koji direktno donose odluke i oblikuju živote svih nas - ocijenio je Mirković. CGO, kako dodaje, više od 20 godina radi na demokratizaciji i evropeizaciji crnogorskog društva kroz neformalno obrazovanje, rad sa mladima, učenicima, studentima, institucijama i donosiocima odluka. I taj posao nema kraja, jer se demokratija stalno uči. - Ovaj Dan demokratije dočekujemo i u trenutku kada svijet i njegovi lideri sve češće odstupaju od vrijednosti koje javno zagovaraju. Ukrajina i Gaza nam daju primjere brutalnog gaženja ljudskih prava, naročito djece u Gazi. Dok glavni demokratski centri slabe, konzervativne i desničarske snage jačaju i u Evropi i u Americi, a autoritarni režimi učvršćuju svoj položaj - rekao je Mirković. &nbsp;Ipak, prema njegovim riječima, ono što uliva nadu jeste sve veća spremnost građana i građanski da brane svoja prava.&nbsp; - U Crnoj Gori sve više ljudi odbija kršenje svojiih prava i pruža otpor na različite načine. Studentski protesti u Srbiji i građanske mobilizacije širom EU dodatno potvrđuju da pravo na protest, okupljanje i udruživanje ostaje najjače oružje demokratije. Nedemokratičnost vlasti se pokazuje i kroz pokušaj da se ograniči pravo na javno okupljanje - istakao je Mirković. &nbsp;Demokratija u Crnoj Gori, kako zaključuje, može biti održiva samo ako institucije dosljedno štite prava svih građana i građanki, a političke strukture preuzmu odgovornost za izgradnju društva u kojem se povjerenje, jednakost i sloboda podrazumijevaju.&nbsp; - Istovremeno, prava mjera njenog razvoja leži u snazi građanstva da istraju u zahtjevima za pravdom i slobodom, dok je zadatak institucija i političara da taj glas ne uguše, već da ga pretoče u javne politike koje mijenjaju društvo nabolje - poručio je Mirković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mirković: Demokratija na ispitu - između forme i suštine

Centar za građansko obrazovanje (CGO) saopštio je da je analiza rada pojedinih članova 44. Vlade Crne Gore potvrdila hiperinflaciju funkcija, preklapanje i nejasne nadležnosti, te izraženu netransparentnost u radu.
CGO podsjeća da Crna Gora ima najbrojniju vladu u Evropi – čak 32 člana, među kojima je sedam potpredsjednika i jedan ministar bez portfelja – što, kako navode, predstavlja ilustraciju neracionalnog odnosa prema državnoj kasi, jer kvalitet i učinkovitost rada nijesu proporcionalni iznosima izdvajanja iz budžeta.
Analiza je, kako navode, &nbsp;obuhvatila ministra bez portfelja iz PES-a Milutina Butorovića, potpredsjednike Vlade Miluna Zogovića (DNP), Budimira Aleksića (NSD), Aleksu Bečića i Moma Koprivicu (Demokrate) te Filipa Ivanovića (PES). Rezultati su pokazali drastične razlike u obimu rada, uz zajednički imenitelj – aktivnosti su uglavnom protokolarne i promotivne, bez mjerljivih rezultata. Uočeni su i obrasci političke trgovine, partijskog zapošljavanja i gotovo potpuni izostanak saradnje sa civilnim sektorom.
Kako bi utvrdili racionalnost ulaganja, CGO je od Generalnog sekretarijata Vlade (GSV) zatražio podatke o svim troškovima kabineta pomenutih funkcionera, uključujući zarade, putne troškove, dnevnice, troškove kancelarija, telefona, reprezentacije, goriva i održavanja službenih vozila. Međutim, ni nakon više urgencija, GSV nije dostavio nijedan odgovor, čime su, navodi CGO, prekršene odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Za dio predmeta, organizacija je već uputila žalbe Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
CGO podsjeća i na nedavno objavljene podatke da Crna Gora ima gotovo 30 puta više službenih vozila nego vatrogasnih – i to dok vatrogasci, kako ističu, sa vozilima starim decenijama, spašavaju živote i imovinu građana.
- Ovakav pristup svjedoči o zabrinjavajućem nivou netransparentnosti rada 44. Vlade, koji prelazi granice političkog ukusa i osnovnih demokratskih standarda. Raskorak između deklarativnih prioriteta i stvarnih ulaganja u ključne javne servise pokazuje da se javni novac troši u partikularne, a ne javne svrhe. Nažalost, jasno je da je ambicija mnogih, prilikom zalaganja za promjenu vlasti, bila samo da prigrabe privilegije, a ne da unaprijede društvo - &nbsp;poručuju iz CGO-a.

CGO: Najbrojnija Vlada u Evropi bez mjerljivih rezultata

Postojeća struktura Vlade više je izraz partijskih trgovina nego stvarnih potreba, što ilustruju i mnoge pozicije, a u ovom osvrtu analiziramo primjer potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, Filipa Ivanovića iz PES-a, kazao je Nikola Mirković, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO). 
On je u saopšenju rekao da CGO ponovo naglašava značaj uspostavljanja Vlade malog obima a velikog učinka, što, kako dodaje, zagovaraju već deceniju. 
Prema njegovim riječima, umjesto toga, imamo obrnutu tendenciju sa haotično rastućom administracijom uz inflaciju preklapajućih funkcija, sada već sa rekordno velikom i skupom Vladom, uz skromne učinke.
- CGO podsjeća da smo ranije imali slične osvrte o ministru bez portfelja Milutinu Butoroviću iz PES-a, zatim, potpredsjedniku Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimiru Aleksiću iz NSD-a i potpredsjedniku Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milunu Zogoviću iz DNP-a, kao i potpredsjednicima Vlade iz Demokrata – za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksi Bečiću i za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momu Koprivici - dodao je Mirković. 
Prema njegovim riječima, potpredsjednik Vlade Filip Ivanović je tokom protekle godine, od kako je na toj funkciji, imao 115 aktivnosti: 65 sastanaka, primarno sa predstavnicima država članica EU i međunarodnih organizacija, 16 događaja, 12 službenih putovanja, 16 javnih reagovanja i 6 medijskih istupa. Preciznije, posjetio je devet različitih država - Sjevernu Makedoniju, Japan, Francusku, Rumuniju, SAD, Sloveniju, Belgiju, Jermeniju i Mađarsku, od kojih neke i po više puta.
Govorio je na 15 od 16 događaja, najčešće u uvodnom dijelu ili na panelima, dok je na AI samitu bio samo prisutan. 
- Osim za domaće, dao je intervju i za TRT World. Reagovao je povodom povelje UN-a, tumačio poruke Evropske komisije i Savjeta Evrope, oko sporazuma s UAE, hapšenja crnogorskih državljanja na Kosovu, zatvaranja pojedinih poglavlja, dana crnogorske diplomatije, kao i oko tema poput prekida vatre u Gazi i Indiji, nasilja u Siriji, itd. Vlada je prenosila i njegove „diplomatske tvitove“ - navodi Mirković. 
Kako kaže, potpredsjednik Ivanović često ponavlja iste poruke koje ističu samo pozitivne, često i nerealne, aspekte puta Crne Gore ka EU ili bilateralne saradnje, održavajući obrazac simboličke diplomatije. Nisu zabilježene njegove inicijative u vezi sa ključnim ili drugim pregovaračkim poglavljima, niti vezanim pitanjima evropeizacije države.
Takođe, kako je naveo, mali je broj događaja i medijskih istupa potpredsjednika Ivanovića u zemlji, što ukazuje da on cijeni da ne treba da komunicira sa domaćom javnošću. 
- Time se osnažuje trend u kojem visoki zvaničnici koji su zaduženi za proces evropskih integracija, a njih je mnogo u crnogorskom slučaju (pored njega, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, ministarka evropskih poslova i glavni pregovarač sa EU, itd.) zaboravljaju da su evropske integracije „domaća“ tema koja traži angažman u zemlji, dijalog sa akterima i transparentnost - ističe Mirković. 
Izostaje i komunikacija sa civilnim sektorom – na njegovoj zvaničnoj stranici nije zabilježen nijedan sastanak sa predstavnicima NVO iz Crne Gore niti učešće na nekom od događaja koje crnogorske NVO organizuju. Zanimljivo da je u Briselu Ivanović razgovarao sa predstavnicima think-thank organizacija o putu Crne Gore kao EU, ali da to izbjegava u Crnoj Gori, što je dio izražene zatvorenosti Vlade prema NVO sektoru.
Pozitivno je, dodaje Mirković, što je potpredsjednik Vlade bio na međunarodnim forumima, poput Bledskog, Jerevanskog dijaloga i EXPO 2025, ali treba primijetiti da nema izvještaja, inicijativa ni rezultata tih učešća koji su javno dopstupni, pa je utisak da se te aktivnosti svode na protokol.
 - Zaključno, iako se brojčano gledajući čini da je potpredsjednik Ivanović aktivan, nema javno dostupnih rezultata u kvalitativnom dijelu, posebno imajući u vidu opravdano očekivanje za većim nivoom transparentnosti i suštinskih efekata evropskog puta na prilike u Crnoj Gori. Crnoj Gori ne trebaju samo putnici, već lideri reformi - zaključuje Mirković.

Mirković: Potpredsjednik Ivanović puno puta na putu, malo puta u suštini

Vlada premijera Milojka Spajića donijela je oko dvije hiljade imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja, više od polovine sjednica održala elektronski, a stotinu tačaka dnevnog reda označila tajnim, piše Radio Slobodna Evropa. Vlada je izabrana krajem oktobra 2023. Nakon sjednica, Vlada izdaje saopštenja, dok su konferencije za medije rijetkost. - Uzimajući sve u obzir - format sjednica, broj internih tačaka i izostanak javne komunikacije, može se zaključiti da je ovo jedna od najnetransparentnijih vlada u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu Nikola Mirković iz Centra za građansko obrazovanje. U istom periodu, kako navodi, nekoliko članova Vlade uz minimalni radni učinak, zabilježili su maksimalno pređenu kilometražu službenim vozilima. Spajićeva i dvije prethodne Vlade izgubile su preko 15 miliona eura zbog sudskih postupaka u samo dva ministarstva - unutrašnjih poslova i odbrane. Crna Gora ima čak 32 člana Vlade, uključujući sedam potpredsjednika, više od bilo koje zemlje Evropske unije. Na pitanja RSE o načinu rada i nalazima analiza, iz Vlade nije stigao odgovor. <h2>Imenovanja javnih funkcionera u porastu</h2> Uprkos apelima Evropske unije za depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave, i činjenicu da se oko 40 odsto završnih mjerila u pregovorima sa EU odnosi na racionalizaciju - broj zaposlenih u crnogorskom javnom sektoru raste. U javnoj upravi radi 53.648, što je preko dvije hiljade više u odnosu na 2022. Spajićeva Vlada donijela je, od formiranja, 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razrješenjima javnih funkcionera, uglavnom bez ikakvog obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma. - To podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički upravljanje. Administracija raste, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama - ocjenjuje Nikola Mirković iz CGO-a. Ujedno, od početka Spajićevog mandata do kraja februara ove godine samo 41 osoba došla je na poziciju putem konkursa, podaci su Instituta Alternativa. Istovremeno preko 300 osoba je postavljeno za vršioce dužnosti. <h2>Elektronske sjednice</h2> Do kraja aprila Vlada je održala 146 sjednica, od čega su 104 bile u elektronskom formatu, bez fizičkog prisustva ministara i javne rasprave. Na njima su se, između ostalog, donosili sporazumi sa stranim državama, vizne olakšice… Riječ je o formatu koji bi trebalo da se koristi isključivo u hitnim ili vanrednim okolnostima, navode u CGO, koji je objavio ove podatke. - Neshvatljivo je da se o važnim stvarima, koja uključuju obrazovanje, zdravstvo, bezbjednost, budžet i kadrovska rješenja odlučuje putem telefona, e-maila, pa čak i aplikacija za dopisivanje, često noću i vikendima - kaže Mirković. Demokratija, navodi, ne funkcioniše na 'mute', "potrebni su otvorenost, argumentacija i odgovornost".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Mirković"> <figcaption>Nikola Mirković(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  <h2>Interne i tajne tačke</h2> A nevladin Institut Alternativa problematizuje čestu upotrebu oznake "interno" ili "tajno" u tačkama dnevnog reda. Prema njihovoj analizi , za 15 mjeseci mandata čak 118 tačaka dnevnog reda Vlada je proglasila tajnim, pri čemu su javnosti uskraćeni čak i njihovi nazivi. - Nejasno je kako bi objavljivanje samih naziva tih tačaka moglo izazvati 'teže štetne posljedice po bezbjednost i interese države', što je zakonski uslov za određivanje statusa tajnosti - kazala je Nikolina Radonjić iz Instituta Alternativa. Na pitanja RSE-a o ovakvoj praksi rada iz Vlade nisu odgovorili. Na primjedbe nevladinog sektora o zabrinjavajućem broju elektronskih sjednica iz Spajićevog kabineta su ranije kazali da rade u skladu sa zakonom, te da su svi članovi Kabineta pravovremeno upoznati sa materijalima o kojima se odlučuje. "Oznaka "interno" štiti podatke čijim bi objavljivanjem mogle nastupiti štetne posljedice. Shodno Zakonu o tajnosti podataka, tačke pod oznakom ‘interno’ dostupne su javnosti istekom zakonskog roka", saopštili su ranije. Prema Zakonu o tajnosti podataka, dokumentima pod oznakom "tajno" tajnost prestaje za 15 godina, a onima označenima kao "interno" za dvije. <h2>Nedostatak konferencija za medije</h2> Vlada sa javnošću uglavnom komunicira putem saopštenja za javnost. - Odnos prema medijima je nedopustiv. Pres konferencije nakon sjednica su rijetke, a i kad se održe su ograničenog karaktera. Saopštenje na sajtu Vlade ostaje glavni izvor, često nekompletna, nekada i bez ključnih informacija - navodi Mirković. Raniji predlog CGO-a da sjednice budu otvorene za javnost je odbijen, uz objašnjenje da za otvorene sjednice nema tehničkih i finansijskih uslova. - Iako znamo da su takvi uslovi postojali u vrijeme prethodne Vlade Dritana Abazovića kada su se sve sjednice prenosile uživo - naglašava Mirković. <h2>Ignorisanje parlamenta</h2> Premijer Milojko Spajić, održao je sedam premijerskih sati za godinu i po iako je, po poslovniku Skupštine bio u obavezi, do održi 13. Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasjedanja. Ove godine održana samo jedna sjednica, iako su trebalo da budu tri. Zakazane sjednice su otkazivane ili nisu realizovane. <h2>Milionski gubici zbog neadekvatnog upravljanja radnim sporovima</h2> Neadekvatna razrješenja Vlade uzrokovala su od 2020. do 2023. gotovo 6.000 radnih sporova. Država je do sada, prema podacima Državne revizorske institucije izgubila više od 15,5 miliona eura u sudskim sporovima - 11,6 miliona samo u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i 4 miliona u Ministarstvu odbrane. Za druge resore nema podataka. <h2>Hiljade kilometara službenim vozilima</h2> CGO kao poseban problem u radu članova Vlade, ističe upotrebu službenih vozila. Analizirajući rad ministara naveli su dva primjera - potpredsjednika Vlade Budimira Aleksića iz Nove sprske demokratije i Miluna Zogovića iz Demokratske narodne partije. Ove partije bile su dio rasformiranog Demokratskog fronta. U Vladu su ušli nakon rekonstrukcije Spajićevog kabineta jula prošle godine. Oba potpredsjednika mjesečno su prelazi i do 5.000 kilometara službenim Mercedesima. Zajedničko im je da su na početku mandata službeno posjetili Beograd. Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade je zabilježeno da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 sagovornika. Najavljen je i njegov prvi službeni put poslije Beograda - krajem maja posjetiće Kinu. Zogović je, u istom periodu prema zvaničnoj statistici imao 16 aktivnosti, izuzimajući slanje čestitki i saučešća. Među njima su sastanci, radna posjeta Žabljaku, otvaranje Evropskog prvenstva u šahu, govor na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje sa Kinom... I ministar bez portfelja Milutin Butorović imao je tokom devet mjeseci tek par aktivnosti poput čestitki, gostovanja u medijima, dva sastanka i dva reagovanja. Imao je i jedno međunarodno putovanje. Išao je u Brisel na sastanak sa ambasadorom Crne Gore u EU, Petrom Markovićem. Istovremeno je u Crnoj Gori, službenim Mercedesom, dnevno prelazio skoro 300 kilometara. Dokumentacija o korišćenju vozila pokazuje nepravilnosti, uključujući nepotpune i moguće falsifikovane naloge, kažu u CGO. <h2>Gdje je rješenje?</h2> Nikola Mirković smatra da bi zakon o Vladi mogao ograničiti zloupotrebe i partijsku raspodjelu funkcija. - Osim što bi Zakonom o Vladi trebalo ograničiti široku organizaciju Vlade, taj mehanizam se mogao iskoristiti da se političke pozicije poput državnih sekretara svedu na minimum - istakao je Mirković. Crnogorska Vlada, osim 32 člana, ima i 54 državna sekretara. Prema posljednjem popisu Crna Gora ima 633.000 stanovnika.

Spajićeva Vlada donijela oko 2.000 imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja

Ovih dana svjedočimo još jednoj otimačini u najavi - od države Crne Gore i njenih građana. Po staroj lošoj navici, plačkaju je oni koji državom upravljaju, ovog puta i naglašeno diletantski i razbojnički. Malo je toga, na ovom prirodnom parčetu raja koji nazivamo domovinom, ostalo neukaljano lošim privatizacijama, skrivenim dogovorima, korupcijom. Sada je, izgleda, na redu najljepši i najduži komad pješčane plaže u &nbsp;Evropi, jedan od rijetkih prirodnih bisera koji još imamo.
Sporazumi sa UAE koje je premijer Milojko Spajić potpisao, a Skupština ratifikovala, uz veliku žurbu, negodovanje opštine Ulcinj, civilnog sektora, opozicionih poslaničkih klubova i veoma važno – brojnih građana i građanki, među kojima i oko 12, 000 onih koji su potpisali peticiju protiv ovog posla, zelena su karta za desant na Veliku plažu, ali i druge resurse Crne Gore. Zašto bi, inače, pored dva već postojeća sporazuma između Crne Gore i UAE, kako reče poslanik Boris Mugoša, bili potrebni novi? Možda zato što neko od novih funkcionera treba da se u njih ugradi …
<h2>Sporazum za investitora, ne za državu</h2>
Što omogućava usvojeni kontroverzni Sporazum sa UAE o turizmu i razvoju nekretnina?
Kao prvo, nema u njemu ni 20, ni 30 ni 35 milijardi investicija, kako su to iz Vlade početno obrazlagali. Sam Alabar, očito predodređeni investitor, u medijima je najavio mnogo manje novca i drugačije konstrukcije. &nbsp;On kaže da planira uložiti oko dvije milijarde, a za ostatak podići kredit. Dakle, Crna Gora će ustupiti zemljište basnaslovne vrijednosti stranom investitoru na 99 godina, koju će on staviti pod hipoteku da bi podigao kredit i sagradio stanove koje će unaprijed prodati i, vjerovatno, nestati kad uzme projektovani novac.
Dodatno, Vlada Crne Gore se obavezala da će, prije svega, pripremiti svu neophodnu infrastrukturu za realizaciju projekta privatnog investitora, čime se on dovodi u privilegovan položaj u odnosu na sve koji žele da nešto investiraju u ovoj državi. Vrijedi podsjetiti na dosta lošu infrastrukturu u mnogim segmentima u Ulcinju na koju se Vlada na osvrće iako bi to bilo u interesu građana Ulcinja. Logično je zapitati se jesmo li mi to mogli sami da učinimo, po našoj mjeri, po našim uslovima, za interese građana i države Crne Gore, a ne tuđe? Zar nije realno sklapati &nbsp;posao sa najvrijednijim državnim resursima u intresu države, da država iz toga izvuče maksimum a ne privatni investitor? Zar nije logično da se investitor iskoristi da napravi puteve i infrastukturu, da lokalna zajednica, ali i cijela Crna Gora od toga ima koristi? Da se zakonski zaštite prirodna dobra, flora i fauna? Da se najveći dio plaže sačuva, da svaki građanin i građanka Crne Gore mogu i dalje da ga koriste?
<h2>Ispod šarenih laža – siva realnost vlasti</h2>
Sjećam se kada smo bili djeca, roditelji bi nam govorili ako budeš dobar kupiću ti šarenu lažu. Ne znam za vas, ali ja sam kao naivno dijete zamišljao taj nepostojeći poklon kao plastičnu policu raznih boja i ostajao zbunjen - što bi ja to htio šarenu policu. Baš tako premijer Spajić popunjava police šarenim lažima i praznim obećanjima i ophodi se prema građanima kao prema maloj naivnoj djeci.
30 ili 40 milijardi? Naknadno, reče premijer da nije to iznos investicije, da ga nismo dobro shvatili, već da se radi o mogućem efektu koji investicija može dugoročno proizvesti. A od silnog potencijala najvrijednije plaže u Evropi, mi ćemo je, kako nam i investitor objasni, valorizovati podizanjem prodaje i &nbsp;uvoza tuđih šampona jer svoje ne proizvodimo?!
Ozbiljan čovjek se nekad zapita da li Spajić i sam vjeruje u nebuloze koje priča ili, kako to više liči, svjesno se &nbsp;posprdava sa građanima, izgovarajući sve to sa dozom podsmijeha. Na vlast je došao uz nekoliko brojki u obećanjima, poput sedmočasovnog radnog vremena ili 25% većoj plati za sve, a svi i dalje radimo 8 sati, dok su se većini građana plate povećale sa oko 5%, što je višestruko obezvrijedila galopirajuća inflacija. Još u septembru prošle godine je, po njegovim obećanjima, trebalo da se ceremonijalna lopata upotrijebi za autoput, zatim megalomanski predizborni projekat Velje Brdo i 20, 000 stanova od 2026, a evo nas u 2025. da se ništa oko svega ovog nije ni započelo.
<h2>Skupština u funkciji pečat-mašine</h2>
Na skupštinskim odborima ponovo smo imali priliku da vidimo ogoljeni manjak demokratskih kapaciteta donosilaca odluka i igranja sa institucijama. Ministarka javnih radova, imenovana samo par dana uoči usvajanja sporazuma u Skupštini, postavljena je, čini se samo sa jednim razlogom - da se sporazumi sa UAE ratifikuju i počnu sa realizacijom. Njen način diskutovanja i argumentacije ilustrativna je slika Vlade, PES-a, ali i ukupne parlamentarne većine koji žive u balonu samodovoljnosti i otuđenosti od građanstva. Ministarka nije dala potrebne odgovore, iako se očito dosta spremala za javne nastupe, ali ne u dijelu sadržaja. Takođe je uživo, pred gledalištem javnog servisa, ponizila poslanike iznoseći tvrdnju da im ne bi ništa pomoglo ni da su imali tačan prevod sporazuma o kojem odlučuju i više vremena da ga pročitaju. Poruka je bila jasna: poslanici parlamentarne većine će izglasati sve što im se servira, oni ne treba ni da čitaju za što glasaju. Takav potcjenivački stav ni vlast DPS-a nije pokazivala ni u svoje najbahatije vrijeme, a koliko je PES pretjerao ukazuje i simulirani otklon DNP-a, kao i kontrolisana odbrana ovih dokumenata od strane drugih koalicionih partnera – onoliko koliko je neophodno da zadrže svoje parče u vlasti ili dodatno naplate taj angažman, kroz poslovično glasanje ali bez žara. Izuzetak su albanske stranke koje nisu glasale, kao ni poslanici URE, SD i DPS, uz to da su neki direktno bili protiv u skupštinskoj sali a drugi (DPS) su je napustili prije glasanja.
<h2>Pravni poredak – višak u “poslu vijeka”</h2>
Ratifikovani sporazumi sa UAE, preciznije Sporazum sa UAE o turizmu i razvoju nekretnina neusklađen je sa crnogorskim pravnim okvirom. Njegov sadržaj zahtijeva izmjene Zakona o planiranju i izgradnji, Zakona o eksproprijaciji i drugih, zatim suspenduje Zakon o zaštiti prirodne sredine, Zakon o javnim nabavkama, kao i brojne podzakonske akte. Takođe, dovode se u pitanje Ustavom garantovana zaštita od narušavanja i ograničavanja slobodne konkurencije i podsticanja neravnopravnog, monopolskog ili dominantnog položaja na tržištu, devastacije zaštićenog prostora, narušava se koncept ekološke države, a višestruko se prevazilazi i Ustavom propisani predviđeni dugoročni zakup. Sve ovo Crnu Goru izvjesno može dovesti u opasnost od pravnih posljedica, a ne bi bio prvi put da Crna Gora i njeni građani isplaćuju odštetu nekom investitoru zbog neodgovornih vlasti.
Priča o Velikoj plaži i ovom spornom sporazumu sa UAE je danas mnogo više od pitanja turizma. To je pitanje našeg odnosa prema državi, zakonima i budućnosti koju ostavljamo. Zato ovo nije samo bitka za pijesak i more, već borba za pravo da odlučujemo o sopstvenoj sudbini, uprkos neodgovornim donosiocima odluka kojima je samo partikularni interes u fokusu.

Kada laži postanu pravilo, a Ustav kolateralna šteta

Svima je jasno da je aktuelna Vlada veoma heterogena i ujedinjena jedino oko očuvanja partikularnih i partijskih interesa, što čini i odnose u njoj dinamičnim i na ivici stalnih sukoba, ali je riječ o, uglavnom, kontrolisanom haosu jer niko ne želi da izgubi svoj „feud“, ocijenio je za Antenu M Nikola Mirković, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO), komentarišući razmirice na liniji PES-DNP, te kritike na račun Sporazuma sa UAE, koje su upućene iz partije Milana Kneževića.&nbsp;
Kako Mirković dodaje, imajući u vidu značaj nastupajućih lokalnih izbora, posebno onih u Nikšiću, djelimično je riječ i o predizbornim igrama.
- Sporazum sa UAE je nesporno sporan, uzburkao je s pravom javnost, a čini se i parlamentarna većina je ostala zatečena činjenicom da je premijer na putu da u vrlo mutnom postupku daje nacionalne resurse. Svakako je zanimljiva jasna pozicija DNP-a - kazao je Mirković.&nbsp;
Dodaje da izjave ministarke saobraćaja Maje Vukićević i predsjednika DNP-a Milana Kneževića bacaju dodatnu sumnju na dinamiku i sadržaj sporazuma sa UAE iz srca vlasti, ali i dovode u pitanje podršku parlamentarne većine ovoj ideji.&nbsp;
- Ovo je naročito naglašeno ako znamo da ostanak albanskih manjinskih partija zbog ovog pitanja takođe visi o koncu, dok Demokrate, tradicionalno ćute, i vjerovatno tu ćutnju naplaćuju na drugi način od Spajića i PES-a - poručuje Mirković.
Moguće je, smatra Mirković, da političko licitiranje i borba za interese unutar parlamentarne većine koju sporazum izaziva može ozbiljno da uzdrma Vladu, no, treba, dodaje on, uzeti sa rezervom sve, jer ne bi bio prvi put da različiti koalicioni partneri dižu „buku“, koja se relativno brzo utiša kroz obostranu korist.
Upitan da li DF nastoji zadržati birače na ovaj način dok PES pravi otklon od njih zarad povratka povjerenja birača, Mirković kaže da je PES-u koalicija Za budućnost Crne Gore direktni konkurent za biračko tijelo.
- Jer značajan dio birača PES-a su pasivni ili raniji glasači DF-a, kao što i značajan dio njihovog poslaničkog kluba ideološki i politički više pripada partijama koalicije Za budućnost Crne Gore nego onom što deklarativno zastupa PES. Takođe, vidimo da PES na lokalnom nivou jako loše prolazi, odnosno da tamo gdje ide samostalno ima kontinuirani i veliki pad podrške”, navodi Mirković.
PES, dodaje, kroz poluge vlasti nije ojačao političku i infrastrukturnu poziciju partije, već je svoju poziciju oslabio, dok je koalicija Za budućnost Crne Gore svoju ojačala, naročito ulaskom u Vladu.
Primjetno je, kaže Mirković, komentarišući predizborna dešavanja, da uoči svakih izbora PES ulazi u sukob sa nekom od partija, no i da to ne određuje s kim će u postizbornu koaliciju, šta smo vidjeli u slučaju Podgorice.
- Kolike god nesuglasice parlamentarne većine na nacionalnom nivou bile, konstituenti te vlasti nađu način da se i uz gorak ukus dogovore, prije nego što opoziciji prepuste vlast. Koliko će opozicione stranke to umjeti da iskoriste, zavisiće od niza faktora, između ostalog i izlaznosti, na koju će uticati i dinamičnost i energija izborne kampanje. Međutim, primjer Budve pokazuje da prostor za dogovor sa opozicijom postoji, kada su unutrašnje podjele u pitanju, a znamo da su kada je Nikšić u pitanju, turbulencije imale Demokrate i PES, što slabi njihove pozicije i ostavlja prostor opoziciji - ocijenio je Mirković.
S obzirom na to da se PES do sada nije mjerio na lokalnim izborima u Nikšiću, biće, navodi Mirković, zanimljivo vidjeti koliko će glasova uzeti Demokratama i koaliciji Za budućnost Nikšića, jer se, kako kaže, njihovo biračko tijelo sve više nalazi u krugu njihovih koalicionih partnera.
Ono što je izvjesno, zaključuje, jeste da će nakon miješanja karata, najmanje iznenađenje biti epilog u kojem će, pored svih prepucavanja, vlast činiti lista Za budućnost Nikšića i PES.

Mirković: Sukobi konstituenata vlasti su predizborna igra, PES-u direktan konkurent ZBCG

Novi prijedlog zakona o Vladi nije donio potrebna unapređenja, a ignorisane su i neke od ključnih preporuka Venecijanske komisije i civilnog sektora - ocjena je Centra za građansko obrazovanje.
Nedavno su, kako navodi saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Mirković, kazao da su iz Mnistarstva javne uprave poslali Prijedlog zakona o Vladi na mišljenje Evropskoj komisiji.&nbsp;
CGO je, kako dodaje, dokument dobio na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a shodno kontinuiranom interesovanju za ovaj zakonski tekst.
- CGO je imao uvid u ranije verzije ovog teksta i učestvovao na sastanku Venecijanske komisije (VK), gdje su predstavljene sugestije civilnog sektora. VK je u svom mišljenju izrazila zabrinutosti i dala prijedloge za unaprijeđenje zakona, uz detaljnu i stručnu analizu koja se treba uzeti kao mjerodavna - rekao je Mirković.
&nbsp;Jedno od ključnih pitanja, kako navodi, odnosi se na strukturu i sastav Vlade.&nbsp;
- Prethodni nacrt je predviđao ograničenje broja ministarstava na 15, dok je Venecijanska komisija preporučila fleksibilniji okvir do 18 resora. U najnovijem predlogu Vlade predviđeno je do 20 ministara, od čega dva bez portfelja - precizirao je Mirković.
Predviđena su do četiri potpredsjednička mjesta i neograničen broj državnih sekretara, čime se, kako ocjenjuje, ostavlja širok prostor za političku trgovinu i partijsko zapošljavanje.&nbsp;
- Danas je Crna Gora država sa najglomaznijom Vladom u Evropi, čak 32 člana Vlade, proporcionalno veličini vjerovatno i rekorder u svijetu. Brojni potpredsjednici Vlade ni sami ne znaju koja su ima razgraničenja u radu, kao što niko ne zna ni koji je posao ministra bez portfelja, a teško se broje državni sekretari - ističe Mirković.&nbsp;
Zaboravljen je princip racionalizacije, a prijedlog zakona o Vladi teži, kako je rekao, da sve to ozakoni i neprihvatljivo učini prihvatljivm.&nbsp;
- CGO smatra da bi efikasniji model podrazumijevao maksimalnih 15 ministarskih pozicija, jednog potpredsjednika, ukidanje ministra bez portfelja i ograničavanje broja državnih sekretara na jedan po ministarstvu - kazao je Mirković.
&nbsp;Posebno zabrinjava, prema njegovim riječima, što je potpuno izbrisano pitanje tehničkog mandata Vlade, iako je to bio jedan od ključnih problema u prethodnim političkim krizama.&nbsp;
- VK je prepoznala potrebu za jasnijim pravnim okvirom koji bi regulisao tranzicioni period između dvije Vlade, jer su očito razumjeli da u Crnoj Gori još ne postoji dovoljan stepen razvijenosti političke kulture da se ovo pitanje adresira kroz dobre demokratske prakse. Čudi i da je MJU, koje je ranije VK argumentovalo potrebu regulisanja tehničkog mandata, sada ovo potpuno izostavilo ostavljajući prostor za dalje zloupotrebe odlazećih Vlada - naglasio je Mirković.
&nbsp;Kada je riječ o obaveznim resorima koji se ne mogu spajati sa drugim ministarstvima, CGO je, podsjeća, i ranije sugerisao da bi tu mjesto morao imati i resor prosvjete i/ili kulture, što je podržala i VK.&nbsp;
- Međutim, umjesto toga, u posljednjem predlogu Vlade dodato je ministarstvo javne uprave - dodaje Mirković.
&nbsp;Otvorenost sjednica Vlade za javnost, kako je naveo, ostavljena je samo kao mogućnost a ne obaveza što je, u postojećim okolnostima snižavanja transparentnosti, problematično.
- Regulisanje telefonskih sjednica ostavljeno je za Poslovnik o radu Vlade, a praksa već ukazuje na faktičku zloupotrebu tog instituta - kazao je Mirković.
&nbsp;Novina u posljednjem prijedlogu zakona, kako je precizirao, odnosi se na provjeru integriteta mandatara, članova Vlade i funkcionera izvršne vlasti, kroz popunjavanje upitnika i provjere nadležnih organa.&nbsp;
- CGO smatra da je ovo korak naprijed, ali mali da bi se suštinski unaprijedio integritet javnih funkcionera. CGO godinama snažno zagovara i uvođenje i obaveznih ljekarskih pregleda za članove/članice Vlade (predsjednika Vlade, potpredsjenika/ke i ministre/ke) i generalnog sekretara/ku), uključujući psihološku procjenu i testiranje na psihoaktivne supstance, kako bi se eliminisali dvostruki standardi koji postoje između državnih službenika i visokih funkcionera. Ta inicijativa CGO-a ima podršku preko tri četvrtine građana i građanki - ističe Mirković.
Dodaje i da nije preciznije definisana nadležnost Skupštine nad Vladom, što je bila jedna od ključnih preporuka Venecijanske komisije.
&nbsp;- CGO će nastaviti da prati dalji proces i da se zalaže da Crna Gora konačno dobije Zakon o Vladi koji će unaprijediti funkcionisanje izvršne vlasti i spriječiti dalju politizaciju i zloupotrebu institucija koja ograničava demokratsku konsolidaciju države - zaključio je Mirković.

1250x600

CGO: Novi prijedlog zakona o Vladi nije donio potrebna unapređenja, ignorisane neke od ključnih preporuka VK

Američki državni sekretar Marko Rubio stigao je u nedjelju u Izrael gdje bi trebalo da razgovara o budućnosti sukoba u Pojasu Gaze.
Izraelske snage su uništile najmanje 30 stambenih zgrada u Gazi i proterale hiljade ljudi iz njihovih domova, saopštile su u nedjelju vlasti Pojasa Gaze pod kontrolom Hamasa, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Izrael je saopštio da planira da zauzme grad Gazu, u koji se sklonilo oko milion Palestinaca, u okviru svog proklamovanog cilja eliminacije radikalne grupe Hamas, i intenzivirao napade na, kako je naveo, posljednji bastion te organizacije.
Političko rukovodstvo Hamasa, koje je povremeno učestvovalo u pregovorima o prekidu vatre i sporazumu o oslobađanju talaca, bilo je meta Izraela u vazdušnom napadu u Dohi u utorak, u napadu koji je naišao na široku osudu.
Katar će u ponedjeljak biti domaćin hitnog arapsko-islamskog samita kako bi se razgovaralo o sljedećim potezima. Rubio je rekao da Vašington želi da razgovara o tome kako osloboditi 48 talaca - od kojih se vjeruje da je 20 još živo - koje Hamas još drži u Gazi i obnoviti priobalni pojas.
- Šta je bilo, bilo je. Sastaćemo se s njima (izraelskim rukovodstvom). Razgovaraćemo o tome šta budućnost nosi - rekao je Rubio prije nego što je otputovao u Izrael gdje će ostati do utorka.
Očekuje se da će Rubio u nedjelju da posjeti jevrejsko mjesto za molitvu Zid plača u Jerusalimu s premijerom Benjaminom Netanjahuom, kao i da će tokom posjete razgovarati s njim.
Američki zvaničnici rekli su za napad u utorak na teritoriji bliskog američkog saveznika da je jednostrana eskalacija koja nije bila u američkim ili izraelskim interesima.&nbsp;
Rubio i američki predsjednik Donald Tramp sastali su se u petak s katarskim premijerom Mohamedom bin Abdulrahmanom Al-Tanijem.
Netanjahu je u četvrtak potpisao sporazum o nastavku plana proširenja naselja koji bi presjekao teritoriju Zapadne obale koju Palestinci žele za svoju državu, za šta su Ujedinjeni Arapski Emirati upozorili da bi potkopalo Abrahamov sporazum, postignut uz posredovanje SAD, kojim su normalizovani odnosi UAE sa Izraelom.
Humanitarne organizacije navode da bi izraelsko zauzimanje grada Gaza bilo katastrofalno za stanovništvo koje već trpi rasprostranjenu neuhranjenost.
Još dva Palestinca su umrla od neuhranjenosti i gladi u Pojasu Gaze u posljednja 24 sata, saopštilo je u nedjelju Ministarstvo zdravlja te teritorije pod kontrolom Hamasa, čime je broj umrlih od takvih uzroka porastao na najmanje 422 osobe, uključujući 145 djece.
Izrael, koji je blokirao unos hrane u Gazu 11 nedjelja ranije ove godine, dozvoljava veće isporuke pomoći u enklavu od kraja jula kako bi spriječio dalju nestašicu hrane, mada Ujedinjene nacije navode da je potrebno mnogo više.
Izrael navodi da želi da civili odu iz grada Gaza prije nego što pošalje više kopnenih snaga. Procjenjuje se da su desetine hiljada ljudi otišle, ali su stotine hiljada i dalje u tom području. Hamas je pozvao ljude da ne idu.
Izraelske vojne snage nedjeljama djeluju unutar najmanje četiri istočna predgrađa, pretvorivši većinu od najmanje tri njih u pustoš. Približavaju se centru i zapadnim djelovima teritorije, gdje se sklonila većina raseljenih.
Izrael je saopštio da je završio pet talasa vazdušnih napada na Gazu tokom prošle nedjelje, ciljajući više od 500 lokacija, uključujući izviđačke i snajperske položaje Hamasa, zgrade sa otvorima za tunele i skladišta oružja.
Lokalni zvaničnici izjavili su da je najmanje 40 ljudi ubijeno u izraelskoj vatri širom enklave, i najmanje 28 samo u gradu Gaza.
Hamas je saopštio da su izraelske snage uništile najmanje 1.600 stambenih zgrada i 13.000 šatora od 11. avgusta.
U skoro dvogodišnjoj izraelskoj kampanji protiv Hamasa poginulo je više od 64.000 ljudi u Gazi, navode vlasti te teritorije pod kontrolom Hamasa.
Rat je pokrenut napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i otmicom 251 taoca, prema izraelskim podacima.

Rubio u posjeti Izraelu, dok se intenzivira bombardovanje Gaze

Umjesto da se procesuiraju uzurpatori i okupatori našeg kulturnog i istorijskog, drzavnog i nacionalnog nasljeđa iz Crkve Srbije, procesuiraju se iskreni patriotski branioci naše države, nacije i kulture. Puna podrška Nenadu Nikaljeviću i njegovoj supruzi Suzani - poručio je predsjednik Crnogorske evropske partije, pravnik Novak Adžić.
Smatra da je ovo tragično što rade Crnogorcima i Crnogorkama, "pod zaštitom i blagoslovom ovog od Crne Gore otuđenog režima".&nbsp;
- Ovi iz vlasti forsiraju stalno četnike koji su kao polarni međedi zaštićeni, bez obzira na to što urade. A dobri i časni Neno Nikaljević i supruga mu Suzana (kažnjena nepravedno sa 1.000 eura od Suda za prekršaje u Baru) na udaru su dijela režimskog i popovskog &nbsp;pravosuđa. I Neno Nikaljevic je priveden zato što je iskreno, a očito u legitimnom afektu, nakon svog zla današnjih srbo-klero četnika u Crnoj Gori, koje nam svima nanose, te zbog nepravde, rekao, bez ikakvih prijetnji, u suštini, iako grubim rijecima, pravu istinu jednom nametnutom popu-monahu, izvanjcu, u Brčelima (popu koji veze s Crmnicom nema), i to progonjen je pravno što je okupatorima iz crkve Srbije (koji su osvojili crnogorske bogomolje i uzurpirali crnogorsko kulturno-istorijsko blago), rekao ko su i što je u osnovi njihove anticrnogorske politike i ideologije - rekao je Adžić..
Zaključio da je bruka i sramota i bijedno što se radi.&nbsp;

Adžić: Umjesto da okupatori pravno odgovaraju zbog okupacije naših crkava, progone se crnogorski rodoljubi

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su V. D. (39) iz Podgorice zbog sumnje da je sugrađaninu (33), nakon svađe oko parkinga, zadao udarac kojim mu je nanio tešku tjelesnu povredu u predjelu glave, saopšteno je iz Uprave policije.
Građani su, kako se navodi u saopštenju, dežurnoj službi prijavili da je u naselju Kakaricka gora došlo do svađe i tuče više osoba.
- Policija je postupila po prijavi, izašla na teren i preduzela mjere i radnje kako bi se utvrdile činjenice u prijavljenom događaju. Osobe koje su imale verbalnu raspravu zatečene su na terenu, a među njima bio je i povrijeđeni muškarac (33). On je odvezen u Klinički centar Crne Gore, dok su ostali dovedeni u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica - kazali su iz Uprave policije.
Povrijeđenom su ljekari specijalisti u Kliničkom centru Crne Gore konstatovali tešku tjelesnu povreda u predjelu glave, te je on zadržan radi opservacije.
- Policijskim mjerama i radnjama došlo se do sumnje da je V. D. zadao udarac oštećenom u predjelu lijeve strane lica. O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se izjasnio da se u njegovim postupcima stiču bitni elementi krivičnog djela teška tjelesna povreda i koji je naložio da se on uhapsi - rekli su iz Uprave policije.
V. D. će uz krivičnu prijavu biti priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo.
- Do verbalne rasprave, a potom i fizičkog napada osumnjičenog na oštećeno došlo je zbog toga što je oštećeni, koji je došao u posjetu prvim komšijama osumnjičenog, parkirao vozilo na mjesto u blizini kuće osumnjičenog, zbog čega se osumnjičeni prvo pobunio, a potom ušao u konflikt sa njim - navodi se u saopštenju.

Uhapšen Podgoričanin zbog sumnje da je teško povrijedio sugrađanina nakon rasprave oko parkinga

Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice je blago pala, drugu sedmicu zaredom, jer je sve sigurnije da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) naredne sedmice smanjiti kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle sedmice 0,1 odsto, na 97,61 bod.
Pritom je kurs eura ojačao 0,15 odsto, na 1,1735 USD, prenosi Hina.
Međutim, američka valuta je ojačala u odnosu na japansku, 0,15 odsto, pa je cijena dolara dosegnula 147,65 jena (JPY).
Dolar je pod pritiskom već sedmicama jer svi posljednji podaci pokazuju da američko tržište rada slabi, pa se očekuje da će na sjednici naredne sedmice američka centralna banka smanjiti kamatne stope 0,25 postotnih bodova.
Nakon što su nedavni podaci pokazali da je u avgustu broj zaposlenih porastao znatno manje nego što su analitičari očekivali, prošle sedmice je objavljeno da je broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima u prethodnoj sedmici porastao više nego što se očekivalo, na 263 hiljade, najviši nivo u gotovo četiri godine.
Zbog slabosti tržišta rada, ulagači su uvjereni da će čelnici Feda na sjednici naredne sedmice smanjiti kamatne stope 0,25 postotnih bodova.
Neki analitičari procjenjivali su da bi Fed mogao kamate srezati i oštrije, 0,5 postotnih bodova.
Međutim, te su špekulacije splasnule jer su novi podaci pokazali da su u avgustu potrošačke cijene porasle 0,4 odsto na mjesečnom nivou, više nego što se očekivalo.
Na godišnjem nivou inflacija je dostigla 2,9 odsto, najviši nivo od januara, pa se čini da su carine, koje je nedavno uveo predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp, podržale rast inflacije.
Temeljna stopa inflacije, iz koje su isključene cijene hrane i energije, dostigla je u avgustu 3,1 odsto.
A rast inflacije ne ostavlja centralnoj banci puno prostora za smanjenje kamatnih stopa, a obzirom na njen ciljani nivo inflacije od oko dva odsto.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Mještanin Donjih Brčela Nenad Nikaljević, pošto je noć proveo u policijskoj „betonjerci“ u Baru, pušten je danas da se brani sa slobode nakon jučerašnjeg incidenta koji je imao sa svještenstvom Crkve Srbije u Manastiru Donji Brčeli, ali je jutros pritvorena njegova supruga Suzana Nikaljević, koju su popovi prijavili da im je prijetila smrću u hodniku barskog Suda za prekršaje, đe je čekala epilog saslušanja svoga muža. Ona će u pritvoru, kako je za Portal ETV kazao, Nikaljević, ostati do 20 sati, kada bi trebalo da bude privedena sudiji. CILJ – ZABRANA PRILASKA Crkva Srbije koja duže od tri decenije uzurpira crnogorske svetinje, devastira naše sakralno nasljeđe i prilogađava ga svojoj misiji prisajedinjenja Crne Gore susjednoj Srbiji, brišući sve identitetske odrednice, mijenjajući arhitekturu crkava i manastira, dodatno osnažena nakon što su vlast u državi preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, a prethodni premijer Dritan Abazović potpisao takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom, ušla je u novu fazu dugoročno razrađene strategije – pokušaj izazivanja sukoba sa građankama i građanima koji se suprotstavljaju njihovoj misiji i skrnavljenju grobova naših predaka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250913160956_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250913160956_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="brčeli"> <figcaption>Donji manastir u Brčelima (Foto: Portal Analitika)PA</figcaption> </figure>  - Prvi cilj popova Crkve Srbije je da me isprovociraju da ne pozovem inspekciju da ustanovi kakve to radove sad obavljaju u zoni kulturnog dobra, drugi je da izdejstvuju da, kao jedan od rijetkih Crnogoraca koji dolazi u Manastir, dobijem zabranu prilaska, a treći cilj im je da od države Crne Gore, ovakvim odlukama, dobiju „vjetar u leđa“ da mogu da rade što god 'oće, a da niko ne dolazi da ih kontroliše. Da mogu nesmetano da devastiraju, „divlje“ grade... – uvjeren je Nikaljević. U policijskoj betonjerci u Baru završio je juče, poslije incidenta sa popovima u Donjem manastiru, u svome selu, koji je zaštićeno kulturno dobro, a pošto je zahtijevao da mu daju na uvid dozvole za „prekopavanje zemlje u manastirskom dvorištu“, đe su, kako je kazao za Portal ETV, sahranjeni njegovi preci. Iziritiran ponašanjem svještenstva grubo se verbalno obračunavao sa njima, vrijeđajući ih, a taj dio incidenta oni su snimili kamerama mobilnih telefona i onda ga prijavili policiji, a video-zapise proslijedili bliskim medijima. - Bio sam u Bjelogradu koji se nalazi 700-800 metara od Donjeg manastira i naišao je komšija i pitao me znam li kakve to radove izvode tamo. Pošao sam da provjerim i vidio đe kopaju kanal. Bilo je nekoliko radnika na mjestu za koje znam da je nedovoljno arheološki istraženo. Oni prekopavaju grobove naših predaka. Pitao sam kopače imaju li dozvolu za rad, na što su oni rekli da nemaju i negodovali su što im se obraćam. Ko sam ja i zašto ih pitam... A ja ih onda pitam, a to radim čitavih tri decenije: „Đe su kosti vaših predaka“ i kažem im: „Pošto se vi stidite da kažete đe su kosti vaših predaka, reći ću vam ja đe su kosti mojih predaka“ i pokažem im isperd svojih stopala. Rekao sam im: „Kosti mojih predaka, moga prađeda su ovđe i ja ovo smatram mojom teritorijom i mojim vlasništvom, ovo je kulturno dobro države Crne Gore i vi ne smijete da izvodite nikakve radove bez dozvole“. Došlo je do prepirke i bilo je teških riječi obostrano – priča Nikaljević. TEŠKE RIJEČI Dok se on raspravljao sa radnicima pojavili su se, kako kaže, popovi. - Baš tada najkrupniji od ovih radnika, po govoru jasno je da nije odavde, uhvatio me desnom rukom za grlo. Pokušao sam da ga odgurnem, ali sam se morao vratiti korak unazad i odbio sam mu lijevom rukom napad, na što su popovi i on ustvrdili da ja udaram njega, iako sam ja micao neprijateljsku ruku sa mojega grkljana. Nastale su tenzije, uključili su se i popovi. Njih pet-šest, a ja sam. I svako od njih je nastupao sa određenim zadatkom... – priča Nikaljević. Prisjeća se da je pokušao da im objasni, jer je mlađi pop negirao i crnogorsku državu, naciju i Crnogorsku autokefalnu crkvu, „da su kralj Petar Karađorđević i njegova žena Zorka, kćerka kralja Nikole, obavili bračni obred u Crnogorskoj autokefalnoj crkvi, da je Aleksandar Karađorđević, kao dijete kršten u toj crkvi“... - I riječ po riječ, nastaje prepirka. Sa jedne strane me napada neki tip mlađi, tridesetak godina, duge kose i barde, ovamo me napada pop Nikodim, onda ova dva-tri radnika. Kao stršljenovi, sa svih strana... Provocirali su me i vrijeđali i jesam im i ja uzvraćao. I rekao sam nekome da je kreten, da je Crkva Srbije okupatorska i pomenuo sam fašiste - jer smatram da ovi koji slave Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Ratka Mladića jesu fašisti. Rekao sam im ako vidim popa da prčne nešto oko moga groba i groba mojega oca, koji je ranjen na Sutjesci i na Neretvi, grobove dva strica Sava i Iva koji su se borili protiv nacista, fašista, četnika i ustaša da ću ih pobiti kao zečeve. Jesam to rekao i od toga ne bježim – kaže Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091317090_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091317090_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="bar"> <figcaption>NOĆ U BETONJERCI: Zgrada policije u Baruscreenshot</figcaption> </figure>  Policija je po njega došla juče oko 11.30 sati i na njihovo ponašanje nema prigovor, osim na prostoriju u kojoj je proveo noć – takozvanu „betonjerku“ koja je, kako kaže, u užasnom stanju i đe su uslovi za boravak nečovječni. Pretresli su mu i kuću u selu u potrazi za oružjem. - Moram priznati da su svi u policiji bili maskimalno korektni, predusretljivi i uzdržani – ističe on. Dok je davao iskaz u Sudu, sutkinja je njegovoj supruzi Suzani naložila da izađe iz prostorije, a kada je završio sa iskazom, nije je zatekoa u hodniku. Ispostavilo se da je i ona uhapšena?! - U hodniku je naišla na dva popa kojima je u prolazu dobacila: „Vidimo se“ i oni su je odmah prijavili policiji uz tvrdnju da im je prijetila da će ih pobiti. Srećom, u nepsorednoj blizini bio je i policajac koji me je doveo iz „betonjerke“ u Sud. On je inspektorima svjedočio da nije čuo da im je prijetila i da nije vidio da je pokušala da ih udari, za što su je, isto, optužili. Policajac je kazao da je vidio pokret njene ruke koji je protmačio kao odmahivanje. Ona će noćas do osam ostati u „ženskoj betonjerci“, preko puta moje, đe sam ja prenoćio. Za nadati se da će je sudija puštiti kući – kazao je Nikaljević. POLICIJSKI ZAPISNIK U policijskom zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka protiv Nikaljevića piše da je „u dvorištu Manastira Sveti Nikola u Virpazaru... grubo vrijeđao Lukić Miladina na način što mu je uputio rječi: 'je... ti majku okupatorsku, ti kopaš grob moga oca i odakle si došao, odakle su ti preci'“, čime je, prema ocjeni policije, počinio prekršaj iz člana 7. st. 2. Zakona o JRM. Policija je prekršajnu prijavu podnijela i protiv Lukića zato što je tokom incidenta „fizički napao Nikaljević Nenada na način što ga je uhvatio desnom rukom za vrat“, čime je počinio prekršaj iz člana 10. st. 2. Zakona o JRM. Međutim, terete i Nikaljevića zato što je Lukića odgurnuo tokom napada, stavljajući mu na teret da ga je fizički napao. Nikaljević je na teret stavljeno i da je „vrijeđao Kokotović Vitomira po osnovu vjerske pripadnosti, na način što mu je uputio riječi: „Vi ste okupatori, vi ste Crkva Srbije koja pravi srpski svet, izbjeglice jedna'“. Ovim činom je, kako piše u prijavi, počinio prekršaj iz člana: 19. Zakona o JRM, ali i prekršaj iz člana: 7. st. 2. Zakona o JRM, zato što je „grubo vrijeđao Kokotović Vitomira način što mu je uputio riječi: „Smradu jedan, zovi policiju, boli me k..., fašistički okupatori'“. Krivičnom prijavom okrivljen je i za kršenje člana: 10. st. 2. Zakona o JRM, tako što je „fizički napao Mičević Ognjena na način što ga udara desnom rukom u predjelu desne šake“, te prekršaj iz člana: 8 Zakona o JRM, jer je „izazvao osjećanje ugroženosti kod Kokotović Vitomira i Mićević Ognjena prijetnjom da će napasti na njihov život ili tijelo, na način sto im je uputio riječi: „Ako mi budete dirali očev grob sve ću vas pobiti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091317090_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091317090_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Donji Brčeli"> <figcaption>Donji Brčeli</figcaption> </figure>  U zapisniku sa saslušanja u policiji piše da je Nikaljević inspektoru saopštio da je njegov „sukob sa Crkvom Srbije star najmanje 35 godina kada je bilo osvještavanje Manastira Prečista Krajinska, koji se nalazi u Ostrosu“. - ...nakon toga slijedi brutalni prekid antiratnog skupa koji je bio organizovan u Hotelu „13. jul“ u Virpazaru u mjestu Odžaklije, koji su rasturili naoružani četnici predvođeni L. Z. koji je nosio kalašnjikov sa grupom od 100 naoružanih ljudi u maskirnim uniformama. Nakon toga kada je bio krvavi Petrovdan 12. jula 1991. godine popovi Crkve Srbije i srpska mafija su pred moje oči ranili dvojicu Cetinjana i svi zajedno ušli u Cetinjski manastir – ispričao je Nikaljević u policiji. Podsjetio je i na incident koji je imao sa pokojnim mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem Radovićem koji je organizovao skup u Manastiru Gornji Brčeli tada nazvao „bezglavim Crnogorcem“. - ...kao neko ko potiče iz antifašističke porodice, gdje mi je otac ranjen na Sutjesci i Neretvi 1943. godine, a stričevi Savo i Ivo poginuli 1942. i 1943. godine boreći se protiv nacista, fašista, četnika i ustaša. Moj đed Đuro i prađedovi Krsto i Stijepo su nakon okupacije 1918. godine bježeći ispred srpske kame prebjegli u Gaetu u Italiji, ja koji sam sa dijelom stanovnika sela Brčeli danima radio i znojio se na čišćenju šuta, odnošenja suvišnog materijala i obnove Crkve svetoga Toma ispred te crkve se nalaze grobovi mojih roditelja i mojih predaka i učestvovao u obnovi. ...a taj radnik danas što je radio, koji radi za 50 eura dnevnicu, ne shvata da tim nelegalnim poslom kopa moju dušu u koju je utemeljen moj duh i moje postojanje – rekao je Nikaljević u policiji. Priznao je da je reagovao „emotivno i vokabularno eksplodirao i monahu i ostalima sigumo uputio neke emotivne riječi sa oštrom osudom na brutalni uzurpatorski način otimanja crnogorske kulture i istorije“. Bio je decidiran da Kokotoviću i ostalima ne prijeti nikakva opasnost od njega. - ...liše moga tradicionalnog stava da crnogorske svetinje pripadaju isključivo državi Cmoj Gori i potomcima onih koji su je gradili i stvarali – zaključio je on. SELEKTIVNA PRAVDA Srpski mediji u Crnoj Gori i Srbiji juče su, nakon što su im dostavljeni video snimci incidenta u Manastiru Donji Brčeli orkestrirano stali u odbranu svještenstva, ne stavljajući priču u kontekst. Proizilazi da je on ničim izazvan upao u manastirski kompleks i verbalno i fizički nasrnuo na svještenstvo. - Očekujem da institucije konačno reaguju i da on dobije zabranu prilaska Manastiru – izjavio je Kokotović za te medije. U autorskom tekstu univerzitetski profesori Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman i pisac Đorđe Šćepović upozorili su juče da se u slučaju Nikaljevića radi o selektivnoj pravdi, te da se sve dešavalo „u danu kad je tužilaštvo obznanilo da u huškačkim pozivima Marka Kovačevića na pogrom i istrebljenje svega što ne prihvata njegov fašizam nema elemenata krivičnog djela“. - I kad se sve ovo ne bi dešavalo u državi koja nema kontrolu nad dijelom svoje teritorije pa dok se tužilaštvo i policija dopisuju je li važniji Ustav ili Temeljni ugovor spomenik se ratnom zločincu šepuri u porti Đurđevih stupova – ukazali su oni. Napisali su i da „za tu istu vlast pozivi Metodija Ostojića na obračun s narodima, na konačno rješenje - jer velikosrpski fašizam neće mirovati dok god bilo kakva forma Drugog postoji na ovome dunjaluku - e to nije nikakvo krivično djelo, nije poziv na nasilje i raspirivanje nacionalne mržnje, već valjda Temeljnim ugovorom zagarantovano pravo“. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i kao takav uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.

Nenad Nikaljević na slobodi, njegova supruga Suzana završila u pritvoru po prijavi popova Crkve Srbije

,,Saznala sam da je jedna osoba iz pravosudnog sistema, bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, povezana sa slučajem šverca cigareta.” &nbsp; Ova izjava Jelene Perović, bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije, tokom jučerašnjeg iznošenja odbrane na ročištu u podgoričkom Višem sudu - uzburkala je crnogorsku javnost. &nbsp; Identitet te osobe otkrio je zviždač sa kojim se Perović ciljano sastala u Ljubljani prije dvije godine. Zanimljivo, u optužnom aktu protiv bivše direktorice ASK-a se i službeni put u Sloveniju tretira kao – zloupotreba službenog položaja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220090_b9580cfccf9981c3a12c32fce5b4ab91aae835442c36fb4a9c6126929e38fdb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091220090_b9580cfccf9981c3a12c32fce5b4ab91aae835442c36fb4a9c6126929e38fdb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1263" loading="lazy" alt='NA UDARU ,,KOLEGA": Jelena Perović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije '> <figcaption>NA UDARU ,,KOLEGA": Jelena Perović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Na više upita Televizije E, juče i danas, Jelena Perović nije željela da otkriva ime i prezime osobe za koju ima informacije o povezanosti sa kriminalom krijumčarenja cigareta. No, prema navodima više izvora iz Uprave policije, ali i aktuelnog vrha Agencije za sprječavanje korupcije, ta – uslovno rečeno - sumnjiva osoba je aktuelni sudija, bivši tužilac, čiji identitet je poznat Televiziji E, ali ga neće, za sada, otkrivati. &nbsp;&nbsp; Prve sumnje na povezanost sa švercom cigareta nekadašnjeg tužioca, sadašnjeg sudije - pokrenute su nakon jedne policijske akcije 2017. godine kada je – tadašnji tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici - propustio da reaguje kada je zaplijenjen kamion švercovanih cigareta na putu Podgorica – Danilovgrad – Nikšić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220094_b9baaa6efa6dfc6ccb1f74ea724ea1ea1be832bd0c9b8625bfd32fb01378f138.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091220094_b9baaa6efa6dfc6ccb1f74ea724ea1ea1be832bd0c9b8625bfd32fb01378f138" data-rendition-name="original" width="750" height="500" loading="lazy" alt="DA LI JE ŠVERC CIGARETA KAŽNJIV: Cigarete iz skladišta u Luci Bar "> <figcaption>DA LI JE ŠVERC CIGARETA KAŽNJIV: Cigarete iz skladišta u Luci Bar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POLICIJSKA AKCIJA I TUŽILAČKO ,,MIROVANJE” &nbsp; Policijskim provjerama na magistralnom putu Podgorica - Danilovgrad zaustavljen je kamion za kojeg se sumnjalo da transportuje nelegalne cigarete. Nakon policijske akcije koja je obavljena maja 2017. godine obaviješten je tužilac iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koji je kasnije tog dana konstatovao da je policija zaplijenila cigarete bez porijekla i akciznih markica markice, količine više od 300 paketa. &nbsp; Iako je bilo riječ o klasičnom švercerskom poslu, tužilac je djelo kvalifikovao kao carinski prekršaj i naložio da se cigarete prebace u carinski magacin na Ćemovskom polju. &nbsp; Tako se ispostavilo se da je uspješna policijska akcija zapljene cigareta, kojom je komandovao načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marko Kalezić - bila uzaludna. Cigarete su, nakon što je plaćena kazna za carinski prekršaj, vraćene vlasnicima, odnosno švercerskoj ekipi koja je nastavila da se bavi unosnim poslom. &nbsp;&nbsp; MILJENIK STARE I NOVE VLASTI Postupanje podgoričkog tužioca nije tada bilo pod lupom vrha tužilaštva, a on je nastavio da povremeno radi u korist ljudi koji su se bavili krijumčarenjem cigareta. Nakon političkog potresa 2020. godine tužilac nije bio u nemilosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220098_ca0a0772cc0d8e55d9e233bdd9952ba145cd58581c2b94965bfd8fbeb16367a3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091220098_ca0a0772cc0d8e55d9e233bdd9952ba145cd58581c2b94965bfd8fbeb16367a3" data-rendition-name="original" width="1009" height="638" loading="lazy" alt="PRIJATELJI SE (NE) NAPADAJU: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović"> <figcaption>PRIJATELJI SE (NE) NAPADAJU: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Naprotiv: nova ekipa u Speciijalnom tužilaštvu, posebno novoizabrani šef Vladimir Novović, pružao mu je &nbsp;punu podršku i postali su bliski prijatelji. &nbsp; Jelena Perović je na jučerašnjem ročištu u Višem sudu u Podgorici istakla da joj je zviždač u Sloveniji dao puno informacija, ali ne samo o upletenosti tužioca u krijumčarenje cigareta, več i nekim drugim nezakonitim radnjama. &nbsp; Osim ilegalnog posla sa cigaretama, tadašnja direktorica Agencije za sprječavanje korupcije dobila je informacije i o ljudima iz struktura vlasti koji su povezani sa pranjem novca u državama Balkana. &nbsp; ,,RUTA ŠVERCA” &nbsp;- Dobila sam informaciju da je Specijalno državno tužilaštvo imalo saznanja o tim aktivnostima, ali je zaštitio tu osobu. Dobila sam i rutu puta, kao i sadržaj cigareta, a dobili smo i podatke da iz Skaj komunikacije – za koju smatram da sama za sebe ne može biti dokaz nego putokaz za ozbiljna krivična djela - da su neke strukture iz vlasti povezane sa pranjem novca u zemljama regiona – tako je govorila na ročištu u četvrtak Jelena Perovi. Kakva će biti reakcija? &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220094_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025091220094_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="NAJAVA: Portparol SDT-a Vukas Radonjić"> <figcaption>NAJAVA: Portparol SDT-a Vukas Radonjić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić je, izjavi za Televiziju E, istakao da je od Višeg suda u Podgorici zatražio zapisnik sa jučerašnjeg ročišta kako bi, citiramo, ,,razmotrilo odbranu optužene i eventualno odlučilo o formiranju posebnog predmeta”. &nbsp; Koliko će daleko Specijalno tužilaštvo htjeti da istražuje - veliko je pitanje. I nije riječ o nesposobnosti, već o mogućem nedostatku volje. &nbsp; PRIJATELJSKA PODRŠKA &nbsp; Jer do sada je upravo vrh SDT-a, odnosno glavni specijalni tužilac Novović, štitio ali i promovisao svog druga iz tužilaštva. &nbsp; &nbsp;Prvo je Novović svog prijatelja, zajedno sa još dvoje tužilaca, predložio februara 2023. godine Tužilačkom savjetu da postanu tužioci u Specijalnom državnom tužilaštvu. Promovisao je Novović svog prijatelja iz redova tužilaca iako je, godinu ranije, 2022. godine disciplinska tužiteljka Danka Ivanović-Đerić otvorila disciplinski postupak protiv tog tužioca. &nbsp; Nije to spriječilo njegovo napredovanje u karijeri. Zahvaljujući dobrim leđima u vrhu Specijalnog državnog tužilaštva, ali i u vrhu politike, specijalni tužilac – kojem, ponavljamo, Televizija E za sada neće otkrivati identitet - &nbsp;izabran je u paketu sa još četvoro pravnika, u zvanje sudije Višeg suda u Podgorici. &nbsp; Zato će biti zanimljivo gledati – da li će stvarno, kako najavljuje porparol SDT-a Radonjić, krenuti akcija Specijalnog tužilaštva ili će opet biti onoga što smo gledali tokom posljenje tri, četiri godine – specijalne, selektivnog postupanja Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ko je nekadašnji tužilac, sadašnji sudija - povezan sa švercom cigareta?

Navijači kluba Budućnosti prekinuli su današnji trening tog kluba, koji se održavao na Starom aerodromu, izražavajući tako nezadovoljstvo zbog postavljanja na funkciju novog sportskog direktora kluba Gavrila Gaja Petrovića, saznaje nezvanično portal TV E.
Prema nezvaničnim saznanjima, navijači su izrazili revolt i tražili da se ne igra i sjutrašnja utakmica.
Podsjetimo, Budućnost, koja brani trofej, trebalo bi sjutra u 19 sati da ugosti bjelopoljsko Jedinstvo.&nbsp;
Novi sportski direktor Budućnosti je Gavrilo Gajo Petrović.
41-godišnjem Cetinjaninu povjerena je funkcija koju je donedavno obavljao Dejan Boske Damjanović.

Varvari prekinuli trening: Nezadovoljstvo zbog postavljanja sportskog direktora

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Boris reagovao je povodom izjava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića prilikom susreta sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejom juče u Istanbulu, navodeći da je to još jedan otvoreni udar na interese pravoslavnih Crnogoraca i na istorijski identitet Crne Gore. 
Smatra da je Milatović, umjesto da govori u ime svih građana i zastupa državne interese, izabrao je da se ponovo stavi na stranu Srpske pravoslavne crkve, hvaleći neustavni Zakon o slobodi vjeroispovijesti iz 2021. godine i štetan takozvani Temeljni ugovor koji je tadašnja Vlada sklopila sa SPC. 
- Time je poslao jasnu poruku da ne priznaje ni istorijsko ni savremeno pravo pravoslavnih Crnogoraca i Crnogorske pravoslavne crkve - ističe Boris.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-upoznao-vartolomeja-da-je-crna-gora-donijela-zakona-o-slobodi-vjeroispovijesti-i-temeljne-ugovore-sa-vjerskim-zajednicama&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Reagovanje prenosimo u cjelosti:
"Izjava kabineta predśednika Jakova Milatovića povodom njegove pośete Carigradskoj patrijaršiji predstavlja još jedan otvoreni udar na interese pravoslavnih Crnogoraca i na istorijski identitet Crne Gore. Umjesto da govori u ime svih građana i da zastupa državne interese, Milatović je izabrao da se ponovo stavi na stranu Srpske pravoslavne crkve, hvaleći neustavni Zakon o slobodi vjeroispovijesti iz 2021. godine i štetan t.z.Temeljni ugovor koji je tadašnja Vlada sklopila sa SPC. Time je poslao jasnu poruku da ne priznaje ni istorijsko ni savremeno pravo pravoslavnih Crnogoraca i Crnogorske pravoslavne crkve.
Posebno zabrinjava činjenica da predśednik Crne Gore, i to baš u Carigradskoj patrijaršiji, nije pomenuo ni jednu riječ o diskriminaciji kojoj je CPC godinama izložena. Već pune dvije godine Ministarstvo pravde, protivno zakonima i Ustavu, donosi odluke na štetu CPC. Ta rješenja dva puta je oborio Upravni sud Crne Gore, potvrđujući jasno da je riječ o nezakonitom i pristrasnom postupanju. U oba slučaja sud je presudio u korist Crnogorske pravoslavne crkve i njenog zakonito izabranog poglavara, Mitropolita Borisa, potvrđujući njegov legitimitet na mjestu poglavara CPC. I pored tih presuda, Ministarstvo pravde i dalje odbija da postupi po obavezujućim sudskim odlukama, što predstavlja skandal neviđenih razmjera i otvoreno kršenje pravnog poretka.
Ovakvo ponašanje ima i ozbiljnu krivičnopravnu dimenziju. Svako svjesno odbijanje da se sprovede odluka suda i donošenje novih nezakonitih rješenja sa ciljem pogodovanja SPC predstavlja klasičan primjer zloupotrebe službenog položaja. Ministar Bojan Božović i njegovi saradnici moraju znati da time ne samo da diskriminišu CPC i njene vjernike, već i urušavaju temelje pravne države u Crnoj Gori, što ih direktno izlaže krivičnoj odgovornosti.
Pored pravnog, ovdje je ključno i kanonsko pitanje: Po pravoslavnim pravilima, svaki narod ima pravo na svoju autokefalnu crkvu, a granice crkve prirodno se poklapaju sa granicama države. Tako danas postoje , Grčka, Bugarska, Rumunska, Gruzijska, Ukrajinska, Makedonska, Poljska, Albanska, Srpska i Ruska pravoslavna crkva. Ako svi ti narodi uživaju to pravo, po čemu se ono jedino osporava Crnogorcima?
Podśećamo da Crnogorska pravoslavna crkva nije nikakva improvizacija, već autentična naslednica Crnogorske - Cetinjske mitropolije, koja je stoljećima bila nezavisna i autokefalna. Njena autokefalnost nije ukinuta nikakvim crkvenim saborom niti kanonskim postupkom, već političkim dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića 1920. godine, kao dio okupacije i nasilne integracije Crne Gore u Kraljevinu SHS. Dakle, riječ je o klasičnom činu političke represije, a ne o crkvenom aktu.
U tom kontekstu, Milatovićeva izjava ne samo da je politički neodgovorna, već i uvredljiva za sve građane koji vjeruju u Crnu Goru kao sekularnu i pravnu državu. On se ponaša kao portparol SPC , a ne kao predśednik države.
Hvaleći rad Amfilohija Radovića da li je u to ubrojao prolivanje krvi na Petrovdan 1991.godine pred Cetinjskim manastirom, dovoćenje Arkana i njegove paravojske u manastir, zakivanje Crnogoraca na Vezirov most, negiranje genocida u Srebrenici, dovođenje raznih saradnika obavještajnih službi iz regiona, pośete Palama, skrivanja Radovana Karadzića u manastirima... sa ovim i mnogo čime nas je "zadužio" "pukovnik" -Amfilohije - Risto Radović.
 Milatović umjesto da iskoristi pośetu Carigradskoj patrijaršiji da ukaže na višegodišnju nepravdu prema CPC i da traži podršku za njenu ravnopravnost, on se stavlja u službu tuđih interesa, veličajući veleizdajnički akt Dritana Abazovića, odnosno potpisani tememeljni ugovor sa Crkvom Srbije.
Zbog svega navedenog, jasno je da predśednik Milatović nastavlja da vodi politiku potčinjavanja Crne Gore, dok njegovi saradnici u izvršnoj vlasti, predvođeni ministrom pravde, uporno gaze zakone i presude suda. Ali jedno moraju znati: svaki pokušaj ponižavanja i brisanja crnogorskog identiteta naići će na snažan i odlučan otpor pravoslavnih Crnogoraca i svih slobodnih građana Crne Gore.
Crna Gora nikada neće biti tuđa prćija, niti će crnogorski narod odustati od prava na svoju Crnogorsku Crkvu, svoj Crnogorski jezik i svoje dostojanstvo."

Tag: nikola-mirkovic