Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da primjena Zakona o medijima, u dijelu koji se odnosi transparentno finansiranje medija iz javnih izvora, još nije u cjelosti zaživjela, a Ministarstvo kulture i medija nema kapacitet ili autoritet da ove odredbe dosljedno sprovede. To se, kako kažu u CGO-u, oslikava i kroz veliki broj organa javnog sektora, ali i osnivača medija, koji ne ispunjavaju zakonske obaveze izvještavanja, što podriva javnu kontrolu trošenja novca građana i integritet medijskog tržišta. - Raskorak između iznosa koje prijavljuju mediji i javni sektor opominje na potrebu unapređenja ovog sistema kako bi imali usklađene, precizne i sveobuhvatne podatke - kazao je Nikola Mirković, saradnik na programima u CGO-u. Analiza godišnjih izvještaja Ministarstva kulture i medija za period 2021–2024. godine pokazuje da je poštovanje zakonskih obaveza koje se odnose na transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda neujednačeno i kod organa javnog sektora i kod osnivača medija. U CGO-u kažu da ostaje otvoreno pitanje: zašto Ministarstvo ne preduzima odlučnije mjere da osigura punu primjenu zakona? - CGO je godinama prikupljao ove podatke čime je obezbijeđen dragocjen zagovarački materijal da se zakonski uredi praćenje tokova javnog novca prema medijima, što je i urađeno kroz Zakon o medijima, usvojen u avgustu 2020. godine. U ovom dijelu zakonskog okvira, Crna Gora može biti model mnogim zemljama u regionu, ali to, na žalost, ne prati primjena zakona - ističe Obradović. Za 2021. godinu, odnosno prvu godinu primjene ovih zakonskih odredbi, organi javnog sektora uglavnom su ignorisali obavezu o dostavljanju podataka o sredstvima uplaćenim medijima. - Od 663 subjekta koji su izlistani među organe javnog sektora svega 60 ili devet odsto dostavilo je izvještaje o tome u koje su medije usmjeravali javni novac. Osnivači medija dostavili su podatke za 75 medija, odnosno 37 odsto tada aktivnih medija, po evidenciji Ministarstva. Ova disproporcija odrazila se i na prijavljene iznose - mediji su prijavili 3.987.504,92 eura, a organi javnog sektora 3.475.473,41 eura - saopštio je Obradović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Obradović"><figcaption>Nikola Obradović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption></figure>  Poređenja radi, za istu godinu je posljednji put izvještaj radio i CGO, i po Zakonu o slobodnom pristupu informacija prikupio podatke od 613 od 621 organa javnog sektora kojima je zahtjev upućen, što čini 98,71 odsto. - Znači, više je organa dostavilo za 2021. godinu podatke CGO-u nego nadležnom Ministarstvu. U izvještaju CGO-a evidentirano je da je 192 organa imalo transfere prema medijima u 2021. godini u iznosu od 3.426.183,33 eura - kazao je Obradović. Za 2022. godinu se, navodi on, bilježi određeni pomak. Podatke Ministarstvu kulture i medija dostavilo je 62 odsto (124 od 201) osnivača medija i 27,85 odsto organa javnog sektora (188 od 675 subjekata). - Ovo je, očekivano, vodilo i razlici u prijavljenim iznosima - javni sektor je prijavio 7.599.233,72 eura, a osnivači medija 3.616.943,92 eura - rekao je Obradović. Najveći obuhvat izvještavanja javnog sektora zabilježen je 2023. godine, kada je tu obavezu ispunilo 64 odsto organa (430 od 675). Istovremeno, kaže Obradović, kod osnivača medija dolazi do pada na 56 odsto(111 od 198). - Iznosi su ponovo neusklađeni - 7.942.101,92 eura prema podacima javnog sektora, naspram 6.149.109,33 eura prema podacima osnivača medija - istakao je on. Prema njegovim riječima, u 2024. godini dolazi do novog pada discipline - 62 odsto organa javnog sektora i 53 odsto osnivača medija dostavlja podatke. Raskorak u iznosima ostaje izražen: 8.387.570,57 eura (javni sektor) prema 6.915.667,19 eura (osnivači medija). CGO naglašava da ovakvo stanje zahtijeva aktivniji nadzor i efikasniji sistem sankcionisanja, ali se čini da taj segment primjene Zakona o medijima nije prioritet resornog Ministarstva. Dodatno, CGO cijeni da je potrebna veća digitalizaciji procesa, radi lakše pretrage i javne dostupnosti podataka, što bi učinilo sve ove tokove novca transparentnijim. CGO podsjeća da su Zakonom predviđene sankcije za odgovorno lice u organu državne uprave ili organu lokalne samouprave novčana kazna od 300 do 2.000 eura ukoliko, između ostalog, ne objavi evidenciju do 31. marta tekuće godine za prošlu godinu ili je ne dostavi Ministarstvu u propisanim rokovima. Istovremeno, pravno lice koje je osnivač medija može biti kažnjeno novčanom kaznom od 1.000 do 8.000 eura ukoliko ne prijavi dobijena sredstva u roku od 30 dana ili ne dostavi evidenciju Ministarstvu najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Međutim, Obradović kaže da nije poznato da li je i ko do sada sankcionisan. Ministarstvo bi, ističe on, uz godišnje izvještaje, moralo objavljivati i podatke o sprovođenju kaznenih odredbi, jer samo dosljedna primjena zakona može učiniti transparentnost pravilom, a ne izuzetkom, a što je i intencija ovih odredbi. - Kada je standardizacija čitavog procesa u pitanju, osim „liste nedostavljača“, koristan bi bio i određeni sistem automatskih podsjetnika, a poželjno bi bilo istražiti i na koji način se sistem kontrole i sankcija može ojačati, kako bi podstakao što veći broj subjekata na poštovanje propisa. Takođe, neophodno je redovnije ažuriranje registra aktivnih medija, kako bi procenti izvještavanja bili realni. Proaktivniji i odgovorniji pristup i osnivača medija i organa javnog sektora, ali i bolja kontrolna uloga Ministarstva kulture i medija preduslov su za transparentije finansiranje medija, odgovorno trošenje javnih resursa i medijsko tržište od integriteta - poručio je Obradović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Javne pare za medije bez pune kontrole, Ministarstvo zakazalo

Dan novinara Crne Gore treba da bude podsjetnik da borba za slobodne i profesionalne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost. Slobodni, bezbjedni i ekonomski zaštićeni novinari i novinarke nijesu interes jedne profesije, već temelj demokratskog društva i pravo svih građana i građanki, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
CGO je, uoči Dana novinara Crne Gore, koji se obilježava 23. januara, uputio čestitke svim novinarkama i novinarima, kao i medijskim radnicama i radnicima koji, često u izuzetno teškim okolnostima, istrajavaju u profesionalnom informisanju javnosti i radu u interesu građana i građanki.
Istovremeno, u CGO-u ukazuju na složen kontekst u kojem se novinarski posao danas obavlja u Crnoj Gori, a koji je značajno opterećen niskim primanjima, preopterećenošću poslom i ograničenjima u osnovnim profesionalnim uslovima. 
To utiče, kako ocjenjuju u toj organizaciji, utuče i na kvalitet informacija koje dopiru do javnosti, jer, napominju, novinarstvo bez profesionalne i ekonomske sigurnosti teško može biti u potpunosti slobodno i odgovorno.
- Uprkos tome, veliki dio novinara i novinarki nastavlja da obavlja posao od ključnog značaja za javni interes, predstavljajući jedan od najvažnijih mehanizama kontrole moći, razotkrivanja zloupotreba i zaštite demokratskih vrijednosti - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u.
Nalazi istraživanja javnog mnjenja ukazuju na visoka očekivanja građanstva od novinarske profesije. Istraživanje CGO-a, sprovedeno krajem 2025. godine u okviru projekta „Mediji za demokratiju: Jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije, pokazuje da 73,5 odsto ispitanih smatra da novinari i novinarke treba da imaju licencu za rad, a 63,6 odsto naglašava da to treba da budu časne osobe. Dok, 23,7 odsto građana i građanki smatra da novinari imaju punu autonomiju u radu, čak 37,2 odsto vjeruje da su podložni korupciji.
CGO podsjeća da se tokom 2025. godine svjedočilo otvorenim pritiscima, javnim prozivkama i targetiranju novinara i pojedinih medijskih kuća od strane predstavnika vlasti.
- Zabrinjavajuće je što su takve poruke, u više navrata, dolazile od funkcionera političke partije koja čini parlamentarnu većinu, učestvuje u radu Vlade i ima značajan uticaj na sektor bezbjednosti. Upravo pritisci sa pozicija institucionalne moći ugrožavaju slobodu medija i doprinose atmosferi straha i nepovjerenja - istakao je Obradović.
On podsjeća da je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista Dan, Duška Jovanovića, najteži simbol nekažnjivosti napada na novinare. 
- Dvije decenije nakon tog zločina, izostanak pune istine i odgovornosti i dalje opterećuje crnogorsko društvo. Bez rasvjetljavanja ovog slučaja, teško je govoriti o stvarnom napretku u oblasti slobode medija i bezbjednosti novinara - naglašava Obradović.
Slučaj ranjavanja novinarke Olivere Lakić iz 2018. godine, navodi on, ostaje jedan od najozbiljnijih pokazatelja nedovoljne zaštite novinara u Crnoj Gori. Dugogodišnje odugovlačenje sudskog postupka i izostanak pravosnažne presude, smatra Obradović, samo produbljuju nepovjerenje u institucije.
CGO podsjeća da sloboda medija ne može postojati bez nedvosmislene institucionalne poruke da su napadi na novinare neprihvatljivi i da će biti sankcionisani. 
- Jednako važno je stvaranje uslova u kojima novinari mogu raditi dostojanstveno, bez straha za bezbjednost i egzistenciju. Zato Dan novinara Crne Gore treba da bude podsjetnik da borba za slobodne i profesionalne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost. Slobodni, bezbjedni i ekonomski zaštićeni novinari i novinarke nijesu interes jedne profesije, već temelj demokratskog društva i pravo svih građana i građanki - poručio je Obradović.
On je kazao da će CGO nastaviti da prati stanje medijskih sloboda, ukazuje na probleme i zagovara politike koje doprinose sigurnijem i boljem ambijentu za rad medija u Crnoj Gori, kao i profesionalnom novinarstvu koje je neophodno za pravovremeno i pouzdano informisanje javnosti.

1250x600

1084x550

CGO: Dan novinara podsjetnik da borba za slobodne medije nije završena, ali i poziv institucijama da preuzmu odgovornost

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava zabrinutost zbog načina na koji je sproveden postupak bodovanja i dodjele stanova zaposlenima u Radio-televiziji Crne Gore (RTCG). Riječ je, kako kažu u toj organizaciji, o ozbiljnom urušavanju principa javnog interesa i meritokratije, uz elemente organizovane zloupotrebe službenog položaja i sistemske korupcije, sprovedene pod okriljem nelegitimnog i sudski osporenog rukovodstva ove javne medijske ustanove.
CGO je, najprije kroz relevantne medijske navode, a potom i kroz uvid i analizu konačne rang liste, utvrdio da je čitav postupak sproveden netransparentno, nestručno i selektivno, uz niz ozbiljnih indicija o namještenom bodovanju, mogućem saizvršilaštvu u zloupotrebama, kao i otvorenom ignorisanju javnog interesa.
- Osobito brine podatak da je od 90 lica koja su, prema rang-listi, stekla pravo na kupovinu stanova pod povoljnim uslovima, čak devet lica, tj. 10 odsto, imalo manje od 10 godina radnog staža, što ukazuje da kriterijumi iskustva, dugogodišnjeg rada i doprinosa javnom servisu nijesu imali stvarnu težinu u procesu odlučivanja - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u.
Dodatno je indikativan, kako je rekao, i podatak da je stan, prema dostupnim informacijama, dodijeljen i osobi koja je svoj program stručnog osposobljavanja započela u vrijeme mandata nezakonito izabranog direktora RTCG, dakle bez iole značajnijeg radnog iskustva.
- To dobro oslikava dubinu degradacije principa jednakosti, profesionalizma i socijalne osjetljivosti u ovom postupku. Kada se ovi podaci uporede sa desetinama zapošljenih koji imaju decenije radnog staža i još uvijek neriješeno stambeno pitanje, s pravom se može sumnjati da su stanovi dijeljeni po osnovu političke podobnosti, funkcije i ličnih veza, a ne prema objektivnim kriterijumima - istakao je Obradović.
Ovakva dodjela stanova je, navodi on, samo dio problematične prakse u kojoj institucionalna pravila ustupaju mjesto interesnim dogovorima.&nbsp;
- To potvrđuje Pravilnik o rješavanju stambenih potreba u RTCG, po kojem se najviše boduju upravljačke i uredničke funkcije, dok se radni staž i dugogodišnji doprinos ustanovi marginalizuju. Funkcija ne smije biti presudan kriterijum koji omogućava da lica sa nekoliko godina radnog staža ostvare prednost u odnosu na kolege sa višedecenijskim iskustvom. Ilustrativna je situacija da je jedna osoba dobila 21 bod na osnovu radnog staža od 42 godina, dok je istovremeno po funkciji jedno lice dobilo 32,4 boda. Pri tom, osoba sa 42 godina radnog staža nije dobila stan, dok je lice na funkciji sa 5 godina radnog staža dobilo stan. &nbsp;Sve ovo učvršćuje utisak da se u RTCG uspostavlja sistem nagrađivanja poslušnosti, a ne sistem zasnovan na zakonu, socijalnim kriterijumima i javnom interesu - naglasio je Obradović.
Podsjeća i na slučaj tzv. „Vukovarki“ iz 1999. godine, kada su stanovi dodjeljivani, kako navodi Obradović, pod okriljem tada legalnog rukovodstva RTCG, ali su pravne posljedice tog postupka trajale više od dvije decenije i bile predmet brojnih sudskih sporova i finansijskih nadoknada.&nbsp;
- Današnja situacija je znatno teža jer se radi o rukovodstvu čiji su legalitet i legitimitet ozbiljno dovedeni u pitanje, a koje raspolaže višemilionskom imovinom bez adekvatnog nadzora i jasnog pravnog osnova. Po nekim procjenama, vrijednost zgrade u kojoj su raspodijeljeni stanovi u izgradnji bila je 3,5 miliona eura, dok su tržišne procjene oko sedam miliona eura - naglasio je Obradović.
On napominje da je RTCG javni servis građana i građanki Crne Gore, a ne poligon za nagrađivanje poslušnih i sprovođenje ličnih ili partijskih interesa i veoma je važno imati društveni i institucionalni otpor normalizaciji ovakve prakse.&nbsp;
- CGO cijeni da je ovo pitanje za koje Specijalno državno tužilaštvo (SDT) treba da se profesionalno zainteresuje, kao i da Vlada Crne Gore i resorno Ministarstvo kulture i medija prekinu ćutanje i konačno reaguju na kontinuirane afere u RTCG. Veoma je važno da bude utvrđena individualna odgovornost svih lica uključenih u ovaj postupak. Na sistemskoj ravni, neophodno je da se hitno revidira Pravilnik o stambenoj politici RTCG, uz smanjenje bodovanja funkcija i značajno povećanje bodovanja radnog staža i socijalnih kriterijuma - zaključio je Obradović.

CGO: Stambena politika kao mehanizam nagrađivanja lojalnosti u RTCG-u

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da Vlada Crne Gore i tokom 2025. godine nastavlja praksu donošenja velikog broja odluka putem elektronskih i telefonskih sjednica, čime se, napominju u toj organizaciji, ozbiljno narušavaju transparentnost rada izvršne vlasti, kvalitet odlučivanja i demokratski standardi. U CGO-u podsjećaju da se na sjednicama Vlade odlučuje o pitanjima koja direktno utiču na funkcionisanje institucija, pravni poredak i svakodnevni život građana i građanki.&nbsp; - Umjesto otvorene i dokumentovane rasprave, odluke se često donose u netransparentnoj proceduri, bez javno dostupnih zapisnika, kao i audio ili video zapisa, čime se javnosti uskraćuje pravo na informisanost, a najvišim funkcionerima omogućava izbjegavanje pune odgovornosti - ocijenio je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u. Prema podacima CGO-a, Vlada Milojka Spajića je od konstituisanja 31. oktobra 2023. do 26. decembra 2025. godine održala ukupno 266 sjednica, od kojih je čak 162, odnosno 60,9 odsto, održano elektronskim ili telefonskim putem.&nbsp; - Izuzimajući konstitutivnu sjednicu, održano je 100 redovnih i svega tri tematske sjednice, što dodatno ukazuje na izostanak sistemskog i strateškog pristupa u radu Vlade - naveo je Obradović. On je saopštio da je tokom 2025. Vlada održala 127 sjednica, od čega su svega 42 održane u redovnom formatu, a 83 telefonskim putem, uz dvije tematske sjednice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Obradović"> <figcaption>Nikola Obradović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  - Činjenica da se dvostruko više odluka donosi van redovne institucionalne procedure ozbiljno dovodi u pitanje poštovanje osnovnih principa demokratskog odlučivanja i javnog nadzora nad radom izvršne vlasti. To podriva legitimitet Vlade, jer ključne odluke nastaju u procesu koji ne obezbjeđuje adekvatnu odgovornost i transparentnost. Elektronski format ne može zamijeniti otvorenu i argumentovanu raspravu, posebno kada se odlučuje o pitanjima koja imaju dugoročne posljedice - naglasio je Obradović. On ističe da zabrinjava i izostanak tematskih sjednica, koje bi morale biti mehanizam za razmatranje složenih i strateških pitanja, naročito u oblastima od posebnog značaja za evropske integracije, vladavinu prava i ekonomski razvoj. CGO podsjeća da su elektronske i telefonske sjednice prihvatljive isključivo u izuzetnim i jasno opravdanim situacijama, kada je neophodno hitno reagovati radi zaštite ključnih interesa države ili građanstva.&nbsp; - Njihova dominantna primjena ukazuje na nedostatak političke volje za poštovanje principa odgovornog upravljanja - kazao je Obradović. Stoga CGO poziva Vladu Crne Gore da prekine praksu rutinskog održavanja telefonskih sjednica i da se vrati redovnim i tematskim sjednicama, uz javno dostupne zapisnike i prenose uživo, kako bi se obezbijedilo poštovanje demokratskih principa, pravo javnosti da zna i puna odgovornost nosilaca vlasti.

Ozbiljno narušavanje transparentnosti: Vlada dvostruko više odluka donosi na telefonskim sjednicama

Građani i građanke Crne Gore medijski prostor dominantno doživljavaju kao snažno uslovljen političkim i ekonomskim interesima, uz izraženu percepciju senzacionalizma i pritisaka na istraživačko novinarstvo. Ipak, većina i dalje očekuje da mediji igraju ključnu demokratsku i društvenu ulogu. Ovo je <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/12/Mediji-za-demokratiju-2025-ppt.pdf" target="_blank">dio nalazi iz istraživanj</a>a Centra za građansko obrazovanje (CGO), u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Najveći dio ispitanih (74,1 odsto) smatra da politička orijentacija vlasnika značajno utiče na uređivačku politiku medija, dok oko 70 odsto prepoznaje tendenciju senzacionalizma i dramatizacije u izvještavanju. Takođe, 64,4 odsto ispitanih ističe da mediji često presuđuju prije suda, kršeći pretpostavku nevinosti i etičke standard.
- Brine podatak da gotovo 70 odsto ispitanih smatra da vlast i državni organi ometaju istraživačko novinarstvo, naročito u društvu u kojem su mediji izloženi različitim vrstama pritisaka. Ovo uvjerenje da institucionalni okvir ne pruža adekvatnu zaštitu i podršku istraživačkim novinarima dodatno ističe ograničenja u oblasti slobode medija - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u.
Uprkos ovim kritikama, Obradović navodi da 62,9 odsto i dalje vjeruje da mediji u određenoj mjeri štite demokratiju, dok približno 40 odsto ispitanika izražava sumnju ili nema stav, što ukazuje na podijeljen odnos prema demokratskom legitimitetu medija.
- Sličan obrazac prisutan je kod pridržavanja etičkog kodeksa i funkcije medija kao kontrolora političke i ekonomske moći, gdje građani prepoznaju pojedinačne primjere kritičkog izvještavanja, ali ne i kontinuiranu sistemsku i snažnu ulogu medija - istakao je on.
Prema njegovim riječima, dugoročno povjerenje u medije ostaje nisko - 30,2 odsto ispitanih navodi da im vjeruje koliko i prije pet godina, dok 27,1 odsto ističe da im nikada nije vjerovalo.&nbsp;
- Ovi podaci potvrđuju duboko ukorijenjen skepticizam, dok manji broj ispitanih ukazuje na postojanje ograničenih pozitivnih pomaka u povjerenju - ocijenio je Obradović.
On naglašava da nalazi opominju na strukturalnu krizu povjerenja u medije, obilježenu kritikom političkih i ekonomskih uticaja, ali i sa sviješću o nezamjenjivoj demokratskoj i društvenoj funkciji medija u Crnoj Gori.
CGO naglašava važnost stvaranja podsticajnog okruženja u kojem mediji mogu djelovati nezavisno, bez pritisaka, uz kontinuirane profesionalne obuke i podršku, kako bi mogli ispuniti svoju ulogu u demokratskom društvu.

CGO: Većina građana stava da vlast i državni organi ometaju istraživačko novinarstvo

Članovi Savjeta RTCG su nezakonito birali Borisa Raonića za direktora RTCG-a 2023.godine, za šta su osuđeni, ali i 2024. godine su ponovo prekršili Zakon i omogućili mu da prima enormno visoku zaradu nezakonito, ako postoji i minimum etike kod tih ljudi taj bi novac trebalo da vrate građanima - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Nikola Obradović predstavnik Centra za građansko obrazovanje.&nbsp;
Presuda članovima Savjeta RTCG, kaže Obradović, zbog zloupotrebe položaja u slučaju nezakonitog izbora Borisa Raonića za direktora RTCG je bila logična i, kako kaže, jedino ispravna.&nbsp;
- Ja ne bih ulazio u etičku dimenziju osoba koje su u ovom postupku osuđene, ali ono što se očekivalo u prvom trenutku, ono što je osnovno kada je riječ o takvoj vrsti situacije, da osobe koje su osuđene podnesu ostavku na poziciju članova u Savjetu. Oni još uvijek nijesu iscrpili svoje pravne ljekove i to će ići vjerovatno na Viši sud, ali po onome što smo mogli da vidimo, mi smo pratili to suđenje uživo, po mom mišljenju će ta presuda prije ili kasnije postati pravosnažna, a to bi trebalo da povlači neke i odgovornosti. Tu dolazimo do ćorsokaka ukoliko vidimo da pravosnažne presude u Crnoj Gori važe za sve osim za Radio Televiziju Crne Gore - rekao je Obradović.&nbsp;
Podsjeća da su članovi Savjeta RTCG svjesno birali čovjeka koji ne ispunjava osnovne kriterijume iz konkursa, za izbor Raonića iz 2023.godine.&nbsp;
- Zanimljivo je da je u međuvremenu novi prekršaj napravljen u ljeto 2024.godine kada su ga birali svega pet minuta nakon što je podnio ostavku, sjećate se toga, za vršioca dužnosti generalnog direktora RTCG-ai onda negdje u septembru po novom zakonu. Ljetnji period je obilježen izglasavanjem IBAR zakona i onda kasnije je u septembru ponovo biran. Na posljednjem imenovanju su isti članovi Savjeta, ljudi koji su proglašeni krivim - Zorić, Lazović, Drljević i Murić, koja je trenutno bivša članica Savjeta, što ne umanjuje odgovornost i oni su mu tada kada su ga birali u puni mandat po Novom zakonu o nacionalnom javnom emiteru u Javnom servisu Crne Gore uvažili njegovo radno iskustvo koje je potrebno za tu poziciju, a koje je takođe nelegalno stečeno u nezakonitom mandatu - zaključio je Obradović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBAXU8mHX4Ww%3Fsi%3DafhxCxWUUPYQrmYv&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Pravosnažne presude u Crnoj Gori važe za sve osim za Radio Televiziju Crne Gore

Centar za građansko obrazovanje određeni vremenski period prati štetnu praksu Vlade i nekoliko puta smo pokušali da kandidujemo ovo pitanje, kako bi se o njemu argumentovano raspravljalo – kaže za Antenu M saradnik na programima u CGO Nikola Obradović.
On je komentarisao istraživanje CGO koje je objavljeno prije dva dana, a čiji podaci pokazuju da je 44. Vlada od početka svog mandata održala čak 60% telefonskih sjednica.
– Međutim, ono što možemo vidjeti je da se nakon nekoliko analiza koje smo sproveli taj veoma visok procenat sjednica koje se održavaju elektronskim putem, a za komunikaciju se nažalost koriste mobilne aplikacije povećava – ističe Obradović.
Ukazuje da je prošlog puta taj procenat bio ispod 60%.
– Sad smo već došli do toga da je Vlada od početka svog mandata održala 230 sjednica. Ukupno, od čega je 87 bilo redovnih, 139 telefonskih, jednu konstitutivnu na početku mandata i tri tematske – napominje sagovornik Antene M.
Sada je, kako ukazuje, ta cifra dosegla 139 elektronskih sjednica, što dovodi do procenta od 60% ukupnog broja, što nam, kako navodi, samo po sebi potvrđuje da je i nivo odluka koje ova Vlada donosi od početka svog mandata dominantno donošen upravo posredstvom elektronskih sjednica, a ne redovnih.
– One su same po sebi svojstvene vanrednim okolnostima i to je ono što nam je poznato svima, bavili se ovim poslom ili ne. Ukoliko je država u vanrednom stanju ili se nešto mora zaista odraditi hitno, a tiče se prije svega zaštite vitalnih interesa države veoma je poželjno da se taj proces obavi putem elektronskih sjednica – ističe Obradović.
Ali, naglašava Obradović, ako imamo 60% sjednica od početka mandata jedne vlade, to znači da se i preko 50% njenih odluka donose putem telefonskih sjednica.
– To dakle, govori da Vlada prije svega svoj posao zaista ne doživljava ozbiljno. Te sjednice su veoma štetne i njihova priroda, jer se na njima odlučuje i o pitanjima koja zadiru u institucionalni poredak i funkcionisanje države – podvlači Obradović.
Podsjeća da su iz CGO i ranije eksplicitno navodili koje odluke Vlada donosi na telefonskim sjednicama.
– Ako dozvoljavate, ja bih samo kratko podsjetio radi javnosti da oni na taj način vode i kadrovsku politiku, bave se ekonomijom, odnosno finansijskom politikom, donose zakone, predlažu izmjene i dopune zakona. A kada imate telefonsku sjednicu, znate sami da je ona manjkava najprije u tom dijelu što ne postoji niti zapis sa te sjednice, odnosno tonski zapis, niti imate neki prateći dokument koji ostaje i onda je to veoma problematično. A da ne govorimo o tome što ne znamo kakvi su stavovi članova Vlade, određenih ministara, samim tim i predstavnika određenih političkih partija – naglašava saradnik na programima CGO.
Ovaj proces, ukazuje Obradović, otvara prostor i za jednu opravdanu sumnju – da li premijer na ovaj način želi da izbjegne određenu konfrontaciju sa političkim predstavnicima partija sa kojima je u koaliciji.
– Znamo svi da je i ranije tokom svog mandata imao određena razilaženja sa predstavnicima DF-a, o čemu smo mi takođe govorili i imali priliku da to vidimo posredstvom medija. A da ne govorimo o tome da je sam način na koji Vlada trenutno funkcioniše i vodi ovu zemlju, krajnje neozbiljan i netransparentan jer mi ne možemo znati ko se od ministara zalaže za određena rješenja itd – izričit je Obradović.
Sve u svemu, kako ističe, predstavnike CGO aktuelna situacija zaista ne iznenađuje.
– I to je jedna iskrena ocjena. Ako znamo da je ova Vlada Milojka Spajića, ako se sjećate, prvu odluku koju je donijela nakon konstitutivne sjednice 2023. godine, da se prenos sjednica Vlade uživo ukine. To je bila jedna od rijetkih kvalitetnih odluka Vlade Dritana Abazovića – podsjeća Obradović.
Napominje i da je Vlada premijera Spajića u jednom trenutku bila u, takoreći nezboru sa predstavnicima medija, da su sa medijima komunicirali putem saopštenja i samim tim iskazivali nepoštovanje prema njima, kako navodi, sprečavavši medije da ispunjavaju svoju osnovnu ulogu, a to je objektivno informisanje svih građana u zemlji o dešavanjima u Crnoj Gori.
– Samim tim, to se naravno prenosi i na nepoštovanje građana. Ukoliko imate jedan državni aparat koji je ovako glomazan, okupljen oko partijskih interesa, a kada znate da se putem telefonskih sjednica kroz lajkove u aplikacijama odlučuje o ovim pitanjima o kojima smo govorili maločas, onda se mora dati konačna ocjena da ova Vlada zaista neozbiljno doživljava svoju ulogu – smatra predstavnik CGO.
Stoga, kako ukazuje, sve ovo vodi padu povjerenja građana, ali i kvaliteta samih institucija.
– Možemo vidjeti da većina crnogorskih institucija u posljednje vrijeme ne isporučuje ni osnovne rezultate, što znači da nemaju osnovne kapacitete za obavljanje svojih osnovnih dužnosti. Dakle, kad se krene sa čelne pozicije ponašanja premijera, definitivno je da on kao šef Vlade stoji iza ovakvog vođenja politike i upravljanja državom, realno je očekivati jedan takav domino efekat koji rezultira padom kvaliteta i povjerenja građana u institucije – kategoričan je naš sagovornik.
Ističe da se ozbiljnost političkog diskursa u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina upravo narušava sa pozicije šefa izvršne vlasti.
– Onda nas zaista ne iznenađuje da se sve ovo dešava, jer način na koji Vlada rutinski donosi odluke na elektronskim sjednicama zaista obesmišljava rad Vlade i podriva demokratiju u cjelini. A da ne govorimo o tome koliko je to netransparentno – ukazuje Obradović.
Podsjeća i na napore CGO u pravcu poboljšanja trenutne situacije.
– Ono što mi pokušavamo u Centru za građansko obrazovanje i zahvalni smo medijima koji ovu temu takođe doživljavaju ozbiljno, jeste da zajedno sa civilnim društvom i ostalim akterima kandidujemo ovo pitanje za jednu ozbiljnu javnu, adekvatnu raspravu i mi ponovo pozivamo Vladu da prekine ovu štetnu praksu i vrati se demokratskim i transparentnim procesima odlučivanja, a to znači da mora imati dominantno veći broj redovnih sjednica koje su dostupne javnosti, prije svega medijima, koji će to, vjerujemo, prenijeti na objektivan način, što je njihova glavna obaveza, prenijeti građanima u sali predviđenoj za to, uz obavezno postavljanje video i audio zapisa kao dokaza da ljudi koji su plaćeni novcem svih građana i građanki zaista obavljaju posao za koji su izabrani, jer samo se na taj način može osigurati pravo javnosti da zna i da se donosioci odluka pozovu na odgovornost, jer moraju odgovarati za sve svoje odluke – izričit je Obradović.
Dakle, kako naglašava, jedna Vlada se kao demokratska legitimiše i na taj način kada je spremna na transparentnost i preuzimanje odgovornosti.
– Mi vidimo da to sada uopšte nije slučaj. I onda imamo ovakav broj elektronskih sjednica, pad kvaliteta u radu institucija, netransparentnost na svakom koraku i prosto nas kada pogledamo sve ovo, ovaj procenat ne iznenađuje – napominje sagovornik Antene M.
Podsjeća i da korijen većine odluka i akata koje proizvede ova Vlada leži upravo u elektronskim sjednicama, WhatsApp i Viber grupama.
Izdvaja i primjer koji ga, kako kaže, lično najviše zabrinjava.
– Sjećate se da je prije samo par mjeseci Vlada upravo na tim sjednicama smjenjivala i postavljala nove čelnike tajne službe, smjenjivala i postavljala šefove i direktore direktorata. Dakle, vodi duboku kadrovsku politiku i mislim da je to veoma opasno, veoma neodgovorno. Nakon onih apela koji dolaze iz civilnog društva, konkretno i iz Centra za građansko obrazovanje, mogu slobodno reći i bezobrazno, jer su to sigurno dobronamjerni savjeti i dobronamjerna kritika, kako bi se Crna Gora i njen državni aparat uozbiljio na putu ka EU i taj posao završio u što skorijem roku – kategoričan je Obradović.
Kako poručuje, iz Centra za građansko obrazovanje su se najiskrenije nadali i da će ovo pitanje biti adresirano kroz prijeko potreban Zakon o Vladi.
– Vjerujem da ste upućeni u to, ali onaj posljednji nacrt uopšte ne tretira elektronske sjednice, barem po onome što smo mogli da vidimo posredstvom medija. Takođe, u mjeri u kojoj je to potrebno ne sužava ni broj članova Vlade – ukazuje Obradović.
Napominje i da Crna Gora ima najglomazniju Vladu u Evropi, mnogo veću u odnosu na brojne države koje su po svim pitanjima uspješnije od Crne Gore.
– Konačno, ne rješava se ni ono famozno pitanje tehničkog mandata. A imamo razloga da budemo zabrinuti, ako se sjećate jednog neprimjereno dugog tehničkog mandata od prije nekoliko godina, koji je trajao više od redovnog mandata, kakve su se odluke donosile tada, kada je Vlada već izgubila povjerenje i legitimitet – zaključuje Obradović.

Obradović: Elektronskim sjednicama obesmišljava se demokratija u cjelini

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravio je kao „instruktivnu“ prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom su predsjednik Savjeta RTCG-a Veselin Drljević, članovi Savjeta Filip Lazović i Naod Zorić, kao i doskorašnja članica Amina Murić proglašeni krivima za zloupotrebu službenog položaja i osuđeni na uslovne kazne od sedam mjeseci.
Iz CGO-a podsjećaju da se presuda odnosi na nezakonito imenovanje Borisa Raonića iz 2023. godine, te naglašavaju da su isti članovi Savjeta i nakon toga nastavili sa istom praksom – u julu 2024. imenovali su Raonića za vršioca dužnosti direktora RTCG-a, odmah nakon što je podnio ostavku na mjesto generalnog direktora, a u septembru 2024. ponovo su ga izabrali na puni mandat, računajući mu radno iskustvo iz prethodnog, sudski poništenog mandata.
- Dakle, i nakon što je nezakonitost prethodnog izbora bila jasno utvrđena, isti akteri su svjesno nastavili sa nezakonitom praksom, što bi moralo voditi i strožim sankcijama za iste kroz naredne presude - poručuje Nikola Obradović, saradnik na programima CGO-a.&nbsp;
Obradović je pozvao sve osuđene članove Savjeta da odmah podnesu ostavke, ocjenjujući da je neprihvatljivo da „lica koja su zloupotrijebila svoju funkciju nastave da odlučuju o ključnim pitanjima budućnosti Javnog servisa, uključujući usvajanje budžeta i finansijskog plana RTCG-a vrijednog oko 20 miliona eura“.
Ukazao je na problem netransparentnosti, navodeći da zapisnici i odluke sa sjednica na kojima je Raonić imenovan 2024. godine nijesu objavljeni u biltenu RTCG-a, iako je to zakonska obaveza Savjeta.
- Današnja presuda mora biti jasan signal da zloupotrebe na visokim funkcijama ne mogu ostati bez posljedica. Ako se i pored presude ovim osobama dozvoli da nastave da odlučuju, šalje se poruka da su institucije zarobljene, a zloupotrebe normalizovane i nekažnjive, što bi bilo pogubno za povjerenje građana u RTCG i samu ideju vladavine prava - zaključuje Obradović.&nbsp;

Presuda kompromitovala Savjet RTCG – hitno potrebne ostavke

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava ozbiljnu zabrinutost povodom posljednje odluke Osnovnog suda u Podgorici, od 11. jula 2025. godine, kojom je još jednom potvrđeno da je imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG bilo nezakonito. Ova presuda je novi šamar institucijama koje uporno zatvaraju oči pred nezakonitostima, ali i upozorenje onima koji zarad kontrole nad Javnim servisom ugrožavaju demokratizaciju i evropeizaciju Crne Gore, saopštio je Nikola Obradović, saradnik na programima.
- Kažu da broj šest simbolizuje harmoniju i stabilnost. U ovom slučaju, šesta presuda nije donijela ni harmoniju ni stabilnost, već novi rekord čovjeka čije imenovanje je šest puta proglašeno nezakonitim. Raonić je postao neslavni šampion sudskih odluka koje ga iznova ukidaju, dok i dalje tvrdoglavo sjedi u fotelji - kao da pravni poredak važi za sve osim za njega - ističe Obradović.&nbsp;
Prema njegovim riječima zabrinjava i činjenica da su institucije imale najmanje šest prilika da reaguju, a da to izbjegavaju. U zemlji koja teži članstvu u EU, sudske presude ne važe kada prijete da ugroze političku konfornost vladajućih struktura.
&nbsp;- CGO podsjeća da se Crna Gora formalno opredijelila za članstvo u EU, gdje je vladavina prava obaveza, a ne simulacija. Međutim, čini se da ona prestaje na vratima kabineta generalnog direktora RTCG-a, gdje šest presuda vrijedi manje od političke podrške, čime se osnažuje uvjerenje da u Crnoj Gori nijesu svi jednaki pred zakonom - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Posebno je, kako ističe, porazno što Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija - koji bi morali da brane zakonitost i integritet Javnog servisa - ostaju nijemi.&nbsp;
- Njihovo ćutanje više nije neutralnost, već aktivno saučesništvo u degradaciji pravne države i medijskih sloboda. Upravo kada Crna Gora mora pokazati da zaslužuje ubrzan put ka EU, bilježimo rekord u broju nezakonitih imenovanja i nepoštovanju sudskih odluka od strane jednog čovjeka, a odgovornost za to ne osjećaju oni koji Raonića štite da bi imali svoje glasilo o trošku svih građana i građanki - naglasio je u saopštenju.&nbsp;
Broj šest se, kako je naveo, često tumači i kao broj koji donosi sreću. Ostaje da vidimo hoće li šesta presuda biti ta koja će konačno probuditi institucije i natjerati ih da rade svoj posao.
- CGO će i dalje insistirati na primjeni sudskih presuda, odgovornosti javnih funkcionera i zakonitosti u radu institucija, jer bez toga Crna Gora ne može biti demokratsko društvo, a još manje spremna za EU. RTCG pripada građanima, a ne interesnim strukturama koje ga tretiraju kao ličnu imovinu -istakao je.&nbsp;
U saopštenju je podsjetio na dosadašnje sudske odluke u slučaju Borisa Raonića koje se nalaze u nastavku:&nbsp;
Presuda Osnovnog suda od 04.01.2023. u predmetu P.br 3110/21
Presuda Višeg suda od 10.05.2023. Gž. br. 815/23
Presuda Vrhovnog suda 628/23 od 04.03.2024.
Presuda Osnovnog suda 2827/23 od 30.04.2024.
Presuda Višeg suda Gž.br. 2926/24 od 18.09.2024.
Odluka Osnovnog suda P.br 6678/2024 od 11.07.2025.

Obradović: Šest presuda, jedna fotelja, nula stida i odgovornosti

Ubistvo glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića nije samo bolan podsjetnik na nerazriješeno političko nasilje sa tragičnim ishodom, već i ozbiljan test institucionalne zrelosti crnogorskog društva koji ni nakon dvije decenije nije položen - kazao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Obradović.
U ovoj nevladinoj organizaciji podsjećaju da se danas navršava 21 godina od ubistva Jovanovića.
- Iako je odmah nakon zločina otvorena istraga i djelimično pravosnažno procesuiran jedan izvršilac, ključna pitanja - ko su nalogodavci, kakva je bila institucionalna odgovornost i u kojem političkom kontekstu je došlo do zločina - i dalje ostaju bez odgovora. Odsustvo volje da se ti aspekti razjasne ukazuje na slabosti sistema i kontinuitet kulture nekažnjivosti, što dodatno narušava ionako slabo povjerenje građana u vladavinu prava - ističe Obradović.
&nbsp;Stiče se, prema njegovim riječima, utisak da promjene političkih struktura nijesu donijele promjenu u pristupu ovom slučaju.&nbsp;
- I dalje je prisutno formalističko, ponekad i instrumentalizovano pominjanje ubistva Duška Jovanovića, bez stvarne namjere da se dođe do pune istine. Takav odnos ne samo da uskraćuje pravdu porodici Jovanović, već i šalje opasnu poruku - da zločini nad novinarima mogu ostati nekažnjeni ukoliko zadiru u politički osjetljive domene - rekao je Obradović.
Centar za građansko obrazovanje, kako dodaje, ističe da aktuelni ambijent u kojem funkcionišu mediji u Crnoj Gori ne ukazuje da su izvučene pouke iz ubistva Duška Jovanovića.&nbsp;
- Naprotiv, svjedočimo kontinuiranoj retorici protiv medija i novinara, često upravo od strane nosilaca najviših javnih funkcija, i to samo zato što im se ne dopada njihovo izvještavanja. Pojedini predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti zloupotrebljavaju poziciju i (in)direktno vrše pritisak na medije, osporavaju njihov integritet ili, čak, najavljuju mjere koje bi mogle dovesti do njihovog gašenja ili ograničenja rada - naveo je Obradović.
Takvo postupanje, kako je istakao, naročito kada dolazi iz pozicije političke moći, često zaštićene imunitetom, obeshrabruje sve koji se bave istraživačkim novinarstvom ili pristupaju kritički u odnosu na rad vlasti.&nbsp;
- U tom smislu, sloboda izražavanja u Crnoj Gori ne trpi samo zbog pojedinačnih napada, već i zbog sistemskog oblikovanja okruženja koje novinare postavlja u ranjiv, defanzivan i pravno nezaštićen položaj. U kontekstu evropskog puta Crne Gore, pitanje bezbjednosti novinara i efikasnog procesuiranja zločina nad njima nije samo samo profesionalna i etička obaveza prema medijskoj zajednici, već i ključni indikator posvećenosti demokratskim vrijednostima. Dok svi aspekti ubistva Duška Jovanovića ne budu otkriveni, a praksa zaštite novinara dosljedno sprovođena, Crna Gora će ostati društvo koje ne štiti osnovna prava svojih građana i ne uspijeva da izgradi demokratsku političku kulturu - zaključio je Obradović.

Obradović: Nezavršena priča o ubistvu Duška Jovanovića test koji Crna Gora i dalje pada

Interaktivna služba u Drezgi ponovo je počela sa radom početkom februara, a trenutno je u proces rada uključeno šestoro djece, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Program se realizuje prema utvrđenom rasporedu, tri puta nedjeljno, po dva sata i 30 minuta.
- Interaktivne službe se organizuju pri predškolskim ustanovama i predstavljaju usluge namjenjene za djecu koja žive u udaljenim seoskim područjima, u kojima ne postoji vaspitno- obazovna ustanova - navodi se u saopštenju.

MPNI: Ponovo radi interaktivna služba na Drezgi

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je izazvao burne reakcije javnosti nakon objave na društvenim mrežama u kojoj najavljuje slanje "velikog bolničkog broda" na Grenland.
Iako je Tramp ovu odluku predstavio kao grandiozan humanitarni potez, činjenice ukazuju na to da je riječ o neviđenom cinizmu, obmanjivanju javnosti i potpunoj neistini.
Sve je počelo nakon što se jedan mornar na američkoj nuklearnoj podmornici, čije je prisustvo u blizini Grenlanda već samo po sebi provokativno s obzirom na geopolitički kontekst, iznenada razbolio. Danske vojne snage, tačnije Zajednička arktička komanda, brzo su reagovale. Uspješno su evakuisale američkog mornara s podmornice, sedam nautičkih milja od glavnog grada Nuuka, i smjestile ga na liječenje u bolnicu na Grenlandu.
Umjesto da, kako bi se i očekivalo, uputi riječi zahvale danskim vlastima za spašavanje američkog vojnika, Tramp je odlučio iskoristiti ovu situaciju za novu provokaciju i omalovažavanje.
Tramp je na društvenim mrežama objavio da sarađuje s guvernerom američke savezne države Luizijana Džefom Lendrijem kako bi poslali pomoć na ovu dansku teritoriju.
- Radeći sa fantastičnim guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem poslaćemo veliki bolnički brod na Grenland kako bismo se pobrinuli za mnoge bolesne ljude o kojima se tamo niko ne brine. Brod je na putu -napisao je Tramp neposredno prije večere s republikanskim guvernerima u Bijeloj kući.
Tvrdnja američkog predsjednika da je brod "na putu" i da stiže iz Luizijane je u potpunosti netačna. Američka mornarica raspolaže s ukupno dva bolnička broda, USNS Mercy i USNS Comfort. Niti jedan od njih nije stacioniran u Luizijani, a ono što priču čini još apsurdnijom jeste činjenica da su oba broda trenutno van funkcije.
Prema pisanju specijalizovanih portala, oba broda se nalaze na održavanju u brodogradilištu u Alabami. Samim tim, nikakav "veliki bolnički brod" fizički ne može ploviti prema Grenlandu.
Bijela kuća, kabinet guvernera Lendrija, kao ni nadležna ministarstva nisu odgovarali na upite medija o tome da li su Danska ili Grenland uopšte tražili ovakvu pomoć, na koje bolesne ljude je Tramp mislio, niti kakve veze guverner Luizijane ima s ovim pitanjem.
<h2>Tenzije oko kupovine Grenlanda</h2>
Podsjetimo, Tramp već duže vrijeme otvoreno izražava želju da Sjedinjene Američke Države jednostavno kupe Grenland od Danske, što je izazvalo višemjesečne trzavice unutar NATO saveza.
Da bi demonstrirao suverenitet i jedinstvo sa ovom teritorijom usljed Trampovih pritisaka, danski kralj Frederik je prošle sedmice po drugi put u godini dana posjetio Grenland.
Kritičari i analitičari poput Arnoda Bertranda ovaj Trampov potez ocjenjuju kao vrhunac cinizma. Umjesto da bude zahvalan zemlji koja je domaćin spasilačkoj misiji njegovog vojnika, američki predsjednik je iskoristio priliku da neutemeljeno kritikuje zdravstveni sistem Grenlanda najavljujući fiktivnu pomoć koja ne postoji.

Nevjerovatan cinizam: Umjesto zahvale Danskoj za spašenog mornara, Tramp izmislio slanje "bolničkog broda" na Grenland

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto objavio je danas da će njegova zemlja blokirati pokušaj Evropske unije (EU) da usvoji 20. paket sankcija protiv Rusije, kao i da će zaustaviti napore za dopremanje dalje pomoći Ukrajini.
- Na sjutrašnjem Savjetu za spoljne poslove, EU ima za cilj da usvoji 20. paket sankcija. Mađarska će ga blokirati. Dok Ukrajina ne nastavi tranzit nafte do Mađarske i Slovačke preko cjevovoda Družba, nećemo dozvoliti da se donose odluke važne za Kijev - napisao je Sijarto u objavi na Iksu (X).
Sijarto je dodao da će Mađarska takođe blokirati veliki zajam EU Ukrajini od 90 milijardi eura, koji bi trebalo da namiri vojne i ekonomske potrebe Kijeva u naredne dvije godine.
Ranije ove nedjelje, Mađarska i Slovačka su objavile da će obustaviti isporuke dizela Ukrajini zbog prekida u isporuci nafte.
Premijer Slovačke Robert Fico rekao je juče da će njegova zemlja prekinuti hitne isporuke električne energije Ukrajini ako se isporuke nafte ne obnove do sjutra.

Mađarska najavila da će blokirati usvajanje 20. paketa sankcija EU protiv Rusije

Na svjetskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle nakon vrlo nesigurnog trgovanja, dok ulagači procjenjuju koji će sektori imati koristi, a koji štete od razvoja vještačke inteligencije.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ojačao 0,25 odsto na 49.625 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 1,1 odsto na 6.909 bodova, a Nasdaq 1,5 odsto na 22.886 bodova, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Na najvećoj svjetskoj berzi cijele sedmice se tjedna trgovalo nesigurno, pa su indeksi jedan dan porasli, a već drugi pali, što je najviše zavisilo od kretanja u tehnološkom sektoru.
&nbsp;Dionice kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju (AI) posljednjih mjeseci znatno osciliraju zbog zasad skromnih dokaza da golema ulaganja u taj razvoj donose prihode i rast profita. Uz to, ulagači se plaše da su cijene tehnoloških dionica previsoke, s obzirom na to da su godinama snažno rasle.
&nbsp;Pod pritiskom su u posljednje vrijeme i akcije niza drugih kompanija, u rasponu od softverskih do logističkih, jer bi razvoj vještačke inteligencije mogao poremetiti njihove poslovne modele i zaoštriti konkurenciju.
&nbsp;- Tržište pokušava da dokuči koji su sektori poslovanja ugroženi vještačkom inteligencijom. Ta tehnologija se razvija brzo, a u ovoj fazi ciklusa ulagači shvataju da neće svi pobijediti i da se neće sva očekivanja ispuniti - rekao je Kit Bjukenen, analitičar u Global Investmentsu.
&nbsp;Dobitke na sedmičnom nivou indeksi su učvrstili tek u petak, kada je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. recipročne carine koje je prošle godine predsjednik Donald Tramp uveo prema zakonu o nacionalnim vanrednim situacijama.
&nbsp;To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od deset do 50 ofsto, moraju ukinuti.
&nbsp;Međutim, Tramp je odmah u petak potpisao dokumente o uvođenju desetodstotnih carina na uvoz iz svih zemalja, što mu zakoni dopuštaju. Uprkos tome, cijene dionica na Wall Streetu su u petak porasle.
&nbsp;- Ulagači su odahnuli, jer Trumpove nove carine nijesu veće - kazao je Majk Dikson, strateg u Horizon Investmentsu.
Tramp je danas poručio da će nove carine na sav uvoz povećati s deset na 15 odsto i da će uskoro uvesti i dodatne namete. Zbog toga se iduće sedmice može očekivati nesigurno trgovanje na berzama. Tim više, što se procjenjuje da je tužbe protiv Trampovih „recipročnih“ carina podiglo više hiljada kompanija iz svih dijelova svijeta, koje će tražiti povrat plaćenog novca.
&nbsp;Procjenjuje se da je u pitanju više od 175 milijardi USD, koje će SAD-a morati da vrati iz saveznog budžeta.
&nbsp;Na evropskim berzama nastavljen je pozitivni niz, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine banaka i kompanija.
&nbsp;Londonski FTSE indeks ojačao je 2,3 odsto na 10.686 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,4 odsto na 25.260 bodova, a pariski CAC 2,45 odsto na 8.515 bodova.
&nbsp;Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica dostigao je rekordni nivo od 630 bodova.

Tag: nikola-obradovic