Da je funkcija direktora Uprave policije jedno od traženijih partijskih namještenja u „oslobođenoj“ Crnoj Gori govore podaci: za četiri i po godine na čelu te institucije bilo pet direktora - samo jedan u punom madatu, a četvorica u v.d. statusu! I taj podatak govori kolliko je žestoka borba partija za dominaciju u bezbjednosnom sektoru. Svi direktori su birani i postavljani u osam posebnih postupaka, od čega su dva postupka posljedica reagovanja i odluka sudske grane vlasti. Demokrate - partija koja sada upravlja bezbjednosim sektorim - osmislile su matricu uticaja na policijske funkcionere tako što većina rukovodilaca policije nema stalnu fukciju. Umjesto da im, ako ispunjavaju uslove, dodijele četvorogodšnje mandate Demokrate ih drže na ,,stalnoj privremenoj funkciji”. Drugi modalitet partijskog uticaja je zapošljavanje kadrova sa mrljama u karijeri koji su svjesni da eventualno protivljenje političkim i drugim zahtjevima može aktivirati grijehe iz prošlosti koji ih mogu ostaviti bez funkcije, ali i dovesti pod udar pravosudnih organa. <h2>ISTA MATRICA</h2> Da se vratimo na v.d. stanje u policiji koje je, prema riječima više sagovornika Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, eklatantni oblik političke kotrole rukovodstva i politizacije cjelokupnog policijskog aparata. Od decembra 2020. do 2025. godine, kako su se smjenjivale Vlade, ono što je bilo i što je i dalje karakteristično je v.d. stanje i česte kadrovske promjene u vrhu policije koje najbolje govore o političkom uticaju na polcijski aparat, koji bi po profesionalnim standardima trebalo da bude operativno samostalan i nezavistan od bilo kakvog političkog uticaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0" data-rendition-name="original" width="1444" height="963" loading="lazy" alt="Lazar Šćepanović"><figcaption>Lazar Šćepanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Jedini koji je uspio bar na kratko da bude direktor policije bez onog „vd“ je Zoran Brđanin. Međutim politički vjetrovi, tačnije kalkulacije i trgovine brzo su ga sklonili sa te pozicije. Niko od preostale četvorice nije bio direktor Uprave policije – svi su bili vršioci dužnosti – Vesko Damjanović, Nikola Terzić, Aleksandar Radović i Lazar Šćepanović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b" data-rendition-name="original" width="670" height="446" loading="lazy" alt="Vesko Damjanović"><figcaption>Vesko Damjanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Međutim, ni Brđanin nije bio pošteđen političke kombinatorike i on je bio prvo vršilac dužnosti direktora policije, da bi - nakon smjena - dva puta bio vraćan na tu pozicije odlukama Upravnog suda, sve dok na kraju nije odustao obrazloživši ostavku „neprilagodljivošću partikularnim interesima na štetu javnih interesa“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović i Nikola Terzić"><figcaption>Danilo Šaranović i Nikola Terzić(Photo: MUP)</figcaption></figure>  Nije ovo bio samo slučaj sa funkcijom direktora Uprave policije jer su po istom principu postupali i sa njihovim pomoćnicima. Tako je Dragan Gorović v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije opšte nadležnosti. U v.d. statusu je od marta 2021. i to traje i danas. U Sektoru za borbu protiv kriminala Dejan Knežević je u 2021. godini bio v.d. pomoćnika direktora UP, zatim i Predrag Šuković, koordinator Sektora za borbu protiv kriminala (obavljao poslove načelnika SPO i koordinirao Sektorom za borbu protiv kriminala i bez postavljenja za v.d.). Status v.d. pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala imao je Lazar Šćepanović koga je naslijedio Velimir Furtula, 15. januara 2025. godine, i na funkciji i u v.d. stanju. U Sektoru granične policije svi pomoćnici su imali v.d. status: Dragan Klikovac je imenovan u martu 2021. godine. Nakon Klikovca, bio je Milutin Vasiljević - od februara 2023. godine takođe je imao v.d. status. Tako je i sa Dejanom Bojićem koji je na toj funkciji od marta ove godine, takođe kao vršilac dužnosti. Ista šema v.d. statusa korišćena je u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti- Miloš Rakonjac je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije i imenovan je u martu 2021. Rakonjac je tek u decembru 2024. godine imenovan za komandanta Specijalne antiterorističke jedinice sa mjesta v.d. pomočnika direktora UP za sektor policije posebne nemjene, kada je Miloš Peković je određen za pomoćnika direktora tog sektora.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede" data-rendition-name="original" width="1920" height="1371" loading="lazy" alt="Miloš Rakonjac"><figcaption>Miloš Rakonjac(Photo: MUP)</figcaption></figure>  <h2>IZUZETAK</h2> I u Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma bila je do nedavno istovjetna situacija - v.d. pomoćnik direktora bio je Saša Mašković, nakon njega Aleksandar Radović takođe postavljen kao v.d. Međutim, Aleksandar Radović je sada jedini pomoćnik direktora sa punim mandatom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Aleksandar Radović"><figcaption>Aleksandar Radović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naravno, nije to bio potez Alekse Bečića i partijskog štaba već su ministar Danilo Šaranović i Vlada bili prinuđeni da ispoštuju proceduru do kraja i postave pomoćnika direktora u punom mandatu, jer je Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kao finansijsko obavještajna jedinica, funkcionalno uslovljen od međunarodnih partnera na određeni vid samostalnosti u radu. Ta samostalnost podrazumijeva i stalnost i kontinuitet funkcije izabranog rukovodioca u punom mandatu i inspektora u Sektoru. Radi se o operativnom standardu, kao uslovu za razmjenu finansijsko obavještajnih podataka sa partnerskim službama međunarodne finansijsko obavještajne zajednice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f" data-rendition-name="original" width="1006" height="672" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"><figcaption>Aleksa Bečić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naši sagovornici iz bezbjednosnog sektora naglašavaju, da je starješina organa po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima ovlašćen da postavlja rukovodioce u v.d. mandatu do izbora u punom mandatu, ali najduže do 6 mjeseci. U Upravi policije je očigledno kršenje zakona u kontinuitetu. Osim u slučaju Brđanina i Radovića, svi ostali visoki rukovodioci u UP (direktori i pomoćnici direktora), su postavljani u v.d. mandatu, većina njih i nezakonito više puta i ni za jednog od njih nije raspisivan javni konkurs i nijesu sprovođene zakonom propisane procedure za njihov izbor i postavljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zoran Brđanin"><figcaption>Zoran Brđanin(Photo: gov.me)</figcaption></figure>  <h2>SUMNJIVE DIPLOME, PROPUSTI</h2> Ono što je jasno da v.d. stanje sa nivoa direktora i pomoćnika direktora Uprave policije po dubini prouzrokuje raspored policijskih službenika na rukovodeća radna mjesta - načelnike regionalnih centara i odjeljenja bezbjednosti, načelnika odsjeka u sektorima i komandanata Specijalne i Posebne jedinica. Na nekim rukovodećim pozicijama imamo ljude sa sumnjivim diploma, nedostatkom radnog iskustva na rukovodećim radnim mjestima, spornim biografijama, bezbjednosno interesantnim podacima u odnosu na profesionalni i privatni život, uz odsustvo rukovodne i komandne odgovornosti za propuste u djelovanju policije i posljedice takvog djelovanja o čemu svjedoče istraživanja Portala ETV i Televizije E. Cilj je da se u policiji stvori partijska vojska i da se politička poslušnost svede na izvršavanje političkih zahtjeva bez obzira da se sprovode u skladu sa zakonima i obavezujućim procedurama. Posljedice v.d. stanja i političkog uticaja na Upravu policija imaju uticaj na više segmeta djelovanja policije - direktno ugrožavanje policijske organizacije u sprovođenju nadležnosti i smanjenje efikasnosti u obavljanju policijskih poslova i zadataka, ugrožavanje operativne samostalnosti i policijske nezavisnosti u sprovođenju policijske funkcije. Ključna je politička instrumentalizacija i politizacija policijskog aparata, uprkos proklamovanoj depolitizaciji, profesionalizaciji i modernizaciji policijske organizacije. Posljedica je i osipanje kvalitenog rukovodećeg i operativnog kadra pa je za četiri i po godine više od 1.500 policajaca napustilo tu instituciju. Odsustvo odgovornosti u svim segmentima, čemu svjedočimo na dnevnom nivou, slabljenje policijske organizacije i nedostatak obrazovanog, iskusnog, kvalitetnog i podmlađenog policijskog kadra. Karakteristična su i protivzakonita politička zapošljavanja uz kršenje ili zaobilaženje procedura za zapošljavanje u policiji. S toga ne čude brojni postupci policije u specifičnim slučajevima u kojoj do izražaja dolazi ili smišljeno nečinjenje ili neprofesionalizam a sve s ciljem zaštite političkih mentora aktuelnog rukovodstva. Najdrastičniji primjer je upravo postupanje nakon najstravičnijeg zločina u novijoj crnogorskoj istoriji, kada je Aco Martinović 1. januara ubio 13 osoba među kojima je bilo i dvoje djece. Niko ni iz polcijske organizacija, niti iz političe strukture Demokrta koji kontrolišu bezbjednosni sektor nije snosio ni minimalne posljedice.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Demokrate v.d. stanjem kontrolišu bezbjednosni sektor

Nekadašnji v.d. direktora Uprave policije Nikola Terzić nedugo poslije smjene sa te pozicije 11. decembra 2023. godine zapošljen je u Unutrašnjoj kontroli policije - i to pošto se upravo to Odjeljenje počelo baviti njegovim postupanjem, saznaje Portal ETV. Autorki ovog teksta je 28. oktobra 2023. godine saopšteno da će Odjeljenje Unutrašnje kontrole policije provjeriti detalje koje je objavila u dnevnom listu „Pobjeda“ o tome kako je Terzić službeniku Vučini Kekoviću pripremio odmazdu jer se oglušio o njegov zahtjev da mu ne uhapsi drugaricu koja se sumnjičila za utaju poreza u predmetu od skoro milion eura. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.8543%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodmazda-bez-posljedica-sdt-odlucilo-da-ne-goni-terzica-za-degradaciju-kekovica-poslije-upozorenja-da-mu-ne-hapsi-drugaricu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U postupku unutrašnje kontrole će se utvrditi sve činjenice i okolnosti u vezi sa predmetnim slučajem - kazali su u Odjeljenju unutrašnje kontrole policije 28. oktobra 2023. godine. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) nije odgovaralo na pitanja Portala ETV o Terzićevom trenutnom angažmanu. Ipak, kako nezvanično saznajemo, on je iste te godine zapošljen upravo u Odjeljenju policije koje je i ispitivalo njegovo postupanje. Uporedo sa tim, resorni ministar Danilo Šaranović uporno je ignorisao zahtjeve Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da im dostavi spise koji se tiču slučaja Keković - Terzić, a kako bi mogli da zaključe predmet koji su formirali nakon što su objavljeni detalji ovog slučaja. <h2>SELEKTIVNOST</h2> Pošto do Šaranovića nijesu mogli doprijeti, SDT je na kraju potrebne spise od MUP-a dobilo preko Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). To je Portalu ETV prije dva dana kazao portparol i tužilac Vukas Radonjić. - Prethodno su, u izviđaju, prikupljena obavještenja od građanina V.K., saslušani bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije i dva službena lica Ministarstva unutrašnjih poslova i razmotreni spisi Ministarstva unutrašnjih poslova, pribavljeni uz pomoć Specijalnog policijskog odjeljenja, jer prethodno nijesu dostavljeni od Ministarstva i pored više pisanih zahtjeva, upućenih i ministru lično - saopštio je Portalu ETV Radonjić. Dakle, činjenica je da je ministar Šaranović svjesno ignorisao zahtjeve Tužilaštva da dostavi spise o slučaju Terzića, dok danas, pod paravanom akcije „Značka“ masovno suspenduje nepodobne policijske službenike zarad jeftinih političkih poena. Zato je i moguće da će se Šaranović i aktuelni v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović suočiti sa nizom krivičnih prijava - pošto je Komisija za žalbe Vlade Crne Gore poništila sedam suspenzija policijskih službenika. Tako na jednoj strani u crnogorskoj policiji imamo sječu nepodobnog kadra, a na drugoj: bivšeg čelnika policije čijim se spornim postupanjem nije bavio ni Etički odbor, a koji bez ikakvih problema karijeru nastavlja da gradi u tijelu koje cijeni rad drugih službenika. <h2>OSVETA</h2> Terzić je 7. marta 2022. godine, dok je još bio načelnik u Odjeljenja bezbjednosti Budva, preko sekretarice Kekoviću dostavio potpisanu cjeduljicu upozorivši ga da je Jelena Milović koju ispituje - supruga njegovog dobrog prijatelja.&nbsp; Uprkos njegovom ,,prijateljskom zahtjevu“ Keković je u avgustu po nalogu podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva uhapsio Jelenu Milović, zajedno sa Denisom i Mirsadom Bašovićem i Ratkom Gojkovićem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529180512_79dbbf083e7ddd35dbd7ca2a21a61009f19f41504746390cdd0518bc725e48c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250529180512_79dbbf083e7ddd35dbd7ca2a21a61009f19f41504746390cdd0518bc725e48c6" data-rendition-name="original" width="1202" height="1104" loading="lazy" alt="Cjeduljica koju je Terzić poslao Kekoviću"> <figcaption>Cjeduljica koju je Terzić poslao Kekoviću(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  To ga je, kako se ispostavilo, skupo koštalo - pošto je upravo na prijedlog Terzića, koji je u međuvremenu imenovan za v. d. direktora Uprave policije, degradiran i sa mjesta rukovodioca kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminala u OB Podgorica trajno preraspoređen na radno mjesto policijskog službenika za podršku u vršenju policijskih poslova. Osim što se Keković nikada u svojoj dugogodišnjoj uspješnoj karijeri nije bavio poslom na koji je preraspoređen, mjesto koje mu je namijenjeno nije predviđalo ni benificirani radni staž ni dodatke na lični dohodak. Detalje slučaja Keković - Terzić, uključujući i fotografiju potpisane cjeduljice, autorka ovog teksta objavila je u dnevnom listu „Pobjeda“ u oktobru 2023. godine - nakon čega je Unutrašnja kontrola policije i pokrenula postupak, a Specijalno državno tužilaštvo formiralo predmet. <h2>NEMA KRIVIČNOG GONJENJA</h2> Ipak, kako je Portal ETV juče objavio, iako je SDT istrajalo u zahtjevu da dobije potrebne spise, pa ih i pribavilo uz pomoć Specijalnog policijskog odjeljenja, konačna odluka je da Terzića neće goniti krivično. Portparol i tužilac Radonjić rekao je Portalu ETV i da je odluka da se u predmetu Keković - Terzić „neće preduzimati krivično gonjenje“ donijeta u oktobru prošle 2024. – odnosno godinu nakon formiranja predmeta. U SDT-u nijesu precizirali po kojem osnovu su donijeli ovakvu odluku, niti jesu li vještačili cjeduljicu sa upozorenjem koju je potpisao Terzić, a koja je javno objavljena. <h2>I NAGLAS I NA PAPIRU</h2> Keković je autorki ovog teksta, tadašnjoj novinarki „Pobjede“, 2023. godine ispričao da ga je Terzić nakon „pismenog upozorenja“ i verbalno informisao o tome da mu je osumnjičena prijateljica.&nbsp; Poslije njenog procesuiranja mu je i rekao: „Ti mi uhapsi drugaricu“. Dakle, nakon pisanog i verbalnog upozorenja - uslijedila je i kazna. Milović je uhapšena 8. avgusta na graničnom prelazu Kobila ka Hrvatskoj, a prema riječima Kekovića iz 2023. godine, ona je tog dana imala nekoliko poziva i poruka od službenika OB Budva, ali se nije javljala niti odgovarala. <h2>TRAŽENJE IZGOVORA</h2> Degradacija Kekovića i prebacivanje na radno mjesto bez benificiranog radnog staža - na kojem u svojoj dugogodišnjoj karijeri nije radio, a koje ne predviđa ni dodatke na lični dohodak - pravdala se „unapređenjem i poboljšanjem rada i efikasnim obavljanjem službenih poslova i zadataka“?! Keković je završio Fakultet tehničko-tehnoloških nauka, a u rješenju koje je dobio, taj fakultet se ne navodi kao uslov za obavljanje tih poslova. Zbog toga je uložio žalbu tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću, ali odgovor nije dobio. Na poslovima po liniji ekonomskog kriminala, kojim se Keković bavio preko 11 godina ima više radnih mjesta u kojem je naveden uslov Fakultet tehničko-tehnoloških nauka, ali, kako je tada cijenio, nekome nije odgovaralo da bude raspoređen na nekom od tih radnih mjesta. <h2>PEČAT U IZVJEŠTAJU EK, ALI NE I UP</h2> Vučinu Kekovića su, inače, rezultati višegodišnjeg rada preporučili da bude dio i Specijalnog policijskog odjeljenja u kojem je od 2016. godine obavljao poslove višeg policijskog inspektora prve klase u Grupi za suzbijanje visoke korupcije i pranja novca. U tom periodu bio je nosilac posla u najsloženijm predmetima: „Vardar“, „Klap“, „Zeta“, „Panonija“, „IMT“, „Bora“… Većina tih predmeta je navedena u Izvještaju Evropske komisije, kao primjer borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori. Iako je u tim predmetima procesuirao više od 100 fizičkih i pravnih lica i doprinio da se u budžet Crne Gore vrati više miliona eura, Keković nije nagrađen. Štoviše, ispostavlja se da je kasnije kažnjen zbog toga što nije želio da selektivno obavlja posao. I u prethodnom rješenju Kekovića za službu u SPO je kao jedan od uslova naveden striktno - Fakultet tehničko-tehnoloških nauka. <h2>PODMETANJA I NAPUŠTANJE SPO</h2> Keković je u Upravi policije zapošljen od 2006. godine, a ovo nije prvi put da se našao na udaru pretpostavljenih. - Za predmete koji su konstatovani u Izvještaju EK nijesam nagrađen od Uprave policije, ali sam zato dobio mnogo neprijatelja i od juna 2020. onemogućen mi je dalji rad. Svi ti predmeti su mi oduzeti i predati u rad drugim inspektorima SPO-a. Jedini razlog tome je jer sam postupao neselektivno, a to se očito nije praštalo - ispričao je Keković 2023. godine. Ipak, rezultati akcija koje su notirane u Izvještaju EK, Kekovića su 2022. godine preporučili kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića čijom odlukom tada ostaje član Specijalnog policijskog odjeljenja. Po Kekovićevoj preporuci, u isti sektor je došao i M.V. za kojeg je garantovao da je najstručniji u crnogorskoj policiji po pitanju bankarskih poslova. Krajem aprila 2022. godine se, međutim, nastavila „stara praksa diskreditacije“, formiranjem novog Specijalnog policijskog odjeljenja na čije čelo je došao Predrag Šuković. - Od samog postavljanja za načelnika, Šuković jasno i nedvosmisleno pokazuje animozitet prema meni. Ispostavilo se da mi je podmetnuto da sam na transkriptima sa kriminalcima iz policije, da odajem informacije i, kako jednom novi načelnik SPO-a reče u kabinetu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića - „da sam najgori od svih“! Sve sam to odlučno demantovao. Tražio sam od Šukovića da objasni o čemu se radi, ali on je uvijek bježao od te teme. Tražio sam da GST sve provjeri i, naravno, ponudio poligraf. Dobio sam odgovor da je sve provjereno, da su to netačne informacije i da nastavim da radim - ispričao nam je Keković prije dvije godine. Dodao je da su on i kolega kojeg je preporučio poslije nekoliko razgovora sa glavnim specijalnim tužiocem, na njihovo insistiranje, ipak napustili SPO. Po utisku Kekovića, Novović je to nevoljno prihvatio. Nakon toga, Keković je 23. juna 2022. godine postavljen za v. d. rukovodioca za suzbijanje ekonomskog kriminala u CB Podgorica. Rješenjem i dalje ostaje službenik SPO-a. Uz sve to, on je bio i član Nezavisnog sindikata policije. <h2>PROGON - KONSTANTA</h2> Šuković je, zatim, ministru unutrašnjih poslova uputio prijedlog da se Kekoviću ukine 45 odsto sa plate - jer ne obavlja poslove u SPO. - Ministar po navedenom prijedlogu donosi rješenje koje mi je dostavljeno 11. aprila. Na isto sam 18. aprila izjavio žalbu. Od tada do 1. avgusta nema odgovora. Na platnoj listi tada vidim da mi je ukinuto 45 odsto - bez odgovora na žalbu, bez dostavljanja rješenja, bez potpisane dostavnice. A žalba odlaže rješenje - istakao je Keković ranije. Kazao je da im potom na platnoj listi nijesu obračunati prekovremeni sati za jul i avgust. - Jedino stanici kojom ja rukovodim se ne isplaćuju prekovremeni sati dva mjeseca zaredom. A potpisani su od načelnika RCB Centar Gorana Jokića i proslijeđeni na dalje odobrenje - napomenuo je tada Keković. <h2>LAŽNA PRIJAVA ZA RASTOPLJENI AUTO, NEPOSTOJEĆE ORUŽJE I IMOVINU</h2> Uz sve to, protiv Vučine Kekovića je, po prijavi N.N. lica, u Agenciji za sprečavanje korupcije otvoren i prekršajni postupak zbog navodno neprijavljene imovine, vozila, ali i oružja. Ispostavilo se da je prijava lažna, pošto je oslobođen tih optužbi i nije prekršajno kažnjen. - Živim u očevoj kući, napravljenoj 1973. godine, nije renovirana, nemam stan, ni na svoje, ni na tuđe ime, ni žena ni djeca nemaju stan. Imamo četiri kredita. Nije sporno, neka i mene kontrolišu. Ali ja nemam ni navedeni pištolj koji su naveli da nijesam prijavio jer sam ga predao MUP-u 2015. godine, o čemu imam potvrdu, a u sistemu se još na mene vodi, nakon više od osam godina - ispričao nam je Keković prije dvije godine. Isto je, kako je ustvrdio, i sa vozilom koje nije prijavio, kojem je posljednja registracija istekla 2015. godine i koji je rastopljen u staro gvožđe. - Po evidenciji MUP-a imam oružje u nelegalnom posjedu. Da li sam ja kriv za neažurnost MUP-a? Na Sudu za prekršaje sam jednostavno dokazao svoju ispravnost u vezi navodno neprijavljenog oružja i vozila - naveo je tada Keković. Anja IVANOVIĆ

Anja Ivanović

Terzić zapošljen u Unutrašnjoj kontroli nakon što je postao predmet njihovog izviđanja?!

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) odlučilo je, nakon godinu od formiranja predmeta, da neće krivično goniti bivšeg v.d. direktora Uprave policije Nikolu Terzića koji je službenika Vučinu Kekovića - kada je postavljen na čelo policije - ,,kaznio“ jer mu je, uprkos pisanom upozorenju, uhapsio prijateljicu koja se sumnjičila za utaju poreza u predmetu od skoro milion eura.
Terzić je 7. marta 2022. godine, dok je još bio načelnik u Odjeljenja bezbjednosti Budva, preko sekretarice Kekoviću dostavio potpisanu cjeduljicu upozorivši ga da je Jelena Milović koju ispituje - supruga njegovog dobrog prijatelja. Uprkos njegovom ,,prijateljskom zahtjevu“ Keković je u avgustu po nalogu podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva uhapsio Jelenu Milović, zajedno sa Denisom i Mirsadom Bašovićem i Ratkom Gojkovićem.
To ga je, kako se ispostavilo, skupo koštalo: upravo na prijedlog Terzića, koji je u međuvremenu imenovan za v. d. direktora Uprave policije, Keković je degradiran sa mjesta rukovodioca kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminala u OB Podgorica i trajno preraspoređen na radno mjesto policijskog službenika za podršku u vršenju policijskih poslova.&nbsp;
Osim što se Keković nikada u svojoj dugogodišnjoj uspješnoj karijeri nije bavio poslom na koji je preraspoređen, mjesto koje mu je namijenjeno nije predviđalo ni benificirani radni staž ni dodatke na lični dohodak.
Detalje slučaja Keković - Terzić, uključujući i fotografiju potpisane cjeduljice, autorka ovog teksta objavila je u dnevnom listu „Pobjeda“ u oktobru 2023. godine - nakon čega je Specijalno državno tužilaštvo i formiralo predmet.
<h2>KAD ŠARANOVIĆ ČUVA LEĐA</h2>
Za ove dvije godine smo u više navrata tražili informacije o tome kako predmet napreduje, a jedan od posljednjih odgovora SDT-a bio je da predmet ne mogu zaključiti jer im resorni ministar Danilo Šaranović ne odgovara na zahtjeve. Kako tada, tako su i sada naglasili da su MUP-u i Šaranoviću lično uputili više urgencija o koje se on oglušio.&nbsp;
Zato su, kako je Portalu ETV juče rečeno iz SDT-a, te spise pribavili uz pomoć Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO).
- Prethodno su, u izviđaju, prikupljena obavještenja od građanina V.K., saslušani bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije i dva službena lica Ministarstva unutrašnjih poslova i razmotreni spisi Ministarstva unutrašnjih poslova, pribavljeni uz pomoć Specijalnog policijskog odjeljenja, jer prethodno nijesu dostavljeni od Ministarstva i pored više pisanih zahtjeva, upućenih i ministru lično - saopštio je Portalu ETV tužilac i portparol Vukas Radonjić.
Dakle, činjenica je da je ministar Šaranović svjesno ignorisao zahtjeve Tužilaštva da dostavi spise o slučaju Terzića, dok danas, pod paravanom akcije „Značka“ masovno suspenduje nepodobne policijske službenike i zarad jeftinih političkih poena.
Zato je i moguće da će se Šaranović i aktuelni v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović suočiti sa nizom krivičnih prijava - pošto je Komisija za žalbe Vlade Crne Gore poništila sedam suspenzija policijskih službenika.
Portparol i tužilac Radonjić rekao je Portalu ETV i da je odluka da se u predmetu Keković - Terzić „neće preduzimati krivično gonjenje“ donijeta - još u oktobru prošle godine. U SDT-u nijesu precizirali po kojem osnovu su donijeli ovakvu odluku, niti jesu li vještačili cjeduljicu sa upozorenjem koju je potpisao Terzić, a koja je javno objavljena.
<h2>I NAGLAS I NA PAPIRU</h2>
Keković je za „Pobjedu“ 2023. godine ispričao da ga je Terzić nakon „pismenog upozorenja“ i verbalno informisao o tome da mu je osumnjičena prijateljica.&nbsp;
Poslije njenog procesuiranja mu je i rekao: „Ti mi uhapsi drugaricu“.&nbsp;
I - nakon pisanog i verbalnog upozorenja - uslijedila je kazna.
Milović je uhapšena 8. avgusta na graničnom prelazu Kobila ka Hrvatskoj, a prema riječima Kekovića iz 2023. godine, ona je tog dana imala nekoliko poziva i poruka od službenika OB Budva, ali se nije javljala niti odgovarala.
<h2>TRAŽENJE IZGOVORA</h2>
Degradacija Kekovića i prebacivanje na radno mjesto bez benificiranog radnog staža - na kojem u svojoj dugogodišnjoj karijeri nije radio, a koje ne predviđa ni dodatke na lični dohodak - pravdalo se „unapređenjem i poboljšanjem rada i efikasnim obavljanjem službenih poslova i zadataka“?!
Keković je završio Fakultet tehničko-tehnoloških nauka, a u rješenju koje je dobio, taj fakultet se ne navodi kao uslov za obavljanje tih poslova.
Zbog toga je uložio žalbu tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću, ali odgovor od funkcionera Ure - nije dobio.
Na poslovima po liniji ekonomskog kriminala, kojim se Keković bavio preko 11 godina ima više radnih mjesta u kojem je naveden uslov Fakultet tehničko-tehnoloških nauka, ali, kako je tada cijenio, nekome nije odgovaralo da bude raspoređen na nekom od tih radnih mjesta.
<h2>PEČAT U IZVJEŠTAJU EK, ALI NE I UP</h2>
Vučinu Kekovića su, inače, rezultati višegodišnjeg rada preporučili da bude dio i Specijalnog policijskog odjeljenja u kojem je od 2016. godine obavljao poslove višeg policijskog inspektora prve klase u Grupi za suzbijanje visoke korupcije i pranja novca.
U tom periodu bio je nosilac posla u najsloženijm predmetima: „Vardar“, „Klap“, „Zeta“, „Panonija“, „IMT“, „Bora“… Većina tih predmeta je navedena u Izvještaju Evropske komisije, kao primjer borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori.
Iako je u tim predmetima procesuirao više od 100 fizičkih i pravnih lica i doprinio da se u budžet Crne Gore vrati više miliona eura, Keković nije nagrađen. Štoviše, ispostavlja se da je kasnije kažnjen zbog toga što nije želio da selektivno obavlja posao.
I u prethodnom rješenju Kekovića za službu u SPO je kao jedan od uslova naveden striktno - Fakultet tehničko-tehnoloških nauka.
<h2>PODMETANJA I NAPUŠTANJE SPO</h2>
Keković je u Upravi policije zapošljen od 2006. godine, a ovo nije prvi put da se našao na udaru pretpostavljenih.
- Za predmete koji su konstatovani u Izvještaju EK nijesam nagrađen od Uprave policije, ali sam zato dobio mnogo neprijatelja i od juna 2020. onemogućen mi je dalji rad. Svi ti predmeti su mi oduzeti i predati u rad drugim inspektorima SPO-a. Jedini razlog tome je jer sam postupao neselektivno, a to se očito nije praštalo - ispričao je Keković 2023. godine.
Ipak, rezultati akcija koje su notirane u Izvještaju EK, Kekovića su 2022. godine preporučili kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića čijom odlukom tada ostaje član Specijalnog policijskog odjeljenja. Po Kekovićevoj preporuci, u isti sektor je došao i M.V. za kojeg je garantovao da je najstručniji u crnogorskoj policiji po pitanju bankarskih poslova.
Krajem aprila 2022. godine se, međutim, nastavila „stara praksa diskreditacije“, formiranjem novog Specijalnog policijskog odjeljenja na čije čelo je došao Predrag Šuković.
- Od samog postavljanja za načelnika, Šuković jasno i nedvosmisleno pokazuje animozitet prema meni. Ispostavilo se da mi je podmetnuto da sam na transkriptima sa kriminalcima iz policije, da odajem informacije i, kako jednom novi načelnik SPO-a reče u kabinetu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića - „da sam najgori od svih“! Sve sam to odlučno demantovao. Tražio sam od Šukovića da objasni o čemu se radi, ali on je uvijek bježao od te teme. Tražio sam da GST sve provjeri i, naravno, ponudio poligraf. Dobio sam odgovor da je sve provjereno, da su to netačne informacije i da nastavim da radim - ispričao nam je Keković prije dvije godine.
Dodao je da su on i kolega kojeg je preporučio poslije nekoliko razgovora sa glavnim specijalnim tužiocem, na njihovo insistiranje, ipak napustili SPO. Po utisku Kekovića, Novović je to nevoljno prihvatio.
Nakon toga, Keković je 23. juna 2022. godine postavljen za v. d. rukovodioca za suzbijanje ekonomskog kriminala u CB Podgorica. Rješenjem i dalje ostaje službenik SPO-a.
Pored toga je bio i član Nezavisnog sindikata policije.
<h2>PROGON - KONSTANTA</h2>
Šuković je, zatim, ministru unutrašnjih poslova uputio prijedlog da se Kekoviću ukine 45 odsto sa plate - jer ne obavlja poslove u SPO.
- Ministar po navedenom prijedlogu donosi rješenje koje mi je dostavljeno 11. aprila. Na isto sam 18. aprila izjavio žalbu. Od tada do 1. avgusta nema odgovora. Na platnoj listi tada vidim da mi je ukinuto 45 odsto - bez odgovora na žalbu, bez dostavljanja rješenja, bez potpisane dostavnice. A žalba odlaže rješenje - istakao je Keković ranije.
Kazao je da im potom na platnoj listi nijesu obračunati prekovremeni sati za jul i avgust.
- Jedino stanici kojom ja rukovodim se ne isplaćuju prekovremeni sati dva mjeseca zaredom. A potpisani su od načelnika RCB Centar Gorana Jokića i proslijeđeni na dalje odobrenje - napomenuo je tada Keković.
<h3>Lažna prijava za rastopljeni auto, nepostojeće oružje i imovinu</h3>
Uz sve to, protiv Vučine Kekovića je, po prijavi N.N. lica, u Agenciji za sprečavanje korupcije otvoren i prekršajni postupak zbog navodno neprijavljene imovine, vozila, ali i oružja. Ispostavilo se da je prijava lažna, pošto je oslobođen tih optužbi i nije prekršajno kažnjen.
- Živim u očevoj kući, napravljenoj 1973. godine, nije renovirana, nemam stan, ni na svoje, ni na tuđe ime, ni žena ni djeca nemaju stan. Imamo četiri kredita. Nije sporno, neka i mene kontrolišu. Ali ja nemam ni navedeni pištolj koji su naveli da nijesam prijavio jer sam ga predao MUP-u 2015. godine, o čemu imam potvrdu, a u sistemu se još na mene vodi, nakon više od osam godina - ispričao nam je Keković prije dvije godine.
Isto je, kako je ustvrdio, i sa vozilom koje nije prijavio, kojem je posljednja registracija istekla 2015. godine i koji je rastopljen u staro gvožđe.
- Po evidenciji MUP-a imam oružje u nelegalnom posjedu. Da li sam ja kriv za neažurnost MUP-a? Na Sudu za prekršaje sam jednostavno dokazao svoju ispravnost u vezi navodno neprijavljenog oružja i vozila - naveo je tada Keković.
Anja IVANOVIĆ

ODMAZDA BEZ POSLJEDICA: SDT odlučilo da ne goni Terzića za degradaciju Kekovića poslije upozorenja da mu ne hapsi drugaricu

A.P. (35) iz Tuzi uhapšen je pošto je policija u njegovim kolima pronašla 17 kesa sa 510 manjih papirnih pakovanja u kojima je bilo oko 255 kilograma rezanog duvana. On je vozio kola beranskih registarskih oznaka, a kontrolisan je u mjestu Gošići u Zeti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221101248_3759001e15a55267330f374e68b9a5e3008dee6c1a4ab99ff6bab4540225de3e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251221101248_3759001e15a55267330f374e68b9a5e3008dee6c1a4ab99ff6bab4540225de3e" data-rendition-name="original" width="1223" height="1280" loading="lazy" alt="Pronađeni duvan u Zeti"> <figcaption>Pronađeni duvan u Zeti(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  A.P. je procesuiran po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu. - Pronađeni duvan i vozilo kojim je A.P. upravljao privremeno su oduzeti - kazali su u policiji. Protiv državljanina Albanije P.B. (45) policija će podnijeti krivičnu prijavu pošto su u njegovim kolima, na Graničnom prelazu Božaj, pronađene četiri kese sa 105 pakovanja rezanog duvana ukupne mase oko 52 kilograma.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221101248_107021456e536641584a46dd3b98e0e22bc8b7317213a4ea6a5a01640a7da47e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251221101248_107021456e536641584a46dd3b98e0e22bc8b7317213a4ea6a5a01640a7da47e" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Pronađeni duvan na GP Božaj"> <figcaption>Pronađeni duvan albanskog državljanina(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  I njemu se na teret stavlja nedozvoljena trgovina.

Zaplijenjeno preko 300 kilograma duvana: Uhapšen Tuzanin, albanskom državljaninu krivična prijava

Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su još jedan sankcionirani brod u međunarodnim vodama kod obale Venecuele.
To je drugi put ovog mjeseca da su SAD zaplijenile brod uz obalu te države, prenosi Capital.ba.
Potez dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump u utorak rekao da naređuje "blokadu" sankcioniranih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele.
Venecuela još nije odgovorila na najnoviju zapljenu, ali je prethodno optužila Vašington da pokušava da opljačka njene naftne resurse.
Operaciju je vodila američka obalna straža, slično ranije ovog mjeseca. Na brod se ukrcao specijalizovani taktički tim.
Posljednjih sedmica SAD su pojačale vojnu prisutnost u Karipskom moru i izvele smrtonosne napade na navodne venecuelanske brodove za krijumčarenje droge, ubivši oko 100 ljudi.
SAD nijesu pružile nikakve javne dokaze da su ta plovila prevozila drogu, a vojska je pod sve većim nadzorom Kongresa zbog napada.
SAD su optužile venecuelskog predsjednika Nicolása Madura da vodi terorističku organizaciju pod nazivom Cartel de los Soles, što on poriče.
Trumpova administracija optužuje njega i vladajući establišment da koriste "ukradenu" naftu za "finansiranje sebe, narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica".
Venecuela, koja ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, uveliko ovisi od prihoda od izvoza nafte za financiranje državne potrošnje.

SAD zaplijenile još jedan tanker uz obalu Venecuele

Ministarstvo saobraćaja će do kraja decembra potpisati ugovore sa Evropskom investicionom bankom (EIB) za rekonstrukciju pruge Golubovci - Bar, dok se potpisivanje kreditnog aranžmana sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) očekuje početkom naredne godine.&nbsp;
Ukupna vrijednost projekta, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV) iznosi 230,8 miliona. Projekat će se, pored kreditnih sredstava EIB-a od 63 miliona, finansirati kombinacijom kredita EBRD-a od 50 miliona i novcem iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u iznosu od 112,62 miliona eura, ali i od sopstvenih sredstava od 5,18 miliona eura, pišu Vijesti.
Ugovori koji treba da se potpišu sa EIB-om usvojeni su na sjednici Vlade. Riječ je o ugovoru o kreditu za 63 miliona eura i ugovoru o WBIF grantu od 112,62 miliona.
U cilju unapređenja željezničke infrastrukture i modernizacije pruge Vrbnica - Bar, Ministarstvu saobraćaja je kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (ZIO), odobreno 112,62 miliona EUR u decembru 2023. godine, na sastanku Upravnog odbora ZIO. Taj novac namijenjen je za projekat rekonstrukcije oko 39,6 kilometara otvorene pruge od stanice Golubovci do stanice Bar, 17 kilometara staničnih kolosjeka i šest kilometara manevarskih kolosjeka, uključujući klizište Ratac i tunel Sozina.
Pruga Vrbnica - Bar predstavlja osnovnu željezničku liniju na teritoriji Crne Gore i dio je međunarodne željezničke linije Beograd - Bar, koja povezuje Crnu Goru i Luku Bar sa Zapadnim Balkanom i zemljama centralne Evrope, odnosno sa Transevropskom transportnom mrežom (TEN-T) i koridorima VII i X.&nbsp;
Zbog nedovoljnog održavanja, koje je dovelo do propadanja nadgradnje, brzina vožnje je smanjena na 70 kilometara na sat na najvećem dijelu dionice Golubovci – Bar. Pored toga, ograničenja od 20 i 50 kilometara na sat uvedena su na dionicama zahvaćenim klizištima, između Sutomora i Bara, odnosno Virpazara i Sutomora.
- S obzirom na to da se investicionim grantom dodjeljuju sredstva za finansiranje 50 odsto vrijednosti projekta, preostali iznos sredstava za realizaciju ove investicije neophodno je obezbijediti kroz zaključivanje ugovora o kreditu sa EIB-om i EBRD-om. Ugovor sa EIB neophodno je zaključiti do kraja ove godine, dok će ugovor sa EBRD-om biti potpisan početkom naredne - navodi se u Vladinoj dokumentaciji.
Realizacija projekta, kako je odjašnjeno, doprinijeće poboljšanju nivoa usluga, podsticanju modalnog preusmjeravanja sa drumskog na željeznički transport, unapređenju ukupne održivosti željezničkog sistema, kao i smanjenju troškova transporta.
U dokumentaciji se navodi da se kredit od 63 miliona može povući najviše u 12 tranši pri čemu minimalni iznos svake pojedinačne iznosi pet miliona, izuzev u situaciji kada je preostali raspoloživi iznos kredita manji od navedenog iznosa. Rok raspoloživosti, odnosno dostupnosti kreditnih sredstava iznosi pet godina od datuma potpisivanja ugovora.
Kamatna stopa će se definisati prilikom svakog pojedinačnog povlačenja novca, pri čemu Crna Gora može za svaku tranšu izabrati fiksnu ili varijabilnu stopu.
- Varijabilna stopa formira se na osnovu relevantnog EURIBOR-a uvećanog za marginu i ažurira na početku obračunskog perioda - kvartalnog ili polugodišnjeg. Visina kamatne stope zavisi od uslova na međunarodnom finansijskom tržištu u momentu povlačenja. Dodatno, ugovor predviđa i mogućnost naknadne revizije ili konverzije kamatne stope za svaku tranšu posebno, u skladu sa utvrđenim pravilima i procedurama - navodi se u dokumentaciji.
Očekivani rok završetka projekta je kraj juna 2030. godine.
Otplata kredita obavljaće se po tranšama, shodno amortizacionom planu koji će biti utvrđen za svaku pojedinačno. Prva rata otplate može dospjeti najranije 30 dana od planiranog datuma povlačenja tranše, a najkasnije šest godina od tog datuma.
Posljednja rata otplate kredita može dospjeti najranije četiri godine, a najkasnije 25 godina od povlačenja tranše, što ujedno predstavlja maksimalni rok otplate kredita.
Ova dionica željezničke pruge puštena je u rad krajem novembra 1959. godine i koristi se za putnički i teretni saobraćaj. Prema tadašnjem projektu, maksimalna projektovana brzina bila bi 100 kilometara na sat, ali se zbog trenutnog stanja pruge ta brzina ne može postići, pa je najveća trenutno od 70 do 80 kilometara na sat.
Projekat je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na sat i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara.
Za realizaciju ovog projekta biće zadužena Željeznička infrastruktura (ŽICG), koja je ranije projekat najavljivala za ovu godinu. Međutim, ključni preduslovi nijesu ispunjeni - potpisivanje finansijskog sporazuma sa finansijerima projekta i izrada glavnog projekta.

Do kraja godine ugovori sa EIB-om za rekonstrukciju pruge

Nezavisni sindikat policije Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da iz skupštinske procedure povuče Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima jer cijene da je izrazito rigidan, te da se njime krše ljudska prava, ali i da nije usklađen sa međunarodnim konvencijama.
- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji, prema predlogu koji dostavlja Vlada, može da ih zadesi svakog dana - naglasili su u Nezavisnom sindikatu policije.
Na ovaj način se, cijene oni, vraćamo 20-30 godina unazad.
- Kada su policijski službenici radili na osnovu ugovora koji su im produžavani na mjesec, dva ili tri. Potpuno je jasno da su u situaciji stalnog straha za posao službenici vrlo zavisni od tuđe dobre volje, podložni manipulaciji svake vrste ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što značajno utiče na kvalitet njihovog rada - istakli su u Nezavisnom sindikatu.
Bezbjednosne smetnje za rad u policiji svakako, dodaju oni, bi trebalo da budu jedan od kriterijuma za čišćenje policijske organizacije, ali smatraju da način na koji Vlada predlaže njihovo utvrđivanje sigurno nije dobar.&nbsp;
- Naprotiv. Predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava. Pet izabranih ljudi i onaj koji ih je izabrao u svojim rukama imali bi moć da odlučuju o sudbinama policajaca u svakom trenutku. Svaki pokušaj čak i drugačijeg mišljenja mogao bi dovesti do gubitka posla. Gdje su tu demokratija, sloboda, ljudska prava? - pitaju u Nezavisnom sindikatu.
Poštovanje prezumpcije nevinosti, pravo na odbranu, pravo na pravično suđenje i konačno pravo na pravni lijek su, podvlače oni, elementi svakog postupka kojim se utvrđuje neka odgovornost.
- Ali su svi oni poništeni ovim predlogom Vlade. Ako policijski službenik nema pravo da zna razloge zbog kojih gubi posao njemu se uskraćuje pravo na odbranu. Donošenjem odluke pod velom tajne potpuno se ukida pravo na pravično suđenje i pravo na pravni lijek - ukazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dodaju i da zabrinjava isključivanje iz čitavog postupka Agencije za nacionalnu bezbjednost čije mišljenje je sada važećim zakonom obavezno.
- A predloženim izmjenama to neće biti - već komisija za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sama može donijeti odluku. Na ovaj način se ukida mogućnost dodatnih provjera informacija koje posjeduje i na osnovu kojih odlučuje komisija - naveli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Ustav i zakoni naše države zabranjuju, decidni su oni, retroaktivnost propisa.
- Zakonik o krivičnom postupku određuje da će se na učinioca primijeniti onaj zakon koji je važio u trenutku izvršenja djela ili ona koji je povoljniji po njega. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima koje predlaže Vlada i ova pravila se ruše već se i na disciplinske postupke koji su započeti po starom zakonu primjenjuje novi i ako je on značajno nepovoljniji po polocijske službenike protiv kojih se ti postupci vode - kazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dovoljno je, kažu, poznavati našu istoriju samo u zadnjih 100 godina, mentalitet i način razmišljanja našeg naroda, tačnije ljudi koji se nađu na nekoj poziciji odlučivanja, da bi se sasvim sigurno zaključilo da predložene izmjene vode ka potencijalno vrlo teškim zloupotrebama.
- Ukoliko Vlada istraje na svom predlogu pozivamo poslanike u Skupštini Crne Gore da se odupru pokušaju uvođenja jedne potencijalno jako opasne prakse u vrlo značajan sektor bezbjednosti. Jedino na taj način pokazaćemo da smo zemlja koja poštuje ljudska prava i svima pruža iste mogućnosti da u precizno definisanim postupcima imaju mogućnost na pravnu zaštitu - zaključili su u Nezavisnom sindikatu policije.

Nezavisni sindikat policije: Vlada da povuče predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, donose stalni strah od gubitka posla

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Dječak brutalno fizički ponižavan

Jedna osoba stradala je tokom vožnje žičarom na Savinom kuku - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Turista iz Njemačke je poginuo tokom vožnje žičarom na Savinom kuku a njegova supruga je teško povrijeđena.
Nesreća se dogodila oko 13 sati tokom vožnje dok se par nalazio u putnikoj korpi.
Izvor blizak istragi kaže da je proklizala korpa u kojoj su se nalazili. Prilikom proklizavanja, poginuli turista ispao je iz korpe i pao na tlo. Povrijeđena žena ostalo je zaglavljena u korpi koja je prilikom proklizavanja udarila u korpu ispred.
Povodom tragedije na Savinom kuku obavljen je uviđaj na licu mjesta koji je okončan oko 17 časova.
Obavila ga je osnovna državna tužiteljka iz Pljevalja Merima Obućina sa pripadnicima policije.
U međuvremenu sa uspinjače je evakuisano troje turista. Među njima i povrijeđenja državljanka Njemačke koja je odmah transportovana u nikšićku bolnicu gdje je u toku operativni zahvat zbog preloma butne kosti koji je zadobila prilikom proklizavanja korpe.
Nesreća se dogodila na gornjoj uspinjači “Savin kuk 2”. Turisti iz Njemačke vraćali su se ka polazištu a do nesreće je došlo na strmom i veoma nepristupačnom terenu.

Tag: nikola-terzic