Pritvorenici Istražnog zatvora u Spužu najavljuju da će se njihove porodice i prijatelji okupljati u svim gradovima Crne Gore pa i ispred kapija UIKS-a, kao i ispred Višeg suda u Podgorici – sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi o kojima je upoznata javnost.
- Obavještavamo javnost da će se naše porodice i prijatelji okupljati u svim gradovima Crne Gore pa i ispred kapija UIKS-a, kao i ispred Višeg suda u Podgorici, ukoliko prvenstveno Ministarstvo pravde, kao i predsjednica Vrhovnog suda ne urade nešto po pitanju naših zahtjeva sa kojima ste već godinu dana upoznati - piše u njihovom saopštenju dostavljenom preko advokata Nikole Tomkovića.
Kako su naveli, ni brojni dopisi i štrajkova upozorenja nisu izazvali reakciju iinstitucija odgovornih za izuzetno loše stanje u inače prenatrpanom istražnom zatvoru.
- Uprkos brojnim dopisima Ministarstvu pravde i predsjedniku Višeg suda, i štrajkovima - nema adekvatne reakcije. Ovo je posljednji vapaj koji upućujemo jer i mi smo građani ove države, roditelji, sinovi, braća i mi imamo pravo na život i prava na pravično suđenje. Ukoliko nas niko ne čuje, ovo je jedino rješenje koje nam je preostalo - ističe se u saopštenju.
Kako napominju, godinu dana nailaze na “glasno ćutanje” svih institucija, NVO, političara…
- Ministar pravde se “pravi mrtav” vezano za nanogice (elektronski nadzor), iako mu se pismenim putem obratila predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić; jemstvo je mrtvo slovo na papiru, standardni odgovor je “nije dovoljno” - što je neustavan odgovor pogotovo kada neće da daju parametre koliko je dovoljno jemstvo kao sredstvo obezbjeđenja.
Ističu da je stanje u kojem se nalaze oni, kao pritvorena lica - sve gore.
- Osjećamo da smo prepušteni sami sebi, bez prava na život i prava na pravično suđenje. Stanje u kojem se nalazimo mi i naše porodice, kao u filmu Živka Nikolića “U ime naroda” slikovito je opisano. Jer, Specijalno državno tužilaštvo je država u državi i upravlja svim procesima u državi. Pozivamo sve NVO kao i političare da pročitaju izveštaj CPT-a o Crnoj Gori i sve će biti jasno. jer naši navodi su većinom demantovani u Crnoj Gori, tako da je ovaj izvještaj Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) relevantan, pa sami ocijenite. Još je u vrijeme obilaska komisije CPT-a zatvor bio 50 odsto sređeniji nego prije ili posle obilaska komisije. Komisija ne može da vjeruje da razgovaraju sa istim istim ljudima kao prije četiri godine, a ima ih koji borave i mnogo duže i da pritvori traju toliko dugo. Izvještaj CPT-a je i ogolio izvještaje naših institucija i dokazao da ih politika piše a ne struka i zaštitinici ljudskih prava. Najveći razlog je što SDT pravi organizacije kao “ugovor o djelu” na mjesečnom nivou i tako pravi statistiku od istih ljudi, vremenski period, iste poruke sa različitim tumačenjima - skreću pažnju pritvorenici u Spužu.
Pritvorenici smatraju da je krajnje vrijeme i nužno da se neko oglasi.
- Smatramo da je vrijeme da neko u Crnoj Gori reaguje, jer izvještaj CPT-a je alarm za crnogorsko društvo, ukoliko se i vi svi niste našli u sitaciji kao Dejan Knežević gdje se nedvosmisleno vidi ko i kako upravlja i vrši pritisak na nosioce funkcija. A ono čega se bojimo, a imamo i tih saznanja, da tužioci su ulazili i kod pojedinih sudija, što je nedopustivo, jer svjedoci smo da se uvodi praksa i improvizuju zahtjevi SDT-a, a sve suprotno Zakonu i Ustavu Crne Gore, kao i praksi Evropskog suda za ljudska prava i Suda pravde.
Pritvorenici apeluju na advokate da ih podrže i alarmiraju javnost.
- Pozivamo sve advokate koji su u predmetima pred crnogorskim sudovima i da upoznaju javnost u kakvoj smo situaciji mi i naše porodice i kakva je vaša uloga u predmetima pred sudovima i tako nam dokažite da nismo sami i prepušteni sami sebi, jer u vremenu ucjena - nećemo biti žrtvena jagnjad to vam garantujemo! - kaže se u saopštenju pritvorenika u Spužu koje su proslijedili preko advokata Nikole Tomkovića.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pritvorenici u UIKS-u: Situacija nepodnošljiva, a svi odgovorni se prave mrtvi, imamo pravo na život i pravično suđenje

Više od 90 pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu stupilo je u štrajk, od čega njih 74 odbija hranu, saopštila je Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Međutim, prema navodima advokata Nikole Tomkovića, koji zastupa dio pritvorenika, broj štrajkača je veći i svakodnevno raste.
- Više od 100 ih štrajkuje glađu. Oni koji štrajkuju od prvog dana već su izgubili tri do četiri kilograma - rekao je Tomković za Radio Slobodna Evropa.
Štrajk je počeo 15. septembra, a pritvorenici tvrde da je to "odgovor na dugogodišnje nezadovoljstvo tretmanom u pravosudnom sistemu, lošim uslovima u zatvoru i sistematsko kršenje njihovih prava".
A predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić je poručila da štrajkovi i pritisci neće uticati na donošenje sudskih odluka.
Ministarstvo pravde nije odgovorilo na pitanja Radija Slobodna Evropa o tome da li će reagovati na štrajk i razmotriti zahtjeve pritvorenika.
U pritvorskoj jedinici zatvora u Spužu borave osumnjičeni ili optuženi za razna krivična djela, protiv kojih se vodi istraga ili je u toku suđenje i kojima još nije izrečena konačna presuda.
<h2>Zašto pritvorenici štrajkuju?</h2>
U pismu javnosti pritvorenici su naveli da tužilaštvo i sudovi selektivno postupaju, vođeni političkim pritiscima.
Navode da pritvor često traje duže od zakonom propisane maksimalne kazne. Tvrde i da se ne poštuju odluke evropskih sudova i da im se ne dozvoljava odbrana sa slobode, ni pod jemstvom.
Oni koji ne štrajkuju glađu, odlučili su da otkažu punomoćja svojim advokatima, odbiju pravnu pomoć i bojkotuju suđenja, navodeći da "više ne vide drugo sredstvo otpora".
Ustav Crne Gore propisuje da pritvor mora trajati najkraće moguće i da se može odrediti samo zbog opasnosti od bjekstva, ponavljanja djela ili uticaja na svjedoke.
Praksa u Crnoj Gori pokazuje da se veliki broj procesuiranih lica nalazi više od dvije godine u pritvoru, a da sudovi nisu donijeli ni prvostepenu presudu.
U slučaju da nakon tri godine od podizanja optužnice, sud ne donese prvostepenu presudu, po zakonu optuženi napušta pritvor.
<h2>Broj štrajkača u porastu</h2>
Tomković, koji zastupa dio pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu, tvrdi da broj štrajkača premašuje podatke koje je saopštila Uprava za izvršenje krivičnih sankcija.
- Samo onih koji štrajkuju glađu ima više od stotinu. Ne računam pritvorenike koji protestuju na druge načine opozivom punomoćja advokatima i bojkotom suđenja - rekao je on.
Naglašava da broj štrajkača svakodnevno raste i da pritvorenici ne odustaju, uprkos ozbiljnom narušavanju zdravstvenog stanja.
- Svi su vidno smršali, neki i po tri do četiri kilograma. U ćelijama nemaju hrane, porodice im donose samo garderobu. Kantina im isporučuje jedino osnovna higijenska sredstva, pastu za zube, šampon. Sve drugo odbijaju - dodao je Tomković.
Tomković navodi da štrajk, koji je počeo 15. septembra u podne, podržavaju i pritvorenici koji iz zdravstvenih razloga ne mogu učestvovati aktivno, ali izražavaju solidarnost s onima koji su uključeni.
<h2>Zatvorski kapaciteti prebukirani</h2>
Jedan od ključnih problema, prema riječima advokata, jeste prenatrpanost zatvora.
- Pritvorski dio je projektovan za najviše 300 ljudi, a trenutno u njemu boravi preko 600. Takva situacija dodatno opterećuje i službenike zatvora koji su, kako sami kažu, na izmaku snaga - rekao je Tomković.
Uprkos ozbiljnosti situacije, Tomković ističe da izostaje bilo kakva inicijativa nadležnih za dijalog.
- Niko me nije kontaktirao, niti imam informaciju da je iko pokušao razgovor s pritvorenicima ili njihovim braniocima - istakao je on.
Očekuje da će brojka biti još veća.
- Ne znam koliko će štrajk trajati, ali jasno je da će potrajati sve dok se ne ispuni barem dio njihovih zahtjeva ili ne uspostavi dijalog - kazao je Tomković.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija tvrdi, s druge strane, da su svi štrajkači pod stalnim zdravstvenim nadzorom.
<h2>"Štrajk ne mijenja sudske odluke"</h2>
Na protest pritvorenika reagovala je i predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, koja je poručila da štrajk ne rješava probleme na koje ukazuju, već ih produbljuju.
- Svi imaju pravo da protestuju, ali niko nema pravo da opstruira rad sudova i sprečava sprovođenje pravde. Sudske odluke donose se u skladu sa zakonom, ustavom i međunarodnim standardima, i nijedna opstrukcija ne može to promijeniti - rekla je Pavličić.
U saopštenju je navela i da su sudovi suočeni sa ozbiljnim organizacionim i kadrovskim problemima, ali da to ne opravdava blokade procesa.
- Postupci poput štrajkova glađu ili uskraćivanja punomoćja advokatima dodatno usporavaju donošenje konačnih odluka i ne mogu zamijeniti zakonom propisane procedure - dodala je ona.
Pavličić je apelovala na hitne izmjene procesnih zakona i donošenje novog Zakonika o krivičnom postupku.
<h2>Primjedbe i negiranja</h2>
Pritvorenici su u pismu iznijeli primjedbe na rad Zaštitnika ljudskih prava, tvrdeći da rijetko dolazi i da ne vidi stvarno stanje jer se vodi u unaprijed pripremljene sobe.
- Tu je manji broj ljudi, pritvorenika, a ti pritvorenici vjerovatno i ne kažu šta bi trebalo jer su u strahu od razbijanja soba, a u tom slučaju bi bili prebačeni u sobe gdje je 12 ljudi, a takve su skoro sve sobe - kazali su u pismu.
Iz kancelarije Ombudsmana su to negirali u saopštenju dostavljenom RSE.
- Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je više puta ukazao na materijalne uslove u svim ustanovama u kojima borave lica lišena slobode - navedeno je u saopštenju.
U izvještaju Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2024. godinu konstatuju da su prenatrpanost, loši higijenski uslovi, nedostatak prostora i povremeno kašnjenje medicinskih pregleda ključni problemi zatvorskog sistema.
Dodaju i da je Zaštitnik posljednjih sedam radnih dana posjetio više zatvorskih jedinica, gdje su razgovarali sa pritvorenicima koji su to željeli i obišli prostorije bez ograničenja.
- Zaštitnik će, uprkos ovakvim pokušajima neutemeljene diskreditacije, nastaviti da dosljedno i odlučno štiti prava svih lica lišenih slobode - naglasili su.
<h2>Crna Gora među zemljama sa najproblematičnijim zatvorskim sistemom</h2>
Statistika Savjeta Evrope ukazuje da Crna Gora ima jedan od najlošijih profila u evropskom zatvorskom sistemu.
- Crna Gora ima visoku stopu zatvorenika po glavi stanovnika, veliki broj onih sa nepravosnažnim presudama i zabrinjavajuće visok broj samoubistava - naglašeno u saopštenju.
Ujedno, iz Institucije zaštitnika se navodi da je stopa samoubistava u crnogorskim zatvorima od tri do devet puta veća u odnosu na opštu populaciju.
Inače u posljednjih pet godina najmanje sedam osoba izvršilo je samoubistvo u zatvorima, od čega dvije samo u prethodnih deset mjeseci.
Crnogorski zatvorski sistem trenutno ima kapacitet za boravak oko 1.330 osoba lišenih slobode koji su raspoređeni u Spužu i Bijelom Polju.
Pritvorenici su apelovali i da se hitno usklade prakse sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, posebno članom 3 koji zabranjuje nečovječno i ponižavajuće postupanje.
Pozvali su i Crna Gora ispuni obaveze iz poglavlja 23 i 24 koji se odnose na vladavinu prava u procesu evropskih integracija.

Tomković: Štrajk se širi, pritvorenici su odlučni; Ombudsman: Prenatrpanost i loši uslovi i dalje prisutni

Advokat Nikola Tomković, u saopštenju za medije, prenio je apelovanje pritvorenika koje se odnosi na nosioce funkcija, ministra pravde Bojana Božovića i predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić, da posjete pritvorenike Istražnog zatvora u UIKS-u u Spužu, i nađu rješenje koje bi bilo po Zakonu i Ustavu Crne Gore i praksi Evropskog suda za ljudska prava, kako ne bi bili u poziciji da moraju da saniraju štetu i ispoštuju obaveze prema poglavljima 23 i 24, radi ulaska u EU, ukoliko bi započeo najavljeni štrajk i odbijanje svakog vida pravne pomoći od strane pritvorenih lica.
- Sama činjenica da pritvori traju više od kazne, da šetnje pritvorenika traju dva puta samo po 30 minuta, da dječje posjete traju po 30 minuta sa tri ili četiri porodice prisutne u isto vrijeme u prostorijama od 25 kvadrata, sve to ukazuje da se krši član 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, a najbolji pokazatelj je izvještaj Komiteta za prevenciju i torturu za 2024. godinu, dok je trenutno stanje još alarmantnije, a dovodi do otežavajućih okolnosti u procesu evropskih integracija- navodi Nikola Tomković.
Pritvorenici naglašavaju da smo “jedina” država u Evropi gdje pritvorena lica štrajkuju iz razloga što im se ne „sudi“ po Zakonu i Ustavu i gdje se ne poštuju odluke Evropskog suda za ljudska prava i Suda pravde EU u Luksemburgu, što je u svakoj evropskoj državi zakonska obaveza i takve se odluke poštuju po automatizmu, dok kod nas u Crnoj Gori pod pritiskom, sudovi uvode praksu i zauzimaju stav, znajući da je to suprotno Zakonu i odlukama evropskih sudova.
- Advokati su još u ranijem periodu bili stava da se Zakon i Ustav ne mogu kršiti i da se moraju poštovati ljudska prava lica koja se procesuiraju, ali politički pritisak je učinio svoje, čineći veliku štetu koju će na kraju morati da plaćaju građani Crne Gore. Da su stavovi pritvorenika ispravni govore odluke Evropskog suda za ljudska prava od 26.09.2003. godine, slučaj Yüksel Yalcınkaya protiv Turske i presuda Suda pravde u Luksemburgu od 30.04.2023. godine. Na osnovu tih odluka izrečena je presuda Suda u Berlinu iz 2024. godine, gdje je korišćenje MITM-TROJAN metodologije bez znanja i odobrenja Njemačke predstavlja povredu njenog teritorijalnog integriteta- navodi Nikola Tomković.
Kako je dodao, nakon poslednje odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju protiv Turske iz juna 2025. godine, gdje se naglašava da se mora poštovati „domaće zakonodavstvo“, postoji i presuda-odluka drugostepenog kantonalnog suda u Cirihu (Švajcarska) od 20.8.2025. godine, gdje se Sky ECC podaci ne mogu koristiti kao dokaz u sudskim postupcima jer su pribavljeni na nezakonit način, kao i odluka Apelacionog suda u Beogradu (Srbija), od 23.7.2025. godine, kojom nije potvrđena optužnica zasnovana na Sky-ECC, a u odluci se navodi da to što je dobijeno putem međunarodne pravne pomoći ili što je pribavljeno od inostranog organa, nije garancija njihove zakonitosti.
- Ovim praksama i odlukama bi trebalo da se pridržavaju i vode i naši sudovi, jer će u suprotnom doći do pravnog haosa u sudskom sistemu- zaključuje Nikola Tomković.

Tomković: Sudovima prijeti blokada sudskih procesa?

Pritvorenici Istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu, ponovo najavljuju štrajk glađu, u dopisu koji su dostavili preko advokata Nikole Tomkovića.
- Pritvorenici spuškog zatvora obavještavaju javnost i Komitet za za prevenciju torture i nečovječnog postupanja (CPT), preko advokata Nikole Tomkovića, da sporazumi koji su bili postignuti poslije najave generalnog štrajka od prije nekoliko mjeseci, koje je predvodio predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović sa prisutnim predstavnicima Ministarstva pravde, nijesu sprovedeni u djelo, već naprotiv, situacija je još teža i gora nego ranije - naveli su oni.
Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat - sada, kažu, traju dva puta po 30 minuta u toku dana.
- U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svježen vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava - istakli su oni.
Kažu da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri do četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni.
- Dječje posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tim nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno - naveli su u pritvorenici dopisu.
Advokati, kažu, zbog velikog broja pritvorenika i njihovog razdvajanja zbog sprečavanja sukoba, nekada čekaju po dva-tri sata da bi razgovarali sa klijentom a nekada zbog prevelike gužve odustanu i ne obave posjetu klijentu.
- Zdravstvena služba nema ljekove koji su prepišu pritvorenicima nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti pritvorenici su prepušteni sami sebi - dodali su pritvorenici.
U sobama se, kažu, dešava da pritvorena lica spavaju i na podu zbog prenatrpanosti.
- A što se tiče inventara i tehnike, ukoliko niste u finansijskoj mogućnosti da iste obezbijedite-kupite, ostaje samo krevet u sobi - dodaju u dopisu.
Takođe, navode da zbog velike prenatrpanosti i kapaciteta kuhinje u posljednje vrijeme nemaju ni mogućnost spremanja posne hrane u vrijeme posta, te da se umjesto toga nude konzerve ribe i ništa više.
- U kantini nema kapaciteta da stanu namirnice za sve pritvorenike, tako da prilikom podjele namirnica dosta pritvorenika ostane bez pola naručenih artikala, a voće i povrće koje stiže je vidno niže klase - naveli su pritvorenici.
Kao glavne krivce za ovakvo stanje vide sudove koji, kako su kazali, određuju pritvor i ne puštaju ljude da se brane sa slobode, kao i Ministarstvo pravde koje je i nadležno za zatvor u Spužu.
U dopisu su apelovali na Advokatsku komoru da podrži njihove zahtjeve, te da sredinom septembra pritvorenici i advokati zajedno stupe u generalni štrajk.
- Štrajk bi se odnosio da se ni pritvorenici ni advokati ne pojavljuju na ročišta - naveli su oni.
Očito je, cijene oni, na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava po Evropskom sudu za ljudska prava.
- Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska - zaključuje se u saopštenju pritvorenika u Spužu koje su proslijedili preko advokata Nikole Tomkovića.

Pritvorenici u Spužu ponovo najavljuju generalni štrajk: Situacija je još teža i gora nego ranije

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju danas je otvorena mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“, koja donosi reprezentativan pregled ukrajinskih lokaliteta upisanih na Listu svjetske baštine UNESCO-a, s posebnim osvrtom na izazove s kojima se suočavaju usljed ruske oružane agresije na Ukrajinu.
Izložbu su otvorili ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Harasimenko i dekan FCJK-a, prof. dr Aleksandar Radoman.&nbsp;
U uvodnom obraćanju, Harasimenko je zahvalio na gostoprimstvu i kontinuiranoj podršci koju Fakultet pruža Ukrajini od samog početka ruske agresije. Posebno je istakao simbolički i snažan čin solidarnosti – ukrajinsku zastavu koja se vijori na zgradi Fakulteta, svjedočeći o jasnoj i principijelnoj podršci FCJK-a ukrajinskom narodu.
Ambasador je naglasio da Ukrajina nije samo zemlja pogođena ratom, već država bogate kulturne i istorijske baštine, čiji su brojni spomenici i lokaliteti prepoznati kao dio svjetskog nasljeđa.
U okviru izložbe predstavljeni su UNESCO-zaštićeni spomenici kulture u Ukrajini, kojima prijeti opasnost od razaranja i devastacije usljed ratnih dejstava. Ukazano je na materijalna oštećenja, ali i na dugoročne rizike po očuvanje kulturnog identiteta i nasljeđa.
Radoman je zahvalio Herasimenku što je upravo FCJK prepoznat i odabran kao mjesto organizovanja ove značajne postavke. Istakao je da Fakultet kontinuirano pruža podršku Ukrajini kroz svoje akademske i javne programe, te naglasio da mu pričinjava posebno zadovoljstvo što je ta podrška potvrđena i formalnim članstvom FCJK-a u Globalnoj koaliciji ukrajinskih studija, kao jedina institucija iz Crne Gore koja je dio ove koalicije, u čijem sastavu se nalaze brojni prestižni svjetski univerziteti i istraživački centri.
Izložba je organizovana u saradnji s Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori i otvorena je za javnost. Ova postavka ne samo da afirmiše izuzetnu kulturnu vrijednost ukrajinskih dobara upisanih na Listu svjetske baštine, već i podsjeća na značaj međunarodnih napora usmjerenih ka zaštiti ugrožene kulturne baštine, poručuju iz FCJK.

Na FCJK otvorena mini izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Nedoumice u vezi sa porodiljskim odsustvom
- Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec predstavio nacrt izvještaja o napretku Crne Gore. Izazovi ostaju vladavina prava i borba protiv korupcije
- SAMU pokrenuo postupke protiv emitera "Informer TV" i "TV Prva RS" zbog govora mržnje i negiranja nacionalnog identiteta
- Analiziramo: da li će majke biti oštećene novinama koje donose izmjene Zakona o radu?
- Američki predsjednik Donald Trump održao najduži govor o stanju nacije u istoriji SAD-a. Ponovio prijetnju vojnom akcijom protiv Irana ako diplomatija ne uspije
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je Marko Čipović iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gost Marko Čipović

Politička i vjerska pozadina incidenta u beranskom selu Gornje Zaostro, u kojem su napadnuti reporteri Vijesti i Pobjede, Boris Pejović i Stevo Vasiljević, utiče na odluke pravosudnih organa - ocijenili su u Društvu profesionalnih novinara (DPNCG).
Ročište pred beranskim Osnovnim sudom u slučaju Gornje Zaostro peti put je odgođeno jer je jedan od okrivljenih tražio izuzeće sudije, a DPNCG izražava zabrinutost zbog činjenice da napad i onemogućavanje izvještavanja Pejovića i Vasiljevića neće imati za ishod njihovo pravično zadovoljenje.
- Jer očigledno politička i vjerska pozadina tog incidenta utiče na odluke pravosudnih organa - naglasili su u DPNCG.
Navodeći da nemaju namjeru da iznose paušalne ocjene, iz DPNCG su rekli da se napad na njihove kolege dogodio nakon odluke da se ukloni nezakonito postavljeni spomenik četničom vojvodi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru. &nbsp;Oni su dodali da je u postavljenju tog spomenika važnu ulogu imala i crkva, odnosno sveštenici Mitropolije crnogorsko-primorske.&nbsp;
Iz DPNCG su kazali da „bjekstvo“ spomenika od nadležnih pravosudnih i policijskih organa i napad na novinare, kako bi se izbjeglo dokumentovanje njegovog uklanjanja, potkrepljuju da će postupak utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja onih koji su prijetili novinarima potpuno biti obesmišljen.&nbsp;
- Da nije bilo volje da se on pokrene potvrdilo je i svjedočenje oštećenih koji su nakon napada pozvani da daju izjavu u policiji u Beranama, tek nakon što je iz Podgorice upućen poziv nadležnima u tom gradu da reaguju zbog dešavanja na svojoj teritoriji - ističe se u saopštenju.
Iz DPNCG su rekli da su u tom kontekstu i odluke sudova da se tri osobe oslobode prekršajne odgovornosti, kao i opstrukcija suđenja u Osnovnom sudu u Beranama.
- Pred tim sudom vode se, naime, dva odvojena postupka, od kojih jedan protiv Danka Femića, koji je optužen za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera. U drugom postupku za isto krivično djelo terete se Nikola Raičević i Milić Ralević - naveli su u saopštenju.
Dok je suđenje Femiću u toku drugo ročiše odlaže se, ukazuju oni, više puta zbog nepojavljivanja okrivljenih ili branilaca.
- Viši sud za prekršaje je istovremeno potvrdio prvostepenu presudu i oslobodio odgovornosti Dušana Petrića, Draga Labovića i Vuku Došljaka za napad na fotoreportere Vijesti i novinara Pobjede, kao i dio presude kojom je dvojici maloljetnika izrečena vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja - kazali su u DPNCG.
Reporteri se, kako su rekli iz DPNCG, presudom upućuju na to da u privatnim postupcima obezbijede naknadu štete usljed oštećenja sredstava za rad.
- Ovakav rad pravosuđa u Beranama, uz slične odluke njihovih kolega u Kolašinu, Podgorici i Bijelom Polju u predmetima Alise Hajdarpašić i Dragane Šćepanović, a godinama prije toga i novinara Tufika Softića, Seada Sadikovića, nimalo ne ohrabruju novinare &nbsp;u lokalnim sredinama da su bezbjedni u obavljanju svog posla - ističe se u saopštenju.
Iz DPNCG su rekli da su se nadali da odluke pravosuđa više neće zavisiti od politike, kriminalaca, crkve i uticajnih kontroverznih pojedinaca u lokalnim sredinama.
- Ali očito da sloboda medija odgovara svima samo kad oni nijesu predmet izvještavanja i istraživanja novinara - kazali su iz DPNCG i poručili da će nastaviti da prate slučajeve procesuiranja napada na novinare.

DPNCG: Politička i vjerska pozadina napada na fotoreportere utiče na odluke pravosudnih organa

Četiri godine bukti rat u srcu Evrope. Jesmo li živjeli u zabludi da su ratovi “rezervisani” za daleke kontinente - centralna je tema emisije E-uživo. Koliko je daleko mir i kakve su patnje prolazili Ukrajinci u četvorogodišnjoj ruskoj agresiji na tu zemlju, za 24 sata govorio je ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko, čiji će intervju biti reemitvovan u emisiji E-uživo.
Brak bi trebalo da bude prostor sigurnosti, povjerenja i uvažavanja. Ali šta se dešava kada upravo kroz svakodnevnu komunikaciju počinje tiho podrivanje samopouzdanja jednog partnera? Kada rečenice koje zvuče bezazleno - „pretjeruješ“, „preosjetljiva si“, „to se nikad nije dogodilo“ - postanu obrazac koji mijenja nečiji osjećaj stvarnosti? Na ovu temu razgovaramo sa psihološkinjom Stelom Burzanović.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E, od 16 do 18 sati.

Tag: nikola-tomkovic