Seksualno uznemiravanje kao krivično djelo je propisano u toku 2023. godine, a Čečovićeve radnje su se desile 2021. godine, što znači da onda kada su se desile nijesu bile propisane kao krivično djelo, a ukoliko djelo nije predviđeno u Krivičnom zakonu onda to djelo i nije krivično djelo - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, advokatica Nina Radulović.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je odbacilo krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete nauke i inovacija koja je podnijeta protiv profesora Gimnazije Slobodan Škerović, Radomana Čečovića, zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, ali je i Više državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo krivičnu prijavu protiv profesora iz Tuzi, koji se tereti za krivično djelo nedozvoljene polne radnje nad maloljetnicom. 
Kako kaže Radulović, u slučaju profesora Radomana Čečovića očekivan je rasplet zato što je u pitanju slučaj koji po opisu, kako kaže, liči na djelo seksualno uznemiravanje.
- Seksualno uznemiravanje kao krivično djelo je propisano u toku 2023.godine, a Čečovićeve radnje su se desile 2021.godine, što znači da onda kada su se desile nijesu bile propisane kao krivično djelo, a ukoliko djelo nije predviđeno u Krivičnom zakonu onda to djelo i nije krivično djelo. U tom smislu smo mi iz pravne struke to očekivali da će biti takva reakcija tužilaštva, između ostalog oni su pokušali i kvalifikaciju proganjanja, jer imamo i to krivično djelo proganjanje, međutim krivično djelo proganjanja predviđa za tu vrstu radnje koju je on radio je propisana je kazna do tri godine, to je osnovni oblik tog krivičnog djela, a od 2021.godine do danas je prošlo skoro pet godina, što znači da nastupa zastarjelost krivičnog gonjenja u skladu sa članom 124 Krivičnog zakonika, i to je nešto što je očekivano - rekla je Radulović.
Javnost pogrešno percipira, smatra Radulović, jer nije utvrđeno da nije postojalo krivično djelo, već, naglašava ona, profesor Čečović nije mogao biti procesuiran zato što nijesu bile ispunjene procesne pretpostavke.
- Kada je neko krivično gonjenje zastarjelo to ne znači da se krivično djelo nije ni desilo, to samo znači da tu osobu ne možete više procesuirati, pa čak i kada je u pitanju neko najteže krivično djelo, a najteža krivična djela su ona za koje propisana najteža kazna, a to je kazna dugotrajnog zatvora, što znači da je to kazna između 30 i 40 godina. U tome slučaju imamo nastupanje krivičnog gonjenja, koje je propisano od 2 godine za najlakše propisane kazne, a to su novčane kazne i kazne zatvora do godinu dana, a za najteže kazne to je 25 godina, to je relativni rok zastarjelosti krivičnog gonjenja u smislu ako su nadležni organi preduzeli neku radnju krivičnog gonjenja onda se taj rok prekida. Međutim, ukoliko je nastupio dupli rok, bez obzira da li je radnja preduzimana ili nije preduzimana, nastaće ta apsolutna zastarjelost - istakla je Radulović.
Kada je u pitanju slučaj profesora u Tuzima, tu su u pitanju, objašnjava Radulović, nedozvoljene polne radnje i to je, kako ističe, drugo krivično djelo i to protiv djevojčice od 12 godina. 
- Tu je utvrđeno od strane tužilaštva da nema osnova za krivično gonjenje. Moraju postojati određeni dokazi, određeni minimum dokaza, jer sprovodi se istraga, po nalogu tužilaštva se prikupljaju ti dokazi, oni su sproveli neke istražne radnje i nijesu našli dovoljno materijala da krenu dalje u postupak. Postupak ima smisla tek kad imate ispunjenu tu osnovnu pretpostavku postojanja osnova sumnje, a da biste tu osnovnu pretpostavku imali islunjenu znači da morate imati na raspolaganju neki dokazni materijal. To je materijalni dokaz, neki pisani dokaz, ili u krajnjoj liniji svjedoke - naglasila je Radulović.
Djeca nijesu dovoljno korišćena, mišljenja je Radulović, pod plaštom opravdanja da ih treba zaštititi kao dokazno sredstvo.
- Njihove svjedočke izjave, koje zakon prepoznaje, nijesu dovoljno uvažene. To je veliki problem, i ta svjedočka izjava ove djevojčice nije tretirana kao dovoljno relevantna - zaključila je Radulović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Radulović: Ako neko nije procesuiran ne znači da nije počinio krivično djelo, u slučaju Čečovića nijesu ispunjene procesne pretpostavke

Čitav sistem je zatajio! U ovakvim incidentnim situacijama svi se šokiraju, svi su sablaznuti, naravno, ima tu i psiholoških i socioloških momenata, ali se ništa ne radi. Ne radi se ništa u prevenciji! Imamo premijera države koji izađe sa stavovima da će se pooštriti Zakon. Zakon je sama retribucija, strogo kažnjavanje. Kod ovakvih slučajeva ne pomaže, pomaže prevencija - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, advokatica Nina Radulović.
Cetinje je prijestonica jedne evropske države, a ne, kaže Radulović, neki grad u nedođiji, u nekoj primitivnoj zemlji. Nije obijesni i moćan velegrad, da se u njemu, kako navodi, mogu očekivati takve situacije, "već se govori o našem Cetinju".
- Sjećamo se svi da smo imali sličnu incidentnu situaciju 2022.godine,12.avgusta &nbsp;u sred ljeta, kada je takođe poginulo 11 ljudi, uključujući i dvoje djece. Razlike između ove dvije situacije, što je tada počinilac imao dozvole za nošenje oružja, a ovoga puta počinilac nije imao dozvole za držanje i nošenje oružja, dakle, u pitanju je bila velika količina nelegalno nabavljenog oružja - rekla je Radulović.
Zakon o oružju je usvojen 2015. godine, a 2022.godine, poslije prvog događaja na Cetinju, podsjeća Radulović, nije urađeno ništa po pitanju izmjena ovog akta.
- Kada je u pitanju držanje i nošenje oružja u legalnim uslovima je veliki problem zato što se izdaju oružni listovi na deset godina, a podrazumijeva se zdravstveno &nbsp;uvjerenje o psihičkoj sposobnosti lica za držanje i nošenje oružja na svakih pet godina. To znači da zdravstveni organ, &nbsp;koji je izdao ovo uvjerenje, nakon pet godina ima obavezu da obavijesti nadležno Ministarstvo o eventualnoj promjeni zdravstvenog stanja kod onoga ko ima oružni list. Ljudsko zdravlje, i fizičko i mentalno, propada, nekad toliko rapidno, u rekordnim rokovima, da jednostavno takva rješenje nijesu dovoljno dobra i dovoljno efikasna. Ono što je najporažavajuće jeste da se ta uvjerenja o zdravstvenom stanju držalaca, i nosioca oružja dobijaju pro forme, vi samo odete tamo, kažete zašto vam ono treba, i za 25, 30, 35 eura, zavisi kod koga ćete dobiti tih par pečata, a da vas nijesu ni ozbiljno pregledali - istakla je Radulović.
Za nelagalno držanje oružja kazna je od tri mjeseca do tri godine i to je, naglašava Radulović, osnovni oblik tog krivičnog djela.
- Imate kvalifikovane oblike, u zavisnosti od toga koju količinu oružja imate, da li je to oružje zabranjeno, ili nije zabranjeno, jer imate neke vrste oružja koje su zabranjene, za koje se nikako ne može dobiti dozvola ni za držanje, ni za nošenje oružja; da li je to oružje legalno ušlo u sistem, ali su te oružane oznake na njemu ispravljane, lažirane, korigovane, u smislu da bi se zametnuo njihov trag. Kvalifikovani oblici ovakvog djela su od 1 do 8, u prvom do 5, 6, 8, pa čak i do 12 godina. Imamo i drugo krivično djelo koje se odnosi na nedozvoljenu trgovinu oružjem i stavljanjem u promet nedozvoljenog oružja, kao što imamo za drogu, za psihotropne supstance, tako isto i za oružjem. Ovi držaoci oružja, nelegalnog, oni su morali to oružje da nabave, od nekoga su ga kupili. Čitav sistem je zatajio! U ovakvim incidentnim situacijama svi se šokiraju, svi su sablaznuti, naravno, ima tu i psiholoških i socioloških momenata, ali se ništa ne radi. Ne radi se ništa u prevenciji! Imamo premijera države koji izađe sa stavovima da će se pooštriti Zakon. Zakon je sama retribucija, strogo kažnjavanje. Kod ovakvih slučajeva ne pomaže, pomaže prevencija. Ako neko ima psiholoških problema, i ako neko ima namjeru, čak i ne mora da ima namjeru, nego ima tendenciju da uradi nešto ovako…i ovi počinioci su imali strast prema oružju, maštu, i u jednom trenutku ta mašta, isprovocirana nekim okolnostima iz sredine, prekoračila neplanirano, i nenadano, granicu očekivanog i racionalnog, i nastale su te tragedije. Zaista su to situacije koje se ne mogu predvidjeti - naglasila je Radulović.
Ishitreni prijedlozi za promjene zakona, smatra Radulović, zadovoljavaju glad jednog dijela građana za pravdom, a takvi prijedlozi su ad hoc rješenja, i to, vjeruje ona, neće pomoći.
Društvo mora uraditi ono što je moguće, poručuje Radulović, a to podrazumijeva kontrolu trgovine oružjem i spriječiti da nelegalno oružje dolazi u promet.
. Sa druge strane, ko drži legalno oružje u posjedu, zato što jednom u pet godina, sa nekim zdravstvenim uvjerenjima, koja su tamo ispečatirana, za sitne pare, da bi se ispunila neka pro forma, to nam sigurno neće pomoći. Ovdje su još prisutni ti psihološki faktori, da li mi uopšte vodimo računa o mentalnom zdravlju naših građana, ne vodimo. Dovoljni su statistički podaci da je Crna Gora po stopi samoubistava u vrhu u Evropi, da li su nam dobri faktori šireg socijalnog konteksta, definitivno da nijesu. Zašto baš Cetinje? Cetinje koje je bilo istorijski centar naše države već decenijama propada, iako je to jedna destinacija na pola sata od glavnog grada i na pola sata od primorja, oni su u jednom potpunom privrednom potonuću, jednoj sociološkoj depresiji, zadnjih par decenija. To su sve faktori koji, između ostalog, utiču na ljude, tako da se ne možemo mi baš ni kao društvo ograditi od neke vrste moralne odgovornosti zašto nam se ovo dešava - zaključila je Radulović.

Radulović: Spriječiti trgovinu nelegalnim oružjem, ljekarska uvjerenja za oružni list ne izdavati pro forme

Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans - saopštio je premijer Milojko Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1913271587291410624&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, na društvenoj mreži X (bivši Tviter), naveo da se ove godine kreće tender za 9.3 kilometra prve dionice te brze ceste – obilaznice Budva (od Lastve Grbaljske do Markovića).

Spajić: Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans

Iako stižu prve prijave zbog brojnih nezakonitosti, čistke u policiji se nastavljaju nesmanjenom žestinom. Po nalogu čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića sada je krenula akcija protiv najiskusnijih policijskih starješina, ljudi koji imaju između 20 i 30 godina radnog iskustva. I to na odgovornim operativnim i rukovodećim pozicijama u sistemu policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190428_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418190428_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KOALICIJA ZA PROGON: Šćepanović i Šaranović"> <figcaption>KOALICIJA ZA PROGON: Šćepanović i Šaranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>TIM ZA EGZEKUCIJU</h2> Prema izvorima iz MUP-a, zamisao vršioca dužnosti Uprave policije Lazara Šćepanovića, koji sve koordinira sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem, je - hitna degradacija i uklanjanje iskusnih policijskih funkcionera. &nbsp;&nbsp; Šaranovićev tim za egzekuciju na terenu ima tri člana. Glavni operativac je Igor Glavatović, načelnik Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku. Uz njega je Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever”, nekadašnji pobornik DPS vlasti, sada preletač u Demokrate Alekse Bečiča. Treći član grupe je Đorđe Peković, viši policijski inspektor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190428_8cff47e52d40b44f71d62bbfa41c02f46c9e2da8596b4986aeef61710e3109d3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250418190428_8cff47e52d40b44f71d62bbfa41c02f46c9e2da8596b4986aeef61710e3109d3" data-rendition-name="original" width="957" height="1600" loading="lazy" alt="TIM ZA ODSTRIJEL: Šćepanović i Glavatović (u sredini)"> <figcaption>TIM ZA ODSTRIJEL: Šćepanović i Glavatović (u sredini)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Upravo je Glavatović u poneđeljak 14. aprila poslao sedmorici policijskih starješina pozive za usmenu raspravu. &nbsp; <h2>TIM ZA ODSTRIJEL...</h2> Na spisku su: Milorad Žižić, diplomirani oficir policije sa stečenim najvećim policijskim zvanjem &nbsp;glavnog &nbsp;policijskog &nbsp;inspektora; bivši je načelnik CB Nikšić i bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog i teškog kriminala. Jovica Rečević, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor; bivši načelnik CB Podgorica i bivši savjetnik direktora Uprave policije. Zoran Stanović, bivši komandir granične policije Aerodroma Tivat. Slavko Đurović, bivši komandir policije u OB Danilovgrad. Ivana Popović, viša policijska inspektorka u Sektoru za borbu protiv kriminala, inače sudski vještak grafološke struke. Vladan Radulović, bivši inspektor NCB Interpola Podgorica. Vladan Delić, bivši načelnik Službe za zajedničke i pomoćne poslove MUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190428_8daad2da94ceabb39e6a778995c3624aebbc3b9762d6bd305308236a04113e31.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250418190428_8daad2da94ceabb39e6a778995c3624aebbc3b9762d6bd305308236a04113e31" data-rendition-name="original" width="900" height="537" loading="lazy" alt="META ZA POLIITIČKI ODSTRIJEL: Jovica Rečević"> <figcaption>META ZA POLITIČKI ODSTRIJEL: Jovica Rečević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>USMENE RASPRAVE</h2> Prema informacijama Televizije E juče su, 17. aprila, na nekoj vrsti raporta bili četvorica policijskih službenika: Jovica Rečević, Slavko Đurović, Vladan Delić i Ivan Popović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e" data-rendition-name="original" width="723" height="382" loading="lazy" alt="NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić"> <figcaption>NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Milorad Žižić bi trebalo da se javi 23, a Vladan Radulović 24. a Zoran Stanović 25. aprila. &nbsp; Usmena rasprava je samo jedan vid zastrašivanja. Osmišljen je i plan diskriminacije politički nepodobnih starješina. &nbsp; Prema pouzdanim izvorima iz MUP-a, zamisao vršioca dužnosti Uprave policije Lazara Šćepanovića i njegove ekipe je da se izvede nezakonita degradacija školovanih, iskusnih policijskih starješina. Sve to kroz brojne konstrukcije u disciplinskim postupcima, ali i donošenjem rješenja o rasporedu kojim se rukovodni kadar sa najvećim oficirskim zvanjem pozicionira u sistemu tako da obavlja – manje zahtjevne, izvršne inspektorske poslove. <h2>RAŽALOVANJE I NAJAVA PRIJAVA</h2> - Prevedeno vojnim rječnikom, ovo je neka vrsta ražalovanja iako neće gubiti činove. Kao da pukovnicima u vojsci naređuju poručnici i kapetani po činu, što je i pravno i praktički neizvodljivo. Pravljenje ovakvog sistemskog haosa ne poznaje ni jedna regionalna i međunarodna praksa u bezbjednosnim sistemima. Šćepanović očito ima namjeru da gradi neodrživi sistem u kojem bi službenici sa nižim policijskim zvanjima i sa manje policijskog i rukovodnog iskustva rukovodili službenicima stečenog najvećeg rukovodnog zvanja - objašnjava izvor ETV iz Uprave policije. Teško je predvidjeti kako funkcionisati sistem Uprave policije sa tako nakaradno izmijenjenim ulogama u formaciji. Izvjesno je, naglašavaju pravnici koje je kosultovala Televizija E, da su odluke ili rješenja o rasporedu nezakonita, u suprotnosti sa pravilima i standardnim procedurama policijskog rada. Istovremeno su i u suprotnosti sa principom subordinacije u policijskoj organizacionoj strukturi. Sedmorici pomenutih službenika, kao i njihovim kolegama iz Nikšića, Budve, Berana, Bijelog Polja dostavljeni su pozivi za usmenu raspravu u postupku donošenja rješenja o novom rasporedu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190436_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250418190436_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='OPASNA AKCIJA: Dokument kodnog imena ,,Značka"'> <figcaption>OPASNA AKCIJA: Dokument kodnog imena ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Službenici koji su bili ovih dana na raspravi u kadrovskoj službi MUP-a, svi su u zapisnik unijeli da su prijedlozi koje potpisuju Igor Glavatović i Lazar Šćepanović - nezakoniti i u suprotnosti sa pravilima službe. Istovremeno su i naglasili da im se ovakvim aktivnostima nanosi šteta, ali i policijskom sistemu. &nbsp; Najavili su, kako naglašavaju, ,,adekvatne pravne odgovore i borbu do kraja protiv nezakonitosti”. Očigledno je da akcija ,,Značka” koju su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik policije Šćepanović nailazi na sve više prepreka. I sve su snažniji glasovi otpora i valja očekivati da će, nakon procesuiranja tužbi policijskih starješina, uskoro imati priličnu buku u crnogorskoj policiji.

Glavatović po naredbi Šćepanovića degradira nepodobne policijske starješine

Trgovinske firme u Sjevernoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cijene svih proizvoda koje nude.
Ta obaveza, uvedena izmjenama Zakona o zaštiti potorošača usvojenim u februaru, važi za male, srednje i velike trgovce na malo, a izuzezi su samo mikro trgovci koji zapošljavaju do 10 radnika.
U ministarstvu ekonomije Sjeverne Makedonije ističu da će ta mjera omogućiti kupcima da porede cijene prije kupovine i očekuju da će "dodatno dovesti do smanjenja cijene u narednom periodu".
- Građani će sada moći da biraju gdje će potrošiti novac jer će moći sami da vide i uporede koja prodavnica ima najniže cijene - saopštilo je ministarsrvo.
Prema izmjenama Zakona o zaštiti potrošača, mali, srednji i veliki trgovci na malo od danas mora da na svojoj internet stranici za svako svoje prodajno mjesto posebno da objavljuju trenutnu prodajnu, odnosno jediničnu cijenu u trenutku objavljivanja, svakog proizvoda koji nudi na prodaju.
Ovo uključuje prodavnice koje prodaju osnovne prehrambene proizvode, voće i povrće i trgovce na malo koji prodaju sredstva za higijenu, bijelu tehniku, igračake, tekstilne proizvode, građevinski materijal, alat i električne aparate.
Cjenovnik objavljen na internetu treba da sadrži: naziv robe-proizvoda (robna marka, model i slično), prodajnu cijenu sa PDV-om, jediničnu cijenu po kilogramu, litru, metru, opis robe, dostupnost na prodajnom mjestu, redovnu cijenu sa PDV-om, promotivnu ili sniženu cijenu.
Trgovci bi trebalo da ažuriraju cijene robe na dnevnom nivou, odnosno svakog radnog dana do 10.

Trgovci u Sjevernoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cijene na internetu

Od invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine ruskim državljanima otežano je da putuju u zemlje Evropske unije i nekolicinu drugih država jer je pooštren vizni režim. Ipak, moćni Rusi koji su povezani sa obavještajnim strukturama, profiteri rata u Ukrajini i oligarsi, našli su način da zaobiđu vize tako što su obezbijedili pasoše drugih zemalja iz kojih se može slobodno putovati u Evropsku uniju (EU) - a mnogima od njih primamljiv je bio upravo pasoš Srbije.
Za ove uticajne Ruse uopšte nije bilo teško doći do njega. Iako nijesu ispunjavali kriterijume da postanu srpski državljani, Vlada Srbije koju je prvo predvodila Ana Brnabić, a zatim Miloš Vučević, dodjeljivala im je državljanstvo mimo procedure koja važi za strance, pravdajući to srpskim nacionalnim interesom.
Jedan od njih je Ivan Sibirev, ratni profiter čija kompanija „R-stroj“ je razvijala poslove u ratom uništenim ukrajinskim gradovima. Dok je prošle godine Evropska unija njegovu kompaniju sankcionisala zbog bogaćenja zahvaljujući ratu, premijerka Brnabić mu je, preskačući standardne procedure, dodijelila srpsko državljanstvo. Da bi se ovo dogodilo, pošto Sibirev nije ispunjavao uslove, Vlada Srbije iskoristila je član Zakona o državljanstvu koji omogućava da se strancima pokloni državljanstvo ukoliko je to bitno za „nacionalni interes” Srbije.
Brnabić je isto tako smatrala da je bitno za Srbiju da se državljanstvo dodijeli i Viktoru Šendriku, bivšem specijalacu Ruske službe bezbjednosti (FSB) i šefu obezbjeđenja ruskih oligarha Arkadija i Borisa Rotenberga.&nbsp;
Šendrik je i sponzor neonacističke divizije navijača Espanjola koja se bori protiv Ukrajine.
Po specijalnoj proceduri državljanstvo je dobio i Dimitrij Sergejev – blizak prijatelj sina čuvenog FSB generala Nikolaja Patruševa koji blisko sarađuje sa Aleksandarom Vulinom na prisluškivanju ruske opozicije u Beogradu.&nbsp;
Patrušev je sa Vulinom formirao i „radnu grupu za borbu protiv ‘obojenih revolucija’“ sa zadatkom da sprječava proteste i organizuje praćenje aktivista, novinara i branitelja ljudskih prava, kako je pisao Danas.
Oni nijesu jedini ruski državljani koji su zahvaljujući posebnim odlukama srpske Vlade uspjeli da dođu do srpskog pasoša, pokazuje istraživanje novinara ruskog sajta „Važne priče“ i portala KRIK.
Novinari su pregledali sve odluke o dodjeljivanju državljanstava od početka 2022. do aprila 2025. godine i tu pronašli čak 204 ruska državljanina koja su dobila srpski pasoš mimo uobičajne procedure jer je to, navodno, „u interesu Srbije“.
Od njih se nije tražilo da ispune standardne uslove poput toga da žive u Srbiji prije ili poslije dobijanja pasoša, niti da se odreknu drugih državljanstava.
Kako je pokazalo istraživanje „Važnih priča“ i KRIK-a, među onima koji su na ovaj način dobili državljanstvo je više Rusa povezanih sa političkom elitom iz Kremlja, ruskom službom bezbjednosti (FSB), vojnom industrijom, oni koji su se obogatili u ratu u Ukrajini i drugi poslovni giganti. Nije jasno koji su to nacionalni interesi Srbije zadovoljeni ovim odlukama.
Dodjeljivanje državljanstava na ovaj način obično je rezervisano za istaknute ljude iz oblasti nauke, sporta ili umjetnosti.
<h2>POTREBA ZBOG PROTESTA</h2>
Istraživač korupcije iz nevladine organizacije „Arktida“ Ilja Šumanov smatra da bi ovakva masovna podjela pasoša mogla da bude dio političkog dogovora između dvije vlade. Kaže da u ovom scenariju Srbija rizikuje da izgubi šanse za evropske integracije, ali vlast u zemlji može dobiti od Moskve instrumente autoritarne kontrole koji joj trebaju sada, u vrijeme masovnih protesta.
- Mislim da je takođe u pitanju neformalna finansijska podrška, obezbjeđivanje zajmova i kredita koji će biti upotrebljeni za održavanje režima - kaže Šumanov.
U Srbiji je, kako je konstatovao, turbulentno.
- I Rusija može pomoći režimu tako što sa njima može da podijeli sve autoritarne prakse. Počev od sistema praćenja, kontrole društvenih mreža, pa do političkih tehnologija - naprimjer farmi botova i slično - dodao je on.
Novinari „Važnih priča“ kontaktirali su sve osobe pomenute u tekstu koje su dobile srpsko državljanstvo, ali od njih nijesu dobili odgovore.
KRIK je poslao pitanja Vladi Srbije za objašnjenje ovakvih odluka, ali iz službe za medije na njih nijesu odgovorili.

Kontroverzni Rusi dobijaju pasoše Srbije uz obrazloženje da je to „nacionalni interes“

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.