U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa Televizije E o oproštaju od reprezentacije govoriće poznati košarkaš Nikola Vučević.&nbsp;
O muzici, uživanju u ljetu, životnim i profesionalnim izazovima razgovaraćemo sa Ninom Žižić, pjevačicom.&nbsp;
Kako modna pista, takmičenja ljepote mogu biti odskočna daska za druge profesionalne i lične prilike govore Danijela Dimitrovska, manekenka i televizijska voditeljka, Kristina Minić, bivša Mis turizma Crne Gore i farmaceutkinja, Kristina Đurković, bivša Mis turizma Crne Gore i Evrope i Vladana Lepetić, bivša Miss model Montenegro i manekenka.&nbsp;
One će podijeliti sa gledaocima lična iskustva i životne priče. Zanimljivi goste i teme razlog su da i večeras gledate Ljetnji program Televizije E od 21 do 23 sata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Večernji Ljetnji program: Nikola Vučević o oproštaju od reprezentacije, Nina Žižić o profesionalnim izazovima...

U Crnoj Gori svijest o rijetkim bolestima na višem je nivou nego ranije, ali izazovi i dalje postoje, posebno kada je riječ o dijagnostici, dostupnosti terapija i podršci oboljelima i njihovim porodicama, kao i aktivnijem angažmanu nadležnih institucija.
To je poručeno Trgu nezavisnosti povodom Međunarodnog dana rijetkih bolesti gdje je Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Crne Gore (NORBCG) organizovala kampanju „Zagrli za rijetke“, u okviru koje je pjevačica Nina Žižić dijelila besplatne zagrljaje.
Predsjednica NORBCG Nataša Bulatović, govorila je o trenutnoj situaciji u Crnoj Gori kada je riječ o dijagnostici i liječenju rijetkih bolesti, ističući napredak u odnosu na ranije godine, ali i brojne prepreke sa kojima se oboljeli i njihove porodice suočavaju.
- U odnosu na 2015. godinu, kada je osnovano Udruženje, danas je situacija na mnogo boljem nivou. Tada gotovo niko nije znao šta znači rijetka bolest, niti koje sve rijetke bolesti postoje. Danas je svijest o tome znatno veća, uspjeli smo da pokrenemo određene aktivnosti u Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje, kao i da animiramo dio ljekara - rekla je Bulatović.
Ipak, ističe da je pred oboljelima od rijetkih bolesti i njihovim porodicama i dalje mnogo izazova.
- Nedostatak informacija je jedan od najvećih problema. Sama riječ „rijetka bolest“ dovoljno govori – ponekad u cijelom svijetu postoje samo jedna ili dvije osobe sa određenim oboljenjem, što znači da je gotovo nemoguće pronaći dovoljno informacija. Kada pacijent dobije dijagnozu, često ne zna šta ga čeka i gdje može da pronađe više podataka o bolesti - naglasila je Bulatović.
Ukazala je na još jedan ozbiljan problem - nedostatak terapije za većinu rijetkih bolesti.
- Samo pet odsto rijetkih oboljenja ima dostupnu terapiju. Nije problem samo u tome da određeni lijekovi kod nas nisu dostupni, već u tome što za većinu rijetkih bolesti terapija uopšte ne postoji - objasnila je Bulatović.
Prema njenim riječima, poseban izazov predstavlja i neangažovanost ljekara.
- Ne želim nikoga da uvrijedim, ali vrlo malo ljekara želi da se posveti rijetkim bolestima, istraživanju i prikupljanju informacija. Takođe, u Crnoj Gori ne postoji registar oboljelih od rijetkih bolesti, pa samim tim nemamo ni tačne podatke o broju pacijenata - dodala je Bulatović.
Kada je riječ o konkretnim podacima, NORBCG vodi internu bazu podataka koja broji između 150 i 200 članova.
- Među najčešćim rijetkim bolestima u Crnoj Gori su hereditarni angioedem, cistična fibroza, spinalna mišićna atrofija i Fridrajhova ataksija, dok za pojedine bolesti ima tek nekoliko pacijenata - rekla je Bulatović.
Ona je istakla važnost obilježavanja Međunarodnog dana rijetkih bolesti, ali i kontinuiranog rada na podizanju svijesti tokom cijele godine.
- Vrlo je važno govoriti o rijetkim bolestima, ne samo 28.ili 29. februara, već stalno. Mi se trudimo da to činimo tokom cijele godine, da informišemo javnost i medije - rekla je Bulatović.
Iako postoji mnogo izazova, Bulatović je ukazala i na pozitivne pomake.
- Ne mogu da kritikujem državu po tom pitanju. Na primjer, u Crnoj Gori svi pacijenti oboljeli od cistične fibroze imaju terapiju, dok u Srbiji to nije slučaj. Takođe, svi pacijenti sa spinalnom mišićnom atrofijom kod nas primaju terapiju, dok u Srbiji mnogi još uvijek nemaju pristup tim lijekovima. To pokazuje da država, u granicama svojih mogućnosti, pomaže i ulaže napore, ali činjenica je da su te terapije i dalje izuzetno skupe - istakla je Bulatović.
Učesnica kampanje Katarina Prelević skrenula je pažnju na izazove sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice, kao i na izostanak podrške nadležnih institucija.
- Razlog zbog kojeg se upravo 28, odnosno 29. februara govori o rijetkim bolestima je taj što su one rijetke i što je do njihove dijagnoze veoma teško doći. Ono što znamo i što jeste činjenica je da u Crnoj Gori postoje djeca koja imaju rijetke bolesti. Međutim, ono što je danas možda najružnija stvar na ovom trgu jeste što nemamo predstavnike Ministarstva zdravlja, nemamo predstavnike Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, nemamo predstavnike nijednog zvaničnog ministarstva koji bi mogli da sagledaju kompleksnost ove teme - istakla je Prelević.
Apelovala je na nadležne institucije da se aktivnije uključe u rješavanje problema sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice.
- Želim da pozovem Skupštinu Crne Gore, želim da pozovem Vladu Crne Gore. Tamo u nekoj fioci postoji Strategija za rijetke bolesti koja nije usvojena od 2017. godine, koja je na reviziji, a koja predstavlja podzakonski akt Zakona o zdravlju. Taj akt i dalje nije revidiran. Pitam sve one koji u sistemu – zašto taj dokument i dalje ne postoji? Ako se borimo sa rijetkim bolestima, ako ni sami ne znamo tačno sa čime se borimo, zašto ne postoji bolja povezanost sa centrima u našem okruženju? Ne mislim samo na Srbiju, već i na druge države regiona. Zašto ne postoji ta veza - kazala je Prelević.
Naglasila važnost brzog dijagnostikovanja rijetkih bolesti i dostupnosti terapija koje mogu spasiti živote.
- Kada se postavi dijagnoza i pronađe odgovarajući lijek, on može da pomogne, može da spasi nečiji život. Zašto u tim trenucima sistem ne funkcioniše? Ko se bavi tim pitanjima? Rijetke bolesti su tu, one postoje. Oni koji se sa njima bore su istinski borci, ali, nažalost, ne mogu uvijek izaći kao pobjednici. Neki su izgubili bitku, dok se drugi i dalje bore. Društvo u Crnoj Gori mora biti svjesno da su ti ljudi među nama, da im je potrebna podrška i da moramo znati mnogo više o njima. Treba da budemo svjesni da pored nas uvijek šeta neko ko možda nosi neku malu rijetkost u sebi - istakla je Prelević.
Pjevačica Nina Žižić kazala je da je NORBCG dovoljna motivacija da svojim prisustvom doprinese i podrži njihovu kampanju, navodeći da se nada da je ovo tek početak njihove saradnje.
Govoreći o ulozi javnih ličnosti u širenju svijesti o rijetkim bolestima, Žižić je istakla da, iako njihov doprinos možda nije ogroman, ali da svaki korak u tom pravcu ima značaj.
- Nažalost, javne ličnosti ne mogu mnogo učiniti, ali i to malo može biti od velike važnosti. Kako mi je i Nataša rekla, svijest o ovom pitanju još uvijek nije dovoljno rasprostranjena. Ipak, obećavam da ću, kao javna ličnost, na svaki mogući način doprinositi podizanju svijesti o rijetkim bolestima - poručila je Žižić.

1084x550

Pred oboljelima od rijetkih bolesti i dalje brojni izazovi

Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, muzičarka Nina Žižić.
Trinaesti put će Crna Gora učestvovati na takmičenju Eurosonga, a predstavljaće je muzičarka Nina Žižić.
Vjeruje u sebe, te joj je izuzetno drago i ditnuta je, ističe ona, što mnogo ljudi vjeruje u nju.
- Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - rekla je Žižić.
Sama osjeća pritisak zato što će biti sama na sceni jer je prethodni nastup na istom takmičenju, podsjeća Žižić, imala sa grupom Who See.
- Kad sam počela da se bavim ovim poslom, iako mnogi na internetu moj sami početak vezuju za grupu Negra, ja sam prije grupe Negra imala singl, i super je što smo postigli uspjeh na Euro pjesmi, pa zatim Sunčane skale, i onda je to došlo kao neko dodatno iskustvo, ali nikad se nijesam osjećala lijepo kao dio neke grupe. Sa druge strane, nijesam egocentrik, da kad uđem u prostoriju vodim glavnu riječ, ali kad je scena u pitanju volim da soliram, da svi uspjesi i neuspjesi budu samo moji - istakla je Žižić.
Od kad je snimila pjesmu ,,Dobrodošli” shvatila je da joj znači ta numera i u vidu same melodije, a ne samo teksta, ali i, kako kaže, samim slušaocima.
- Mnogo se ljudi prepoznalo u tom tekstu, i prepoznaće se. Ali, sve ono što je pratilo Montesong bilo je sa jedne strane zaista fenomenalno, sa druge strane malo otežavajuće, ali opet sami tim što nije bilo lako doći do te faze da predstavljam svoju zemlju, nekako mi je sve na kraju slađe. Ali, mnogo puta sam ponovila stihove - nasmij se, izdrži to, proći će - poručila je Žižić.
Kad je čula demo snimak, prisjeća se Žižić, nije očekivala da će biti balada, i sve joj je zvučalo, kako kaže, previše i tematski i melodijski i bila je blizu da je odbije.
- Onda sam po nagovoru svoje prijateljice, čije mišljenje izuzetno cijenim, Bojane Nenezić, kojoj sam odmah proslijedila demo snimak, i ona mi je odgovorila da pjesma može da mi promijeni tok karijere - zaključila je Žižić.

Žižić: Mnogo ljudi se prepoznalo u pjesmi ,,Dobrodošli” i prepoznaće se

Crnogorska predstavnica na predstojećem Eurosongu u Bazelu, Nina Žižić, oglasila se na svom zvaničnom Instagram profilu i javno podržala neformalnu grupu studenata “Kamo śutra”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367" data-rendition-name="original" width="492" height="774" loading="lazy" alt="Nina Žižić uz studente"> </figure>  Nina je na svom Instagram profilu objavila nekoliko fotografija sa sinoćnje blokade mosta Blaža Jovanovića i time jasno poručila da ova neformalna grupa studenata ima njenu podršku. - Puno srce. Ponos do neba- napisala je pjevačica.

Nina Žižić podržala ''Kamo śutra'': Puno srce, ponos do neba

To je odlučeno danas žrijebom koji je održan u tom gradu. Pritom, ona će nastupiti u prvom dijelu polufinalne večeri.
Druga polufinalna noć biće održana 15. maja. Prvo polufinale na programu će biti dvije noći ranije, a finale 17. maja.
Pored Crne Gore, u drugom finalu nastupiće i predstavnici Austrije, Srbije, Litvanije, Jermenije, Grčke, Irske, Australije, Letonije, Češke, Izraela, Malte, Finske, Danske, Luksemburga i Gruzije.
U finale će se plasirati po 10 pjesama iz obje polufinalne noći.

Eurosong: Nina Žižić nastupiće u drugoj polufinalnoj večeri

Poslanici crnogorskog parlamenta danas neće glasati o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević - potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić navodno je juče na kolegijumu tražio da se danas ne glasa o tome kako bi imali još vremena za dogovor.
Mandić je vanrednu sjednicu Skupštine, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, zakazao na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Sjednica je počela 10. februara, kada je usvojen dnevni red, a Mandić je tada saopštio da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti. Milatović je prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra.
Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano. U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šest sudija.

Poslanici ni danas neće glasati o izboru Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

Crna Gora je, napretkom u zatvaranju pregovaračkih poglavlja, pokazala da je posvećena evropskoj budućnosti, kazao je predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister i pozvao sve političke aktere da zadrže fokus na sprovođenju ključnih reformi.
On je, na konferenciji za novinare u Podgorici, rekao da Evropski parlament snažno podržava evropski put Crne Gore i da prepoznaje njen bilans uspjeha u procesu pristupnih pregovora.
- Nastavljamo da snažno podržavamo put Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU) i prepoznajemo njen bilans uspjeha kao predvodnice u procesu pregovora - kazao je Mekalister, koji predvodi delegaciju Odbora koja je u posjeti u Crnoj Gori.
On je naveo da je zatvaranje više pregovaračkih poglavlja krajem prošle godine, kao i jednog početkom ove godine, jasan pokazatelj posvećenosti države evropskoj perspektivi.
Prema riječima Mekalistara, fokus u narednom periodu mora biti na sprovođenju reformi u okviru temeljnih poglavlja, posebno u oblasti vladavine prava.
- To podrazumijeva pravosudnu reformu, imenovanje sudija, kao i snažan i kredibilan odgovor u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući kazne koje imaju odvraćajući efekat i osuđujuće presude u predmetima visoke korupcije - istakao je Mekalister.
On je naglasio da usvajanje zakona samo po sebi nije dovoljno.
- Usvajanje zakona nije djelotvorno ukoliko se oni ne sprovode u praksi. Usvojene reforme moraju biti dosljedno i u potpunosti primijenjene - rekao je Mekalister.
On je kazao da je Crna Gora vrijedan i lojalan partner u okviru NATO, ali je upozorio na bojazni u vezi sa spoljnim uticajima koji mogu ugroziti evropski kurs zemlje.
- Ruska Federacija i Srbija su razvile okvir za aktivnost i manipulaciju s informacijama i koriste medijske, političke i vjerske kanale da ostvare svoje strateke ciljeve, odnosno te aktivnosti su usmjerene na podrivanje evroatlantske orjentacije Crne Gore i na jačanje stavova koji su pro-ruski - rekao je Mekalister.&nbsp;
On je kazao da alatke za uticaj uključuju određene medijske kuće koje, kako je naveo, distribuiraju narative koje su u skladu sa stavovima Kremlja i prikazuju Crnu Goru kao ”drugu srpsku državu”, pojačavaju anti-NATO osjećaj i legitimizuju geopolitičku agendu Rusije.
Kako je dodao Mekalister, određeni akademici i druge uticajne osobe su takođe poslužila kao posrednici u oblikovanju javnog mjenja.
- Suočeni smo sa ovim lošim političkim uticajem i u drugim zemljama, a Moldavija je pozitivan primjer da demokratsko društvo može biti jako odporno. Mi smo na strani Crnogoraca koji žele da nastave da realizuju svoje evropske aspiracije - rekao je Mekalister.&nbsp;
Prema njegovim riječima, posjeta delegacije Evropskog parlamenta predstavlja jasnu poruku podrške Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u EU.
- Naša posjeta pokazuje snažnu podršku Evropskog parlamenta Crnoj Gori na putu pristupanja EU. Vidimo Crnu Goru u evropskoj budućnosti koja može donijeti konkretne i pozitivne rezultate. Želimo da se ovaj pozitivan zamah održi i bićemo uz vas na cijelom ovom putu - poručio je Mekalister.
Odgovarajući na pitanje da li bezbjednostni propusti i bjeksto Miloša Medenice i bivše specijalne tužiteljke Lidije Mitrović mogu da utiču na reformski put Crne Gore i put ka EU, Mekalister je kazao da je napredak vezano za vladavinu prava, građanske slobode, civilno društvo i slobodu medija posebno važan, te da su pred Crnom Gorom brojni izazovi. &nbsp;
On je rekao da je država nastavila sa konsolidacijom ustavnog i zakonskog okvira u okviru Klastera 1, koji se odnosi na vladavinu prava, demokratsko upravljanje i osnovna prava i da je pozitivanim izvještajem o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 potvrđeno da je Crna Gora napravila važan iskorak u usklađivanju propisa u oblasti sudstva i tužilaštva sa evropskim standardima.
- Međutim, prema izvještaju o vladajni prava Evropske komisije za prošlu godinu implementacija ovih reformi ostaje spora i nekonzistentna - kazao je Mekalister i kao glavne probleme naveo dugogodišnja upražnjena radna mjesta u pravosuđu, slabe administrativne kapacitete i izostanak pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije.
&nbsp;Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da i dalje postoje „nedostajući elementi“ u sistemu, prije svega vezano za imenovanja u pravosuđu i saradnju između organa za sprovođenje zakona i sudova.
&nbsp;- Te nedostajuće elemente treba uspostaviti kako bi zatvorili poglavlja 23 i 24, koja su za države članice presudna. Može se otvariti napredak i sada je pravi momenat da usredsredimo na ta posebno teška poglavlja - rekao je Satler.

Mekalister: Crna Gora pokazala da je posvećena evropskoj budućnosti

Mjerenje publike nije samo tehničko pitanje već temelj oglašavanja i važan indikator medijskog pluralizma - kazala je direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić dodajući da je uloga AMU-a da insistira na transparentnosti metodologije i dostupnosti relevantnih informacija.
Ona je to kazala na okruglom stolu povodom predstavljanja studije „Mjerenje medijske publike u Crnoj Gori – Analiza sistema i metodologije mjerenja televizijske gledanosti s preporukama”, koji je organizovala AMU u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori.
Bakić je rekla da je studija nastala u trenutku kada se crnogorski medijski sistem nalazi u fazi intenzivnog normativnog i institucionalnog usklađivanja sa evropskim standardima.
Kako je navela, Evropski akt o slobodi medija, koji je stupio na snagu u Evropskoj uniji, postavlja jasna pravila u pogledu transparentnosti, nepristrasnosti i proverljivosti sistema mjerenja publike.&nbsp;
- Buduće izmjene i dopune našeg zakonodavstva, kao i dalje usklađivanje sa ovim evropskim okvirom, treba da dovedu do unaprjeđenja postojećeg sistema mjerenja - kazala je Bakić.
Ona je rekla da mjerenje publike nije samo tehničko pitanje statistike i metodologije.&nbsp;
- Ono je temelj tržišta oglašavanja, osnova za uređivačke i poslovne odluke, ali i važan indikator medijskog pluralizma i ravnopravnosti na tržištu. U malom i osjetljivom medijskom tržištu kakvo je crnogorsko, svaka metodološka nejasnoća ili nedostatak transparentnosti može imati značajne posljedice - dodala je Bakić.
Ona je podsjetila da Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama propisuje obavezu Agencije da sprovodi godišnje istraživanje javnog mnjenja o povjerenju, gledanosti i slušanosti emitera.
Bakić je navela da medijska strategija dodatno prepoznaje potrebu sistemskog prikupljanja relevantnih podataka o medijskom tržištu.
- Međutim, istovremeno moramo jasno razdvojiti regulatornu ulogu od tržišne funkcije. Regulator ne treba da bude proizvođač tržišne valute, niti konkurent privatnim subjektima - dodala je Bakić.
Ona je kazala da je uloga AMU da obezbijedi okvir.
- Da insistiramo na transparentnosti metodologije, na dostupnosti relevantnih informacija, na mogućnosti nezavisne revizije i na poštovanju principa jednakih uslova za sve učesnike na tržištu - dodala je Bakić.
Ona je istakla da evropski akt o slobodi medija u tom pravcu postavlja standarde.&nbsp;
- On ne propisuje jedinstveni model mjerenja, ali jasno definiše principe: transparentnost, nediskriminaciju, proporcionalnost, uporedivost i provjerljivost. Na nama je da te principe prevedemo u rješenja koja su realna i održiva u crnogorskom kontekstu - kazala je Bakić.
Ona je dodala da je zato studija AMU-a zamišljena kao osnov za unaprjeđenje, a ne kao konačno rješenje.&nbsp;
- Ona analizira postojeći sistem, identifikuje njegove prednosti i slabosti, upoređuje ga sa evropskom praksom i daje osnovne smjernice - rekla je Bakić.
Te smjernice, kako je dodala, treba da posluže kao polazna tačka za zajedničko traženje modela koji je prilagođen Crnoj Gori - njenoj veličini, strukturi tržišta, finansijskim kapacitetima i tehnološkim mogućnostima.
- Posebno je važno pitanje transparentnosti metodologije i mogućnosti nezavisne provjere. U sistemu u kojem podaci o gledanosti direktno utiču na raspodjelu oglašivačkih budžeta i tržišne pozicije emitera, povjerenje je ključni kapital - ukazala je Bakić.
Prema njenim riječima, to povjerenje se ne gradi deklarativno, već kroz jasne procedure, javno dostupne informacije o osnovnim principima metodologije i redovne nezavisne revizije.
Ona je rekla da je Crna Gora malo tržište sa ograničenim oglašivačkim budžetom i specifičnom strukturom medijskog sektora.
- Model koji funkcioniše u velikim evropskim državama ne mora biti direktno primjenjiv kod nas. Zato je ključno da kroz dijalog pronađemo model koji je tehnički pouzdan, finansijski održiv i institucionalno prihvatljiv za sve aktere - poručila je Bakić.
Ona je navela da buduće izmjene zakona, kroz saradnju sa Ministarstvom kulture i medija i drugim relevantnim akterima, treba da imaju za cilj da se preciznije definiše regulatorni okvir, vodeći računa da on bude usklađen sa Evropskim aktom o slobodi medija i da istovremeno poštuje realnosti crnogorskog tržišta.
Zamjenik šefa Misije OEBS-a Đovani Gabasi rekao je da se medijska scena u Crnoj Gori brzo razvija, što stvara potrebu za transparentnim i pouzdanim sistemom mjerenja radijske i televizijske publike.
- Pouzdano mjerenje publike nije tehničko pitanje. Naprotiv, ono je ključni instrument za promovisanje pravednog, transparentnog i održivog medijskog tržišta - ukazao je Gabasi.
Prema njegovim riječima, tačni i nezavisni podaci omogućavaju oglašivačima, emiterima, kreatorima politika i javnosti da donesu informisane odluka zasnovane na dokazima.&nbsp;
- Istovremeno, takvi podaci pomažu medijima da bolje razumiju i služe svojoj publici - dodao je Gabasi.
Govoreći o studiji, on je rekao da taj dokument analizira međunarodne dobre prakse u mjerenju publike uključujući različite sisteme mjerenja publike, primijenjene metodologije i savremena tehnološka rješenja.
On je kazao da transparentni sistemi mjerenja doprinose izgradnji povjerenja među akterima i stvaranju predvidljivijih i pravednijih tržišnih uslova u kojima nezavisni mediji mogu održivo da funkcionišu.
- lako sistemi mjerenja predstavljaju važan temelj pravednog medijskog tržišta, oni su samo jedan dio izgradnje inkluzivnog i otpornog medijskog okruženja - istakao je Gabasi.
Prema njegovim riječima, pristupačnost je ključna komponenta te šire vizije.&nbsp;
Ekspert Odjeljenja za nadzor i analizu medijskih sadržaja u Agenciji za elektroničke medije Republike Hrvatske Stanislav Bender je, predstavljajući studiju, rekao da je fragmentacija publike i sastav mjerenja dovela do razvoja više metodologija.
On je kazao da tržište izrazito fragmentisano u odnosu na njegovu ekonomsku snagu.&nbsp;
Kako je dodao Bender, od ukupnog tržišta koje se procjenjuje na 11-12 milijardi eura godišnje, na televiziju otpada oko 50 odsto ukupne oglašivačke potrošnje.&nbsp;
On je rekao da većina komercijalnih emitera posluje s minimalnim dobitkom ili gubitkom.
Bender je ukazao i na finansijsku neravnotežu između javnog i komercijalnog tržišta i istakao da prihod Javnog medijskog servisa iznosi 22,7 miliona eura i da većina dolazi iz državnog budžeta.
- Prihodi Radio-televizije Crne Gore (RTCG) čine oko 43 odsto ukupnih prihoda svih medija u državi, dok je prihod komercijalnih emitera 17,5 miliona eura - naveo je Bender.
Bender je rekao i da tržište ne prati uvijek proporcionalno gledanost i regulatorni status.
On je ukazao i na to da je televizija i dalje dominantan medij, ali da je tržište u strukturnoj tranziciji.
Bender je kazao da 78 odsto građana svakodnevno gleda TV i da mlađe generacije preferiraju striming.
Dodao je da je studija pokazala nedovoljnu transparentnost u opisu cjelokupne metodologije mjerenja publike i istakao da je potrebna veća transparentnost o tome na koji način se podaci prikupljaju.
Govoreći o preporukama, Bender je rekao da je potrebno uspostaviti institucionalni i industrijski usaglašen sastav.
- Potrebno je povećati transparentnost i dostupnost podataka, razmotriti bolju integraciju za hibridni model mjerenja, uvesti obavezne nezavisne revizije metodologije, osigurati finansijsku i tehnološku održivost sistema - kazao je Bender.
Okruglom stolu su prisustvovali brojni predstavnici televizijskih i radijskih emitera, operatora, agencija za istraživanje javnog mnjenja, nevladinih organizacija koje se bave medijima i izbornim procesima, kao i predstavnici nadležnog ministarstva.

Bakić: Mjerenje pubilike temelj oglašavanja i važan indikator medijskog pluralizma

Unija poslodavaca Crne Gore smatra da su jučerašnjim usvajanjem izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini ponovljene iste ustavnopravne manjkavosti zbog kojih je Ustavni sud prethodnu odredbu o zabrani rada trgovina neđeljom proglasio neustavnom.
- Parlament prilikom ponovnog normiranja nije uzeo u obzir Preporuku Socijalnog savjeta - tijela utemeljenog Ustavom, nadležnog za usklađivanje pitanja od značaja za zaposlene i poslodavce, koje čine predstavnici Vlade, reprezentativnih sindikata i reprezentativne organizacije poslodavaca - naveli su u Uniji poslodavaca.
Upravo kroz to tijelo, kažu oni, postignut je tripartitni kompromis koji je predviđao mogućnost rada nedjeljom isključivo tokom ljetnje i zimske turističke sezone (ukupno pet mjeseci), obavezan slobodan naredni vikend za zaposlene koji rade nedjeljom, kao i uvećanje dnevnice od 80 odsto.
- Time je bio obezbijeđen realan balans između zaštite prava radnika i potreba privrede. Ignorisanje tog kompromisa znači ignorisanje socijalnog dijaloga kao ustavne kategorije i mehanizma za usklađivanje suprotstavljenih interesa u društvu - naveli su u Uniji poslodavaca.
Posebno je, cijene oni, problematično što prilikom donošenja izmjena nijesu predstavljeni relevantni ekonomski parametri.
- Crnogorska ekonomija je izrazito sezonalna, a trgovina je komplementarna turizmu - strateškoj grani od koje u značajnoj mjeri zavise budžetski prihodi i ukupna privredna aktivnost. Juče (ponovo) usvojene izmjene direktno utiču na konkurentnost naše turističke ponude (naročito u kontekstu regionalne konkurencije) poslovni ambijent i fiskalne tokove - naglasili su u Uniji poslodavaca.
Dodatno, smatraju oni, zabrinjava činjenica da razlozi neustavnosti, na koje je Ustavni sud jasno ukazao, nijesu otklonjeni, već je suštinski ponovljena ista norma.
- Takav pristup dovodi u pitanje princip vladavine prava i obavezu poštovanja odluka Ustavnog suda. Odluke najviše sudske instance za zaštitu ustavnosti nijesu predmet političke volje, već ustavne obaveze. U demokratskom poretku zasnovanom na podjeli vlasti, zakonodavna vlast ima pravo da donosi zakone, ali i ustavnu obavezu da poštuje granice koje je Ustav postavio i odluke Ustavnog suda kao konačnog čuvara ustavnosti - naveli su u saopštenju.
Svjesno ponavljanje norme za koju je već utvrđeno da je neustavna, uz istovremeno ignorisanje Socijalnog savjeta kao ustavne kategorije i institucionalnog mehanizma za usklađivanje interesa, predstavlja, kažu u Uniji, ozbiljan test zrelosti našeg pravnog sistema.
- Odgovornost svih nosilaca javnih funkcija mora biti očuvanje vladavine prava, institucionalne ravnoteže i pravne sigurnosti, a ne njihovo relativizovanje - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Tag: nina-zizic