U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa Televizije E o oproštaju od reprezentacije govoriće poznati košarkaš Nikola Vučević.&nbsp;
O muzici, uživanju u ljetu, životnim i profesionalnim izazovima razgovaraćemo sa Ninom Žižić, pjevačicom.&nbsp;
Kako modna pista, takmičenja ljepote mogu biti odskočna daska za druge profesionalne i lične prilike govore Danijela Dimitrovska, manekenka i televizijska voditeljka, Kristina Minić, bivša Mis turizma Crne Gore i farmaceutkinja, Kristina Đurković, bivša Mis turizma Crne Gore i Evrope i Vladana Lepetić, bivša Miss model Montenegro i manekenka.&nbsp;
One će podijeliti sa gledaocima lična iskustva i životne priče. Zanimljivi goste i teme razlog su da i večeras gledate Ljetnji program Televizije E od 21 do 23 sata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Večernji Ljetnji program: Nikola Vučević o oproštaju od reprezentacije, Nina Žižić o profesionalnim izazovima...

U Crnoj Gori svijest o rijetkim bolestima na višem je nivou nego ranije, ali izazovi i dalje postoje, posebno kada je riječ o dijagnostici, dostupnosti terapija i podršci oboljelima i njihovim porodicama, kao i aktivnijem angažmanu nadležnih institucija.
To je poručeno Trgu nezavisnosti povodom Međunarodnog dana rijetkih bolesti gdje je Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Crne Gore (NORBCG) organizovala kampanju „Zagrli za rijetke“, u okviru koje je pjevačica Nina Žižić dijelila besplatne zagrljaje.
Predsjednica NORBCG Nataša Bulatović, govorila je o trenutnoj situaciji u Crnoj Gori kada je riječ o dijagnostici i liječenju rijetkih bolesti, ističući napredak u odnosu na ranije godine, ali i brojne prepreke sa kojima se oboljeli i njihove porodice suočavaju.
- U odnosu na 2015. godinu, kada je osnovano Udruženje, danas je situacija na mnogo boljem nivou. Tada gotovo niko nije znao šta znači rijetka bolest, niti koje sve rijetke bolesti postoje. Danas je svijest o tome znatno veća, uspjeli smo da pokrenemo određene aktivnosti u Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje, kao i da animiramo dio ljekara - rekla je Bulatović.
Ipak, ističe da je pred oboljelima od rijetkih bolesti i njihovim porodicama i dalje mnogo izazova.
- Nedostatak informacija je jedan od najvećih problema. Sama riječ „rijetka bolest“ dovoljno govori – ponekad u cijelom svijetu postoje samo jedna ili dvije osobe sa određenim oboljenjem, što znači da je gotovo nemoguće pronaći dovoljno informacija. Kada pacijent dobije dijagnozu, često ne zna šta ga čeka i gdje može da pronađe više podataka o bolesti - naglasila je Bulatović.
Ukazala je na još jedan ozbiljan problem - nedostatak terapije za većinu rijetkih bolesti.
- Samo pet odsto rijetkih oboljenja ima dostupnu terapiju. Nije problem samo u tome da određeni lijekovi kod nas nisu dostupni, već u tome što za većinu rijetkih bolesti terapija uopšte ne postoji - objasnila je Bulatović.
Prema njenim riječima, poseban izazov predstavlja i neangažovanost ljekara.
- Ne želim nikoga da uvrijedim, ali vrlo malo ljekara želi da se posveti rijetkim bolestima, istraživanju i prikupljanju informacija. Takođe, u Crnoj Gori ne postoji registar oboljelih od rijetkih bolesti, pa samim tim nemamo ni tačne podatke o broju pacijenata - dodala je Bulatović.
Kada je riječ o konkretnim podacima, NORBCG vodi internu bazu podataka koja broji između 150 i 200 članova.
- Među najčešćim rijetkim bolestima u Crnoj Gori su hereditarni angioedem, cistična fibroza, spinalna mišićna atrofija i Fridrajhova ataksija, dok za pojedine bolesti ima tek nekoliko pacijenata - rekla je Bulatović.
Ona je istakla važnost obilježavanja Međunarodnog dana rijetkih bolesti, ali i kontinuiranog rada na podizanju svijesti tokom cijele godine.
- Vrlo je važno govoriti o rijetkim bolestima, ne samo 28.ili 29. februara, već stalno. Mi se trudimo da to činimo tokom cijele godine, da informišemo javnost i medije - rekla je Bulatović.
Iako postoji mnogo izazova, Bulatović je ukazala i na pozitivne pomake.
- Ne mogu da kritikujem državu po tom pitanju. Na primjer, u Crnoj Gori svi pacijenti oboljeli od cistične fibroze imaju terapiju, dok u Srbiji to nije slučaj. Takođe, svi pacijenti sa spinalnom mišićnom atrofijom kod nas primaju terapiju, dok u Srbiji mnogi još uvijek nemaju pristup tim lijekovima. To pokazuje da država, u granicama svojih mogućnosti, pomaže i ulaže napore, ali činjenica je da su te terapije i dalje izuzetno skupe - istakla je Bulatović.
Učesnica kampanje Katarina Prelević skrenula je pažnju na izazove sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice, kao i na izostanak podrške nadležnih institucija.
- Razlog zbog kojeg se upravo 28, odnosno 29. februara govori o rijetkim bolestima je taj što su one rijetke i što je do njihove dijagnoze veoma teško doći. Ono što znamo i što jeste činjenica je da u Crnoj Gori postoje djeca koja imaju rijetke bolesti. Međutim, ono što je danas možda najružnija stvar na ovom trgu jeste što nemamo predstavnike Ministarstva zdravlja, nemamo predstavnike Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, nemamo predstavnike nijednog zvaničnog ministarstva koji bi mogli da sagledaju kompleksnost ove teme - istakla je Prelević.
Apelovala je na nadležne institucije da se aktivnije uključe u rješavanje problema sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice.
- Želim da pozovem Skupštinu Crne Gore, želim da pozovem Vladu Crne Gore. Tamo u nekoj fioci postoji Strategija za rijetke bolesti koja nije usvojena od 2017. godine, koja je na reviziji, a koja predstavlja podzakonski akt Zakona o zdravlju. Taj akt i dalje nije revidiran. Pitam sve one koji u sistemu – zašto taj dokument i dalje ne postoji? Ako se borimo sa rijetkim bolestima, ako ni sami ne znamo tačno sa čime se borimo, zašto ne postoji bolja povezanost sa centrima u našem okruženju? Ne mislim samo na Srbiju, već i na druge države regiona. Zašto ne postoji ta veza - kazala je Prelević.
Naglasila važnost brzog dijagnostikovanja rijetkih bolesti i dostupnosti terapija koje mogu spasiti živote.
- Kada se postavi dijagnoza i pronađe odgovarajući lijek, on može da pomogne, može da spasi nečiji život. Zašto u tim trenucima sistem ne funkcioniše? Ko se bavi tim pitanjima? Rijetke bolesti su tu, one postoje. Oni koji se sa njima bore su istinski borci, ali, nažalost, ne mogu uvijek izaći kao pobjednici. Neki su izgubili bitku, dok se drugi i dalje bore. Društvo u Crnoj Gori mora biti svjesno da su ti ljudi među nama, da im je potrebna podrška i da moramo znati mnogo više o njima. Treba da budemo svjesni da pored nas uvijek šeta neko ko možda nosi neku malu rijetkost u sebi - istakla je Prelević.
Pjevačica Nina Žižić kazala je da je NORBCG dovoljna motivacija da svojim prisustvom doprinese i podrži njihovu kampanju, navodeći da se nada da je ovo tek početak njihove saradnje.
Govoreći o ulozi javnih ličnosti u širenju svijesti o rijetkim bolestima, Žižić je istakla da, iako njihov doprinos možda nije ogroman, ali da svaki korak u tom pravcu ima značaj.
- Nažalost, javne ličnosti ne mogu mnogo učiniti, ali i to malo može biti od velike važnosti. Kako mi je i Nataša rekla, svijest o ovom pitanju još uvijek nije dovoljno rasprostranjena. Ipak, obećavam da ću, kao javna ličnost, na svaki mogući način doprinositi podizanju svijesti o rijetkim bolestima - poručila je Žižić.

1084x550

Pred oboljelima od rijetkih bolesti i dalje brojni izazovi

Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, muzičarka Nina Žižić.
Trinaesti put će Crna Gora učestvovati na takmičenju Eurosonga, a predstavljaće je muzičarka Nina Žižić.
Vjeruje u sebe, te joj je izuzetno drago i ditnuta je, ističe ona, što mnogo ljudi vjeruje u nju.
- Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - rekla je Žižić.
Sama osjeća pritisak zato što će biti sama na sceni jer je prethodni nastup na istom takmičenju, podsjeća Žižić, imala sa grupom Who See.
- Kad sam počela da se bavim ovim poslom, iako mnogi na internetu moj sami početak vezuju za grupu Negra, ja sam prije grupe Negra imala singl, i super je što smo postigli uspjeh na Euro pjesmi, pa zatim Sunčane skale, i onda je to došlo kao neko dodatno iskustvo, ali nikad se nijesam osjećala lijepo kao dio neke grupe. Sa druge strane, nijesam egocentrik, da kad uđem u prostoriju vodim glavnu riječ, ali kad je scena u pitanju volim da soliram, da svi uspjesi i neuspjesi budu samo moji - istakla je Žižić.
Od kad je snimila pjesmu ,,Dobrodošli” shvatila je da joj znači ta numera i u vidu same melodije, a ne samo teksta, ali i, kako kaže, samim slušaocima.
- Mnogo se ljudi prepoznalo u tom tekstu, i prepoznaće se. Ali, sve ono što je pratilo Montesong bilo je sa jedne strane zaista fenomenalno, sa druge strane malo otežavajuće, ali opet sami tim što nije bilo lako doći do te faze da predstavljam svoju zemlju, nekako mi je sve na kraju slađe. Ali, mnogo puta sam ponovila stihove - nasmij se, izdrži to, proći će - poručila je Žižić.
Kad je čula demo snimak, prisjeća se Žižić, nije očekivala da će biti balada, i sve joj je zvučalo, kako kaže, previše i tematski i melodijski i bila je blizu da je odbije.
- Onda sam po nagovoru svoje prijateljice, čije mišljenje izuzetno cijenim, Bojane Nenezić, kojoj sam odmah proslijedila demo snimak, i ona mi je odgovorila da pjesma može da mi promijeni tok karijere - zaključila je Žižić.

Žižić: Mnogo ljudi se prepoznalo u pjesmi ,,Dobrodošli” i prepoznaće se

Crnogorska predstavnica na predstojećem Eurosongu u Bazelu, Nina Žižić, oglasila se na svom zvaničnom Instagram profilu i javno podržala neformalnu grupu studenata “Kamo śutra”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367" data-rendition-name="original" width="492" height="774" loading="lazy" alt="Nina Žižić uz studente"> </figure>  Nina je na svom Instagram profilu objavila nekoliko fotografija sa sinoćnje blokade mosta Blaža Jovanovića i time jasno poručila da ova neformalna grupa studenata ima njenu podršku. - Puno srce. Ponos do neba- napisala je pjevačica.

Nina Žižić podržala ''Kamo śutra'': Puno srce, ponos do neba

To je odlučeno danas žrijebom koji je održan u tom gradu. Pritom, ona će nastupiti u prvom dijelu polufinalne večeri.
Druga polufinalna noć biće održana 15. maja. Prvo polufinale na programu će biti dvije noći ranije, a finale 17. maja.
Pored Crne Gore, u drugom finalu nastupiće i predstavnici Austrije, Srbije, Litvanije, Jermenije, Grčke, Irske, Australije, Letonije, Češke, Izraela, Malte, Finske, Danske, Luksemburga i Gruzije.
U finale će se plasirati po 10 pjesama iz obje polufinalne noći.

Eurosong: Nina Žižić nastupiće u drugoj polufinalnoj večeri

Tradicionalni Festival vina i ukljeve, 28. po redu, biće održan 28. februara i 1. marta u Virpazar, ukoliko to dozvole vremenske prilike. Organizatori su, kao i prethodnih godina, MZ „Crmnica“, Bar, Turistička organizacija Bar i Udruženje vinogradara i vinara „Crmnički vranac“.
Jedna od najznačajnijih tradicionalnih manifestacija u barskoj opštini već gotovo tri decenije okuplja vinare, ribare, proizvođače domaćih proizvoda i brojne posjetioce iz Crne Gore i regiona, promovišući bogatu vinogradarsku i ribarsku tradiciju Crmnice.
Program počinje u subotu, 28. februara, svečanim otvaranjem u 11 časova. Tokom prvog dana nastupiće FA „Rumija“, Rajko Joličić, Akademia bend, Milena Ćeranić i Nikola Bušković, uz dodjelu nagrade za najljepšu pjesmu o vinu.
Drugog dana festivala, u nedjelju 1. marta, publiku očekuju nastupi KUD-a „Jedinstvo“, klape „Assa Voce“ i grupe „Perper“, kao i dodjela nagrada za najbolje vino.
U takmičarskom dijelu festivala učestvuje 26 izlagača sa ukupno 66 uzoraka vina. Ocjenjivanje mladih vina berbe 2025. povjereno je renomiranoj kompaniji Plantaže 13. jul, čime se dodatno potvrđuje stručni karakter manifestacije.
Nagrade će biti dodijeljene za:
- najbolje ocijenjeno vino
- najbolje crmničko vino
- zlatne, srebrne i bronzane medalje za crvena, bijela i roze vina
Poseban segment ovogodišnjeg festivala biće okrugli sto, zakazan za subotu u 16 časova u Centru za posjetioce Nacionalni park Skadarsko jezero u Virpazaru. Tema skupa biće — Vranac danas i sjutra – trendovi u vinarstvu i perspektiva autohtone crnogorske sorte, kao i — Stanje ribljeg fonda u Skadarskom jezeru.
Ovogodišnji festival šalje i snažnu ekološku poruku — čuvajmo Skadarsko jezero. Iz tog razloga organizatori neće služiti ukljevu, kako bi dali doprinos zaštiti ove autohtone vrste, posebno tokom perioda zabrane izlova. Umjesto nje, posjetiocima će biti ponuđena druga svježa jezerska riba.
Tokom manifestacije biće obezbijeđeno 200 litara domaćeg vina i 200 kilograma svježe jezerske ribe, besplatno za posjetioce.
Festival vina i ukljeve predstavlja spoj tradicije, kulture i stručnog dijaloga o razvoju vinarstva i očuvanju prirodnih resursa, uz poziv medijima da isprate ovaj događaj i doprinesu njegovoj promociji.

Virpazar domaćin 28. Festivala vina i ukljeve

Dvojica muškaraca osuđena su danas zbog planiranja napada na jevrejsku zajednicu u Engleskoj, inspirisanog Islamskom državom, za koji su tužioci rekli da je mogao biti smrtonosniji od decembarskog masovnog napada na plaži Bondi u Sidneju.
Valid Sadaoui (38) i Amar Husein (52) proglašeni su krivim nakon suđenja na Krunskom sudu u Prestonu, koje je počelo nedjelju nakon nepovezanog smrtonosnog napada na sinagogu u obližnjem sjeverozapadnom gradu Mančesteru.
Tužioci su naveli da su dvojica muškaraca bili islamistički ekstremisti koji su željeli da koriste automatsko oružje da ubiju što više Jevreja.
Sudija Mark Vol osudio je Sadaouija na najmanje 37 godina zatvora, a Huseina na najmanje 26 godina, rekavši: "Bili ste veoma blizu da budete spremni da sprovedete ovaj plan"

Dvojica muškaraca osuđena u Britaniji zbog plana inspirisanog Islamskom državom da ubiju stotine Jevreja

Misija OEBS-a u Crnoj Gori uručila je Sindikatu medija Crne Gore (SMCG) 50 prsluka i jakni sa oznakom “Press”, kako bi se poboljšala vidljivost i bezbjednost novinara koji izvještavaju s terena.
Predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković zahvalio je Misiji, naglašavajući da donacija pomaže naporima da se unaprijedi bezbjednost novinara u Crnoj Gori.
Iz SMCG su naveli da postojeći pravni okvir, kroz nedavno unaprijeđen Krivični zakonik, predviđa teže kazne za krivična djela počinjena protiv novinara i medijskih profesionalaca u obavljanju njihovih profesionalnih dužnosti.
- Promocija slobode medija i pitanje bezbjednosti novinara ostaju ključni prioriteti Misije i temeljni su stubovi svakog demokratskog društva - ističe se u saopštenju.

OEBS obezbijedio 50 prsluka i jakni za novinare u Crnoj Gori

Administracija američkog predsjednika Donald Trump podnijela je danas novu tužbu protiv Univerziteta Harvard, optužujući ga da nije sarađivao u federalnoj istrazi i tražeći dokumenta u vezi sa procesom upisa studenata, pokazuje podnesak podnijet federalnom sudu u američkoj saveznoj državi Massachusetts.
Na sajtu Američkog ministarstva pravde navodi se da je to ministarstvo u četvrtak podnijelo tužbu protiv Univerziteta Harvard, optužujući ga da je nezakonito uskratio podatke o upisu koji su potrebni kako bi se utvrdilo da li Harvard nastavlja da vrši diskriminaciju u procesu prijema studenata, čak i nakon presude Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država iz 2023. godine.
- Pod vođstvom Trampa, Ministarstvo pravde zahtijeva više od obrazovnih institucija u našoj zemlji - izjavila je državna tužiteljka Pamela Bondi.
Ona je navela da Harvard nije dostavio potrebne podatke koji bi dokazali da je njegov proces upisa oslobođen diskriminacije.
- Ministarstvo pravde neće dozvoliti univerzitetima da zaobilaze federalne zakone o građanskim pravima odbijanjem da pruže informacije neophodne za našu provjeru - rekla je pomoćnica američkog državnog tužioca Harmit Dillon, navodeći da bi Harvard, ukoliko je prestao da vrši diskriminaciju, trebalo rado da podijeli podatke neophodne da se to dokaže.
Tramp je rekao ranije ovog mjeseca da njegova administracija traži milijardu dolara od Harvarda kako bi riješila istrage o politikama tog univerziteta, prenio je Reuters.
Harvard je bio u centru pažnje u vezi sa istragom korišćenja federalnih sredstava kako bi se sprovele promjene na američkim univerzitetima, za koje Tramp kaže da su pod velikim uticajem antisemitskih i "radikalno ljevičarskih" ideologija.
Administracija je otkazala stotine grantova dodijeljenih istraživačima sa Harvarda, uz obrazloženje da taj univerzitet nije učinio dovoljno da se pozabavi uznemiravanjem jevrejskih studenata u svom kampusu, što je navelo Harvard da podnese tužbu.

Tag: nina-zizic