U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa Televizije E o oproštaju od reprezentacije govoriće poznati košarkaš Nikola Vučević.&nbsp;
O muzici, uživanju u ljetu, životnim i profesionalnim izazovima razgovaraćemo sa Ninom Žižić, pjevačicom.&nbsp;
Kako modna pista, takmičenja ljepote mogu biti odskočna daska za druge profesionalne i lične prilike govore Danijela Dimitrovska, manekenka i televizijska voditeljka, Kristina Minić, bivša Mis turizma Crne Gore i farmaceutkinja, Kristina Đurković, bivša Mis turizma Crne Gore i Evrope i Vladana Lepetić, bivša Miss model Montenegro i manekenka.&nbsp;
One će podijeliti sa gledaocima lična iskustva i životne priče. Zanimljivi goste i teme razlog su da i večeras gledate Ljetnji program Televizije E od 21 do 23 sata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Večernji Ljetnji program: Nikola Vučević o oproštaju od reprezentacije, Nina Žižić o profesionalnim izazovima...

U Crnoj Gori svijest o rijetkim bolestima na višem je nivou nego ranije, ali izazovi i dalje postoje, posebno kada je riječ o dijagnostici, dostupnosti terapija i podršci oboljelima i njihovim porodicama, kao i aktivnijem angažmanu nadležnih institucija.
To je poručeno Trgu nezavisnosti povodom Međunarodnog dana rijetkih bolesti gdje je Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Crne Gore (NORBCG) organizovala kampanju „Zagrli za rijetke“, u okviru koje je pjevačica Nina Žižić dijelila besplatne zagrljaje.
Predsjednica NORBCG Nataša Bulatović, govorila je o trenutnoj situaciji u Crnoj Gori kada je riječ o dijagnostici i liječenju rijetkih bolesti, ističući napredak u odnosu na ranije godine, ali i brojne prepreke sa kojima se oboljeli i njihove porodice suočavaju.
- U odnosu na 2015. godinu, kada je osnovano Udruženje, danas je situacija na mnogo boljem nivou. Tada gotovo niko nije znao šta znači rijetka bolest, niti koje sve rijetke bolesti postoje. Danas je svijest o tome znatno veća, uspjeli smo da pokrenemo određene aktivnosti u Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje, kao i da animiramo dio ljekara - rekla je Bulatović.
Ipak, ističe da je pred oboljelima od rijetkih bolesti i njihovim porodicama i dalje mnogo izazova.
- Nedostatak informacija je jedan od najvećih problema. Sama riječ „rijetka bolest“ dovoljno govori – ponekad u cijelom svijetu postoje samo jedna ili dvije osobe sa određenim oboljenjem, što znači da je gotovo nemoguće pronaći dovoljno informacija. Kada pacijent dobije dijagnozu, često ne zna šta ga čeka i gdje može da pronađe više podataka o bolesti - naglasila je Bulatović.
Ukazala je na još jedan ozbiljan problem - nedostatak terapije za većinu rijetkih bolesti.
- Samo pet odsto rijetkih oboljenja ima dostupnu terapiju. Nije problem samo u tome da određeni lijekovi kod nas nisu dostupni, već u tome što za većinu rijetkih bolesti terapija uopšte ne postoji - objasnila je Bulatović.
Prema njenim riječima, poseban izazov predstavlja i neangažovanost ljekara.
- Ne želim nikoga da uvrijedim, ali vrlo malo ljekara želi da se posveti rijetkim bolestima, istraživanju i prikupljanju informacija. Takođe, u Crnoj Gori ne postoji registar oboljelih od rijetkih bolesti, pa samim tim nemamo ni tačne podatke o broju pacijenata - dodala je Bulatović.
Kada je riječ o konkretnim podacima, NORBCG vodi internu bazu podataka koja broji između 150 i 200 članova.
- Među najčešćim rijetkim bolestima u Crnoj Gori su hereditarni angioedem, cistična fibroza, spinalna mišićna atrofija i Fridrajhova ataksija, dok za pojedine bolesti ima tek nekoliko pacijenata - rekla je Bulatović.
Ona je istakla važnost obilježavanja Međunarodnog dana rijetkih bolesti, ali i kontinuiranog rada na podizanju svijesti tokom cijele godine.
- Vrlo je važno govoriti o rijetkim bolestima, ne samo 28.ili 29. februara, već stalno. Mi se trudimo da to činimo tokom cijele godine, da informišemo javnost i medije - rekla je Bulatović.
Iako postoji mnogo izazova, Bulatović je ukazala i na pozitivne pomake.
- Ne mogu da kritikujem državu po tom pitanju. Na primjer, u Crnoj Gori svi pacijenti oboljeli od cistične fibroze imaju terapiju, dok u Srbiji to nije slučaj. Takođe, svi pacijenti sa spinalnom mišićnom atrofijom kod nas primaju terapiju, dok u Srbiji mnogi još uvijek nemaju pristup tim lijekovima. To pokazuje da država, u granicama svojih mogućnosti, pomaže i ulaže napore, ali činjenica je da su te terapije i dalje izuzetno skupe - istakla je Bulatović.
Učesnica kampanje Katarina Prelević skrenula je pažnju na izazove sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice, kao i na izostanak podrške nadležnih institucija.
- Razlog zbog kojeg se upravo 28, odnosno 29. februara govori o rijetkim bolestima je taj što su one rijetke i što je do njihove dijagnoze veoma teško doći. Ono što znamo i što jeste činjenica je da u Crnoj Gori postoje djeca koja imaju rijetke bolesti. Međutim, ono što je danas možda najružnija stvar na ovom trgu jeste što nemamo predstavnike Ministarstva zdravlja, nemamo predstavnike Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, nemamo predstavnike nijednog zvaničnog ministarstva koji bi mogli da sagledaju kompleksnost ove teme - istakla je Prelević.
Apelovala je na nadležne institucije da se aktivnije uključe u rješavanje problema sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice.
- Želim da pozovem Skupštinu Crne Gore, želim da pozovem Vladu Crne Gore. Tamo u nekoj fioci postoji Strategija za rijetke bolesti koja nije usvojena od 2017. godine, koja je na reviziji, a koja predstavlja podzakonski akt Zakona o zdravlju. Taj akt i dalje nije revidiran. Pitam sve one koji u sistemu – zašto taj dokument i dalje ne postoji? Ako se borimo sa rijetkim bolestima, ako ni sami ne znamo tačno sa čime se borimo, zašto ne postoji bolja povezanost sa centrima u našem okruženju? Ne mislim samo na Srbiju, već i na druge države regiona. Zašto ne postoji ta veza - kazala je Prelević.
Naglasila važnost brzog dijagnostikovanja rijetkih bolesti i dostupnosti terapija koje mogu spasiti živote.
- Kada se postavi dijagnoza i pronađe odgovarajući lijek, on može da pomogne, može da spasi nečiji život. Zašto u tim trenucima sistem ne funkcioniše? Ko se bavi tim pitanjima? Rijetke bolesti su tu, one postoje. Oni koji se sa njima bore su istinski borci, ali, nažalost, ne mogu uvijek izaći kao pobjednici. Neki su izgubili bitku, dok se drugi i dalje bore. Društvo u Crnoj Gori mora biti svjesno da su ti ljudi među nama, da im je potrebna podrška i da moramo znati mnogo više o njima. Treba da budemo svjesni da pored nas uvijek šeta neko ko možda nosi neku malu rijetkost u sebi - istakla je Prelević.
Pjevačica Nina Žižić kazala je da je NORBCG dovoljna motivacija da svojim prisustvom doprinese i podrži njihovu kampanju, navodeći da se nada da je ovo tek početak njihove saradnje.
Govoreći o ulozi javnih ličnosti u širenju svijesti o rijetkim bolestima, Žižić je istakla da, iako njihov doprinos možda nije ogroman, ali da svaki korak u tom pravcu ima značaj.
- Nažalost, javne ličnosti ne mogu mnogo učiniti, ali i to malo može biti od velike važnosti. Kako mi je i Nataša rekla, svijest o ovom pitanju još uvijek nije dovoljno rasprostranjena. Ipak, obećavam da ću, kao javna ličnost, na svaki mogući način doprinositi podizanju svijesti o rijetkim bolestima - poručila je Žižić.

1084x550

Pred oboljelima od rijetkih bolesti i dalje brojni izazovi

Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, muzičarka Nina Žižić.
Trinaesti put će Crna Gora učestvovati na takmičenju Eurosonga, a predstavljaće je muzičarka Nina Žižić.
Vjeruje u sebe, te joj je izuzetno drago i ditnuta je, ističe ona, što mnogo ljudi vjeruje u nju.
- Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - rekla je Žižić.
Sama osjeća pritisak zato što će biti sama na sceni jer je prethodni nastup na istom takmičenju, podsjeća Žižić, imala sa grupom Who See.
- Kad sam počela da se bavim ovim poslom, iako mnogi na internetu moj sami početak vezuju za grupu Negra, ja sam prije grupe Negra imala singl, i super je što smo postigli uspjeh na Euro pjesmi, pa zatim Sunčane skale, i onda je to došlo kao neko dodatno iskustvo, ali nikad se nijesam osjećala lijepo kao dio neke grupe. Sa druge strane, nijesam egocentrik, da kad uđem u prostoriju vodim glavnu riječ, ali kad je scena u pitanju volim da soliram, da svi uspjesi i neuspjesi budu samo moji - istakla je Žižić.
Od kad je snimila pjesmu ,,Dobrodošli” shvatila je da joj znači ta numera i u vidu same melodije, a ne samo teksta, ali i, kako kaže, samim slušaocima.
- Mnogo se ljudi prepoznalo u tom tekstu, i prepoznaće se. Ali, sve ono što je pratilo Montesong bilo je sa jedne strane zaista fenomenalno, sa druge strane malo otežavajuće, ali opet sami tim što nije bilo lako doći do te faze da predstavljam svoju zemlju, nekako mi je sve na kraju slađe. Ali, mnogo puta sam ponovila stihove - nasmij se, izdrži to, proći će - poručila je Žižić.
Kad je čula demo snimak, prisjeća se Žižić, nije očekivala da će biti balada, i sve joj je zvučalo, kako kaže, previše i tematski i melodijski i bila je blizu da je odbije.
- Onda sam po nagovoru svoje prijateljice, čije mišljenje izuzetno cijenim, Bojane Nenezić, kojoj sam odmah proslijedila demo snimak, i ona mi je odgovorila da pjesma može da mi promijeni tok karijere - zaključila je Žižić.

Žižić: Mnogo ljudi se prepoznalo u pjesmi ,,Dobrodošli” i prepoznaće se

Crnogorska predstavnica na predstojećem Eurosongu u Bazelu, Nina Žižić, oglasila se na svom zvaničnom Instagram profilu i javno podržala neformalnu grupu studenata “Kamo śutra”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367" data-rendition-name="original" width="492" height="774" loading="lazy" alt="Nina Žižić uz studente"> </figure>  Nina je na svom Instagram profilu objavila nekoliko fotografija sa sinoćnje blokade mosta Blaža Jovanovića i time jasno poručila da ova neformalna grupa studenata ima njenu podršku. - Puno srce. Ponos do neba- napisala je pjevačica.

Nina Žižić podržala ''Kamo śutra'': Puno srce, ponos do neba

To je odlučeno danas žrijebom koji je održan u tom gradu. Pritom, ona će nastupiti u prvom dijelu polufinalne večeri.
Druga polufinalna noć biće održana 15. maja. Prvo polufinale na programu će biti dvije noći ranije, a finale 17. maja.
Pored Crne Gore, u drugom finalu nastupiće i predstavnici Austrije, Srbije, Litvanije, Jermenije, Grčke, Irske, Australije, Letonije, Češke, Izraela, Malte, Finske, Danske, Luksemburga i Gruzije.
U finale će se plasirati po 10 pjesama iz obje polufinalne noći.

Eurosong: Nina Žižić nastupiće u drugoj polufinalnoj večeri

Formiranje ad hok Radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU) ključni je prioritet kiparskog predsjedavanja, pod uslovom da se ostvari dovoljan napredak u zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja, saopštio je u intervjuu Agenciji MINA ambasador Kipra u Crnoj Gori i Srbiji, Andreas Fotiu.
On je kazao da će Kipar, kao predsjedavajuća država Savjetom EU, podržati Crnu Goru na njenom evropskom putu obezbjeđujući fer, transparentan i efikasan pregovarački proces, olakšavajući dijalog među članicama i držeći proširenje visoko na agenda.
Fotiu je podsjetio da je Kipar 1. januara preuzeo predsjedavanje Savjetom EU u složenom geopolitičkom trenutku, pod motom „Autonomna Unija, otvorena prema svijetu“.
- Program predsjedavanja stavlja stratešku autonomiju u središte, što znači da EU treba da bude snažnija, otpornija i sposobna da djeluje samostalno, uz istovremeno konstruktivno angažovanje sa globalnim partnerima - naveo je Fotiu.
On je istakao da će fokus predsjedavanja biti na jačanju bezbjednosti i odbrambene spremnosti EU, konkurentnosti, globalnoj ulozi Unije kroz partnerstva, očuvanju vrijednosti ljudskih prava i inkluzije, te napretku pregovora o Višegodišnjem finansijskom okviru za period 2028–2034.
- Kao mala država članica sa značajnim regionalnim iskustvom, Kipar je u poziciji da djeluje kao pošten posrednik, gradi mostove i doprinese postizanju konsenzusa među državama članicama - smatra Fotiu.
On je kazao da Kipar vidi proširenje kao strateško ulaganje u dugoročnu stabilnost, bezbjednost i prosperitet Evropske unije.
Govoreći o proširenju na Zapadni Balkan, Fotiu je rekao da je taj region sastavni dio Evrope i da je njegova budućnost unutar EU, poručivši da proširenje mora ostati zasnovano na zaslugama.
- Proširenje mora ostati kredibilno i zasnovano na zaslugama, utemeljeno na stvarnim reformama, posebno u oblastima vladavine prava, demokratskih institucija i dobrosusjedskih odnose - poručio je ambasador.
Prema njegovim riječima, potpuno integrisan region Zapadnog Balkana ojačao bi geopolitičku težinu i ekonomsku dinamiku EU.
Fotiu je kazao da je Crna Gora prepoznata kao najnaprednija zemlja kandidat u procesu pristupanja, te da dosadašnji napredak u pregovorima, uključujući privremeno zatvaranje značajnog broja poglavlja, pokazuje političku posvećenost i administrativni kapacitet zemlje.
- Nakon privremenog zatvaranja značajnog broja pregovaračkih poglavlja, očekujemo dalji suštinski napredak u narednih šest mjeseci - ocijenio je Fotiu.
Kako je istakao, završna faza pregovora je uvijek najzahtjevnija.
“Kontinuirani fokus na poglavlja vladavine prava, djelotvorna primjena reformi i opipljivi rezultati biće od ključnog značaja. Ohrabrujemo nastavak reformskog zamaha“, naglasio je Fotiu.
Ambiciozan cilj Crne Gore da do kraja ove godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, a da 2028. postane članica EU, Fotiu je ocijenio kao realan i ostvariv, pod uslovom da se reforme nastave odlučno i uz konkretne, mjerljive rezultate.
- Kao predsjedavajuća država, Kipar će podržati Crnu Goru obezbjeđujući fer, transparentan i efikasan pregovarački proces, olakšavajući dijalog među državama članicama i institucijama EU, te držeći proširenje visoko na agendi Savjeta, uz puno poštovanje principa napretka zasnovanog na zaslugama - poručio je Fotiu.
On je ukazao na važnost formiranja ad hok radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore, ocjenjujući je kao ključnu prekretnicu u procesu.
- Uspostavljanje ove radne grupe za Crnu Goru je ključni prioritet našeg predsjedavanja, pod uslovom da se ostvari dovoljan napredak u zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja, kao i da sve države članice budu spremne da nastave proces - rekao je Fotiu.
Kada je riječ o Srbiji, Fotiu je kazao da Kipar snažno podržava evropsku perspektivu te države, navodeći da je Srbija “ključni partner EU i centralni akter na Zapadnom Balkanu”.
- Prepoznajemo napore koje je Srbija uložila u reformskom procesu i ohrabrujemo nastavak reformi, naročito u oblastima vladavine prava, pravosuđa, slobode medija i daljeg usklađivanja sa politikama EU - dodao je ambasador.
Komentarišući ideju zajedničkog ulaska zemalja Zapadnog Balkana u EU, koju je nedavno iznio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, Fotiu je naglasio da proširenje ostaje proces zasnovan na zaslugama, te da se svaka zemlja procjenjuje pojedinačno.
- Tokom predsjedavanja radićemo na tome da proširenje ostane visoko na agendi EU, uz fer procjenu napretka zasnovanu na zaslugama i u skladu sa utvrđenim kriterijumima. Evropski put je otvoren, a dalji napredak je svakako moguć i ostvariv uz kontinuiranu političku posvećenost - istakao je Fotiu.
Kako je dodao, uspjeh jedne zemlje može poslužiti kao pozitivan primjer i katalizator za cio region.
Na pitanje šta bi predstavljao najveći uspjeh kiparskog predsjedavanja kada je riječ o regionu, Fotiu je kazao da bi to bilo obnova i jačanje povjerenja u proces proširenja kroz konkretne rezultate, očuvanje kredibiliteta i jasnu poruku da reforme vode ka stvarnim ishodima.
On je rekao da je cilj Kipra unapređenje pregovora o pristupanju sa zemljama regiona, produbljivanje angažmana EU sa Zapadnim Balkanom i doprinos većoj stabilnosti i saradnji u regionu.
- Ostvarenje ovih važnih ciljeva predstavljaće značajan i trajan doprinos procesu evropske integracije - zaključio je Fotiu.

Fotiu: Radna grupe za Ugovor o pristupanju Crne Gore prioritet Kipra, pod uslovom daljeg napretka

Policija je tokom koordinisanih racija u više ugostiteljskih objekata u Podgorici pronašla kokain, spid i marihuanu, a protiv pet osoba podnijete su prekršajne prijave zbog zloupotrebe opojnih droga.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ i Odjeljenja bezbjednosti Podgorica sproveli su pojačane kontrole u okviru taktičko-operativnih mjera usmjerenih na suzbijanje narkotika i održavanje javnog reda i mira.
Tokom racije u jednom lokalu u naselju City kvart, policija je kod T.P. (22) pronašla manje pakovanje sa materijom za koju se sumnja da je kokain. Po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, protiv nje je podnijeta prekršajna prijava.
U drugom ugostiteljskom objektu, u dijelu grada ispod stadiona „Pod Goricom“, kod K.D. (24) pronađena su dva pakovanja sa materijom nalik na spid, dok je kod D.V. (29) pronađena ručno pravljena cigareta sa marihuanom, takozvani džoint. Kod E.A. (20) i T.D. (19) pronađene su drobilice sa tragovima biljne materije za koju se sumnja da je marihuana.
Protiv svih navedenih lica, po nalogu nadležnog tužioca, podnijete su prekršajne prijave.
Policija je u istom objektu, u blizini šanka, pronašla i dvije kutije sa ukupno tri ručno pravljene cigarete sa sadržajem marihuane. U toku su aktivnosti na utvrđivanju identiteta osoba kojima opojna droga pripada.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa intenzivnim kontrolama i mjerama u cilju suzbijanja zloupotrebe narkotika, podizanja nivoa bezbjednosti i zaštite zdravlja građana.

Racije u Podgorici: Policija pronašla kokain, spid i marihuanu, pet osoba procesuirano

Obavezna rezerva banaka na kraju decembra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 327,8 miliona eura, prenosi Agencija MINA business.
Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 74,58 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 25,42 odsto.
Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u novembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, iznosi šest milijardi eura. Od ukupnog nivoa depozita, na one po viđenju odnosi se 85,01 odsto, a na oročene 14,99 odsto.
Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.
Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.
Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

CBCG: Obavezna rezerva 327,8 miliona eura

Policija je u Danilovgradu, tokom pretresa stana i drugih prostorija koje koristi J.K. (22) iz Podgorice, nastanjen u tom gradu, zaplijenila pištolj, vazdušnu pušku i podvodnu pušku sa harpunom.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad, postupali su po naredbi Osnovnog suda u Danilovgradu u okviru pojačanih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje nasilja i nelegalnog posjedovanja oružja.
Pretres je izvršen u mjestu Podglavice, gdje je pronađen pištolj CZ-83 kalibra 7,65 milimetara sa okvirom, kao i vazdušna i podvodna puška.
O događaju je obaviješten nadležni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji će se nakon sprovedenih dodatnih mjera i uvida u predmet izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.

Tag: nina-zizic