U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa Televizije E o oproštaju od reprezentacije govoriće poznati košarkaš Nikola Vučević.&nbsp;
O muzici, uživanju u ljetu, životnim i profesionalnim izazovima razgovaraćemo sa Ninom Žižić, pjevačicom.&nbsp;
Kako modna pista, takmičenja ljepote mogu biti odskočna daska za druge profesionalne i lične prilike govore Danijela Dimitrovska, manekenka i televizijska voditeljka, Kristina Minić, bivša Mis turizma Crne Gore i farmaceutkinja, Kristina Đurković, bivša Mis turizma Crne Gore i Evrope i Vladana Lepetić, bivša Miss model Montenegro i manekenka.&nbsp;
One će podijeliti sa gledaocima lična iskustva i životne priče. Zanimljivi goste i teme razlog su da i večeras gledate Ljetnji program Televizije E od 21 do 23 sata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Večernji Ljetnji program: Nikola Vučević o oproštaju od reprezentacije, Nina Žižić o profesionalnim izazovima...

U Crnoj Gori svijest o rijetkim bolestima na višem je nivou nego ranije, ali izazovi i dalje postoje, posebno kada je riječ o dijagnostici, dostupnosti terapija i podršci oboljelima i njihovim porodicama, kao i aktivnijem angažmanu nadležnih institucija.
To je poručeno Trgu nezavisnosti povodom Međunarodnog dana rijetkih bolesti gdje je Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Crne Gore (NORBCG) organizovala kampanju „Zagrli za rijetke“, u okviru koje je pjevačica Nina Žižić dijelila besplatne zagrljaje.
Predsjednica NORBCG Nataša Bulatović, govorila je o trenutnoj situaciji u Crnoj Gori kada je riječ o dijagnostici i liječenju rijetkih bolesti, ističući napredak u odnosu na ranije godine, ali i brojne prepreke sa kojima se oboljeli i njihove porodice suočavaju.
- U odnosu na 2015. godinu, kada je osnovano Udruženje, danas je situacija na mnogo boljem nivou. Tada gotovo niko nije znao šta znači rijetka bolest, niti koje sve rijetke bolesti postoje. Danas je svijest o tome znatno veća, uspjeli smo da pokrenemo određene aktivnosti u Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje, kao i da animiramo dio ljekara - rekla je Bulatović.
Ipak, ističe da je pred oboljelima od rijetkih bolesti i njihovim porodicama i dalje mnogo izazova.
- Nedostatak informacija je jedan od najvećih problema. Sama riječ „rijetka bolest“ dovoljno govori – ponekad u cijelom svijetu postoje samo jedna ili dvije osobe sa određenim oboljenjem, što znači da je gotovo nemoguće pronaći dovoljno informacija. Kada pacijent dobije dijagnozu, često ne zna šta ga čeka i gdje može da pronađe više podataka o bolesti - naglasila je Bulatović.
Ukazala je na još jedan ozbiljan problem - nedostatak terapije za većinu rijetkih bolesti.
- Samo pet odsto rijetkih oboljenja ima dostupnu terapiju. Nije problem samo u tome da određeni lijekovi kod nas nisu dostupni, već u tome što za većinu rijetkih bolesti terapija uopšte ne postoji - objasnila je Bulatović.
Prema njenim riječima, poseban izazov predstavlja i neangažovanost ljekara.
- Ne želim nikoga da uvrijedim, ali vrlo malo ljekara želi da se posveti rijetkim bolestima, istraživanju i prikupljanju informacija. Takođe, u Crnoj Gori ne postoji registar oboljelih od rijetkih bolesti, pa samim tim nemamo ni tačne podatke o broju pacijenata - dodala je Bulatović.
Kada je riječ o konkretnim podacima, NORBCG vodi internu bazu podataka koja broji između 150 i 200 članova.
- Među najčešćim rijetkim bolestima u Crnoj Gori su hereditarni angioedem, cistična fibroza, spinalna mišićna atrofija i Fridrajhova ataksija, dok za pojedine bolesti ima tek nekoliko pacijenata - rekla je Bulatović.
Ona je istakla važnost obilježavanja Međunarodnog dana rijetkih bolesti, ali i kontinuiranog rada na podizanju svijesti tokom cijele godine.
- Vrlo je važno govoriti o rijetkim bolestima, ne samo 28.ili 29. februara, već stalno. Mi se trudimo da to činimo tokom cijele godine, da informišemo javnost i medije - rekla je Bulatović.
Iako postoji mnogo izazova, Bulatović je ukazala i na pozitivne pomake.
- Ne mogu da kritikujem državu po tom pitanju. Na primjer, u Crnoj Gori svi pacijenti oboljeli od cistične fibroze imaju terapiju, dok u Srbiji to nije slučaj. Takođe, svi pacijenti sa spinalnom mišićnom atrofijom kod nas primaju terapiju, dok u Srbiji mnogi još uvijek nemaju pristup tim lijekovima. To pokazuje da država, u granicama svojih mogućnosti, pomaže i ulaže napore, ali činjenica je da su te terapije i dalje izuzetno skupe - istakla je Bulatović.
Učesnica kampanje Katarina Prelević skrenula je pažnju na izazove sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice, kao i na izostanak podrške nadležnih institucija.
- Razlog zbog kojeg se upravo 28, odnosno 29. februara govori o rijetkim bolestima je taj što su one rijetke i što je do njihove dijagnoze veoma teško doći. Ono što znamo i što jeste činjenica je da u Crnoj Gori postoje djeca koja imaju rijetke bolesti. Međutim, ono što je danas možda najružnija stvar na ovom trgu jeste što nemamo predstavnike Ministarstva zdravlja, nemamo predstavnike Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, nemamo predstavnike nijednog zvaničnog ministarstva koji bi mogli da sagledaju kompleksnost ove teme - istakla je Prelević.
Apelovala je na nadležne institucije da se aktivnije uključe u rješavanje problema sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice.
- Želim da pozovem Skupštinu Crne Gore, želim da pozovem Vladu Crne Gore. Tamo u nekoj fioci postoji Strategija za rijetke bolesti koja nije usvojena od 2017. godine, koja je na reviziji, a koja predstavlja podzakonski akt Zakona o zdravlju. Taj akt i dalje nije revidiran. Pitam sve one koji u sistemu – zašto taj dokument i dalje ne postoji? Ako se borimo sa rijetkim bolestima, ako ni sami ne znamo tačno sa čime se borimo, zašto ne postoji bolja povezanost sa centrima u našem okruženju? Ne mislim samo na Srbiju, već i na druge države regiona. Zašto ne postoji ta veza - kazala je Prelević.
Naglasila važnost brzog dijagnostikovanja rijetkih bolesti i dostupnosti terapija koje mogu spasiti živote.
- Kada se postavi dijagnoza i pronađe odgovarajući lijek, on može da pomogne, može da spasi nečiji život. Zašto u tim trenucima sistem ne funkcioniše? Ko se bavi tim pitanjima? Rijetke bolesti su tu, one postoje. Oni koji se sa njima bore su istinski borci, ali, nažalost, ne mogu uvijek izaći kao pobjednici. Neki su izgubili bitku, dok se drugi i dalje bore. Društvo u Crnoj Gori mora biti svjesno da su ti ljudi među nama, da im je potrebna podrška i da moramo znati mnogo više o njima. Treba da budemo svjesni da pored nas uvijek šeta neko ko možda nosi neku malu rijetkost u sebi - istakla je Prelević.
Pjevačica Nina Žižić kazala je da je NORBCG dovoljna motivacija da svojim prisustvom doprinese i podrži njihovu kampanju, navodeći da se nada da je ovo tek početak njihove saradnje.
Govoreći o ulozi javnih ličnosti u širenju svijesti o rijetkim bolestima, Žižić je istakla da, iako njihov doprinos možda nije ogroman, ali da svaki korak u tom pravcu ima značaj.
- Nažalost, javne ličnosti ne mogu mnogo učiniti, ali i to malo može biti od velike važnosti. Kako mi je i Nataša rekla, svijest o ovom pitanju još uvijek nije dovoljno rasprostranjena. Ipak, obećavam da ću, kao javna ličnost, na svaki mogući način doprinositi podizanju svijesti o rijetkim bolestima - poručila je Žižić.

1084x550

Pred oboljelima od rijetkih bolesti i dalje brojni izazovi

Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, muzičarka Nina Žižić.
Trinaesti put će Crna Gora učestvovati na takmičenju Eurosonga, a predstavljaće je muzičarka Nina Žižić.
Vjeruje u sebe, te joj je izuzetno drago i ditnuta je, ističe ona, što mnogo ljudi vjeruje u nju.
- Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - rekla je Žižić.
Sama osjeća pritisak zato što će biti sama na sceni jer je prethodni nastup na istom takmičenju, podsjeća Žižić, imala sa grupom Who See.
- Kad sam počela da se bavim ovim poslom, iako mnogi na internetu moj sami početak vezuju za grupu Negra, ja sam prije grupe Negra imala singl, i super je što smo postigli uspjeh na Euro pjesmi, pa zatim Sunčane skale, i onda je to došlo kao neko dodatno iskustvo, ali nikad se nijesam osjećala lijepo kao dio neke grupe. Sa druge strane, nijesam egocentrik, da kad uđem u prostoriju vodim glavnu riječ, ali kad je scena u pitanju volim da soliram, da svi uspjesi i neuspjesi budu samo moji - istakla je Žižić.
Od kad je snimila pjesmu ,,Dobrodošli” shvatila je da joj znači ta numera i u vidu same melodije, a ne samo teksta, ali i, kako kaže, samim slušaocima.
- Mnogo se ljudi prepoznalo u tom tekstu, i prepoznaće se. Ali, sve ono što je pratilo Montesong bilo je sa jedne strane zaista fenomenalno, sa druge strane malo otežavajuće, ali opet sami tim što nije bilo lako doći do te faze da predstavljam svoju zemlju, nekako mi je sve na kraju slađe. Ali, mnogo puta sam ponovila stihove - nasmij se, izdrži to, proći će - poručila je Žižić.
Kad je čula demo snimak, prisjeća se Žižić, nije očekivala da će biti balada, i sve joj je zvučalo, kako kaže, previše i tematski i melodijski i bila je blizu da je odbije.
- Onda sam po nagovoru svoje prijateljice, čije mišljenje izuzetno cijenim, Bojane Nenezić, kojoj sam odmah proslijedila demo snimak, i ona mi je odgovorila da pjesma može da mi promijeni tok karijere - zaključila je Žižić.

Žižić: Mnogo ljudi se prepoznalo u pjesmi ,,Dobrodošli” i prepoznaće se

Crnogorska predstavnica na predstojećem Eurosongu u Bazelu, Nina Žižić, oglasila se na svom zvaničnom Instagram profilu i javno podržala neformalnu grupu studenata “Kamo śutra”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367" data-rendition-name="original" width="492" height="774" loading="lazy" alt="Nina Žižić uz studente"> </figure>  Nina je na svom Instagram profilu objavila nekoliko fotografija sa sinoćnje blokade mosta Blaža Jovanovića i time jasno poručila da ova neformalna grupa studenata ima njenu podršku. - Puno srce. Ponos do neba- napisala je pjevačica.

Nina Žižić podržala ''Kamo śutra'': Puno srce, ponos do neba

To je odlučeno danas žrijebom koji je održan u tom gradu. Pritom, ona će nastupiti u prvom dijelu polufinalne večeri.
Druga polufinalna noć biće održana 15. maja. Prvo polufinale na programu će biti dvije noći ranije, a finale 17. maja.
Pored Crne Gore, u drugom finalu nastupiće i predstavnici Austrije, Srbije, Litvanije, Jermenije, Grčke, Irske, Australije, Letonije, Češke, Izraela, Malte, Finske, Danske, Luksemburga i Gruzije.
U finale će se plasirati po 10 pjesama iz obje polufinalne noći.

Eurosong: Nina Žižić nastupiće u drugoj polufinalnoj večeri

Prema izjavama američkih zvaničnika za Reuters, Obalska straža Sjedinjenih Američkih Država po treći put prati naftni tanker u međunarodnim vodama u blizini Venecuele, što predstavlja drugu takvu operaciju tokom ovog vikenda, odnosno treću u periodu kraćem od dvije sedmice.
Jedan od zvaničnika State Departmenta kazao je da se tanker nalazi pod sankcijama, ali je naglasio da do sada nije izvršen ukrcaj na plovilo. Dodao je i da presretanja mogu imati različite oblike, uključujući plovidbu ili prelete u blizini brodova koji izazivaju zabrinutost.
„Obalska straža Sjedinjenih Američkih Država sprovodi aktivno praćenje sankcionisanog plovila flote za krijumčarenje, koje je dio nezakonitog izbjegavanja sankcija od strane Venecuele“, izjavio je američki zvaničnik.
Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, nijesu naveli tačnu lokaciju operacije, niti identitet plovila koje se prati. Američki predsjednik Donald Tramp je prošle sedmice najavio „blokadu“ svih sankcionisanih naftnih tankera koji ulaze u Venecuelu ili iz nje isplovljavaju.
Istovremeno, u američku vazduhoplovnu bazu Seiba u Portoriku stigao je značajan broj vazdušnih snaga, uključujući i višenamjenske nevidljive avione F-35, što dodatno ukazuje na moguće širenje kampanje administracije Donalda Trampa protiv Venecuele.

Amerikanci tragaju za trećim tankerom iz Venecuele, nikad jače zračne snage u Karibima

Tamara Živković sa pjesmom "Nova zora" predstavljaće Crnu Goru na Evroviziji 2026. u Beču.
Ona je pobjednica ovogodišnjeg festivala "Montesong".
Nakon zajedničkog glasanja stručnog žirija i publike, u konkurenciji od 15 kompozicija, najviše glasova osvojila je pjesma „Nova zora“, čime je Živković izborila pravo da nastupi na najvećem evropskom muzičkom takmičenju.&nbsp;
Trofej joj je uručila Nina Žižić, predstavnica Crne Gore na Evroviziji 2025. godine.
Publika je u odlučivanju učestvovala putem onlajn platforme, a pravo glasa imali su gledaoci iz regiona i inostranstva. Glasovi su pristigli iz ukupno 62 države, pri čemu je najveća podrška zabilježena iz Crne Gore i Srbije.
Crna Gora je ove godine prva u regionu izabrala svog evrovizijskog predstavnika. Pjesma Evrovizije 2026 biće održana od 12. do 16. maja u Beču, glavnom gradu Austrije, zemlje domaćina nakon ovogodišnje pobjede.
Pjesmu "Nova zora" možete odslušati u nastavku:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX1N0Gl6O0LA%3Fsi%3DqC4a1g1xDJmT7kft&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tamara Živković predstavlja Crnu Goru na Eurosongu 2026. u Beču

Ognjen Jelenić iz Aranđelovca i članica Teute Emirieta Isufi pobjednici su međunarodnog turnira Podgorica open, u konkurenciji seniora.
Jelenić je u finalnom meču turnira, koji je održan u čast oslobođenja Glavnog grada, pobijedio Arona Konija iz Drača.
Bronzani su bili Dušan Bulatović (Kotor) i Kiril Solovjov (Mornar).
Isufi je u finalnom meču bila bolja od klupske drugarice Samande Agoli, dok su bronzane bile Anastasija Vujović (Budim) i Mia Živanović (Valdanos).
U konkurenciji dječaka i djevojčica najbolji su bili Matija Mitrić (SPIN) i Sara Gojković (Budim), a kod najmlađih kadeta Arijon Krasnići (Gani Maljoku), koji je u finalu pobijedio Matiju Mitrića (SPIN) i Erina Vranovci (Gani Maljoku), koja je u meču za zlato slavila protiv Sofije Vujović (Budim).
Kod mlađih kadeta prva mjesta osvojili su Marvi Đata (Tirana), pobjedom u finalu protiv Konstantina Vojvodića (SPIN) i Iman Mehić (Vitez).
U konkurenciji kadetkinja slavila je Lara Franeta (Valdanos), dok su kod juniora najbolji bili Aron Koni (Dures) i Katarina Franeta (Valdanos).
U konkurenciji veterana 40-49 zlatnu medalju osvojio je Pavel Medvedev (Podgorica), od 50 do 59 godina zlatni je bio Nahidin Mujezinović (Sarajevo), od 60 do 69 Zoran Rešetar (Podgorica), 70-79 Željko Basarić (Beograd) i preko 80 Ratko Borković (Podgorica), a kod veteranki Milijana Ćirković (Podgorica).
U konkurenciji veteranskih parova prvo mjesto osvojili su Darko Đukić i Zoran Rešetar, nakon što su u finalu bili bolji od Nahidina Mujezinovića i Rejhana Memedovića.
Turnir su sa bronzanim odličjima završili Ivica Stanković i Ognjen Jelenić, odnosno Pavel Medvedev i Slaviša Đurđević.
Dvodnevni turnir, koji je odigran u dvorani Sportsko-kulturnog centra Univerziteta Crne Gore, svečano je otvorio sekretar Sekretarijata za sport Glavnog grada Darko Nikčević.
Organizator turnir bio je STK Spin, uz pomoć Sekretarijata za sport Glavnog grada i tehničku podršku Stonoteniskog saveza Crne Gore.
Međunarodni turnir Podgorica open ove godine okupio je 320 takmičara iz Crne Gore i država regiona.

Jelenić i Isufi najbolji u Podgorici

Na skopskom aerodromu je zbog smanjene vidljivosti usljed magle danas do 20 sati otkazano 20 letova, a dva su preusmjerena.
Kompanija TAV „Makedonija", operater Međunarodnog aerodroma Skoplje, saopštila je da je tokom dana sletjelo i poletjelo svega 13 aviona.
Večeras se očekuje još pet aviona u dolasku, od kojih tri kasne do sat i 20 minuta, a u odlasku su dva, od kojih jedan kasni dva sata.
Prema prognozi Meteorološke službe, magla se očekuje i sutra, u ponedjeljak. Zato TAV „Makedonija" poziva putnike da prate informacije i uputstva za svoje letove koja dobijaju od svoje avio-kompanije.
To preduzeće naglašava da Međunarodni aerodrom Skoplje nije zatvoren.

Magla izazvala haos na aerodromu u Skoplju: Otkazano 20 letova, dva preusmjerena

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Čolović: Tražimo nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

Ovo je težak i potresan momenat za naš grad i cjelokupnu zajednicu, jer ne postoje okolnosti kojima je moguće opravdati gubitak ljudskog života - poručio je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić nakon jučerašnje tragedije u kojoj je državljanin Njemačke stradao, a njegova supruga povrijeđena.
Ova tragedija ozbiljno je, kaže on, poljuljala povjerenje.
- I realno je očekivati da će veliki broj posjetilaca izbjegavati korišćenje žičare, što direktno ugrožava zimsku turističku sezonu i egzistenciju mnogih porodica - upozorio je Žugić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-na-savinom-kuku-poginuo-drzavljanin-njemacke-njegov-sunarodnik-tesko-povrijeden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je naglasio da Opština zahtijeva potpunu i transparentnu istragu, utvrđivanje odgovornosti i hitne mjere koje će garantirati maksimalnu bezbjednost u budućnosti. Bez jasnih odgovora i konkretnih poteza, kako je rekao, posljedice po turizam i ekonomiju Žabljaka mogu biti dugoročne i ozbiljne.
Uzimajući u obzir situaciju, Žugić najavljuje inicijativu za hitan sastanak sa predstavnicima Vlade i Razvojne banke kako bi se kreirao sistemski odgovor koji će omogućiti da Žabljak zadrži titulu atraktivne cjelogodišnje destinacije.
- Žabljak živi od turizma. Sigurnost gostiju je temelj povjerenja koje se gradi godinama - dodao je on.
Žugić je rekao da je sa dubokim žaljenjem primljena vijest o nesreći na Savinom kuku, uputio iskreno saučešće porodici nastradalog i poželio brz oporavak povrijeđenoj supruzi.
Zahvalio je pripadnicima Gorske službe spasavanja i Službe zaštite i spasavanja Žabljak, koji su, kako je istakao, u vrlo zahtjevnoj situaciji, rizikujući vlastite živote, spasili tuđe.

Žugić: Tragedija na Savinom kuku poljuljala povjerenje, zahtijevamo istragu, utvrđivanje odgovornosti i hitne mjere

U budžetu za 2026. godinu za RTV Mrak planirano je 2,2 miliona eura, što uključuje nova zapošljavanja, ugovore članovima porodica lokalnih funkcionera i angažovanje novinara, saopštio je šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac.
On je gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića upitao zašto menadžment ove medijske kuće i dalje ne dostavlja odbornicima ugovore, isplatne liste, fakture, putne naloge i drugu dokumentaciju.
- Gradonačelniče Mujoviću, zašto menadžment ove propale medijske kuće i dalje krije od odbornika ugovore, isplatne liste, fakture, putne naloge i ostalu dokumentaciju? - napisao je Klikovac na Iks mreži.&nbsp;
Klikovac je takođe istakao da se u pojedinim emisijama pojavljuju osuđeni kriminalci.&nbsp;
- Da budu “uzor” mladim generacijama Podgorice - zaključio je Klikovac na Iks mreži.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F2002792668305199195%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: nina-zizic