U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa Televizije E o oproštaju od reprezentacije govoriće poznati košarkaš Nikola Vučević.&nbsp;
O muzici, uživanju u ljetu, životnim i profesionalnim izazovima razgovaraćemo sa Ninom Žižić, pjevačicom.&nbsp;
Kako modna pista, takmičenja ljepote mogu biti odskočna daska za druge profesionalne i lične prilike govore Danijela Dimitrovska, manekenka i televizijska voditeljka, Kristina Minić, bivša Mis turizma Crne Gore i farmaceutkinja, Kristina Đurković, bivša Mis turizma Crne Gore i Evrope i Vladana Lepetić, bivša Miss model Montenegro i manekenka.&nbsp;
One će podijeliti sa gledaocima lična iskustva i životne priče. Zanimljivi goste i teme razlog su da i večeras gledate Ljetnji program Televizije E od 21 do 23 sata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Večernji Ljetnji program: Nikola Vučević o oproštaju od reprezentacije, Nina Žižić o profesionalnim izazovima...

U Crnoj Gori svijest o rijetkim bolestima na višem je nivou nego ranije, ali izazovi i dalje postoje, posebno kada je riječ o dijagnostici, dostupnosti terapija i podršci oboljelima i njihovim porodicama, kao i aktivnijem angažmanu nadležnih institucija.
To je poručeno Trgu nezavisnosti povodom Međunarodnog dana rijetkih bolesti gdje je Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Crne Gore (NORBCG) organizovala kampanju „Zagrli za rijetke“, u okviru koje je pjevačica Nina Žižić dijelila besplatne zagrljaje.
Predsjednica NORBCG Nataša Bulatović, govorila je o trenutnoj situaciji u Crnoj Gori kada je riječ o dijagnostici i liječenju rijetkih bolesti, ističući napredak u odnosu na ranije godine, ali i brojne prepreke sa kojima se oboljeli i njihove porodice suočavaju.
- U odnosu na 2015. godinu, kada je osnovano Udruženje, danas je situacija na mnogo boljem nivou. Tada gotovo niko nije znao šta znači rijetka bolest, niti koje sve rijetke bolesti postoje. Danas je svijest o tome znatno veća, uspjeli smo da pokrenemo određene aktivnosti u Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje, kao i da animiramo dio ljekara - rekla je Bulatović.
Ipak, ističe da je pred oboljelima od rijetkih bolesti i njihovim porodicama i dalje mnogo izazova.
- Nedostatak informacija je jedan od najvećih problema. Sama riječ „rijetka bolest“ dovoljno govori – ponekad u cijelom svijetu postoje samo jedna ili dvije osobe sa određenim oboljenjem, što znači da je gotovo nemoguće pronaći dovoljno informacija. Kada pacijent dobije dijagnozu, često ne zna šta ga čeka i gdje može da pronađe više podataka o bolesti - naglasila je Bulatović.
Ukazala je na još jedan ozbiljan problem - nedostatak terapije za većinu rijetkih bolesti.
- Samo pet odsto rijetkih oboljenja ima dostupnu terapiju. Nije problem samo u tome da određeni lijekovi kod nas nisu dostupni, već u tome što za većinu rijetkih bolesti terapija uopšte ne postoji - objasnila je Bulatović.
Prema njenim riječima, poseban izazov predstavlja i neangažovanost ljekara.
- Ne želim nikoga da uvrijedim, ali vrlo malo ljekara želi da se posveti rijetkim bolestima, istraživanju i prikupljanju informacija. Takođe, u Crnoj Gori ne postoji registar oboljelih od rijetkih bolesti, pa samim tim nemamo ni tačne podatke o broju pacijenata - dodala je Bulatović.
Kada je riječ o konkretnim podacima, NORBCG vodi internu bazu podataka koja broji između 150 i 200 članova.
- Među najčešćim rijetkim bolestima u Crnoj Gori su hereditarni angioedem, cistična fibroza, spinalna mišićna atrofija i Fridrajhova ataksija, dok za pojedine bolesti ima tek nekoliko pacijenata - rekla je Bulatović.
Ona je istakla važnost obilježavanja Međunarodnog dana rijetkih bolesti, ali i kontinuiranog rada na podizanju svijesti tokom cijele godine.
- Vrlo je važno govoriti o rijetkim bolestima, ne samo 28.ili 29. februara, već stalno. Mi se trudimo da to činimo tokom cijele godine, da informišemo javnost i medije - rekla je Bulatović.
Iako postoji mnogo izazova, Bulatović je ukazala i na pozitivne pomake.
- Ne mogu da kritikujem državu po tom pitanju. Na primjer, u Crnoj Gori svi pacijenti oboljeli od cistične fibroze imaju terapiju, dok u Srbiji to nije slučaj. Takođe, svi pacijenti sa spinalnom mišićnom atrofijom kod nas primaju terapiju, dok u Srbiji mnogi još uvijek nemaju pristup tim lijekovima. To pokazuje da država, u granicama svojih mogućnosti, pomaže i ulaže napore, ali činjenica je da su te terapije i dalje izuzetno skupe - istakla je Bulatović.
Učesnica kampanje Katarina Prelević skrenula je pažnju na izazove sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice, kao i na izostanak podrške nadležnih institucija.
- Razlog zbog kojeg se upravo 28, odnosno 29. februara govori o rijetkim bolestima je taj što su one rijetke i što je do njihove dijagnoze veoma teško doći. Ono što znamo i što jeste činjenica je da u Crnoj Gori postoje djeca koja imaju rijetke bolesti. Međutim, ono što je danas možda najružnija stvar na ovom trgu jeste što nemamo predstavnike Ministarstva zdravlja, nemamo predstavnike Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, nemamo predstavnike nijednog zvaničnog ministarstva koji bi mogli da sagledaju kompleksnost ove teme - istakla je Prelević.
Apelovala je na nadležne institucije da se aktivnije uključe u rješavanje problema sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice.
- Želim da pozovem Skupštinu Crne Gore, želim da pozovem Vladu Crne Gore. Tamo u nekoj fioci postoji Strategija za rijetke bolesti koja nije usvojena od 2017. godine, koja je na reviziji, a koja predstavlja podzakonski akt Zakona o zdravlju. Taj akt i dalje nije revidiran. Pitam sve one koji u sistemu – zašto taj dokument i dalje ne postoji? Ako se borimo sa rijetkim bolestima, ako ni sami ne znamo tačno sa čime se borimo, zašto ne postoji bolja povezanost sa centrima u našem okruženju? Ne mislim samo na Srbiju, već i na druge države regiona. Zašto ne postoji ta veza - kazala je Prelević.
Naglasila važnost brzog dijagnostikovanja rijetkih bolesti i dostupnosti terapija koje mogu spasiti živote.
- Kada se postavi dijagnoza i pronađe odgovarajući lijek, on može da pomogne, može da spasi nečiji život. Zašto u tim trenucima sistem ne funkcioniše? Ko se bavi tim pitanjima? Rijetke bolesti su tu, one postoje. Oni koji se sa njima bore su istinski borci, ali, nažalost, ne mogu uvijek izaći kao pobjednici. Neki su izgubili bitku, dok se drugi i dalje bore. Društvo u Crnoj Gori mora biti svjesno da su ti ljudi među nama, da im je potrebna podrška i da moramo znati mnogo više o njima. Treba da budemo svjesni da pored nas uvijek šeta neko ko možda nosi neku malu rijetkost u sebi - istakla je Prelević.
Pjevačica Nina Žižić kazala je da je NORBCG dovoljna motivacija da svojim prisustvom doprinese i podrži njihovu kampanju, navodeći da se nada da je ovo tek početak njihove saradnje.
Govoreći o ulozi javnih ličnosti u širenju svijesti o rijetkim bolestima, Žižić je istakla da, iako njihov doprinos možda nije ogroman, ali da svaki korak u tom pravcu ima značaj.
- Nažalost, javne ličnosti ne mogu mnogo učiniti, ali i to malo može biti od velike važnosti. Kako mi je i Nataša rekla, svijest o ovom pitanju još uvijek nije dovoljno rasprostranjena. Ipak, obećavam da ću, kao javna ličnost, na svaki mogući način doprinositi podizanju svijesti o rijetkim bolestima - poručila je Žižić.

1084x550

Pred oboljelima od rijetkih bolesti i dalje brojni izazovi

Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, muzičarka Nina Žižić.
Trinaesti put će Crna Gora učestvovati na takmičenju Eurosonga, a predstavljaće je muzičarka Nina Žižić.
Vjeruje u sebe, te joj je izuzetno drago i ditnuta je, ističe ona, što mnogo ljudi vjeruje u nju.
- Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - rekla je Žižić.
Sama osjeća pritisak zato što će biti sama na sceni jer je prethodni nastup na istom takmičenju, podsjeća Žižić, imala sa grupom Who See.
- Kad sam počela da se bavim ovim poslom, iako mnogi na internetu moj sami početak vezuju za grupu Negra, ja sam prije grupe Negra imala singl, i super je što smo postigli uspjeh na Euro pjesmi, pa zatim Sunčane skale, i onda je to došlo kao neko dodatno iskustvo, ali nikad se nijesam osjećala lijepo kao dio neke grupe. Sa druge strane, nijesam egocentrik, da kad uđem u prostoriju vodim glavnu riječ, ali kad je scena u pitanju volim da soliram, da svi uspjesi i neuspjesi budu samo moji - istakla je Žižić.
Od kad je snimila pjesmu ,,Dobrodošli” shvatila je da joj znači ta numera i u vidu same melodije, a ne samo teksta, ali i, kako kaže, samim slušaocima.
- Mnogo se ljudi prepoznalo u tom tekstu, i prepoznaće se. Ali, sve ono što je pratilo Montesong bilo je sa jedne strane zaista fenomenalno, sa druge strane malo otežavajuće, ali opet sami tim što nije bilo lako doći do te faze da predstavljam svoju zemlju, nekako mi je sve na kraju slađe. Ali, mnogo puta sam ponovila stihove - nasmij se, izdrži to, proći će - poručila je Žižić.
Kad je čula demo snimak, prisjeća se Žižić, nije očekivala da će biti balada, i sve joj je zvučalo, kako kaže, previše i tematski i melodijski i bila je blizu da je odbije.
- Onda sam po nagovoru svoje prijateljice, čije mišljenje izuzetno cijenim, Bojane Nenezić, kojoj sam odmah proslijedila demo snimak, i ona mi je odgovorila da pjesma može da mi promijeni tok karijere - zaključila je Žižić.

Žižić: Mnogo ljudi se prepoznalo u pjesmi ,,Dobrodošli” i prepoznaće se

Crnogorska predstavnica na predstojećem Eurosongu u Bazelu, Nina Žižić, oglasila se na svom zvaničnom Instagram profilu i javno podržala neformalnu grupu studenata “Kamo śutra”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367" data-rendition-name="original" width="492" height="774" loading="lazy" alt="Nina Žižić uz studente"> </figure>  Nina je na svom Instagram profilu objavila nekoliko fotografija sa sinoćnje blokade mosta Blaža Jovanovića i time jasno poručila da ova neformalna grupa studenata ima njenu podršku. - Puno srce. Ponos do neba- napisala je pjevačica.

Nina Žižić podržala ''Kamo śutra'': Puno srce, ponos do neba

To je odlučeno danas žrijebom koji je održan u tom gradu. Pritom, ona će nastupiti u prvom dijelu polufinalne večeri.
Druga polufinalna noć biće održana 15. maja. Prvo polufinale na programu će biti dvije noći ranije, a finale 17. maja.
Pored Crne Gore, u drugom finalu nastupiće i predstavnici Austrije, Srbije, Litvanije, Jermenije, Grčke, Irske, Australije, Letonije, Češke, Izraela, Malte, Finske, Danske, Luksemburga i Gruzije.
U finale će se plasirati po 10 pjesama iz obje polufinalne noći.

Eurosong: Nina Žižić nastupiće u drugoj polufinalnoj večeri

Komandant Vojske Norveške, pješački general Eirik Kristofersen izjavio je za britanski list Gardijan da se ne može isključiti mogućnost da bi Rusija mogla da napadne Norvešku da bi zaštitila svoja nuklearna sredstva stacionirana na ruskom krajnjem sjeveru.
Ta sredstva koja su jedino što je Moskvi preostalo kao prijetnja Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je on.
General je rekao da veliki dio nuklearnog arsenala Kremlja nalazi se na poluostrvu Kola, na krajnjem sjeveru Rusije, nedaleko od norveške granice: nuklearne podmornice, rakete, avioni sposobni za nošenje nuklearnog oružja – sve što bi bilo ključno ako bi Rusija došla u sukob sa NATO-om negdje drugo.
Najbolje je pripremiti se za najgore, rekao je general i dodao da Norveška "ne isključuje mogućnost ruskog pokušaja preuzimanja" dijela norveške teritorije.
Ruska invazija je "na neki način scenario za koji se spremamo na dalekom sjeveru", objasnio je Kristofersen i dodao da su ruske aktivnosti u tom regionu zasad manje agresivne nego u Baltičkom moru.
General je rekao da Norveška ostaje budna, da se priprema za najgore, poput invazije, da bude u stanju da se suprotstavi sabotaži i hibridnijim prijetnjama, ali je ukazao da budnost ne isključuje dijalog.
Kristofersen je rekao da se održava direktan kontakt s Rusijom, posebno u okviru misija potrage i spašavanja u Barencovom moru, koje dijele obje zemlje.
General je preporučio uspostavljanje direktne vojne telefonske linije između Osla i Moskve što bi pomoglo sprječavanju nesporazuma i zaoštravanja.

Komandant Vojske Norveške: Ne može se isključiti invazija Rusije na dio Norveške

,,Samim činom podnošenja ostavke bilo koga - ne bi imali nikakvu korist”. Tako je, dobro raspoložen, ministar pravde Bojan Božović otklonio sve dileme – za bijeg Miloša Medenice, niko od čelnika bezbjednosnog sektora ne snosi odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190228_59f1633b2e11fb3d191e62b0966ad3902f3645d505af6abac0e8f9ad3579c325.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260211190228_59f1633b2e11fb3d191e62b0966ad3902f3645d505af6abac0e8f9ad3579c325" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="MIR, MIR, MIR - NIKO NIJE KRIV: Bojan Božović, ministar pravde "> <figcaption>MIR, MIR, MIR - NIKO NIJE KRIV: Bojan Božović, ministar pravde(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ODGOVORNOST ,,NA DRUGOM MJESTU” &nbsp; Nakon sastanka u poneđeljak, u kabinetu premijera Milojka Spajića, posvećenog raspravi o skandaloznom bijegu Medenice, odahnula su dva čovjeka: ministar Danilo Šaranović i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović – sigurni su u svojim foteljama.&nbsp; Očito u cilju očuvanja mira u koalicionoj vlasti, premijer Spajić i ekipa iz PES-a odustali su da traže ostavke čelnika bezbjednosnog sektora, iako su tako nešto gromoglasno najavljivali dan nakon bjekstva Medenice. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190232_ee767cd843a202da29c5e689dc26a61248fdc983ab86096cc89e38b46f9d4f01.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260211190232_ee767cd843a202da29c5e689dc26a61248fdc983ab86096cc89e38b46f9d4f01" data-rendition-name="original" width="1920" height="1279" loading="lazy" alt="NEMA OSTAVKI: Ministar unutrašnjih poslova Šaranović i direktor Uprave policije Šćepanović"> <figcaption>NEMA OSTAVKI: Ministar unutrašnjih poslova Šaranović i direktor Uprave policije Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To, međutim, ne znači da neko neće platiti ceh. Sada se, prema informacijama Televizije E, upire prstom u potražnu službu Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, koja je bila zadužena za praćenje i lociranje lica u bjekstvu, a u ovom slučaju za fizičku kontrolu i obilaske adrese stana Medenice. &nbsp; Zvanično, ta se jedinica naziva Stanica kriminalističke policije za potražnu djelatnost i zamolnice, zadužena je za traganje za nestalim osobama, bjeguncima i realizaciju potjernica na teritoriji Glavnog grada. Na čelu te stanice (jedinice) je Željko Fatić, a izvori naše medijske kuće ističu da bi se od njega mogla tražiti ostavka, kako bi se umirila javnost. &nbsp; NADZOR BEZ PLANA I PROGRAMA Ekan Jasavić, penzionisani policijski funkcioner u razgovoru za našu medijsku kuću kaže da je Uprava policije bila dužna da, u skladu sa procjenama rizika, izradi plan i šemu programa kontrole Miloša Medenice. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190232_a8ad0ca4932894bce93c68d6b0244d0b8d8ff91b7f45095d499a3b5029a6ec9b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260211190232_a8ad0ca4932894bce93c68d6b0244d0b8d8ff91b7f45095d499a3b5029a6ec9b" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ODGOVORNOST ZA SVE U HIJERARHIJI: Ekan Jasavić"> <figcaption>ODGOVORNOST ZA SVE U HIJERARHIJI: Ekan Jasavić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U skladu sa tim planom sprovode se operativne i terenske aktivnosti. &nbsp; &nbsp;-Odgovornost pada na sistem Uprave policije, i to hijerarhijski rukovodno - ta odgovornost mora da bude od vrha pa prema dolje. Svi su bili dužni i odgovorni sa urade plan i program, a potom da prate izvršenje plana i programa. I da se vode tim sistemom odgovornosti-kazao je za ETV Jasavić. &nbsp;&nbsp; Upućeni u rad policije ističu da, sve i da se utvrdi pojedinačna odgovornost inspektora podgoričke potražne službe, činjenica je da se fizičkim i povremenim obilascima adrese stana nije moglo ni spriječiti bjeksvo Medenice. &nbsp; ODGOVORNOST, ŠTO TO BIJAŠE? &nbsp; Izostao je analitički pristup policijskog vrha, a nijesu preduzete bitne radnje koje bi spriječile da dođe do bjekstva osuđenog šefa kriminalne organizacije. Izvor ETV iz Uprave policije taksativno nabraja što sve policija nije odradila po standardima: &nbsp;&nbsp; - nije urađena precizna bezbjednosna procjena rizika od opasnosti kršenja mjera i bjekstva usled iščekivanja visoke kazne zatvora, a nije bilo prikupljanja ni operativnih podataka sa terena; - nije bilo sprovođenja mjera tajnog nadzora prema Medenici i licima iz njegovog okruženja za koje postoje saznanja ili procjena da bi mogli biti logistika za bjekstvo...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190232_2dfc5db4b1c1438a384dd3d4f9c438509a4beb845e8fffaa819b1e5a34f581d1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260211190232_2dfc5db4b1c1438a384dd3d4f9c438509a4beb845e8fffaa819b1e5a34f581d1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRDANJE SA BEZBJEDNOSNIM SEKTOROM: Lik Miloša Medenice sa video zapisa"> <figcaption>SPRDANJE SA BEZBJEDNOSNIM SEKTOROM: Lik Miloša Medenice sa video zapisa(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prema policijskim standardima, u slučaju povećanog stepena opasnosti od bjekstva, Uprava policije treba da organizuje 24-satno fizičko obezbjedenje objekta kako bi obezbjedila osoba i spriječilo eventualno bjekstvo. &nbsp; Ništa od toga Uprava policije nije uradila u slučaju Miloša Medenice. Upravo zato Ekan Jasavić smatra da odgovornost ne treba da padne na jednog čovjeka. &nbsp; &nbsp;-U ovom slučaju odgovorni su u hijerrahiji svi, a ne samo Jedinica za potražnu djelatnost koja funkcioniše u sklopu Uprave policije I odjelenjima bezbjednosti. Odgovornst moraju podnijeti svi - decidan je Jasavić. &nbsp; Za sada je izvjesno da ni ministar unutrašnjih poslova Šaranović, ni direktor Uprave policije Šćepanović ne osjećaju ikakvu odgovornost. &nbsp; Od ljudi koji nijesu ni pomsilili da podnesu ostavke, kao moralan čin, u slučaju masovnog ubistva januara prošle godine, teško je očekivati da će I pomisliti na napuštanje funkcija nakon bjekstva Miloša Medenice. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Umjesto odgovornosti Šaranovića i Šćepanovića, sad se krivac traži u Jedinici za potrage CB Podgorica?!

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku, Kaja Kalas, izjavila je da održavanje izbora u Ukrajini tokom rata sa Rusijom „definitivno ne bi bilo dobro rješenje“, naglašavajući da ratni uslovi izuzetno otežavaju demokratske procese.
Govoreći uoči sastanka ministara odbrane EU u Briselu, Kalas se osvrnula na medijske izvještaje koji sugerišu da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao najaviti pripreme za moguće proljećne predsjedničke izbore i mirovni referendum.
- Većina evropskih zemalja ima odredbu u svom ustavu da se izbori ne održavaju tokom ratnog stanja. A zašto? Jer, ako imate izbore, uvijek postoje borbe između različitih frakcija, a kada imate spoljne napade, doslovno, onda jednostavno ne možete održati izbore jer je vaš protivnik spolja i morate koncentrisati sve svoje napore da mu se suprotstavite- rekla je Kalas.
Odbacila je narative koji sugerišu da Rusija preuzima prevlast u ratu, navodeći da se Moskva suočava sa sve većim izazovima.&nbsp;
- Važno je znati da Rusija ne pobjeđuje u ovom ratu. Broj žrtava raste. Njihova ekonomija ne stoji dobro- rekla je, dodajući da ministri odbrane EU raspravljaju o daljim načinima podrške Ukrajini.
„Ne skrećimo pažnju s Ukrajine“
Kalas je kazala da će se sastanak usredsrijediti i na doprinose EU budućim bezbjednosnim garancijama Ukrajine, uključujući planove za obuku ukrajinskih vojnika na teritoriji Ukrajine. - Identifikovali smo dva centra za obuku koja bi se mogla koristiti u tu svrhu- rekla je.
Dotakla se i novodogovorene misije NATO-a „Arctic Sentry“, navodeći da EU razvija revidiranu arktičku strategiju koja će se, za razliku od prethodnih, baviti bezbjednosnim pitanjima uz klimatske i ekološke probleme.
Međutim, upozorila je da se ne smije skretati pažnja sa Ukrajine.
&nbsp;- Takođe je važno da, naravno, ostanemo budni, ali da ne skrećemo pažnju s mjesta gdje su trenutne prijetnje, a to je, naravno, Ukrajina- rekla je.
Kalas je naglasila blisku koordinaciju između EU i NATO kako bi se izbjeglo dupliciranje aktivnosti, napominjući da, iako savez postavlja ciljeve sposobnosti, države članice EU i odbrambena industrija moraju se uskladiti kako bi ih ispunile.

Kaja Kalas: Rusija ne pobjeđuje u ratu

Ekipa emisije Srećan dan govori o zimi u planinama - ljepoti i izazovima bijelih vrhova. Semir Kardović, alpinista i profesionalni vodič dijeli iskustva sa uspona, govori o bezbjednosti, pripremama i posebnoj ljepoti koju samo planina zimi može da pruži.
U gastro segmentu biće predstavljen Beef Wellington - chef’s signature. Anđela Vujović, menadžerka gastronomije, otkriva tajne pripreme ovog klasika visoke kuhinje i balans ukusa koji ga čini posebnim.
Za ljubitelje italijanskih specijaliteta - tajne savršene pice otkriva Danilo Čolović, pizza majstor, uz savjete o tijestu, sastojcima i tehnici koja pravi razliku.
Gledajte Srećan dan na televiziji E od devet do 11 sati.

Tag: nina-zizic