U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa Televizije E o oproštaju od reprezentacije govoriće poznati košarkaš Nikola Vučević.&nbsp;
O muzici, uživanju u ljetu, životnim i profesionalnim izazovima razgovaraćemo sa Ninom Žižić, pjevačicom.&nbsp;
Kako modna pista, takmičenja ljepote mogu biti odskočna daska za druge profesionalne i lične prilike govore Danijela Dimitrovska, manekenka i televizijska voditeljka, Kristina Minić, bivša Mis turizma Crne Gore i farmaceutkinja, Kristina Đurković, bivša Mis turizma Crne Gore i Evrope i Vladana Lepetić, bivša Miss model Montenegro i manekenka.&nbsp;
One će podijeliti sa gledaocima lična iskustva i životne priče. Zanimljivi goste i teme razlog su da i večeras gledate Ljetnji program Televizije E od 21 do 23 sata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Večernji Ljetnji program: Nikola Vučević o oproštaju od reprezentacije, Nina Žižić o profesionalnim izazovima...

U Crnoj Gori svijest o rijetkim bolestima na višem je nivou nego ranije, ali izazovi i dalje postoje, posebno kada je riječ o dijagnostici, dostupnosti terapija i podršci oboljelima i njihovim porodicama, kao i aktivnijem angažmanu nadležnih institucija.
To je poručeno Trgu nezavisnosti povodom Međunarodnog dana rijetkih bolesti gdje je Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Crne Gore (NORBCG) organizovala kampanju „Zagrli za rijetke“, u okviru koje je pjevačica Nina Žižić dijelila besplatne zagrljaje.
Predsjednica NORBCG Nataša Bulatović, govorila je o trenutnoj situaciji u Crnoj Gori kada je riječ o dijagnostici i liječenju rijetkih bolesti, ističući napredak u odnosu na ranije godine, ali i brojne prepreke sa kojima se oboljeli i njihove porodice suočavaju.
- U odnosu na 2015. godinu, kada je osnovano Udruženje, danas je situacija na mnogo boljem nivou. Tada gotovo niko nije znao šta znači rijetka bolest, niti koje sve rijetke bolesti postoje. Danas je svijest o tome znatno veća, uspjeli smo da pokrenemo određene aktivnosti u Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje, kao i da animiramo dio ljekara - rekla je Bulatović.
Ipak, ističe da je pred oboljelima od rijetkih bolesti i njihovim porodicama i dalje mnogo izazova.
- Nedostatak informacija je jedan od najvećih problema. Sama riječ „rijetka bolest“ dovoljno govori – ponekad u cijelom svijetu postoje samo jedna ili dvije osobe sa određenim oboljenjem, što znači da je gotovo nemoguće pronaći dovoljno informacija. Kada pacijent dobije dijagnozu, često ne zna šta ga čeka i gdje može da pronađe više podataka o bolesti - naglasila je Bulatović.
Ukazala je na još jedan ozbiljan problem - nedostatak terapije za većinu rijetkih bolesti.
- Samo pet odsto rijetkih oboljenja ima dostupnu terapiju. Nije problem samo u tome da određeni lijekovi kod nas nisu dostupni, već u tome što za većinu rijetkih bolesti terapija uopšte ne postoji - objasnila je Bulatović.
Prema njenim riječima, poseban izazov predstavlja i neangažovanost ljekara.
- Ne želim nikoga da uvrijedim, ali vrlo malo ljekara želi da se posveti rijetkim bolestima, istraživanju i prikupljanju informacija. Takođe, u Crnoj Gori ne postoji registar oboljelih od rijetkih bolesti, pa samim tim nemamo ni tačne podatke o broju pacijenata - dodala je Bulatović.
Kada je riječ o konkretnim podacima, NORBCG vodi internu bazu podataka koja broji između 150 i 200 članova.
- Među najčešćim rijetkim bolestima u Crnoj Gori su hereditarni angioedem, cistična fibroza, spinalna mišićna atrofija i Fridrajhova ataksija, dok za pojedine bolesti ima tek nekoliko pacijenata - rekla je Bulatović.
Ona je istakla važnost obilježavanja Međunarodnog dana rijetkih bolesti, ali i kontinuiranog rada na podizanju svijesti tokom cijele godine.
- Vrlo je važno govoriti o rijetkim bolestima, ne samo 28.ili 29. februara, već stalno. Mi se trudimo da to činimo tokom cijele godine, da informišemo javnost i medije - rekla je Bulatović.
Iako postoji mnogo izazova, Bulatović je ukazala i na pozitivne pomake.
- Ne mogu da kritikujem državu po tom pitanju. Na primjer, u Crnoj Gori svi pacijenti oboljeli od cistične fibroze imaju terapiju, dok u Srbiji to nije slučaj. Takođe, svi pacijenti sa spinalnom mišićnom atrofijom kod nas primaju terapiju, dok u Srbiji mnogi još uvijek nemaju pristup tim lijekovima. To pokazuje da država, u granicama svojih mogućnosti, pomaže i ulaže napore, ali činjenica je da su te terapije i dalje izuzetno skupe - istakla je Bulatović.
Učesnica kampanje Katarina Prelević skrenula je pažnju na izazove sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice, kao i na izostanak podrške nadležnih institucija.
- Razlog zbog kojeg se upravo 28, odnosno 29. februara govori o rijetkim bolestima je taj što su one rijetke i što je do njihove dijagnoze veoma teško doći. Ono što znamo i što jeste činjenica je da u Crnoj Gori postoje djeca koja imaju rijetke bolesti. Međutim, ono što je danas možda najružnija stvar na ovom trgu jeste što nemamo predstavnike Ministarstva zdravlja, nemamo predstavnike Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, nemamo predstavnike nijednog zvaničnog ministarstva koji bi mogli da sagledaju kompleksnost ove teme - istakla je Prelević.
Apelovala je na nadležne institucije da se aktivnije uključe u rješavanje problema sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice.
- Želim da pozovem Skupštinu Crne Gore, želim da pozovem Vladu Crne Gore. Tamo u nekoj fioci postoji Strategija za rijetke bolesti koja nije usvojena od 2017. godine, koja je na reviziji, a koja predstavlja podzakonski akt Zakona o zdravlju. Taj akt i dalje nije revidiran. Pitam sve one koji u sistemu – zašto taj dokument i dalje ne postoji? Ako se borimo sa rijetkim bolestima, ako ni sami ne znamo tačno sa čime se borimo, zašto ne postoji bolja povezanost sa centrima u našem okruženju? Ne mislim samo na Srbiju, već i na druge države regiona. Zašto ne postoji ta veza - kazala je Prelević.
Naglasila važnost brzog dijagnostikovanja rijetkih bolesti i dostupnosti terapija koje mogu spasiti živote.
- Kada se postavi dijagnoza i pronađe odgovarajući lijek, on može da pomogne, može da spasi nečiji život. Zašto u tim trenucima sistem ne funkcioniše? Ko se bavi tim pitanjima? Rijetke bolesti su tu, one postoje. Oni koji se sa njima bore su istinski borci, ali, nažalost, ne mogu uvijek izaći kao pobjednici. Neki su izgubili bitku, dok se drugi i dalje bore. Društvo u Crnoj Gori mora biti svjesno da su ti ljudi među nama, da im je potrebna podrška i da moramo znati mnogo više o njima. Treba da budemo svjesni da pored nas uvijek šeta neko ko možda nosi neku malu rijetkost u sebi - istakla je Prelević.
Pjevačica Nina Žižić kazala je da je NORBCG dovoljna motivacija da svojim prisustvom doprinese i podrži njihovu kampanju, navodeći da se nada da je ovo tek početak njihove saradnje.
Govoreći o ulozi javnih ličnosti u širenju svijesti o rijetkim bolestima, Žižić je istakla da, iako njihov doprinos možda nije ogroman, ali da svaki korak u tom pravcu ima značaj.
- Nažalost, javne ličnosti ne mogu mnogo učiniti, ali i to malo može biti od velike važnosti. Kako mi je i Nataša rekla, svijest o ovom pitanju još uvijek nije dovoljno rasprostranjena. Ipak, obećavam da ću, kao javna ličnost, na svaki mogući način doprinositi podizanju svijesti o rijetkim bolestima - poručila je Žižić.

1084x550

Pred oboljelima od rijetkih bolesti i dalje brojni izazovi

Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, muzičarka Nina Žižić.
Trinaesti put će Crna Gora učestvovati na takmičenju Eurosonga, a predstavljaće je muzičarka Nina Žižić.
Vjeruje u sebe, te joj je izuzetno drago i ditnuta je, ističe ona, što mnogo ljudi vjeruje u nju.
- Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - rekla je Žižić.
Sama osjeća pritisak zato što će biti sama na sceni jer je prethodni nastup na istom takmičenju, podsjeća Žižić, imala sa grupom Who See.
- Kad sam počela da se bavim ovim poslom, iako mnogi na internetu moj sami početak vezuju za grupu Negra, ja sam prije grupe Negra imala singl, i super je što smo postigli uspjeh na Euro pjesmi, pa zatim Sunčane skale, i onda je to došlo kao neko dodatno iskustvo, ali nikad se nijesam osjećala lijepo kao dio neke grupe. Sa druge strane, nijesam egocentrik, da kad uđem u prostoriju vodim glavnu riječ, ali kad je scena u pitanju volim da soliram, da svi uspjesi i neuspjesi budu samo moji - istakla je Žižić.
Od kad je snimila pjesmu ,,Dobrodošli” shvatila je da joj znači ta numera i u vidu same melodije, a ne samo teksta, ali i, kako kaže, samim slušaocima.
- Mnogo se ljudi prepoznalo u tom tekstu, i prepoznaće se. Ali, sve ono što je pratilo Montesong bilo je sa jedne strane zaista fenomenalno, sa druge strane malo otežavajuće, ali opet sami tim što nije bilo lako doći do te faze da predstavljam svoju zemlju, nekako mi je sve na kraju slađe. Ali, mnogo puta sam ponovila stihove - nasmij se, izdrži to, proći će - poručila je Žižić.
Kad je čula demo snimak, prisjeća se Žižić, nije očekivala da će biti balada, i sve joj je zvučalo, kako kaže, previše i tematski i melodijski i bila je blizu da je odbije.
- Onda sam po nagovoru svoje prijateljice, čije mišljenje izuzetno cijenim, Bojane Nenezić, kojoj sam odmah proslijedila demo snimak, i ona mi je odgovorila da pjesma može da mi promijeni tok karijere - zaključila je Žižić.

Žižić: Mnogo ljudi se prepoznalo u pjesmi ,,Dobrodošli” i prepoznaće se

Crnogorska predstavnica na predstojećem Eurosongu u Bazelu, Nina Žižić, oglasila se na svom zvaničnom Instagram profilu i javno podržala neformalnu grupu studenata “Kamo śutra”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367" data-rendition-name="original" width="492" height="774" loading="lazy" alt="Nina Žižić uz studente"> </figure>  Nina je na svom Instagram profilu objavila nekoliko fotografija sa sinoćnje blokade mosta Blaža Jovanovića i time jasno poručila da ova neformalna grupa studenata ima njenu podršku. - Puno srce. Ponos do neba- napisala je pjevačica.

Nina Žižić podržala ''Kamo śutra'': Puno srce, ponos do neba

To je odlučeno danas žrijebom koji je održan u tom gradu. Pritom, ona će nastupiti u prvom dijelu polufinalne večeri.
Druga polufinalna noć biće održana 15. maja. Prvo polufinale na programu će biti dvije noći ranije, a finale 17. maja.
Pored Crne Gore, u drugom finalu nastupiće i predstavnici Austrije, Srbije, Litvanije, Jermenije, Grčke, Irske, Australije, Letonije, Češke, Izraela, Malte, Finske, Danske, Luksemburga i Gruzije.
U finale će se plasirati po 10 pjesama iz obje polufinalne noći.

Eurosong: Nina Žižić nastupiće u drugoj polufinalnoj večeri

Najviši ruski general izjavio je da ruske snage nastavljaju napredovanje na sjeveroistoku Ukrajine i da je predsjednik Vladimir Putin naredio proširenje teritorije koju Moskva naziva tampon zonom u tom području tokom 2026. godine, prenijele su danas ruske novinske agencije.
Načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov rekao je da je Putin naložio proširenje tampon zone u ukrajinskim oblastima Sumi i Harkov, u blizini ruske granice, prenosi RIA, dodajući da je tom prilikom obišao grupaciju snaga „Sjever“.
Ta grupacija, formirana početkom 2024. godine, djeluje na sjeveroistoku Ukrajine s ciljem stvaranja tampon pojasa duž granice i potiskivanja ukrajinskih snaga radi daljeg napredovanja.
Gerasimovljeve izjave uslijedile su nakon što je Rusija zaprijetila odmazdom zbog, kako je tvrdila bez iznošenja dokaza, pokušaja napada na Putinovu rezidenciju. Kijev je te optužbe odbacio, navodeći da je riječ o pokušaju ometanja mirovnih pregovora dok se rat približava četvrtoj godini.
Ukrajina nije odmah reagovala na Gerasimovljev izvještaj.
Putin je više puta predstavljao tampon zonu kao način da se ukrajinske snage i oružje udalje od ruske granice, pozivajući se na prekogranično granatiranje i napade dronovima na oblasti poput Belgoroda i Kurska.
Kijev je odbacio ideju tampon zone, navodeći da je Rusija koristi kao izgovor za dublje upade na ukrajinsku teritoriju.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su planovi Moskve za oblasti Sumi i Harkiv „ludi“ i da će im se Ukrajina suprotstaviti dok brani te regione.

Gerasimov kaže da je Putin naredio proširenje tampon zone u Ukrajini 2026.

Ministarstvo saobraćaja obavještava javnost da je regionalni put R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac pušten u saobraćaj, u skladu sa ranije datim obećanjem ministarke saobraćaja Maje Vukićević mještanima ovog kraja.
Kako je saopšteno iz ministarstva, otvaranje ove saobraćajnice potvrđuje ispravnost odluke da put koji je u tom momentu bio rizičan, tokom turističke sezone ostane zatvoren, kako bi se radovi na sanaciji klizišta na lokalitetu Sokolovina izveli temeljno, kvalitetno i bez kompromisa po pitanju bezbjednosti.
- Upravo takav pristup omogućio je završetak svih ključnih konstruktivnih elemenata, radova na hidroizolaciji i izradi nadslova nad galerijom, čime su stvoreni uslovi za bezbjedno odvijanje saobraćaja - stoji u saopštenju.
Ministarka saobraćaja je, kako se navodi, ranije ove godine tokom razgovora sa lokalnim stanovništvom jasno poručila da će put biti otvoren čim se za to steknu tehnički i bezbjednosni uslovi, a današnje puštanje u saobraćaj predstavlja dokaz da data riječ nije bila samo obećanje, već odgovorna odluka zasnovana na dugoročnom interesu građana.
- Svjesni smo koliki je problem predstavljalo klizište na regionalnom putu Đurđevića Tara - Mojkovac, zbog toga je Ministarstvo saobraćaja u saradnji sa Upravom za saobraćaj i izvođačem radova bilo potpuno posvećeno zadatku da se ovo klizište trajno sanira. Završeni radovi garantuju veću bezbjednost, trajnost i stabilnost saobraćajnice, što je bio naš prioritet od prvog dana - poručuju iz Ministarstva saobraćaja.
Dodaje se da će, čim vremenski uslovi dozvole, biti realizovani i završni asfalterski radovi, koji se nisu mogli realizovati u trenutnim vremenskim uslovima, kao i kompletna horizontalna i vertikalna saobraćajna signalizacija.
- Puštanje ove dionice u saobraćaj ima poseban značaj za lokalno stanovništvo, ali i za turizam, imajući u vidu da predstavlja važnu saobraćajnu vezu ka sjeveru Crne Gore i ski-centru na Durmitoru u zimskom periodu. Ministarstvo saobraćaja apeluje na sve učesnike u saobraćaju da vožnju prilagode uslovima na putu i da poštuju privremenu i stalnu saobraćajnu signalizaciju - navodi se u saopštenju.

Sanirano klizište Sokolovina, saobraćaj pušten na dionici Đurđevića Tara – Mojkovac

Druge večeri sedmodnevnog novogodišnjeg programa u Budvi, na trgu ispred Starog grada, nastupe za pamćenje priredili su Marko Louis, te grupe Zana i Tap 011. Mnogobrojna publika uživala je u kvalitetnom pop zvuku, sjajnoj energiji i nostalgičnom prisjećanju na hitove devedesetih. Za energičan početak večeri pobrinuo se multitalentovani muzičar Marko Louis, koji je svojim hitovima proširio dobro raspoloženje, a sve prisutne oduševio pjevanjem, sviranjem bubnjeva i klavijature, kao i bitboksovanjem. Posebno je istakao zadovoljstvo što uspješnu 2025. godinu može zaokružiti nastupom u Budvi, naglasivši da je repertoar osmišljen tako da publika cijelo veče bude na nogama i da se energijom zajednički približi kraju godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123110124_28a2c4dbc8ae55ef56ae0821163d7abc2c033cd73c833a8247b4a2d8d2b4236e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025123110124_28a2c4dbc8ae55ef56ae0821163d7abc2c033cd73c833a8247b4a2d8d2b4236e" data-rendition-name="original" width="1619" height="1080" loading="lazy" alt="Novogodišnji program u Budvi "> </figure>  Nakon njega, na scenu je stupila grupa Zana. Pripadnici svih generacija okupljeni na trgu uglas su pjevali bezvremenske hitove „Vejte snegovi“, „Dodirni mi kolena“ i „Majstor za poljupce“. Jelena Živanović i Zoran Žika Živanović pohvalili su Turističku organizaciju Budve na kvalitetnoj realizaciji programa, ističući da je ovakav sadržaj „lijep, zdrav i ljekovit za narod“. Oduševljenje je izazvao i nastup Gradske muzike Budve, koju su članovi Zane opisali kao „besprekornu i punu ljubavi prema muzici“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123110128_3c8b574484965db642dfb0eb9e74697a2dcaa649aacbc0af7e2183a649f7f5fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025123110128_3c8b574484965db642dfb0eb9e74697a2dcaa649aacbc0af7e2183a649f7f5fe" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Novogodišnji program u Budvi "> </figure>  Žika Živanović ovom prilikom najavio je i novi muzički projekat u saradnji sa Futom Radulovićem i Sašom Al Hamedom, pod imenom „Lucky Sound“, koji je već privukao pažnju publike na međunarodnom nivou.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123110124_df4fd8b7514cf295ea85495ab28db91478b48a5eb1543c29fc0e1b7429cf8442.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025123110124_df4fd8b7514cf295ea85495ab28db91478b48a5eb1543c29fc0e1b7429cf8442" data-rendition-name="original" width="1619" height="1080" loading="lazy" alt="Novogodišnji program u Budvi "> </figure>  U završnici večeri, uz vatromet koji je obasjao nebo iznad Budve, nastupila je kultna grupa Tap 011. Njihovi hitovi vratili su euforiju devedesetih i rasplesali publiku. Goca Tržan prisjetila se posebnih uspomena iz Budve, naglasivši da je ovaj grad za članove benda bio „druga kuća barem dva mjeseca godišnje“. Ivana Peters dodala je da revival muzike devedesetih traje već godinama i da Tap 011 ima svoju vjernu publiku koja ih prati i danas.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123110128_0ef1eed324c0b584e88c3942d6e985c5177c443e18a066309e1363bbcf43c3f1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025123110128_0ef1eed324c0b584e88c3942d6e985c5177c443e18a066309e1363bbcf43c3f1" data-rendition-name="original" width="1619" height="1080" loading="lazy" alt="Novogodišnji program u Budvi "> </figure>  Nakon dva dana izuzetnog programa, Budvane i goste očekuje pravi spektakl. Danas, 31. decembra, od 13 časova na gradskom trgu biće održana Dječja Nova godina uz nastup hora „D‑moll“ predvođenog Leontinom Vukomanović, dok će u „najluđoj noći“ od 20 časova nastupiti Teodora Šćepanović, Emina Jahović i Aco Pejović. Organizatori novogodišnjeg programa su Turistička organizacija Budva i Opština Budva.

Drugo veče novogodišnjeg programa u Budvi: Marko Louis, Zana i Tap 011 donijeli muziku i emocije za pamćenje

Bićemo ovdje dok god bude potrebno zbog jučerašnje sramne akcije policije. Građani očekuju da premijer Milojko Spajić dođe da razgovara sa njima - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević na današnjoj blokadi kružnog toka ka Aerodromu Podgorica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231101212_f8e86403d7b8821ba15e54aa60bf8d7030703f214900ca65ed4d4c8f7d08f70d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231101212_f8e86403d7b8821ba15e54aa60bf8d7030703f214900ca65ed4d4c8f7d08f70d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada"> <figcaption>Sa blokade(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  On je podvukao da neće dozvoliti ponižavanje građana, te saopštio da ovo neće biti jedina blokada danas u Zeti. Knežević nije htio da otkrije gdje će još biti blokade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231101212_3a9fc102d8a67d0f3522f78baec8dccd6f41cb6ece2e58c9caaf7e7a31058591.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231101212_3a9fc102d8a67d0f3522f78baec8dccd6f41cb6ece2e58c9caaf7e7a31058591" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa blokade"> <figcaption>Sa blokade(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  - Narednih sati vidjećete gdje će biti blokade. Spajić i gospoda planiraju negdje da čekaju Novu godinu, pa da im ometemo planove da ne znaju kuda neće moci da prođu - naveo je on. Knežević je poručio i da će ovdje sa građanima Zete čekati Novu godinu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvOc2OwFC1v0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović poručio je da će paralisati cijelu državu, blokirati i zgradu Glavnog grada, te najavio i blokadu puteva ka primorju. - Cijela policija je stacionirana u Botunu. Dva policajca su samo na trgu u Budvi. I (Aleksa) Bečić, (Danilo) Šaranović i Lazar Šćepanović treba da podnesu ostavke - decidan je on. Crna Gora će, poručuje Asanović, biti paralisana. - Ukoliko Spajić želi da mu se to dešava, dešavaće mu se svaki dan. Može doći da priča sa nama, ali pod uslovom da makne tablu iz Botuna i policiju - dodao je on. Istakao je da mu ovo sigurno neće oprostiti. - Saznaće ko su građani Zete - rekao je on. Knežević je rekao da će sprovoditi aktivnosti širom Podgorice. - Pošto je juče turski investitor komandovao policijom, doći ćemo i ispred turske Ambasade da vide kako je kad se uđe u tuđe - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231101212_ae0b4708c323ef685590e05475a2093cb2b981d072f5329dd01f50bfc655cc5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251231101212_ae0b4708c323ef685590e05475a2093cb2b981d072f5329dd01f50bfc655cc5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa blokade"> <figcaption>Sa blokade(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  - Predložiću organima partije napuštanje vlasti, ako predsjedništvo ne prihvati podnijeću ostavku na mjesto lidera partije i poslanika - dodao je on. Pozvao je direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da podnese krivične prijave protiv svih građana Botuna koji su pružali otpor. - Pozivam direktora policije, takozvanog bukvu. da podigne krivične prijave protiv svih građana Botuna koji su pružali otpor. A vidjeli smo da su građani pružali pasivni otpor. Uslov je da se zamrznu radovi, i da se nastave pregovori - naveo je on. Ostaje, kaže, uz građane Zete - pa da će ostati bez svake funkcije. Rekao je da policija pretresa kuće i vozila građana Botuna.

Asanović: Paralisaćemo cijelu državu; Knežević: Ovo neće biti jedina blokada danas u Zeti, ovdje ću sa građanima čekati Novu godinu

Cijene nafte na međunarodnim tržištima u utorak su se stabilizovale na oko 62 dolara, odražavajući rasplamsavanje tenzija na Bliskom istoku i neizvjesnost mirovnih pregovora za okončanje rata u Ukrajini te procjene o viškovima u snabdijevanju.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 62,19 dolara, što je 25 centi viša cijena nego u ponedjeljak. Na američkom tržištu barel je bio skuplji za 29 centi i koštao je 58,37 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Referentne cijene dan ranije skočile su više od dva odsto.
Pažnju trgovaca i danas je bila usmjerena prema istoku, na eskalaciju tenzija između Rusije i Ukrajine, nakon što je Moskva optužila Kijev za napad na rezidenciju predsjednika Vladimira Putina. Ukrajina je optužbe proglasila neutemeljenima i usmjerenima na remećenje mirovnih pregovora.
- Čini se da su trgovci sada prilagodili očekivanja, ne nadajući se napretku u postizanju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije u kratkom roku - rekao je analitičar UBS‑a, Giovanni Staunovo.
Kontinuirana američka blokada venecuelanske nafte te loši vremenski uslovi koji su obustavili isporuke putem naftovoda Kaspijskog naftovodnog konzorcijuma (CPC) takođe su podržali cijene u utorak.
Strahovanjima o snabdijevanju doprinijeli su i vazdušni napadi koalicije predvođene Saudijskom Arabijom na, kako tvrde, stranu vojnu podršku separatistima u Jemenu koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati.
Usprkos obnovljenim strahovanjima od mogućih poremećaja u snabdijevanju, i dalje postoji percepcija o prekomjernoj ponudi na svjetskom tržištu koja bi mogla ograničiti rast cijena, kažu analitičari.
Službeni podaci američke agencije za podatke o energetici (EIA) u ponedjeljak su pokazali da su američke zalihe nafte, u sedmici zaključno s 19. decembrom, porasle su 0,41 miliona barela. U prethodnoj sedmici pale su 1,27 miliona barela. Trgovci su očekivali pad zaliha od 2,4 miliona barela.
Odvojeni izvještaj Organizacije zemalja‑izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji 97 centi i koštao 61,03 dolara.

Cijene nafte oko 62 dolara

Poljski premijer Donald Tusk ocijenio je danas poslije razgovora sa evropskim liderima da je mir u Ukrajini na vidiku a da nadu da se rat završi za nekoliko nedjelja daje to što su SAD po prvi put pokazale spremnost da daju garancije bezbjednosti Ukrajini i to uključući prisustvo američkih vojnika.
- Ključni efekat posljednjih dana je deklaracija američke spremnosti da SAD učestuvuju u garancijama bezbjednosti za Ukrajinu. Uključujući i prisustvo američkih trupa, npr. na granici ili na liniji podjele Ukrajine i Rusije. Te prilično izričite deklaracije pojavile su se prvi put- kazao je Tusk.
Evropski lideri zajedno sa predstavnicima NATO i premijerom Kanade ocijenili su danas na onlajn sastanku prvu rundu, kako je Tusk ;kazao sada već ozbiljnih mirovnih razgovora i sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa ovog vikenda.
- Mir je na vidiku. Govorim o predstojećim nedjeljama, ne mjesecima ili godinama- rekao je Tusk pred sjednicu poljske vlade.
Poljski premijer naglasio je da je mir tek na pomolu i da nije sto posto da će se te nade i ostvariti.
- Vidjećemo kako će biti dosljedni naši partneri s druge strane Atlantika. Predsjednik Zelenski je tu pokazao zaista dobru volju. Nužno je po njemu, što je razumljivo, da bude referendum. Ukrajinski narod morao ;bi da se složi kada je riječ o odluci o teritorijama.- rekao je Tusk i upozorio da istovremeno teritorijalna pitanja iziskuju spremnost Ukrajine da ide na kompromis.

Tusk: Mir na vidiku, prekretnica spremnost SAD da pošalju vojnike u Ukrajinu

Napad na Dramsko pozorište u Mariupolju bio je jedan od najzloglasnijih ruskih zločina tokom gotovo četvorogodišnje invazije na Ukrajinu, a prema izvještajima, tom prilikom ubijene su stotine civila – uključujući djecu – koji su se sklanjali u podrumu, dok je uništen jedan od kulturnih simbola grada.
Sada su ruske okupacione vlasti u Mariupolju organizovale glamuroznu ceremoniju povodom ponovnog otvaranja pozorišta, ali postoji problem: za sada nije zakazana nijedna predstava.
Prema riječima bivšeg savjetnika gradonačelnika, Petro Andriuschenka, rekonstrukcija zgrade nije završena. Za Radio Slobodna Evropa izjavio je da su obnovljeni samo javni djelovi objekta: ulaz, gledalište i pozornica.
- Dvije trećine pozorišta – garderobe, tehničke prostorije i razne druge stvari – nisu ni blizu spremne- rekao je Andrjuschenko, koji sada vodi Centar za proučavanje okupacije, nevladinu organizaciju.
Na web stranici pozorišta dostupne su ulaznice, ali stoji da se predstave održavaju na potpuno drugoj adresi – u koncertnoj dvorani filharmonije.
<h2>Šta se desilo s pozorištem?</h2>
Napad na pozorište dogodio se dok su ruske snage napredovale u Mariupolj na početku invazije, u martu 2022. godine.
Civili su ga koristili kao sklonište, a ispred je bio postavljen veliki natpis "Djeca".
Dokumentovano je najmanje 12 smrtnih slučajeva, ali gradske vlasti su tvrdile da je ubijeno oko 300 ljudi, dok je kasnija istraga Associated Pressa zabilježila 600 žrtava.
Napad je široko osuđen kao ratni zločin. Rusija je negirala da je izvela napad.
Međutim, 28. decembra sve je to zaboravljeno kada su ruske okupacione vlasti priredile predstavu s muzikom i kostimiranim izvođačima na novoj pozornici. Glumci iz Sankt Peterburga bili su obučeni kao pirati, harlekini i dame iz 18. vijeka, dok je pjevač nastupao u smokingu.
Građevinari iz Sankt Peterburga došli su da obnove zgradu, a njen gradonačelnik Aleksandr Beglov rekao je publici da je "ovo pozorište simbol i duša Mariupolja".
Nova zgrada možda izgleda slično staroj, ali postoje mnoge razlike.
Fotografije objavljene tokom rekonstrukcije pokazale su da je napravljena od cigle prekrivene malterom. Original je bio građen od bijelog kamena iz Krima, dijela Ukrajine koji je Rusija takođe zauzela.
Sve osim jedne skulpture na vrhu fasade uništene su nakon ruskog napada. Devet novih, izrađenih u ruskom gradu Rostov-na-Donu, izgleda drugačije.
- Pozorište ima malo drugačiju boju, staklene površine su promijenjene, neki konstruktivni elementi su izmijenjeni. Nisu čak uspjeli napraviti statue da izgledaju približno kao originali", rekao je Denis Kochubei, koji je bio zamjenik gradonačelnika Mariupolja kada je Rusija napadala- za RSE.
<h2>'Lakše je zaboraviti'</h2>
Prostor ispred pozorišta, koji je nekada bio pješački trg, sada je parking.
Prokremaljski kanali na društvenim mrežama hvale unutrašnjost, tvrdeći da je "modernija", s elementima poput rampi za osobe u invalidskim kolicima, liftova i prostranijeg prostora za prodaju karata.
- Oni grade vlastita sjećanja na ovaj rat- rekao je Andrjushenko. "U tim sjećanjima… neće biti tragedije, neće biti ničega. Lakše je zaboraviti."
Konstantin Batozsky, politički analitičar i direktor Agencije za razvoj Azovske regije, nevladine organizacije, slaže se.
- Ne postoji bombardovano pozorište – to znači da nije bilo tragedije. Poenta svega ovoga je da se osigura da u sjećanju ljudi ova tragedija, u kojoj su civili poginuli, jednostavno nikada nije postojala. Ne vidite bombardovano pozorište – to znači da se nikada nije desilo.- rekao je.
Pozorište je bilo samo jedna od mnogih zgrada koje su devastirane kada su ruske snage opsjedale Mariupolj u prvim mjesecima 2022. godine, prije nego što su ga potpuno zauzele u maju.
Od tada, ruski mediji prikazuju projekte obnove u gradu.
Batozsky kaže da rekonstrukciju pozorišta treba posmatrati u tom kontekstu – kao propagandu.
- Većina građana još uvijek nije dobila smještaj i živi u ruševinama- rekao je. "Iza fasade centra grada, koji oni 'obnavljaju' ubrzanim tempom, nalaze se samo kulise ruševina, u kojima ljudi nekako preživljavaju. Dakle, njima apsolutno nije stalo do ovog pozorišta."

Kremlj 'ponovo otvara' pozorište u Mariupolju koje je uništio, bez ijedne zakazane predstave

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas, nakon sastanka sa predsjednikom Somalije Hasanom Šeikom Mohamudom, da je odluka Izraela da prizna Somaliland nezakonit i neprihvatljiv korak, dodajući da se time pokušava uvući Afrički rog u destabilizaciju.
Nakon jednostranog priznanja Somalilanda od strane vlade Benjamina Netanjahua, somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud otputovao je u zvaničnu posjetu Turskoj.
Nakon održanog sastanka sa Redžepom Tajipom Erdoganom zaključeno je da izraelsko priznanje dodatno destabilizuje Afrički rog.
- Izraelska odluka o priznanju Somalilanda je nelegitimna i neprihvatljiva. Na izraelskim rukama je krv 71.000 naše palestinske braće - rekao je Erdogan.
Erdogan je takođe rekao da Turska planira da započne bušenje nafte i gasa na moru uz obale Somalije 2026. godine, u skladu sa bilateralnim sporazumom, dodajući da svojoj floti dodaje dva nova broda za bušenje.
Od 2011. godine, vlada Redžepa Tajipa Erdogana uložila je mnogo novca u Somaliju, osnovavši najveću tursku ambasadu na svijetu u Mogadišu i pruživši više od milijardu dolara humanitarne pomoći kao odgovor na sušu i glad.
Turska takođe upravlja velikom vojnom bazom u Mogadišu, dok turske kompanije upravljaju gradskim aerodromom i lukom. Hiljade somalijskih vojnika obučene su u Turskoj, kako u zemlji, tako i u bazi Turksom u Mogadišu.

Tag: nina-zizic