U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa Televizije E o oproštaju od reprezentacije govoriće poznati košarkaš Nikola Vučević.&nbsp;
O muzici, uživanju u ljetu, životnim i profesionalnim izazovima razgovaraćemo sa Ninom Žižić, pjevačicom.&nbsp;
Kako modna pista, takmičenja ljepote mogu biti odskočna daska za druge profesionalne i lične prilike govore Danijela Dimitrovska, manekenka i televizijska voditeljka, Kristina Minić, bivša Mis turizma Crne Gore i farmaceutkinja, Kristina Đurković, bivša Mis turizma Crne Gore i Evrope i Vladana Lepetić, bivša Miss model Montenegro i manekenka.&nbsp;
One će podijeliti sa gledaocima lična iskustva i životne priče. Zanimljivi goste i teme razlog su da i večeras gledate Ljetnji program Televizije E od 21 do 23 sata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Večernji Ljetnji program: Nikola Vučević o oproštaju od reprezentacije, Nina Žižić o profesionalnim izazovima...

U Crnoj Gori svijest o rijetkim bolestima na višem je nivou nego ranije, ali izazovi i dalje postoje, posebno kada je riječ o dijagnostici, dostupnosti terapija i podršci oboljelima i njihovim porodicama, kao i aktivnijem angažmanu nadležnih institucija.
To je poručeno Trgu nezavisnosti povodom Međunarodnog dana rijetkih bolesti gdje je Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Crne Gore (NORBCG) organizovala kampanju „Zagrli za rijetke“, u okviru koje je pjevačica Nina Žižić dijelila besplatne zagrljaje.
Predsjednica NORBCG Nataša Bulatović, govorila je o trenutnoj situaciji u Crnoj Gori kada je riječ o dijagnostici i liječenju rijetkih bolesti, ističući napredak u odnosu na ranije godine, ali i brojne prepreke sa kojima se oboljeli i njihove porodice suočavaju.
- U odnosu na 2015. godinu, kada je osnovano Udruženje, danas je situacija na mnogo boljem nivou. Tada gotovo niko nije znao šta znači rijetka bolest, niti koje sve rijetke bolesti postoje. Danas je svijest o tome znatno veća, uspjeli smo da pokrenemo određene aktivnosti u Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje, kao i da animiramo dio ljekara - rekla je Bulatović.
Ipak, ističe da je pred oboljelima od rijetkih bolesti i njihovim porodicama i dalje mnogo izazova.
- Nedostatak informacija je jedan od najvećih problema. Sama riječ „rijetka bolest“ dovoljno govori – ponekad u cijelom svijetu postoje samo jedna ili dvije osobe sa određenim oboljenjem, što znači da je gotovo nemoguće pronaći dovoljno informacija. Kada pacijent dobije dijagnozu, često ne zna šta ga čeka i gdje može da pronađe više podataka o bolesti - naglasila je Bulatović.
Ukazala je na još jedan ozbiljan problem - nedostatak terapije za većinu rijetkih bolesti.
- Samo pet odsto rijetkih oboljenja ima dostupnu terapiju. Nije problem samo u tome da određeni lijekovi kod nas nisu dostupni, već u tome što za većinu rijetkih bolesti terapija uopšte ne postoji - objasnila je Bulatović.
Prema njenim riječima, poseban izazov predstavlja i neangažovanost ljekara.
- Ne želim nikoga da uvrijedim, ali vrlo malo ljekara želi da se posveti rijetkim bolestima, istraživanju i prikupljanju informacija. Takođe, u Crnoj Gori ne postoji registar oboljelih od rijetkih bolesti, pa samim tim nemamo ni tačne podatke o broju pacijenata - dodala je Bulatović.
Kada je riječ o konkretnim podacima, NORBCG vodi internu bazu podataka koja broji između 150 i 200 članova.
- Među najčešćim rijetkim bolestima u Crnoj Gori su hereditarni angioedem, cistična fibroza, spinalna mišićna atrofija i Fridrajhova ataksija, dok za pojedine bolesti ima tek nekoliko pacijenata - rekla je Bulatović.
Ona je istakla važnost obilježavanja Međunarodnog dana rijetkih bolesti, ali i kontinuiranog rada na podizanju svijesti tokom cijele godine.
- Vrlo je važno govoriti o rijetkim bolestima, ne samo 28.ili 29. februara, već stalno. Mi se trudimo da to činimo tokom cijele godine, da informišemo javnost i medije - rekla je Bulatović.
Iako postoji mnogo izazova, Bulatović je ukazala i na pozitivne pomake.
- Ne mogu da kritikujem državu po tom pitanju. Na primjer, u Crnoj Gori svi pacijenti oboljeli od cistične fibroze imaju terapiju, dok u Srbiji to nije slučaj. Takođe, svi pacijenti sa spinalnom mišićnom atrofijom kod nas primaju terapiju, dok u Srbiji mnogi još uvijek nemaju pristup tim lijekovima. To pokazuje da država, u granicama svojih mogućnosti, pomaže i ulaže napore, ali činjenica je da su te terapije i dalje izuzetno skupe - istakla je Bulatović.
Učesnica kampanje Katarina Prelević skrenula je pažnju na izazove sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice, kao i na izostanak podrške nadležnih institucija.
- Razlog zbog kojeg se upravo 28, odnosno 29. februara govori o rijetkim bolestima je taj što su one rijetke i što je do njihove dijagnoze veoma teško doći. Ono što znamo i što jeste činjenica je da u Crnoj Gori postoje djeca koja imaju rijetke bolesti. Međutim, ono što je danas možda najružnija stvar na ovom trgu jeste što nemamo predstavnike Ministarstva zdravlja, nemamo predstavnike Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, nemamo predstavnike nijednog zvaničnog ministarstva koji bi mogli da sagledaju kompleksnost ove teme - istakla je Prelević.
Apelovala je na nadležne institucije da se aktivnije uključe u rješavanje problema sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice.
- Želim da pozovem Skupštinu Crne Gore, želim da pozovem Vladu Crne Gore. Tamo u nekoj fioci postoji Strategija za rijetke bolesti koja nije usvojena od 2017. godine, koja je na reviziji, a koja predstavlja podzakonski akt Zakona o zdravlju. Taj akt i dalje nije revidiran. Pitam sve one koji u sistemu – zašto taj dokument i dalje ne postoji? Ako se borimo sa rijetkim bolestima, ako ni sami ne znamo tačno sa čime se borimo, zašto ne postoji bolja povezanost sa centrima u našem okruženju? Ne mislim samo na Srbiju, već i na druge države regiona. Zašto ne postoji ta veza - kazala je Prelević.
Naglasila važnost brzog dijagnostikovanja rijetkih bolesti i dostupnosti terapija koje mogu spasiti živote.
- Kada se postavi dijagnoza i pronađe odgovarajući lijek, on može da pomogne, može da spasi nečiji život. Zašto u tim trenucima sistem ne funkcioniše? Ko se bavi tim pitanjima? Rijetke bolesti su tu, one postoje. Oni koji se sa njima bore su istinski borci, ali, nažalost, ne mogu uvijek izaći kao pobjednici. Neki su izgubili bitku, dok se drugi i dalje bore. Društvo u Crnoj Gori mora biti svjesno da su ti ljudi među nama, da im je potrebna podrška i da moramo znati mnogo više o njima. Treba da budemo svjesni da pored nas uvijek šeta neko ko možda nosi neku malu rijetkost u sebi - istakla je Prelević.
Pjevačica Nina Žižić kazala je da je NORBCG dovoljna motivacija da svojim prisustvom doprinese i podrži njihovu kampanju, navodeći da se nada da je ovo tek početak njihove saradnje.
Govoreći o ulozi javnih ličnosti u širenju svijesti o rijetkim bolestima, Žižić je istakla da, iako njihov doprinos možda nije ogroman, ali da svaki korak u tom pravcu ima značaj.
- Nažalost, javne ličnosti ne mogu mnogo učiniti, ali i to malo može biti od velike važnosti. Kako mi je i Nataša rekla, svijest o ovom pitanju još uvijek nije dovoljno rasprostranjena. Ipak, obećavam da ću, kao javna ličnost, na svaki mogući način doprinositi podizanju svijesti o rijetkim bolestima - poručila je Žižić.

1084x550

Pred oboljelima od rijetkih bolesti i dalje brojni izazovi

Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, muzičarka Nina Žižić.
Trinaesti put će Crna Gora učestvovati na takmičenju Eurosonga, a predstavljaće je muzičarka Nina Žižić.
Vjeruje u sebe, te joj je izuzetno drago i ditnuta je, ističe ona, što mnogo ljudi vjeruje u nju.
- Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - rekla je Žižić.
Sama osjeća pritisak zato što će biti sama na sceni jer je prethodni nastup na istom takmičenju, podsjeća Žižić, imala sa grupom Who See.
- Kad sam počela da se bavim ovim poslom, iako mnogi na internetu moj sami početak vezuju za grupu Negra, ja sam prije grupe Negra imala singl, i super je što smo postigli uspjeh na Euro pjesmi, pa zatim Sunčane skale, i onda je to došlo kao neko dodatno iskustvo, ali nikad se nijesam osjećala lijepo kao dio neke grupe. Sa druge strane, nijesam egocentrik, da kad uđem u prostoriju vodim glavnu riječ, ali kad je scena u pitanju volim da soliram, da svi uspjesi i neuspjesi budu samo moji - istakla je Žižić.
Od kad je snimila pjesmu ,,Dobrodošli” shvatila je da joj znači ta numera i u vidu same melodije, a ne samo teksta, ali i, kako kaže, samim slušaocima.
- Mnogo se ljudi prepoznalo u tom tekstu, i prepoznaće se. Ali, sve ono što je pratilo Montesong bilo je sa jedne strane zaista fenomenalno, sa druge strane malo otežavajuće, ali opet sami tim što nije bilo lako doći do te faze da predstavljam svoju zemlju, nekako mi je sve na kraju slađe. Ali, mnogo puta sam ponovila stihove - nasmij se, izdrži to, proći će - poručila je Žižić.
Kad je čula demo snimak, prisjeća se Žižić, nije očekivala da će biti balada, i sve joj je zvučalo, kako kaže, previše i tematski i melodijski i bila je blizu da je odbije.
- Onda sam po nagovoru svoje prijateljice, čije mišljenje izuzetno cijenim, Bojane Nenezić, kojoj sam odmah proslijedila demo snimak, i ona mi je odgovorila da pjesma može da mi promijeni tok karijere - zaključila je Žižić.

Žižić: Mnogo ljudi se prepoznalo u pjesmi ,,Dobrodošli” i prepoznaće se

Crnogorska predstavnica na predstojećem Eurosongu u Bazelu, Nina Žižić, oglasila se na svom zvaničnom Instagram profilu i javno podržala neformalnu grupu studenata “Kamo śutra”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367" data-rendition-name="original" width="492" height="774" loading="lazy" alt="Nina Žižić uz studente"> </figure>  Nina je na svom Instagram profilu objavila nekoliko fotografija sa sinoćnje blokade mosta Blaža Jovanovića i time jasno poručila da ova neformalna grupa studenata ima njenu podršku. - Puno srce. Ponos do neba- napisala je pjevačica.

Nina Žižić podržala ''Kamo śutra'': Puno srce, ponos do neba

To je odlučeno danas žrijebom koji je održan u tom gradu. Pritom, ona će nastupiti u prvom dijelu polufinalne večeri.
Druga polufinalna noć biće održana 15. maja. Prvo polufinale na programu će biti dvije noći ranije, a finale 17. maja.
Pored Crne Gore, u drugom finalu nastupiće i predstavnici Austrije, Srbije, Litvanije, Jermenije, Grčke, Irske, Australije, Letonije, Češke, Izraela, Malte, Finske, Danske, Luksemburga i Gruzije.
U finale će se plasirati po 10 pjesama iz obje polufinalne noći.

Eurosong: Nina Žižić nastupiće u drugoj polufinalnoj večeri

Svečana dodjela Povelje „Ivan Crnojević“ biće upriličena u Vladinom domu, u subotu, 4. januara, sa početkom u 12 časova, povodom Dana osnivanja Prijestonice Cetinje.
Najviše priznanje Prijestonice tom prilikom biće uručeno docentu dr Mihailu Vukmiroviću i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, za doprinos razvoju nauke, kulture i afirmaciji crnogorskog identiteta, najavljeno je iz press sužbe Prijestonice.

Dodjela Povelje „Ivan Crnojević“ FCJK i Jovanu Vukmiroviću 4. januara u Vladinom domu

.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je da aktuelni ministar za digitalnu transformaciju Mihailo Fedorov postane novi ministar odbrane Ukrajine.
- Predložio sam da Mihailo Fedorov postane novi ministar odbrane Ukrajine. Mihailo je duboko uključen u pitanja vezana za liniju dronova, veoma efikasno radi na digitalizaciji javnih usluga i procesa - rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, prenosi Unian.
Prema njegovim riječima, uskoro će biti objavljeno imenovanje i novog šefa ukrajinske Spoljne obaveštajne službe.
- Danas je počelo značajno unutrašnje resetovanje, promjene usmjerene ka tome da Ukrajina bude otpornija.. Prošle godine, državne institucije su pokazale i dobre rezultate koje treba ojačati i probleme koji se ne mogu prenijeti u novu godinu - &nbsp;dodao je Zelenski.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski imenovao je dosadašnjeg šefa Spoljne obavještajne službe (FISU) Olega Ivaščenka za novog načelnika Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane (DIU), objavili su ukrajinski mediji.
- Od danas će Oleg Ivaščenko nastaviti da služi našoj državi i sa poziciji ukrajinske vojne obavještajne službe obavljati zadatke ograničavanja ruskog vojnog potencijala - &nbsp;naveo je Zelenski, prenose mediji.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika za medije Dmitro Litvin objasnio je da će Ivaščenko voditi DIU i da su formalne procedure u toku.
Ovaj potez dolazi nakon predloga Zelenskog da sadašnji šef DIO Kirilo Budanov vodi Kancelariju predsednika, što je Budanov prihvatio.
Ivaščenkovo imenovanje označava povratak u vojnu obavještajnu službu nakon nešto više od godinu dana vođenja Spoljne obavještajne službe.
Zelenski ga je imenovao na tu funkciju u martu 2024. godine, nakon što je Ivaščenko služio kao prvi zamenik načelnika DIU i pomoćnik vrhovnog komandanta Oružanih snaga za obavještajna pitanja.
Prije nedavnog imenovanja u Spoljnu obavještajnu službu, Ivaščenko je proveo devet godina kao prvi zamenik načelnika DIU. Istovremeno je služio kao zamenik načelnika Generalštaba za obavještajna pitanja, a zatim kao pomoćnik vrhovnog komandanta za obavjštajna pitanja.

Zelenski: Mihail Fedorov će biti novi ministar odbrane Ukrajine

Češka opozicija zatražila je smijenjivanje predsjednika donjeg doma parlamenta, lidera radikalnih nacionalista Tomija Okamure.
To su tražili zato što je u novogodišnjem obraćanju Česima 1. januara izvrijeđao predsjednicu Evropske komisije da je pomahnitala, EU da juri ka trećem svjetskom ratu a predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da je na čelu hunte koja krade pare češkim penzionerima da sebi postavi zlatne klozete.
Treći najviši zvaničnik Češke u novogodišnjem obraćanju poručio je da je u Češkoj sada konačno vlada koja zastupa građane koje ne interesuje šta radi sumanuta aktivistkinja Greta ili kako je kazao "isto tako pomahnitala" predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Ne može da se kupuje oružje za novac naših penzionera ili hendikepiranih sugradjana i šalje u apsolutno besmisleni rat. Ne mogu pare naših gradjana da se dijele samo zato što to želi ratna propaganda - &nbsp;poručio je Okamura iako nikakve pare iz budžeta više ne idu za oružje Ukrajini, a Češka je zahvaljujući kompenzacijama od saveznika u NATO i EU zaradila stotine miliona eura na tome što je poklonila Ukrajini stare tenkove i drugo oružje iz magacina spremne da se rashoduje.
Evropsku uniju i Zapad Okamura je optužio da želi da zaradjuje tako što će Češkoj isporučivati neefikasno oružje koje će Rusi uništiti i prije nego što stigne na front, prenosi N1.rs.
- Novac teče na sve strane i svako u tom biznisu nešto štrpne. Zapadne firme i vlade i ukrajinski lopovi oko hunte Zelenskog koji sebi prave klozete od zlata. Neka kradu ali više ne od naših para. Takva zemlja da ne bude u EU - kazao je Okamura.
Lider stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD) izrazio je nadu da će Češka sa koalicionom vladom na čelu sa premijerom, tajkunom agro sektora i hemijske industrije Andrejom Babišom, izaći iz kako je kazao "briselog voza koji vodi direktno u treći svetski rat".
- Ako nam posle rata dodju ukrajinski veterani koji su navikli da bez razmišljanja ubijaju to bi bila sledeća katastrofa kakvu proživljavaju svakodnevno gradjani zapadnih zemalja zato što imaju pseudoliberalne vlade. Ne vidim nijedan razlog zašto za tuđe ratove i kolonijalizam treba mi da plaćamo - &nbsp;kazao je Okamura.
Češka opozicija žestoko je danas kritikovala Okamurino novogodišnje obraćanje i zatražila je od vlade i Babiša da se ograde od tako primitivnog vređanja, posebno napadnute zemlje koja je u ratu i logično je da će u njoj pored demokratski izabranog rukovodstva glas imati i armija.
- Babiš može da se pretvara da je prozapadni premijer koji pomaže Ukrajini. Ali u zamjenu za imunitet pred krivičnim gonjenjem omogućio je da se na čelo Poslaničkog doma instalira takva kreatura kao što je Tomio Okamura. Njegove izjave koje zavrijeđuju osudu odgovornost su cijele vlade i nažalost sramota su za celu Češku - &nbsp;poručio je bivši ministar unutrašnjih poslova Vit Rakušan.
Predsjednik Senata češkog parlamenta Miloš Vistrčil rekao je da je cijelo obraćanje puno uvreda, laži bez vodjenja računa o bezbjednosti Češke.
Obraćanje je osudio i predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk koji je naglasio da su Ukrajinci neizmjerno zahvalni za svu pomoć koju im Česi od početka agresije Rusije na Ukrajinu pružaju i da smatra da Okamurine reči nisu ni stav vlade ni Čeha.
- Uvjeren sam da će najoštriju ocijenu Okamurinim rečima dati upravo sami Česi i naravno istorija u kojoj teško da će ostati pomen njegovog imena. A sigurno ćemo još saznati da li je bio korisni idiot (Kremlja) ili agent ruske službe FSB - &nbsp;poručio je Stefančuk na društvenim mrežama.
Na izborima 3. i 4. oktobra Okamurina SPD izgubila je čak polovinu poslanika iz prethodnog saziva a ostalo joj je tvrdo radikalno nacionalističko jezgro i svega 7,78 odsto glasova, iako je računala na dvocifren rezultat.
SPD je međutim, važan koalicioni partner u vladi populističke Akcije nezadovoljnih gradjana (ANO), jer Babišova stranka nije osvojila očekivani broj glasova da sama sastavi većinsku ili efikasnu manjinsku vladu.
Okamura je za ulazak svoje SPD, a za sebe funkciju šefa donjeg doma parlamenta morao da se odrekne svih obećanja biračima kao što je prestanak podrške Ukrajini, deportovanje ukrajinskih izbjeglica, referendum o izlasku Češke iz EU i NATO, obećanje jeftinog gasa iz Rusije.
Veliki gnijev tvrdog biračkog jezgra i bunt protiv Okamure i rukovodstva na društvenim mrežama izazvala je krajem decembra izjava novog ministra odbrane koga je postavila SPD da je Rusija agresor i da će Češka nastaviti da koordinira isporuke artiljerijske municije Ukrajini.
Za to inače ne idu sredstva iz češkog budžeta već municiju iz trećih zemalja, pa i Srbije, plaćaju razvijene zapadne zemlje iz incijative Municija za Ukrajinu.
Okamura je odmah zabranio ministru da primi poziv da poseti Ukrajinu i da daje izjave medijima a prema ocenama analitičara i novogodišnjem obraćanjem, koje nema nikakav uticaj na korake Babiša i vlade, Okamura nastoji da umiri svoje birače da ih nije izdao.
Prema ocijenama analitičara bilo kakve ograde premijera od Okamurinih ispada ili smijenjivanje mogu da se očekuju tek posle glasanja o povjerenju vladi 13. januara i nakon što parlament bude glasao o tome da li će Babišu i Okamuri ukinuti imunitet i predati ih krivičnom gonjenju.
Babiša čeka kraj suđenja za mahinacije sa dva miliona eura dotacija iz evropske kase za farmu i konferencijski centar "Rodino gnezdo", a Okamuru krivično gonjenje i sušenje za zločin iz mržnje zbog serije rasističkih ksenofobnih plakata u predizbornoj kampanji protiv stranaca i Roma.

Češka: Opozicija traži smjenu predsjednika parlamenta zbog vrijeđanja Fon der Lajen i Zelenskog

Predsjednik Austrije Aleksander van der Belen pozvao je na obnavljanje evropskog patriotizma i istakao značaj vjerovanja u evropsku ideju.
- Važno je da nastavimo da vjerujemo u evropsku ideju. Naša Evropa je mjesto kojem mnogi, mnogi ljudi zavide. Ne dozvolimo nikome da loše govori o ovoj Evropi- rekao je Van der Belen sinoć, u novogodišnjem obraćanju naciji.
On je rekao da to zahtijeva jedinstvo i ukazao da spolja postoji želja za podjelama u Evropi, radi ekonomske i političke dominacije nad njom, „na pravi imperijalni način“.
- Mnogo je lakše dominirati pojedinačnim malim državama nego unijom država poput Evropske unije (EU), sa više od 450 miliona ljudi- naveo je predsjednik Austrije.
Evropa, prema njegovim riječima, „može da pokaže svijetu da postoji drugi put između zakona džungle i čisto kapitalističkih interesa“.
- Taj put ozbiljno shvata vladavinu prava, individualnu slobodu i rodnu ravnopravnost, uravnotežuje interese i nikoga ne ostavlja u gladi ili beskućništvu- dodao je.
Van der Belen je kazao i da je vrijeme da EU, kao jedna od najvećih svjetskih ekonomija, spozna sopstvenu snagu i pregovaračku moć.
- Evropa mora postati suverena u svojim odbrambenim sposobnostima. Države Evrope mogle bi da posluže kao model svim narodima svijeta, kao primjer da je moguće živjeti zajedno u miru. U tom smislu, evropske zvijezde nastavljaju da sijaju i pružaju smjernice kada negdje drugdje padne mrak- rekao je Van der Belen.

Predsjednik Austrije pozvao na obnavljanje evropskog patriotizma

Cijene dionica na svjetskim berzama prošle godine su u prosjeku porasle oko 20 odsto, vrijednost zlata zabilježila je najveći godišnji skok u 46 godina, dolar je oslabio prema korpi valuta više od devet odsto, a cijene nafte oko 20 odsto.&nbsp;
Cijene dionica na berzama prošle godine su snažno ojačale, bez obzira na to što rast najvećih svjetskih ekonomija nije bio posebno impresivan i što je Vašington uveo carine na sav uvoz u SAD, prenosi SEEbiz.
MSCI indeks svih svjetskih berzi, koji obuhvaća dionice više od 2,5 hiljade kompanija, porastao je prošle godine 21 odsto i krajem godine dostigao rekordni nivo od 1.024 boda.
Pritom je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao oko 13 odsto, S&amp;P 500 oko 16,4 odsto, a Nasdaq 20,4 odsto.
U aprilu je S&amp;P 500 indeks bio na ivici tržišta medvjeda, jer je pao gotovo 20 odsto ispod rekordnog nivoa, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD. To je uzdrmalo svjetske berze, jer su se ulagači plašili trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i EU.
Situacija se postupno smirila, Vašington je s nekim zemljama potpisao trgovinske sporazume, s nekima nije, a ta tema je vremenom pala u drugi plan.
Od maja do kraja godine berzanski indeksi su snažno porasli, najviše zahvaljujući nastavku euforije oko razvoja vještačke inteligencije, pa su najviše rasle cijene dionica tehnoloških kompanija.
Posljednjih mjeseci tehnološki sektor je vrlo nestabilan, jer se ulagači boje da su cijene dionica nakon dugotrajnog rasta previsoke, a dugovi kompanija preveliki.
Podršku najvećoj svjetskoj berzi pružilo je i smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.
Zbog slabosti tržišta rada Fed je od septembra do decembra kamatne stope smanjio u tri navrata, svaki put za po 0,25 procentnih bodova. Zahvaljujući tome nastavljena je vladavina bikova na tržištu, koja započela u oktobru 2022.
Evropske berze takođe su snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica ojačao je 16,6 odsto i dostigao je rekordne nivoe, iznad 590 bodova.
Po rastu je prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 odsto. Slijedio je italijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31,5 odsto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.
Njemački DAX indeks porastao je oko 23 odsto, zahvaljujući podsticajnim mjerama Vlade, od fiskalnih podsticaja do ulaganja u infrastrukturu.
Londonski FTSE indeks ojačao je oko 22 odsto, dok je najmanji rast zabilježio pariški CAC indeks, oko 10,5 odsto, zbog političke krize te rasta budžetskog deficita i javnog duga.
Na evropskim berzama najveći dobitnik je prošle godine bio finansijski sektor, s rastom od 67 odsto, zahvaljujući relativno stabilnom poboljšanju ekonomije, većem broju spajanja i preuzimanja te smanjenju kamata Evropske centralne banke.
Snažno je, 56.5 odsto, porastao i odbrambeni sektor, jer su članice EU najavile pojačana ulaganja u naoružanje zbog prijetnji iz Rusije.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica prošle godine je porastao 27 odsto, najviše od 2017. godine, uglabnom zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih tehnoloških kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju.
Južnokorejski Kospi indeks skočio je 76 odsto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 18 odsto, a u Hong Kongu 28 odsto. Japanski Nikkei indeks ojačao je 26 odsto.
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle godine je pala 9,4 odsto, najviše od 2017. godine. To je posljedica smanjenja kamata Feda, smanjenja razlike između kamatnih stopa na dolar i druge važne valute, političke nesigurnosti, zabrinutosti ulagača zbog fiskalnog deficita, kao i pitanja nezavisnosti Feda s obzirom na stalne pritiske američkog predsjednika Donalda Trumpa na centralnu banku.

Svjetske berze lani solidno rasle

Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.
To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).
- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.
Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive.&nbsp;
Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.
Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Najmanje jedna osoba poginula je danas u sniježnom nevremenu koje je pogodilo Roterdam.
Došlo je do niza saobraćajki, dok je na aerodromu Schiphol otkazano oko 450 letova.
U Roterdamu je 22-godišnji muškarac poginuo kada je njegov automobil udario u stub vijadukta, prenio je <a href="https://www.dutchnews.nl/2026/01/one-man-dies-drivers-warned-of-icy-road-conditions-at-weekend/" target="_blank">Dutcnews</a>. Služba Hitne pomoći pokušala je da reanimira muškarca, ali on nije preživio.
Pored Roterdama, zabilježene su i nezgode na autoputovima, gdje je bilo prevrnutih vozila, kao i onih koja su izletjela sa ceste.
Meteorolozi očekuju nastavak sniježnih padavina i jakih vjetrova.

Nevrijeme izazvalo haos u Holandiji: Stradao muškarac, otkazane stotine letova

Nagrada me dodatno motiviše da nastavim da radim još jače i da se svakog dana trudim da budem bolja - poručila je kapitenka ekipe Budućnost Bemaks Zorana Radonjić koja je izabrana za najbolju košarkašicu u Crnoj Gori za 2025. godinu.
Ona je u intervjuu za Primorski.me poručila da je ova nagrada za nju ima posebnu vrijednost.
- Jer dolazi nakon godine koja je bila puna izazova, rada i velikih emocija. Doživljavam je kao krunu svega što sam prošla tokom sezone, ali i kao priznanje svima koji su bili uz mene na tom putu, trenerima, saigračicama, porodici i ljudima koji su vjerovali u mene i naš zajednički cilj - kaže Zorana.
Ona ističe da je godina bila veoma zahtjevna, ali i izuzetno bogata iskustvom.
- U reprezentaciji je svaka utakmica posebna, jer nositi dres Crne Gore znači igrati sa velikom odgovornošću i ponosom. Imale smo važne mečeve koji su tražili maksimum, i vjerujem da smo pokazale karakter, zajedništvo i napredak kao ekipa. Na klupskom nivou, sezona je bila duga i fizički zahtjevna, ali ispunjena dobrim rezultatima i velikim zalaganjem cijelog tima. Ponosna sam na način na koji smo se borile tokom cijele godine, bez obzira na prepreke, jer smo pokazale stabilnost, odgovornost i timski duh, i tako došli do pobjede i osvajanja WABA lige - navela je ona.
Finalne utakmice ostale su joj u sjećanju.
- Najviše će mi ostati u sjećanju emocije nakon teških pobjeda i trenuci kada vidiš da se sav rad sa treninga prenese na teren. Posebno mjesto zauzimaju utakmice u finalu, jer taj osjećaj pun ponosa i odgovornosti je nešto što se ne može opisati riječima. Takođe, pamtiću i podršku saigračica i ljudi oko mene, jer je upravo to zajedništvo ono što ovu godinu čini posebnom i nezaboravnom - istakla je Radonjić.

Tag: nina-zizic