Sirija planira štampati novodizajniranu valutu u UAE i Njemačkoj umjesto u Rusiji, rekla su tri izvora, što odražava brzo poboljšanje veza s arapskim zemljama Perzijskog zaliva i zapadnim državama, dok potez ublažavanja američkih sankcija nudi Damasku nove prilike.
U još jednom znaku produbljivanja veza između novih sirijskih vladara i UAE, Damask je u četvrtak potpisao početni ugovor vrijedan 800 miliona dolara s kompanijom DP World iz UAE za razvoj luke Tartus, prvi takav ugovor od iznenadne objave predsjednika Donalda Trampa u utorak da će američke sankcije Siriji biti ukinute.
Sirijske vlasti počele su istraživati ​​mogućnost štampanja valute u Njemačkoj i UAE ranije ove godine, a napori su dobili na zamahu nakon što je Evropska unija u februaru ublažila neke od svojih sankcija Damasku.
Redizajn će ukloniti lice bivšeg sirijskog diktatora Bašara al-Asada s jedne od ljubičastih apoena sirijske funte, koja je još u opticaju.
Novi sirijski vladari pokušavaju brzo djelovati kako bi obnovili ekonomiju koja je u ruševinama nakon 13 godina rata. Nedavno ga je dodatno otežala nestašica novčanica.
Jedan od ključnih Assdovih podupiratelja, Rusija, štampala je sirijsku valutu tokom više od desetljeća građanskog rata nakon što je EU uveo sankcije koje su dovele do raskida ugovora s evropskom kompanijom.
Novi vladari u Damasku održali su veze s Moskvom čak i nakon što je Asad prošlog decembra pobjegao u Rusiju, primivši nekoliko pošiljki gotovine posljednjih mjeseci, zajedno s gorivom i pšenicom, dok Rusija nastoji zadržati svoje dvije vojne baze u sirijskoj obalnoj regiji.
To je izazvalo nelagodu među evropskim državama koje žele ograničiti utjecaj Rusije usred rata u Ukrajini. U februaru je EU suspendirao sankcije sirijskom finansijskom sektoru, posebno dopuštajući štampanje valuta.
Sirijske vlasti su u poodmaklim pregovorima o sporazumu o štampanju valuta s kompanijom Oumolat sa sjedištem u UAE, koju je guverner centralne banke i ministar finansija zemlje posjetio tokom putovanja u UAE ranije ovog mjeseca, rekla su dva sirijska finansijska izvora.
U Njemačkoj su državna kompanija Bundesdruckerei i privatna kompanija Giesecke+Devrient pokazale interes, rekli su sirijski izvor i evropski zvaničnik, ali nije bilo jasno koja bi od njih mogla štampati valutu.
Sirijskih funti danas je u manjku, iako zvaničnici i bankari navode različite razloge zašto je to tako. Zvaničnici kažu da obični građani, ali i zlonamjerni akteri, gomilaju funte, dok bankari kažu da sirijske vlasti ograničavaju protok, dijelom u nastojanju da upravljaju kursom.
Banke redovno odbijaju deponente i kompanije kada pokušaju pristupiti svojoj ušteđevini, povećavajući pritisak na ekonomiju koja je već pritisnuta novom konkurencijom jeftinog uvoza.
Sirijska funta se u petak trgovala po cijeni od oko 10.000 američkih dolara na crnom tržištu, ojačavši s oko 15.000 dolara prije nego što je Asad srušen.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sirija želi novodizajniranu valutu štampati u Njemačkoj i Emiratima, umjesto u Rusiji

Bil Gejts obećao je da će donirati gotovo cjelokupno svoje lično bogatstvo tokom naredne dvije decenije. Kako je rekao, oko 200 milijardi dolara će otići najsiromašnijima u svijetu preko njegovog fonda.
Filantrop i 69-godišnji suosnivač Majkrosofta rekao je da ubrzava planove za raspodjelu bogatstva i zatvaranje Fondacije Gejts do 31. decembra 2045. godine.
- Ljudi će reći mnogo toga o meni kada umrem, ali odlučan sam da "umro je bogat" ne bude jedna od tih stvari - napisao je Gejts u objavi na svojoj internet stranici.
- Postoji mnogo hitnih problema koje treba riješiti kako bi se sačuvali resursi koji mogu pomoći ljudima - istakao je on.
U indirektnoj kritici američkog predsjednika Donalda Trampa zbog smanjenja američke spoljne pomoći – najvećeg donatora na svijetu – Gejts je rekao da želi da pomogne u sprječavanju smrti beba, djece i majki od uzroka koji se mogu izbjeći, boriti se protiv bolesti poput dječje paralize, malarije i ospica, te smanjiti siromaštvo.
- Nije jasno da li će najbogatije zemlje svijeta nastaviti da štite najsiromašnije - dodao je, pominjući smanjenje pomoći i od strane Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske.
Gejts je naglasio da, uprkos velikom budžetu fondacije, napredak ne bi bio moguć bez podrške vlada.
Pohvalio je reakciju nekih afričkih zemalja na smanjenje pomoći, koje su preraspodijelile svoje proračune, ali je naglasio da se, na primjer, dječja paraliza ne može iskorijeniti bez finansiranja SAD-a.
Gejts je ovo saopštenje dao povodom 25-godišnjice osnivanja fondacije, koju je osnovao 2000. godine sa svojom bivšom suprugom Melindom Frenč Gejts, a kasnije im se pridružio investitor Voren Bafet.
- Prešao sam dug put od vremena kada sam bio dječak koji je pokretao softversku kompaniju sa svojim drugom iz srednje škole - rekao je on.
Od osnivanja, fondacija je donirala 100 milijardi dolara, pomažući u spašavanju miliona života i podržavajući inicijative kao što su grupa za vakcinaciju Gavi i Globalni fond za borbu protiv HIV/AIDS-a, tuberkuloze i malarije.
Prema Gejtsu, fondacija će se zatvoriti nakon što potroši oko 99 odsto njegovog ličnog bogatstva.
Gejts, čije se bogatstvo procenjuje na oko 108 milijardi dolara, očekuje da će fondacija potrošiti oko 200 milijardi dolara do 2045. godine, s konačnom cifrom koja će zavisiti od tržišta i inflacije.
Fondacija je već jedan od najvećih aktera u oblasti globalnog zdravlja, s godišnjim budžetom koji se očekuje da dostigne devet milijardi dolara do 2026. godine.
Suočila se s kritikama zbog prevelike moći i uticaja u ovoj oblasti, bez dovoljno odgovornosti – uključujući i u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Gejts je takođe bio meta teorija zavjere, posebno tokom pandemije COVID-19.
On je poslednjih mjeseci vodio nekoliko razgovora s predsjednikom Trampom o važnosti nastavka ulaganja u globalno zdravlje.
- Nadam se da će i drugi bogati ljudi razmisliti o tome koliko mogu ubrzati napredak za najsiromašnije u svijetu, ako povećaju tempo i obim svojih donacija, jer je to izuzetno moćan način da se nešto vrati društvu - napisao je Gejts.

Bil Gejts će donirati 200 milijardi dolara najsiromašnijima do 2045: Ne želim da kažu "umro je bogat"

Nikšićka policija uhapsila je dvoje maloljetnika od 15 i 14 godina zbog sumnje da su provalili u jedan objekat brze hrane u Rastocima, ukrali novac od pazara, ali i da su iz pet otključanih kola uzeli novac, garderobu, parfeme i naočare za sunce.
Oni se sumnjiče za tešku krađu u produženom trajanju.
- Jedno od ova dva maloljetna lica, staro 15 godina, je osumnjičeno da je počinilo i krivično djelo razbojnička krađa u pokušaju i to na način što je, kako se sumnja, 5. maja oko 03.45 sati pokušalo da od radnika jednog bilijar kluba, uz upotrebu fizičke snage i biber spreja, otuđi novac od pazara, u čemu nije uspjelo, nakon čega se udaljilo sa lica mjesta - dodali su u policiji.
Od njih su, u prisustvu njihovih roditelja, uzete izjave na zapisnik u policijskim prostorijama.
- Nadležni državni tužilac za maloljetnike u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću je kvalifikovao krivična djela i naložio da se ova dva lica liše slobode, te da mu se privedu uz krivičnu prijavu - dodali su u policiji.
Državljanka Srbije S.B. (31), nastanjena u Nikšiću, se sumnjiči da je iz novčanika jedne žene u teretani ukrala 200 eura, a D.T. (36) da je ukrao aluminijske cijevi.
- Postupajući po prijavi oštećenog lica, policijski službenici su na jednom otpadu pronašli i oduzeli osam aluminijskih cijevi dužine od po šest metara, promjera fi 70 mm, koje su, 12.3.2025. godine, otuđene sa zemljišta oštećenog u Rastovcu - saopšteno je iz policije.
D.T. se sumnjiči za krivično djelo krađa, a kako su naglasili u policiji, &nbsp;aluminijske cijevi koje je ukrao su vraćene vlasniku.
K.Z. (76) iz Nikšića je, kako je saopšteno iz policije, osumnjičena da je iz jakne jedne osobe ukrala novčanik u kojem je bilo 2.600 eura i lična karta.
- Kod nje je pronađeno 625 eura otuđenog novca, kao i lična dokumenta, što je i vraćeno vlasniku - dodali su u policiji.
Rasvijetljena je i krađa vozila koju je oštećeni prijavio 2. aprila. Policija je kao počinioca identifikovala maloljetnika od 15 godina iz Nikšića.
- Prijavio je da mu je nepoznato lice oduzelo vozilo tokom noći, te da ga je vratilo isped njegove kuće ali da je vozilo bilo parkirano na drugom mjestu, te da mu nedostaje određena količina goriva u rezervoaru, kao i da je na vozilu izdušen prednji desni pneumatik, da nedostaje rotkapna sa tog pneumatika, te da je polomljena zaštitna plastika ispod motora - kazali su u policiji.
Protiv tri četiri osobe koje se sumnjiče za tri teške krađe i oduzimanje vozila su, u konsultaciji sa nadležnim državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, podnijete krivične prijave u redovnom postupku.

Nikšić: Maloljetnici uhapšeni zbog sumnje da su provalili u objekat brze hrane i ukrali novac, a iz pet kola i robu, parfeme, naočare...

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su uhapsili državljanina Azerbejdžana M. I. (19) koji se sumnjiči za krivično djelo falsifikovanje novca, saopšteno je iz Uprave policije.
On je uhapšen, kako se navodi, nakon sprovedenih aktivnosti na suzbijanju krivičnih djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja-
- Sumnja se da je M. I. počinio krivično djelo falsifikovanje novca na način što je 1. maja, u namjeri da pribavi protivpravnu imovinsku korist, u jednom maloprodajnom objektu u Podgorici, u opticaj kao pravu stavio falsifikovanu novčanicu od 100 eura - kazali su iz Uprave policije.
Policijski službenici će nastaviti sa sprovođenjem intenzivnih aktivnosti na otkrivanju, suzbijanju, sprečavanju i procesuiranju krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala.

Uhapšen državljanin Azerbejdžana: Osumnjičen da je stavio u promet lažnu novčanicu od 100 eura

Carina afričke zemlje Zamibije saopštila je danas da je uhapsila državljanina Indije koji je pokušao iz zemlje da iznese više od dva miliona dolara u gotovini i pola miliona dolara u zlatu preko aerodroma u Lusaki.
Dvadesetsedmogodišnji muškarac putovao je za Dubai u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kada su ga uhapsili carinici na međunarodnom aerodromu Kenet Kaunda u Lusaki, saopštila je Komisija za borbu protiv droge.
On je uhvaćen sa 2,3 miliona dolara u kešu i zlatom u vrijednosti od 500.000 dolara, saopštila je Komisija.
Snimci koje prenose lokalni mediji pokazuju gomile novčanica od po sto dolara obavijene gumicom, spakovane u kesu koja je stavljena u kofer.
- Nastavlja se istraga i osobe uključene u transnacionalni organizovani kriminal će uskoro stići duga ruka zakona - dodaje se u saopštenju.
Zambija ima velike rezerve minerala, posebno bakra i zlata, ali 60 odsto njenog stanovništva živi u siromaštvu, prema podacima Svjetske banke.
U 2023. godini pet Egipćana uhapšena su u Zambiji u misterioznom avionu koji je prevozio oružje, 127 kilograma zlata i 5,7 miliona dolara u gotovini. Oni su oslobođeni kada su sudovi odustali od optužbi za špijunažu koje su prvobitno protiv njih bile podignute.

Indijac uhapšen na aerodromu u Lusaki sa više od dva miliona dolara u koferu

Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima (ODT) dalo je nalog policiji da utvrdi porijeklo novca koji je prije dva dana zaplijenjen na Graničnom prelazu Ranče - saopšteno je zvanično Portalu ETV iz tog tužilaštva.
Kako smo ranije objavili, riječ je o novcu koji je pristalicama bivšeg Demokratskog fronta (DF) i aktuelnog predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, Stanku Čvoroviću, Radovanu Guzini i Milošu Janjuševiću, oduzet po povratku iz Srbije.
Portal ETV juče je prenio <a href="https://etv.me/politika/policija-na-gp-rance-oduzela-40-000-eura-sumnja-se-da-je-novac-bio-namijenjen-za-kampanju-koalicije-za-buducnost-niksica">saznanje Portala Standard</a> da su sa njima u kolima bili i B.J. i S.J, a iz pljevaljskog ODT-a danas nam je zvanično potvrđeno da je novac oduzet od ukupno pet osoba.
- Policija treba da utvrdi porijeko novca, kako je stečen, i da sasluša osobe kod kojih je pronađen. Nakon provjere znaćemo da li je eventualno počinjeno neko krivično djelo - rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Pljevlja.
Prema izvorima Portala ETV, NCB Interpol Podgorica bi trebalo i da traži od policije u Srbiji informacije gdje su ove osobe boravile, jesu li kao crnogorski državljani imali prijavljen boravak i sa kim su ostvarivali kontakte.
Čvorović, Guzina i Janjušević javnosti su, inače, od ranije poznati kao samoprozvane <a href="https://etv.me/hronika/niksickim-kobrama-oduzeto-40-000-eura-po-povratku-iz-srbije">„nikšićke kobre“</a>.
Na Cetinju se, po objavama na društvenim mrežama, sastaju kad god je u tom gradu neko bitno društveno dešavanje - i to kao „obezbjeđenje manastira“. Jedan od takvih slučajeva je bio i ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine.
Oko 40.000 eura koje im je juče oduzeto bilo je, prema pisanju Portala Standard, raspoređeno tako da je svako od putnika u vozilu imao kod sebe nekoliko hiljada. Time su pokušali da zamaskiraju da prenose veću količinu novca.
Oni su, prema nezvaničnim informacijama ovog medija, napustili Crnu Goru prije nekoliko dana. Potom su se, preko Graničnog prelaza Ranče, iz Srbije vratili sa većom količnim novca.
Policiji su juče dali izjavu, novac im je oduzet, ali nijesu zadržani.

Marija Žižić

Anja Ivanović

ODT će se izjasniti o novcu sa GP Ranče nakon što policija utvrdi porijeklo

Stanko Čvorović, Radovan Guzina i Miloš Janjušević kod kojih je policija preksinoć na Graničnom prelazu Ranče pronašla 40.000 eura, javnosti su od ranije poznati kao samoprozvane „nikšiće kobre“.
Sa njima su u kolima bili i B.J. i S.J, a kako je Portal Standard juče objavio, sumnja se da je novac koji je policija pronašla kod njih bio namijenjen za kampanju koalicije „Za budućnost Nikšića“ i njihovog nosioca liste Marka Kovačevića za izbore u Nikšiću 13. aprila.
Čvorović, Guzina i Janjušević su, inače, pristalice nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i aktuelnog gradonačelnika Marka Kovačevića.
Na Cetinju se, po objavama na društvenim mrežama, sastaju kad god je u tom gradu neko bitno društveno dešavanje - i to kao „obezbjeđenje manastira“. Jedan od takvih slučajeva je bio i ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine.
Ukupno 40.000 eura koje im je juče oduzeto bilo je, prema pisanju Portala Standard, raspoređeno tako da je svako od putnika u vozilu imao kod sebe nekoliko hiljada. Time su pokušali da zamaskiraju da prenose veću količinu novca.
Oni su, prema nezvaničnim informacijama ovog medija, napustili Crnu Goru prije nekoliko dana. Potom su se, preko Graničnog prelaza Ranče, iz Srbije vratili sa većom količnim novca.
Policiji su juče dali izjavu, novac im je oduzet, ali nijesu zadržani.
Osnovno državno tužilaštvo Pljevlja, koje je nadležno u ovom slučaju, zatražilo je da se u istragu o oduzetom novcu uključi i Finansijsko obavještajna jedinica policije (FOJ) kako bi se utvrdilo porijeklo novca.

1084x550

„Nikšićkim kobrama“ oduzeto 40.000 eura po povratku iz Srbije

Skoro 200.000 eura koja su iz Fonda solidarnosti Evropske unije bila uplaćena 2021. godine Crnoj Gori kao doprinos u borbi protiv koronavirusa nijesu iskorišćena i biće presumjerena na glavni račun državnog trezora.
To je navedeno u prijedlogu za preusmjeravanje sredstava koji je Ministarstva zdravlja uputilo Ministarstvu finansija, a koji je Vlada usvojila na jučeranjoj sjednici.
Kako su objasnili u resoru Vojislava Šimuna, sredstva su bila namijenjena za finansiranje hitnih operacija i operacija oporavka nakon izbijanja pandemije koronavirusa u Crnoj Gori početkom 2020. godine.
Na osnovu Odluke Komisije EU od 20. jula 2021. godine, između Evropske komisije i države Crne Gore potpisan je sporazum o navedenom finansijskom doprinosu, koji je evidentiran u arhivi Ministarstva zdravlja 21. decembra 2021. godine.
Navedena finansijska sredstva uplaćena su na račun Ministarstva zdravlja 27. decembra 2021. godine. Sporazumom je definisano da se moraju iskoristiti u roku od 18 mjeseci od dana uplate, odnosno do 27. juna 2023. godine. Rok za dostavljanje izvještaja Evropskoj komisiji bio je najkasnije 24 mjeseca od uplate, tj. do 27. decembra 2023. godine.
- Plan Ministarstva zdravlja je bio da se navedena sredstva utroše za isplatu ostalih ličnih primanja za zdravstvene radnike koji su tokom pandemije kovida-19, a u cilju održavanja funkcionisanja zdravstvenog sistema obavljali dodatne i prekovremene poslove. Napominjemo da je došlo do kašnjenja u izvještavanju, i da su predmetna sredstva i dalje na računu i nisu utrošena za definisanu namjenu - kazali su u Ministarstvu zdravlja.
S tim u vezi, kako su rekli, obavljen je niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije, koji su upoznati sa činjenicom da je Crna Gora u periodu pandemije imala znatno veće izdatke ove vrste i pokazali spremnost i volju da prihvate pravdanje opredijeljenih sredstava kroz EU Fond solidarnosti nakon revizije.
- Poštujući instrukcije Evropske komisije, kao i našeg predstavnika u Misiji Crne Gore pri Evropskoj uniji Aleksandra Čampara, kao prvi korak ka realizaciji nam je naloženo upravo preusmjeravanje predmetnih sredstava sa računa Ministarstva finansija koji koristi Ministarstvo zdravlja na glavni račun državnog trezora - zaključeno je u dokumentu.

Tamara Klikovac

Crna Gora nije iskoristila skoro 200.000 eura EU pomoći za borbu protiv kovida, novac ide u trezor

Protiv dvojice maloljetnika od 16 i 17 godina podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su izudarali čovjeka koji je, u jednom kazinu, odbio da im da novac, a onda mu i ukrali 190 eura.
- Oni su, kako se sumnja, 8. marta, tokom boravka u jednom kazinu, prišli oštećenom licu i tražili da im on preda novac, što je oštećeni odbio, nakon čega su mu zadali više udaraca u predjelu glave i tijela i od njega otuđili novac u iznosu od 190 eura. Osumnjičeni su se potom udaljili sa lica mjesta - saopšteno je iz Uprave policije.
Oštećenom su izvještajem ljekara specijaliste konstatovane lake tjelesne povrede.
- O događaju je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu protiv ovih maloljetnika podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično djelo razbojništvo - istakli su u policiji.
Uprava policije će, poručuju, u narednom periodu preduzimati mjere i radnje u cilju zaštite integriteta maloljetnih lica, kao i druge konkretne mjere i radnje na prevenciji krivičnih djela sa elementima nasilja, počinjenih od strane maloljetnih lica.

Krivična prijava dvojici maloljetnika zbog sumnje da su udarali čovjeka i ukrali mu 190 eura

Policijski službenik Z.D. (53) uhapšen je u Baru zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj jer je od kazahstanskog državljanina uzeo novac uz obećanje da će ga osloboditi od kazne. On se sumnjiči i da je ranije neovlašćeno i van radnog vremena kontrolisao vozila stranaca i fingirao da su napravili prekršaje kako bi od njih dobio novac za navodno oslobađanje od procesuiranja.
- Z.D. je, kako se sumnja, navedeno krivično djelo izvršio na način što je kao zaposleni na radnom mjestu šefa smjene operativnog dežurstva u Stanici policije Odjeljenja bezbjednosti Bar, bez obzira na raspored smjena u Stanici policije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja, neovlašćeno zaustavio i kontrolisao vozača, kazahtanskog državljanina, kada mu je neovlašćenom primjenom policijskog ovlašćenja, saopštio da je učinio prekršaj u saobraćaju, nakon čega je od njega, uz obećanje da će ga osloboditi od kazne, uzeo novac, čime je sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu vozača - saopšteno je iz Uprave policije.
Istražnim radnjama je, kako su naglasili, ustanovljeno da je Z.D. u više navrata neovlašćeno kontrolisao saobraćaj i van radnog vremena - birajući da kontroliše vozila sa stranim registarskim oznakama i fingirao postojanje saobraćajnih prekršaja kako bi od vozača uzimao novac i navodno ih oslobodio procesuiranja.
- Tokom januara, februara i marta 2025. godine na staničnom području Odjeljenja bezbjednosti Bar je, u zvanju stariji policijski narednik, obavljajući poslove šefa smjene operativnog dežurstva Stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Bar, mimo dnevnog rasporeda službi u Stanici policije Odjeljenja bezbjednosti Bar, u toku, i van radnog vremena, u uniformi, neovlašćeno vršio kontrolu saobraćaja, tako što je birajući da kontroliše vozila sa stranim registarskim oznakama, fingirao postojanje saobraćajnog prekršaja, da bi potom neovlašćeno od kontrolisanog vozača uzimao novac kako bi ga navodno oslobodio od procesuiranja - istakli su oni.
Njega je procesuirala policija u Baru u saradnji sa saradnji sa službenicima Odjeljenja za unutrašnju kontrolu rada policije. Protiv Z.D. su podnijeli krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru.
Uprava policije, kao organ za sprovođenje zakona će, poručuju, neselektivno i bez izuzetka, odlučno i transparentno preduzimati mjere i radnje na identifikaciji i sankcionisanju nezakonitog djelovanja policijskih službenika koji svojim ponašanjem štete ugledu policije i umanjuju povjerenje građana u instituciju.

Bar: Uhapšen policajac koji je fingirao da su stranci pravili prekršaje kako bi od njih uzimao novac

Iran će nastaviti da obogaćuje uranijum „sa ili bez sporazuma“ sa svjetskim silama, izjavio je večeras šef iranske diplomatije Abas Arakči.
- Obogaćivanje u Iranu će se nastaviti, sa ili bez sporazuma - napisao je Arakči na platformi Iks (X).
Iranski ministar je to rekao dok Teheran razgovara sa Vašingtonom i evropskim silama o svom nuklearnom programu.
Francuska, Velika Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom članice nuklearnog sporazuma zaključenog sa Iranom 2015. godine.
Tekst, koji predviđa ukidanje sankcija protiv Teherana u zamjenu za okvir za njegove nuklearne aktivnosti, postao je de fakto zastario poslije povlačenja SAD iz ovog sporazuma 2018. godine, za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa.
Evropske diplomate tvrde da imaju mogućnost da pokrenu mehanizam u sporazumu iz 2015. godine koji omogućava ponovno uspostavljanje međunarodnih sankcija protiv Teherana.
Iran je u petak u Turskoj održao razgovore sa evropskim silama o svom nuklearnom programu, poslije četvrte runde pregovora između Irana i SAD, održanih prošle nedjelje uz posredovanje Omana.&nbsp;

Šef diplomatije Irana: Nastavićemo da obogaćuje uranijum sa ili bez sporazuma

Proevropski gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan u vođstvu je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji, prema dvije izlazne ankete čiji su rezultati objavljeni poslije zatvaranja birališta.
Centristički kandidat Dan osvojio je više od 54 odsto glasova, dok je njegov protivnik, lider ekstremno desničke stranke AUR Đorđe Simion dobio oko 45 odsto.
Međutim, Simion je proglasio pobjedu pominjući "prevaru" na tek završenim izborima.
Izbori su održani u napetoj atmosferi i prema prvim procjenama bio je veliki odziv birača.

Izlazne ankete: Proevropski kandidat u vođstvu u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji

Fudbaleri Lovćena igraće barž za plasman u Meridianbet Prvu crnogorsku ligu, dok je Podgorica pobjedom u 35. kolu izborila opstanak u Drugoj ligi.
Lovćen je u Rožajama savladao Ibar 1:0 i osigurao treće mjesto i baraž.
Odlučujući pogodak postigao je Bojan Pavićević u 52. minutu.
Rudar, koji je osigirao drugo mjesto, slavio je protiv Igala 3:2.
Pljevaljski tim do pobjede vodili su Vanja Vučićević u 37, Stefan Golubović u 45. i Đorđe Magdelinić u 75. minutu.
Oba gola postigao je Boris Žujević u 85. i 86. minutu.
Podgorica je slavila protiv Mladosti 2:1 i izbjegla baraž za opstanak.
Do pobjede slavila je golovima Sava Gazivode u 51. i Miloša Vračara u 73. iz jedanaesterca.
Jedini pogodak za Mladost, koja je osigurala prvop mjesto i Prvu ligu, postigao je Pavle Mugoša u 58. minutu.
Pobjednika nije bilo u duelu Koma i Grbalja, koji su na Zlatici ograli 1:1.
Vođstvo domaćinu donio je Luka Mihaljević u 48. minutu.
Konačan rezultat postavio je Andrej Pima u 69. minutu.
Slobodna je bila Iskra.

Lovćen u baražu za Prvu ligu, Podgorica izborila opstanak

Bivši vršilac dužnosti komandira Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada Zdravko Blečić raspoređen je u jedinici na mjesto vatrogasca – saznaje Portal ETV.
Prema informacijama našeg medija, dobio je zaduženja u timu koji se angažuje po prijavama građana za gašenje požara.
Njegov šestomjesečni mandat na mjestu vršioca dužnosti komandira istekao je 16. maja.
Blečić je za vršioca dužnosti komandira Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada imenovan 12. novembra 2024. godine. U skladu sa zakonom, maksimalno trajanje vršenja dužnosti bez raspisanog konkursa je šest mjeseci.
Kako je iz izvještavala Televizija E Blečić je bio ključni čovjek koji je sprovodio diskriminaciju i mobing u Službi zaštite i spašavanja Podgorice. Na udaru sposebno bili ljudi koji su se izjašnjavali kao Crnogorci i kadrovi za koje je Blečić smatrao da su u službi zahvaljujući bivšem komandiru Goranu Jankoviću. Upravo zbog političkog obračuna sa Jankovićem, pokrenuo je više postupaka protivzakonite degradacije više vatrogasaca.

Blečić raspoređen na mjesto vatrogasca, angažovan u timu koji postupa po prijavama građana

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: novac