Nevladina organizacija 35mm izrazila je zabrinutost zbog postupka specijalnog tužioca Miloša Šoškića, čiji najnoviji zahtjev prema dnevnom listu Pobjeda, kako su ocijenilu, predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na doskorašnjeg urednika Draška Đuranovića.
Šoškić je dopisom, u poneđeljak 24. septembra, ultimativno zatražio od uprave dnevnog lista Pobjeda da mu, "u što kraćem roku", dostave sve novinske tekstove objavljene u listu i na portalu Pobjede "u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, a koji koji su vezani za krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića“.
- Ultimativni ton i naredbodavni zahtjev koji tužilac Šoškić upućuje putem zvaničnog dopisa, nijesu ništa drugo do pokušaj zastrašivanja i targetiranja novinara, što ugrožava slobodu medija i osnovna demokratska načela - saopšteno je iz NVO 35 mm.&nbsp;
Kako ističu u tojh organizaciji, ovakve metode, kojima se pokušava ućutkati istraživačko novinarstvo, neprihvatljive su u modernom i demokratskom društvu.&nbsp;
- U društvu u kojem ovakva represija postane standard, ne možemo govoriti o slobodi niti demokratiji. Pozivamo nadležne institucije da zaštite novinare od bahatosti tužilaca, da garantuju slobodu medijskog izražavanja bez straha od represije. Pozivamo Šoškića da se inkvizitora igra u svom ličnom prostoru, ili tamo gdje ne može uticati na osnovne slobode. Slobodni mediji su temelj svakog društva, a napadi na njih predstavijaju napad na građane i pravo na istinu - poručuju iz NVO 35 mm.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

NVO 35 mm: Šoškić da se inkvizitora igra u svom ličnom prostoru

Mohamed Alabar, osnivač Emaar Properties i predsjednik komapnije &nbsp;“Eagle Hills” &nbsp;odustao je od zakupa kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju pod uslovom da drugorangirani zakupci plate njegovoj firmi troškove bankarske garancije koje su bile jedan od uslova javnog poziva koji je raspisalo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom početkom februara ove godine, saznaje Primorski portal.
To bi značilo da drugorangirani ponuđači za devet kupališta na Velikoj plaži &nbsp;mogu direktno zaključiti ugovore za zakup plaža sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom.
Predstavnici zakupaca kupališta na Velikoj plaži, advokati kompanije “Eagle Hills” i čelnici Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom juče su imali sastanak u ovom državnom preduzeću u Budvi, ali se još nisu zvanično oglasili oko detalja dogovora.
Nakon okončanja javnog poziva, stručna komisija je uvidom u ponude utvrdila da će arapska kompanija dobiti gazdovanje za devet od 19 kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju. Nezvanično, &nbsp;Eagle Hills je za zakup tih plaža ponudio ukupno 1,85 miliona eura.
Da bi Alabar mogao odustati od zakupa kupališa na Velikoj plaži signalizirano je nakon najave megaprojekta koji je navodno planirao realizovati na najatraktivnijem dragulju Crnogorske obale za šta ima &nbsp;“zeleno svijetlo” od premijera Milojka Spajića. &nbsp;Alabarovo &nbsp;odustajanje od zakupa kupališta &nbsp;nije sporno za Spajića.
Ranije su iz kabineta premijera Milojka Spajića naveli:“Svako dalje postupanje prvorangiranih ponuđača, koje je u skladu sa zakonskim okvirom, isključivo je njihova odluka koju donose na bazi njihovih biznis planova“.
Koji su dalji planovi Alabara crnogorska javnost još ne zna, ali ono što je jasno danas &nbsp;kupališta na Velikoj plaži &nbsp;teško mogu biti spremna i do početka juna.
Predsjednik Udruženja zakupaca plaža u Ulcinju Prelja Škrelja kazao je za Primorski portal da zakupci kupališta u Ulcinju neće stići da ih na vrijeme pripreme za početak predstojeće sezone.
-Tradicionalno kupališta na Velikoj plaži ranijih godina su otvarana za 1.maj. Ove godine dvije nedelje ranije mi za brojna kupališta ne znamo ni ko će ih dobiti u zakup što je neozbiljno od Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom &nbsp;i neprihvatljivo za turističku privredu, za cjelokupnu destinaciju. Tenderi su otvoreni prije na početku drugog kvartala u martu za Velilu plažu, ugovor još niko od zakupaca nije potpisao sa Morskim dobrom, a naglašavam za 10-tak kupališta od ukupno 52 u Ulcinju tek se ništa ne zna, a mi smo u drugoj polivini aprila, kazao je Škrelja dodajući da su rokovi za žalbe istekli &nbsp;da &nbsp;Morsko dobro kasni sa potpisivanjem ugovora.
-Nekima od zakupca u Ulcinju su prošle sedmice poslali formu ugovora, ali još niko nije potpisao. Tek nakon potpisivanja ugovora zakupci mogu da počnu sa pripremama uređenja kupališta. Ja sam bio zakupac dijela Velike plaže preko 20 godina I sa sigurnošću iz iskustva mogu reći da se plaža ne može spremiti za 15 dana. Nema trika. Na Velikoj plaži &nbsp;su specifični uslovi –otvoreno more.&nbsp;
Administrativni dio posla je morao biti završen prije proljeća da bi zakupci stigli na vrijeme da pripreme kupališta. Na to je Morskom dobru ukazano više puta. Zakupci nemaju posao samo opremanja, pred njima su obaveze sa bankama, obezbjeđivanje garancija, za što je &nbsp;prethodno neophodno prikupiti dokumentacije od bilansa stanja za prethodnu godinu i sve ostalo što iziskuje vrijeme, pa nabavka plažnog mobilijara koji mora da se obnavlja. Za sve to potrebno je oko dva mjeseca.&nbsp;
Zakupac ni jedne plaže u Ulcinju nije počeo sa pripremom, kazao je Škrelja.
Iz Morskog dobra i ministarstva prostornog planiranja,urbanizma i državne imovine ranije su kazali da se cijene zakupa nisu mijenjale od 2019. godine te su početkom godine &nbsp;najavili povećanje cijene zakupa u prosjeku od 30 do 40 posto.
S druge strane računica dosadašnjih zakupaca plaža iz Ulcinja je drugačija.
Od 2019. do 2024. bila je cijena zakupa od 0,47 centi do 0,85 centi. Sada je 2,5 eura. Znači, površina plaže od 10.000 kvadrata je automatski 25.000 eura. Znači, to je jedna stavka što predstavlja rast od minimalno 250%. &nbsp;Druga stavka je do sada najveći namet na cijenu terase ugostiteljskih objekata, koje &nbsp;su nekim zonama Velike plaže, kao i za ugostiteljske objekte na riijeci Bojani, poskupili oko 300 % sa 18 eura na 60 eura po metru kvadratnom.
Obrazloženje za drastično povećanje &nbsp;resornog ministarstva i Morskog dobra ranije su objasnili da je jedini razlog većih cijena zakupa u Ulcinju to što su gotovo sve plaže u toj najjužnijoj opštini do sada imale dva puta veću kvadraturu – nego što su ustvari plaćane. Zbog većih cijena i velikog broja ponuda u Morskom dobru zadovoljno trljaju ruke. Potvrđuje to, kažu, ispravnost njihove odluke da uvećaju zakupe.
Šta to konkretno znači u praksi?
Sagovornici Primorskog portala čije su ponude prvorangirane na ovogodišnjem tender pojašnjavaju
-Prva rata za zakupa plaže je ovo ljeto veća od ukupnog iznosa koju smo platitli za 2024.godinu Javanom preduzeću za upravljanje Morskim dobrom. Za ovu godinu prva rata je oko 46.000 sa PDV –om, a lani smo &nbsp;nekoliko hiljada manje uplatili ukupan iznos. Ove godine zakup dijela Velike plaže sa PDV će biti oko 130.000 eura. Na ovu cijenu se dodaju komunalije, porezi, plate zaposlenima… navodi sagovornik Primorskog portala.
Na pitanje- koliko će dizati cijene plažnog mobilijara, pića i hrane, naši sagovornici odgovaraju da je to moranje, ali da će tražiti mjeru poznajući prilike. Prošle godine cijena &nbsp;mobilijara na Velikoj plaži iznosila je 15-20 eura za dvije ležaljke i suncobran, a od 25 do 50 eura za plažne baldahine.
-Cijene moramo povećati, nekoliko eura za plažni mobilijar, a razmišljamo za piće i hranu do 30 %. Međutim, ne zaboravljamo da naši gosti nisu visokoplatežni. Znamo kakve su cijene u susjednoj državi, kako da budemo konkurentni Moramo razmišljati o ukupnoj turističkoj privredi što mislimo da nije slučaj sa Morskim dobrom. Očigledno je da oni još nisu shvatili kako trenutno &nbsp;više novca u njihovom budžetu, dugoročno može voditi do kraha crnogorske turističke privrede. Morsko dobro je sa drastičnim povećanjem cijena zakupa plaža uslovilo računicu da ležaljka košta skuplje od kreveta, &nbsp;kažu Ulcinjani.
Odluke Vlade i sporazum za Ujedinjenim Arapskim Emiratima Ulcinjani karakterišu najvećim ekonomskim udarom na najjužniji crnogorski primorski grad.

Alabar odustao od kupališta na Velikoj plaži, drugorangirani da mu plate troškove bankarskih garancija

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić-Lalović je ukazala da bi davanjem mišljenja o inicijativi za uvođenje vjeronauke u škole kršili Ustav.
- Kršimo Ustav u kontinuitetu, a po mom mišljenju je ovo vrhunac kršenja Ustava jer ne možemo dovoditi u istu ravan religijsko obrazovanje i ljudska prava. Stoga bih voljela da mi objasnite koja je razlika i da li želite religijsku nastavu ili obrazovanje o religijama. Velika je razlika i kada iznosite praksu evropskih zemalja: razlika je u vjeroispovijednim i nevjeroispovjednim predmetima - koji upravo imaju za cilj razvoj tolerancije, multikultularnosti i prihvatanje različitosti, to su predmeti koji podrazumijevaju upoznavanje sa religijama. To je obrazovanje o religijama. Vjeroispovjedni predmeti su religijsko obrazovanje - navela je Bojanović-Lalović.
Nemojmo, poručuje ona, neznanje da plasiramo kao tezu.
- Crna Gora je sekularna država i u skladu sa osnovnim ciljem da naše obrazovanje mora biti sekularno, multikultularno, tako fokusirano na rad sa učenicima da kod njih razvijamo kritičko i naučno mišljenje. Zato u našem sistemu postoji predmet koji se zove Istorija religije (za deveti razred) i Religija jedan za opšte gimnazije koju biraju hoće li izučavati u prvom ili drugom razredu, i Religija dva koju biraju hoće li izučavati u trećem ili četvrtom razredu - ukazala je Bojanić-Lalović.
To je, kako je rekla, obavezni izborni predmet - što znači služi za dopunu maturskog standarda.
- Kada kažete da to nije isto, ja sam samo nekoliko citata izdvojila iz onoga što stoji na sajtu Zavoda za školstvo: Predmet Istorija religije daje pregled porijekla, razvoje i širenja vjerovanja religija s posebnim naglaskom na tri monoteističke religije. Poznavanje istorije religije i vjerovanja nije samo dio obrazovanja nego neophodno za razumijevanje svijeta punog različitosti i sopstvenog identiteta u njemu - navela je Bojanić-Lalović.
Ona je tražila da joj se objasni razlika između vjeronauke i istorije religije.
- Filozofija i religija još od antičkog perioda, znate da se baš ne razumiju. I jedna i druga tragaju za istinom, ali je jedna vidi u Bogu, a druga u nečem drugom - ukazala je ona.
Neznanje, kako je podvukla, sa ovog Odbora ne smije da ode kao teza.
Rekla je da je zanima stav kolega iz Pokreta Evropa sad (PES), pošto je resorna ministarka iz njihove partije Anđela Jakšić-Stojanović iznijela stav da vjeronauci nije mjesto u obrazovnom sistemu.
- Moja inicijativa ka mom klubu biće da ovo pitanje proslijedimo Ustavnom sudu, upravo zahvaljujući praksama država koje su pokušale da uvedu vjeronauku u škole ali im to nije dozvolio Ustav. Takva je Slovenija - jasna je Bojanić-Lalović.
<h2>Vuković-Kuč: Atak na sekularizam</h2>
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč je kazala da bi uvođenjem vjeronauke napravili najveću podjelu među đacima.
- Jer bi se stigmatizovali oni koji bi se odlučili da ne naukuju u vjeri. Sekularizam podrazumijeva odvojenost crkve i države. Obrazovne institucije su državne. I mi sad želimo u njih da uvodimo nešto što je naukovanje u vjeri? To je atak na Ustav Crne Gore i naš Zakon o opštem obrazovanju i obrazovanju - podvukla je Vuković-Kuč.
To je, kako je rekla, atak na sekularizam i građanski koncept društva.
- Pretpostavljam da ste svi čitali knjigu Religija 1 i 2 Đura Šušnjića. Ona je vrlo jednostavna i prijemčiva. To su ljudi koji su bili predani svom liturgijskom ali i naučnom putu. Meni ljudi koji su potpisnici ove peticije nijesu stranci. Ne vidim u njima strance nego ljude sa kojima treba razgovarati - rekla je Vuković-Kuč.
Istorija religije, kako je rekla, našim učenicima nudi sve što im je potrebno u vezi s tim obrazovanjem.
- Velika je tragedija što naši učenici ne prisežu i ne koncentrišu se na to obrazovanje. Ako biste i one koji su često u crkvi ili džamiji pitali nešto što iz Kurana ili Biblije, Novog zavjeta - vidjeli biste da se malo tu zna. Nijesmo uradili dovoljno i zbog toga nije potrebna vjeronauka. Vi mi recite od kad je ojačao uticaj crkve i otkad se klerikalizovalo crnogorsko društvo 2020. godine - je li se desila neka duhovna obnova društva? Je li se desilo moralno pročišćenje? - pitala je Vuković-Kuč.
<h2>Isključivo političko opravdanje</h2>
Vaso Obradović iz Nove srpske demokratije je rekao da sa jedne strane postoje građani koji traže uvođenje vjeronauke, a sa druge one koji se tome protive.
- Ja mogu da ih razlikujem samo po tome ko je za što, a nikako da dijelim da u ovim ljudima koji su potpisali peticiju protiv imate mnogo vjerujućih ljudi. Građnin nije čovjek koji ne vjeruje i koji je atesita - građani su svi u rasponi - od ateiste do apsolutno vjerujućeg čovjeka. Kud ćete gore podjele nego kad nosilac izađe i kaže ovi ili oni - to su podjele. Je li Vama žao što postojim ja? Meni, naprotiv, imponuje da mogu sa Vama da razmijenim mišljenje i pokažem da stvari za koje ste se zalagali godinama za mene nijesu bile ispravne. Meni je žao što sistem ne radi svoj posao kako treba i da taj sistem razdvoji žito od kukolja i da nema ovih ili onih, i da se vratimo na moralne tradicionalne vrijednosti koje baštinite i Vi i ja - etika, moral - ono što nam nedostaje trenutno - rekao je Obradović.
Nema, kaže, urušavanja obrazovnog sistema.
- Ovo je samo fino podešavanje obrazovnog sistema - rekao je Obradović.
Bojanić-Lalović mu je poručila da nema nijednog stručnog niti društvenog opravdanja za uvođenje predmeta vjeronauka, te da postoji isključivo političko opravdanje.
- Nijeste mi odgovorili da li želite obrazovanje o religijama (jer ga već imamo u predmetu Istorija religije). Želite li religijsko obrazovanje - jer je velika razlika - kazala je ona.
Pitala je ko bi, u skladu sa njegovom težnjom, bili predavači, te da li su pročitali primjere nekih udžebnika iz zemalja u kojima se izučava vjeronauka.
- O ovom pitanju moramo da razgovaramo s pozicije sekularne države - koja mora da poštuje Ustav i naravno da uključimo znanje. To je suština. Moramo naći i društveno i stručno opravdanje i utemeljenje u Ustavu i Zakonu. Vi dobro znate da ga nema. Postoji isključivo politička težnja da uvedete vjeronauku. To nije predmet niti učenje o religijama već isključivo težnja da se uvede vjeroispovjedni predmet ili religijsko učenje. Molim Vas da mi odgovorite s obzirom na to da treba da predložimo Vladi zapisnik sa ovog odbora - koji mora da bude u skladu sa onim što stvarno mislite: ko će predavati ovaj predmet? - navela je Bojanić-Lalović.
Predsjednik Odbora Nikola Rovčanin je rekao da će nakon odgovora Obradovića zatvoriti ovaj krug, jer su, cijeni, isprovocirana pitanja.
<h2>Obradović: Neće pojaviti ljudi u mantijama</h2>
Obradović je rekao da niko ne želi da od obrazovnih ustanova napravi religijske.
- Niti je intencija ove peticije u tom pravcu - dodao je on.
Rekao je da nije nipodaštavao predmet Istorija religije i ne ulazi, kaže, u kompetentnost onih koji su ga radili.&nbsp;
- Imamo matematiku kao obavezan predmet ali imamo i izborna poglavlja koja su tu da za one napredne učenike koji žele da prodube svoja znanja uđu dublje u određenu materiju. &nbsp;Zašto sprečavat đecu kod kojih se probudi želja da to izučavaju u jednom kontrolisanom okruženju? - rekao je on.
Na pitanje ko bi bili predavači rekao je: polako.
- Tome moramo da pristupimo ozbiljno i radimo na kompetentan način da bi izbjegli zamke - rekao je Obradović.
Svi su, kaže, za to da se odvaja sekularno od vjere.
- Neće se tamo pojaviti ljudi u mantijama ili u raznim odorama i promijeniti školu. Pružamo mogućnost djeci da se dodatno edukuju kroz izborni predmet - rekao je on.&nbsp;
<h2>Obradović: Vjeronauka bi bila prirodna u školama jer se bavi onim na što smo zaboravili u trci za slobodama i ljudskim pravima - osnovnim stvarima koje su nas krasile kao tradicionalno društvo</h2>
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Vaso Obradović ocijenio je, tokom rasprave o elektronskoj inicijativi za uvođenje vjeronauke u škole, da suviše dramatizujemo stvari koje su normalne.
- Da su normalne pokazuje da se kao izborni ili obavezni predemet u većini zemalja EU izučava vjeronauka. Moje mišljenje je da bi savremeni obrazovni sistem kao izborni školski predmet trebalo da sadrži vjeronauku i da bi ona kao takva bila prirodna jer se bavi onim što nam poprilično nedostaje jer u svoj toj trci za slobodama i ljudskim pravima zaboravljamo te osnovne stvari koje smo kao tradicionalno društvo posjedovali, koje su nas krasile, pod znacima navoda odvajale od drugih naroda, a to su ta duhovna, morala crta i kulturni aspekt. Sve te naše osobine su građene i proistekle iz vjerskih pitanja - rekao je Obradović.
On je rekao da su u suštini sve ljudske slobode i prava proistekle iz tih zbivanja.
- A kao korijen im se može posmatrati osnovna ljudska sloboda se bavi slobodom, tj. da upražnjava vjeru - rekao je Obradović.
<h2>Bojović: NVO da pošalju pismo zemljama EU i zapadne demokratije</h2>
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Dragan Bojović poručio je da podržava elektronsku inicijativu o uvođenju vjeronauke u škole koju danas razmatra Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
Ukupno 114 nevladinih organizacija i devet građanskih aktivista stalo je u odbranu sekularnog javnog obrazovanja u Crnoj Gori i uputili su Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport spisak peticije kojom se protive uvođenju vjeronauke u škole.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fukupno-114-nvo-i-devet-aktivista-stalo-u-odbranu-sekularnog-obrazovanja-odboru-dostavljen-spisak-potpisnika-inicijative-protiv-uvodenja-vjeronauke-u-skole&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bojović ih je zamolio da ovo pismo adresiraju na države Evropske unije (EU) i zapadne demokratije.
- I neka njima objasne što je sekularna država. Činjenica je da u većini tih zemalja vjeronauka postoji u određenom obliku. U Njemačkoj je redovni dio nastave i garantovana je Ustavom, i u Austriji.. U Švajcarskoj u kantonima postoji takođe - može da se bira alternativa etika.. U Belgiji i Grčkoj. Čak i u određenim regijama u Francuskoj postoji mogućnost izbora. Sekularnost ne znači borbeno protivljene vjeri i religiji, niti suspendovanje religije i vjerskih zajednica. Podrazumijeva obezbjeđivanje pune slobode vjeroispovijesti ili nevjerovanja svima. to je anglosaksonski model - naveo je Bojović.
Vaspitanje je, kaže on, u borbi za ljudska prava zaboravljeno.
- Počeli smo da nekako gubimo i na nivou znanja kvalitet. Sve ovo može da pomogne - rekao je on.
Vaso Obradović je rekao da je saglasan sa Bojovićem.
<h2>Rovčaninu uvođenje vjeronauke nije nespojivo sa sekularizmom</h2>
Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Nikola Rovčanin poručio je, nakon što je na dnevni red usvojena inicijativa za uvođenje vjeronauke u škole, poručio da smatra da ova inicijativa nije nespojiva sa sekularnom državom.
- Jer sekularizam ne nalaže ateizam nego neutralnost - jer država u njemu ne brani određena uvjerenja - rekao je Rovčanin na početku sjednice.
Ova peticija pokrenuta je 11. marta, a Rovčanin kaže da se ovom odboru generalni sekretar Skupštine već 25. marta obratio sa dopisom u kojem ih je obavijestio da je elektronska peticija dosegla neophodnih šest hiljada potpisnika.
- Mi kao Odbor smo dužni da od obavještenja i dobijanja dopisa zakažemo i održimo sjednicu u roku od 20 dana. Danas je taj dan. Vodio sam račuina da se ova sjednica održi nakon realizovanih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Otvoreno je bilo pitanje da li ovaj odbor može da preuzme ovakvu aktivnost, ali smatram da ovaj Odbor treba da poštuje neposredne inicijative. Ovo je jedina peticija koja je dosegla šest hiljada potpisa - rekao je Rovčanin.
Ova sjednica je, kaže, zakazana da bi se Odbor upoznao sa samom incijativom.
- Sljedeća procedura koja je propisana jeste da Odbor treba nakon upoznavanja sa inicijativom, treba da je uputi Vladi na mišljenje, a Vlada je dužna da da mišljenje u roku od 45 dana - rekao je on.

Bojanić-Lalović: Iniciraću da se pitanje uvođenja vjeronauke u škole proslijedi Ustavnom sudu, davanjem mišljenja kršimo Ustav

Premijer Milojko Spajić izabran je za člana foruma Mladih globalnih lidera koji predstavlja nezavisnu fondaciju i lidersku platformu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore.&nbsp;
- Čast mi je što sam izabran u forum Mladih globalnih lidera koji predstavlja prestižni trogodišnji program i zajednicu političkih, biznis, sportskih, umjetničkih i drugih lidera koji vođenih svrhom, podstiču javno-privatnu saradnju za opšte dobro - poručio je premijer ovim povodom.
Neki od prethodnih alumnista su, kako se navodi, i Mark Zukerberg, Džek Ma, Sana Marin, Emanuel Makron, princ Japana Fumihito, Elon Mask, David Cameron, Leonardo di Caprio, Sam Altman itd.
Zajednica Mladih globalnih lidera obuhvata lidere iz više od 120 zemalja – iz oblasti biznisa, vlade, civilnog društva, medija, umjetnosti i drugih sektora.
Hiljade kandidata se nominuje svake godine, ali samo nešto više od 100 njih bude izabrano kroz rigorozan proces selekcije.
- Forum mladih globalnih lidera podstiče liderstvo spremno za budućnost koji kroz dijalog i saradnju u oblastima kao što su vještačka inteligencija, zdravstvo, geopolitika, priroda, proizvodnja i transformacija gradova doprinose oblikovanju globalne agende - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Spajić izabran u Forum mladih lidera

Podgorička policija procesuirala je I.O. iz Rožaja kod kojeg je pronađena veća količina pirotehničkih sredstava, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Oni su, kako su naveli, izvršili kontrolu teretnog motornog vozila rožajskih registarskih oznaka kojim je upravljao I.O. kod kojeg je pregledom pronađeno i oduzeto 180 komada baklji, 22 komada vatrometa i 14 dimnih bombi, bez odgovarajuće dokumentacije, koji su bili smješteni u kabini vozila.
Nakon prikupljenih obavještenja od I.O, policijski službenici su došli do sumnje da je isti pomenuta pirotehnička sredstva koja su bila namijenjena daljoj distribuciji, prevozio iz Rožaja za Podgoricu.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem nalogu je protiv I.O. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

UP: Kod Rožajca pronađene dimne bombe, vatromet, baklje

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: nvo-35-mm

NVO 35 mm: Šoškić da se inkvizitora igra u svom ličnom prostoru

Alabar odustao od kupališta na Velikoj plaži, drugorangirani da mu plate troškove bankarskih garancija

Bojanić-Lalović: Iniciraću da se pitanje uvođenja vjeronauke u škole proslijedi Ustavnom sudu, davanjem mišljenja kršimo Ustav

Spajić izabran u Forum mladih lidera

UP: Kod Rožajca pronađene dimne bombe, vatromet, baklje

PRATITE TVe UŽIVO