Nevladina organizacija Juventas saopštila je, povodom nedavnih incidenata u Podgorici, da je “duboko zabrinuta zbog napada u kojem je mladić povrijeđen”, kao i zbog porasta islamofobnih i antiimigrantskih narativa i njima motivisanih izliva nasilja u društvu. Iz Juventasa su poželjeli žrtvi i njegovoj porodici “brz i potpun oporavak od psihičke i fizičke traume”.
U saopštenju se naglašava da, bez obzira na pojedinačne slučajeve nasilja, nijedan incident ne smije biti povod za etiketiranje čitavih zajednica.
- Upotreba nacionalnih oznaka u izvještavanju, javnim istupima i političkim reakcijama radi stvaranja kolektivne krivice stvara opasnu klimu nepovjerenja, podjela i netrpeljivosti, što je suprotno osnovnim vrijednostima građanskog društva, Ustavu Crne Gore i međunarodnim standardima ljudskih prava - navodi Juventas.
Organizacija ocjenjuje zabrinjavajućim najave restriktivnih mjera prema strancima koje se donose ad hoc i pod uticajem emocija. „Crnoj Gori jeste potrebna unaprijeđena demografska i migraciona politika, ali ne odluke donesene pod pritiskom javnosti i bez prethodnog promišljanja. Takve odluke ne doprinose bezbjednosti, već šalju poruku odbacivanja i zatvaranja“, stoji u saopštenju, uz podsjećanje da Crna Gora ima dugu tradiciju multietničnosti i otvorenosti.
Juventas ukazuje da u Crnoj Gori trenutno zvanično boravi oko 100.000 stranaca — „svaki sedmi stanovnik zemlje je stranac i doprinosi razvoju zajednice“. U tom kontekstu upozorava se da je politika mržnje prema strancima, koja je posljednjih dana vidljiva i u virtuelnom i u fizičkom prostoru, neprihvatljiva i mora biti spriječena.
Istovremeno, organizacija poziva institucije da obezbijede punu i nepristrasnu istragu povodom posljednjih incidenata, pruže podršku žrtvama i ojačaju bezbjednosnu situaciju profesionalnim radom policije, sprječavanjem linča i govora mržnje, te dosljednom zaštitom svih crnogorskih državljana i stranaca.
- Zabrinjava sve vidljivije prisustvo ekstremno desničarskih, nacionalističkih i klerikalnih narativa u javnom prostoru, koji potpiruju netrpeljivost i ugrožavaju mirno i demokratsko društvo. Crnoj Gori su potrebni solidarnost, empatija i institucionalna odgovornost, a ne politički populizam i huškanje - poručuje Juventas.
Na kraju, organizacija apeluje na medije, javne ličnosti i predstavnike vlasti da u javnim istupima pokažu smirenost, odgovornost i poštovanje prema činjenicama, jer “svaka riječ u ovakvim okolnostima ima težinu — može ili gasiti, ili raspirivati sukob”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Juventas: U Crnoj Gori ne smije biti mjesta za ksenofobiju, islamofobiju, nasilje i politiku straha

Istraživanje nevladine organizacije Juventas, koje je obuhvatilo više od 3.000 srednjoškolaca, ukazalo je na postojanje određenih rizika u porodičnom okruženju, a najčešće su bolest bliske osobe, svađe među roditeljima, razvodi, fizički sukobi u porodici, prisustvo problema sa alkoholom, ili drogom, fizičko kažnjavanje djece u čak 60 odsto situacija - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Milica Simonović iz ove nevladine organizacije.
Nevladina organizacija Juventas juče je na konferenciji pod nazivom "Izgradnja otpornosti mladih prema kriminalnim aktivnostima" predstavila preliminarne rezultate istraživanja o navikama, uvjerenjima, stavovima, iskustvima sa sukobom sa zakonom srednjoškolske populacije.
Javnost je više zainteresovana, smatra Simonović, za delikventno ponašanje maloljetnika, pa samim tim broj delikventnih prestupa izgleda veći, a podaci su isti kao i prethodnih godina.&nbsp;
Kaže da su prestupnici i djeca mlađa od 14 godina, što govori da se s djecom treba baviti u najranijem uzrastu, vrijednostima i usmjerenjima, kako kaže, još od vrtićkog uzrasta.
- Moramo djelovati preventivno i posvetiti djeci pažnju još od tog najranijeg uzrasta. Takođe, siromaštvo i društvena isključenost predstavljaju razloge zbog kojih se mladi odlučuju na kršenje zakona, dok dodatni faktori uključuju korištenje psihoaktivnih supstanci, institucionalno nepovjerenje, kao i disfunkcionalne porodice što je veliki problem u našem društvu - rekla je Simonović.&nbsp;
Smatra da porodica mora biti prva linija zaštite, odmah zatim institucije, škola i društvo. Sama škola nije samo obrazovna ustanova već i vaspitna gdje dijete poslije porodice provodi najviše vremena.
- Neophodno je ojačati sistemsku podršku centrima za socijalni rad, policiji, koji zbog svoje preopterećenosti ne mogu na adekvatan način da odgovore potrebama djece u sukobu sa zakonom, kao ni one djece koja su u riziku da to postanu - istakla je Simonović.
Prema istraživanjima NVO Juventas, trećina mladih je navela da su bili izloženi nekom obliku nasilja u porodici, Simonović ističe da su ispitanici bili uglavnom uzrasta od 15 do 18 godina.
- Anketiranjem je obuhvaćeno oko 3.000 srednjoškolaca, na reprezentativnom uzorku koji obuhvata sve regione Crne Gore i različite tipove škola. Ono što rezultati istraživanja pokazuju je da većina srednjoškolaca ima dobar odnos sa članovima porodice i roditeljskom figurom, većina njih, čak 84,7 oDsto izjavila je da bi se osjećala loše ako bi razočarala roditelje, dok je roditeljski nadzor prema kretanju mladih uglavnom prisutan kod mladih, ali roditelji u manjoj mjeri nadgledaju online aktivnosti djece. Prema podacima, 62,1 odsto ispitanika smatra da roditelji znaju šta rade dok su na internetu, ali taj podatak može biti diskutabilan - zaključila je Simonović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX5hoMECG1NM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Simonović: Porodica mora biti prva linija zaštite

Iz NVO Juventas su saopštili da sa velikom zabrinutošću prate nastavak kontinuiranih javnih napada Demokrata na Teu Gorjanc-Prelević, direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA).
- Ovakvi istupi predstavljaju oblik pritiska na jednu od najdosljednijih i najhrabrijih braniteljki ljudskih prava u Crnoj Gori i nesumnjivo su korak unazad u kulturi dijaloga i javnom diskursu. Riječ je, ipak, o uzaludnom pritisku, koji samo nanosi štetu samim Demokratama u pokušaju da odbrane ime pod kojim djeluju, jer napad na Teu Gorjanc znači uzaludno trošenje energije i proces u kojem gube daleko više nego što misle da mogu dobiti. Za partiju koja se hvali učinkom u pregovaračkom Poglavlju 10, ovakvi postupci jasno pokazuju da nije spremna da se suoči s argumentovanom kritikom, već reaguje ustaljenim obrascem, pokušajem da je uguši diskreditacijom pojedinaca - kazali su iz Juventasa.
Ističu kako osporavanje integriteta i rada Tee Gorjanc-Prelević ne doprinosi javnom dijalogu, već šalje poruku da kritička misao nije dobrodošla.
- Podsjećamo da je Gorjanc-Prelević dugi niz godina prepoznata po profesionalnosti i beskompromisnom stavu u zaštiti ljudskih prava, bez obzira na to ko je bio na vlasti. Upravo ta dosljednost čini osnov njenog kredibiliteta, a pokušaji da se on naruši govore više o onima koji napadaju nego o onome ko je meta. Zabrinjava i činjenica da se partija koja participira u vlasti odlučuje na javni obračun sa civilnim sektorom, umjesto da ulaže napore u jačanje povjerenja, dijaloga i institucija. Time se dodatno podriva već krhko povjerenje građana u demokratske procese i političke partije - kazali su iz Juventasa.
Oni su pozvali Demokrate, kojima, napominju, ovo nije prvi put da napadaju predstavnike civilnog sektora, da se uzdrže od ovakve retorike i okrenu komunikaciji koja poštuje osnovne vrijednosti demokratije i ljudskih prava.&nbsp;
- Takođe, pozivamo i druge relevantne institucije i aktere da javno iskažu podršku svima koji se bave zaštitom ljudskih prava, jer pokušaji ućutkivanja branitelja poput Tee Gorjanc-Prelević i advokata Veselina Radulovića predstavljaju ozbiljan korak unazad za cijelo društvo - zaključili su.

Juventas: Demokrate da se uzdrže od napada na Gorjanc-Prelević

Nevladina organizacija Juventas pozvala je medije i javne ličnosti da preuzmu odgovornost za način na koji komuniciraju o temama koje se odnose na osobe koje koriste psihoaktivne supstance jer, kako su rekli, pogrešna riječ u pogrešnom trenutku može produbiti stereotipe koje društvo već predugo ignoriše.
- Imamo za obavezu da se oglasimo povodom nepotkrijepljenih navoda i poruka koje su se pojavile u javnom prostoru, a koje se tiču osoba koje koriste psihoaktivne supstance. Smatramo posebno zabrinjavajućim što se u pojedinim javnim nastupima i medijskim sadržajima osobe koje koriste droge prikazuju kroz prizmu uvreda, stereotipa i diskriminatornog jezika, čime se dodatno produbljuje društvena stigma i otežava njihova integracija i pristup podršci.
Prvi događaj na koji reaguje Juventas, a koji se desio skorije je predstavljanje rezultata istraživanja o upotrebi psihoaktivnih supstanci, koje je Institut za javno zdravlje Crne Gore organizovao 27. juna, smatramo važnim da ukažemo na nekoliko ključnih elemenata koji su izostali iz javne komunikacije, a koji se tiču i načina interpretacije podataka i načina na koji se o ovoj temi govori u javnosti.
- Zabrinutost je izazvalo izvještavanje pojedinih medija koje je uslijedilo nakon prezentacije istraživanja. Naslovi poput „Žene više koriste drogu nego muškarci“ predstavljaju netačno, senzacionalističko i krajnje neetično tumačenje rezultata. Naime, istraživanje je realizovano putem online upitnika koji je popunilo 460 osoba, a većinu odgovora dale su žene, što je dovelo do većeg broja ženskih ispitanica u uzorku. Ovo, međutim, ni na koji način ne znači da žene u Crnoj Gori više koriste droge od muškaraca, kako su to pojedini mediji pogrešno interpretirali. Napominjemo da istraživanje realizovano na ovaj način i u ovom uzorku nije i ne može biti relevantno, a način prenošenja informacija bio je senzacionalistički, bez navođenja metodologije istraživanja koja nije postavljena na reprezentativnom uzorku - navedeno je u saopštenju NVO Juventas.
Zamjena broja odgovora sa stvarnim udjelom osoba koje koriste droge po polu nije samo statistički pogrešna, već, kažu u Juventasu, ima ozbiljne društvene posljedice.
Ovakvi naslovi, napominju, dodatno stigmatizuju žene koje koriste droge, koje se već suočavaju sa diskriminacijom, osudom i brojnim barijerama u pristupu zdravstvenim i socijalnim uslugama. 
- Javnost ima pravo na tačne informacije, a mediji imaju odgovornost da ih prenose uz poštovanje osnovnih principa novinarske etike i profesionalizma - dodaje se u saopštenju.
Reagovali su i na izlaganje književnik i član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Dragana Koprivice u emisiji "Načisto", emitovanoj 10. jula na televiziji Vijesti, tokok koje je više puta etiketirao drugog gosta, izrazima „narkoman“ i „narkomančina“. 
- Ne ulazimo niti želimo da komentarišemo da li neko koristi psihoaktivne supstance – to je lična stvar svake osobe i ne bi smjelo biti predmet javnog targetiranja ili moralne osude. Ovim reagovanjem želimo da istaknemo propuste institucija u odnosu na to kome dozvoljavaju da obavlja aktivnosti sa osobama u riziku od socijalne isključenosti. Pozdravljati sve štićenike JU Kakaricka gora, da bi nedugo zatim, koristeći termine „narkoman“ i „narkomančina“ zapravo uvrijedio sve one koje je prethodno nominalno pozdravio – uključujući upravo te štićenike, nije ništa drugo do licemjerje. Ovakvo licemjerje i nasilna retorika predstavljaju ozbiljan alarm kada dolazi od osobe kojoj institucije omogućavaju da djeluje u prostoru koji obuhvata i rad sa osobama u riziku od socijalne isključenosti - naglašeno je u saopštenju.
U Juventasu napominju da korišćenje uvredljivih i zastarjelih termina dodatno normalizuje diskriminaciju i podstiče društvenu isključenost osoba koje su i bez toga svakodnevno na margini. 
- Umjesto takvog pristupa, neophodno je koristiti terminologiju koja poštuje ljudsko dostojanstvo – kao što su osobe koje koriste droge, osobe sa iskustvom zavisnosti ili osobe u riziku od zavisnosti. Jezik nije samo način komunikacije – on ima moć da uključuje ili odbacuje - navedeno je u saopštenju.
Podsjećaju da je Juventas i ove godine učestvovao u globalnoj kampanji “Podrži. Ne kažnjavaj.” (Support. Don’t Punish.), koja se temelji na ideji da rješenje nije u osudi, već u podršci, ne u kažnjavanju, već u razumijevanju.
- Programi smanjenja štete koje sprovodimo svakodnevno pokazuju da ljudi koji koriste droge, ako imaju pristup sigurnim, inkluzivnim i dostojanstvenim uslugama, mogu voditi kvalitetne, stabilne i zdrave živote. Pozivamo medije i javne ličnosti da preuzmu odgovornost za način na koji komuniciraju o ovoj temi – jer pogrešna riječ u pogrešnom trenutku može produbiti stereotipe koje društvo već predugo ignoriše - poručeno je u saopštenju.

1084x550

Juventas: Licemjerje pozdravljati štićenike Kakaricke gore, pa koristiti termine „narkoman“ i „narkomančina“, ovakva nasilna retorika predstavlja ozbiljan alarm

Internet može biti sigurno mjesto za djecu uz pravu kombinaciju edukacije, nadzora i postavljanja granica, a sigurnost djece na internetu počinje od roditelja i zato je najvažnije da oni budu informisani i uključeni kada je riječ o korišćenju digitalnih platformi.
To je saopšteno iz nevladine organizacije Juventas, koja je kreirala brošuru o online sigurnosti za roditelje, a u okviru projekta “Stvaranje sigurnih online prostora za djecu u Crnoj Gori” koji finansiraju Savjet Evrope i Safe Online.
Iz Juventasa su pojasnili da bi razgovor o sigurnosti na internetu trebalo početi u ranoj dobi i razvijati ga kako djeca rastu.
- Pošto svjedočimo sve češćoj upotrebi interneta još od najranijeg uzrasta, jako je važno da djeci prenesemo osnovne vještine i znanja koja će im pomoći da se zaštite na internetu. Iako je internet izvanredan alat za razvoj i zabavu, istovremeno nosi određene rizike. Kao i u svakodnevnom životu, tako i u online svijetu roditelji imaju ključnu ulogu u postavljanju granica i pružanju smjernica za odgovorno i sigurno korišćenje digitalnih platformi -naveli su iz Juventasa.
Poručili su da je razgovor sa djecom ključ kako za prevenciju, tako i za rješavanje problema ako do njih dođe.
- Mlađoj djeci treba objasniti osnovne pojmove poput lozinki i privatnosti na internetu, dok bi starija djeca trebalo naučiti prepoznati lažne poruke i predstavljanja, sigurno pretraživati internet i zaštititi lične podatke, kao što su ime, adresa, ime škole ili fotografije. Važno je izgraditi povjerenje, kako bi se dijete osjećalo slobodno da se obrati roditeljima ako naiđe na bilo kakav problem u online okruženju - poručili su iz Juventasa.
Važno je, kako su rekli, postavljanje jasnih i dosljednih granica.
- Uključivanje djece u postavljanje pravila korištenja interneta može im pomoći da ih lakše prihvate i razumiju. Objasnite važnost ovih pravila i gradite povjerenje, a ne samo ograničenja. Kontrolišite aplikacije i sadržaje kojima dijete pristupa i osigurajte da mlađa djeca koriste internet u prostorijama gdje roditelji mogu nadzirati njihove aktivnosti - poruka je iz Juventasa.
Prema njihovim riječima, djeci treba postaviti ograničenja za vrijeme koje provode na internetu.
- Za djecu do tri godine je nulta tolerancija na upotrebu ekrana. Djeca od tri do pet godina mogu da koriste ekran do sat dnevno, djeca od šest do 12 maksimum dva sata, kao i djeca od 13 do 18 godina. Takođe, kada aktivirate roditeljsku zaštitu na mrežama koje djeca koriste, prethodno razgovarajte sa djecom i zajedno dogovorite pravila korišćenja interneta. Detaljne korake aktiviranja roditeljske kontrole možete pronaći u brošuri “Savjeti za roditelje: Kako zaštititi djecu onlajn - objasnili su iz Juventasa.
Naglasili su da djeca često ne prepoznaju online opasnosti, poput prevara, phishing napada i cyberbullying-a i zbog toga je bitno edukovati ih kako da prepoznaju sumnjive linkove, nepoznate poruke i kako da prijave neprikladan sadržaj.
- Takođe, roditelji bi trebalo da obrate pažnju na znakove koji mogu ukazivati na problem, poput naglih promjena u ponašanju, izbjegavanja razgovora o online aktivnostima ili brisanja društvenih mreža bez objašnjenja. Koristite internet odgovorno i pokažite djeci kako da ga koriste na pozitivan način. Uključite ih u kvalitetne onlajn aktivnosti, poput edukativnih igara i konzumiranja kvalitetnog video sadržaja - poručili su iz Juventasa, dodajući da su roditelji uzor i u online svijetu.
Ukoliko dijete naiđe na problem ili postane žrtva online nasilja, u Crnoj Gori su na raspolaganju sljedeći resursi: Nacionalni CIRT (Centar za reagovanje na incidente u računarstvu) https://www.gov.me/cirt/prijavi-incident, Policija, Hrabro sanduče na portalu ombudsman.co.me, kao i centri za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja.
Sve podatke, kao i vodič o sigurnom intenetu za djecu, možete naći na sajtu Juventasa – www.juventas.me.
Autorke brošura su Danica Čelebić i Milica Matović.

Digitalna sigurnost djece počinje od roditelja

Nevladina organizacija Juventas proslavila je 29 godina rada. Kako kažu, od 1996. godine rade sa vizijom društva jednakih prilika za sve.
- Naše znanje, snaga i istrajnost utiču da neposredno i šire okruženje bude više podstičuće. Mi smo organizacija gdje ideje postaju akcije, a akcije donose promjene. Činimo crnogorsko društvo boljim iz godine u godinu. Povezujemo ljude, pružamo podršku- kazali su iz Juventasa.
U toj nevladinoj organizaciji vjeruju u ono što rade i, kako su, kazali, stoje iza svojih riječi i djela.
- Volimo svoj posao, ponosimo se svojim timom i njegovim integritetom. Našem timu je kontinuirano učenje i usavršavanje važna karika kvaliteta rada. Ponosimo se generacijama naših volontera i volonterki. Naš rad je usklađen sa dobrobiti svih grupa sa kojima i za koje radimo. Služimo kao podsjetnik da je potrebno i važno da brinemo jedni o drugima“- ističu u Juventasu. 
&nbsp;
Sebe, kako kažu, vide kao glas onih koji su ućutkani i sigurno mjesto za one koje društvo odbacuje.
- Vjerujemo u pravdu i mogućnost da je dostignemo. Osvjetljavamo slučajeve nepravednog postupanja i kršenja ljudskih prava. Zagovaramo da se zakoni i poštujuće i inkluzivne politike adekvatno sprovode u praksi. Doprinosimo razvoju zakona i politika na lokalnom i nacionalnom nivou u oblasti ljudskih prava, zdravlja, obrazovanja i socijalne zaštite. Velikom broju institucija, organizacija civilnog društva i medija iz Crne Gore smo unaprijedili stručna znanja i izgradili vještine potrebne za adekvatan rad. Pružamo prostor u kojem mladi prepoznaju svoju snagu i ostvaruju svoje potencijale- navode iz Juventasa.
Sigurni su da doprinose kreiranju demokratskog, antifašističkog, sekularnog društva socijalne pravde.
Vrijednosti i principi kojima se u Juventasu vode, kako su naglasili, su stručnost i kompetentnost, usklađenost sa pravnim normama, etičkim postulatima, profesionalnim i savremenim standardima, uvažavanje naučnih saznanja i konsenzusa, poštovanje autonomije drugog i drugačijeg, poštovanje i uvažavanje različitosti, povjerljivost, razumnost, sistematičnost, dosljednost, usmjerenost i cjelishodnost.
- Sa nama su promjene dostižne, a prepreke savladive. Pobjede naših klijenata i klijentkinja slavimo kao da su naše. Svaka nam je ideja važna i svaka inicijativa ima priliku da zaživi. Imamo inovativne ideje i uvodimo nove načine rada. Pokretači/ce smo zajedništva i saučesnici/e u solidarnosti i borbi za bolje sjutra. Uzor smo za posvećenost i rad koji nema cjenu- jasni su u Juventasu.
Oni su na svojim društvenim mrežama, povodom 29 godina postojanja, objavili 29 činjenica koje najbolje govore o radu te organizacije.

NVO Juventas: Služimo kao podsjetnik da je potrebno i važno da brinemo jedni o drugima

Sloboda medija je sloboda svih nas. Hrabrost i posvećenost novinara ključ su razvoja i napretka našeg društva, navodi se u čestitki Nevladine organizacije (NVO) "Juventas", povodom Dana novinara u Crnoj Gori.&nbsp;
Slobodni i nezavisni mediji, kako su kazali, ključni su za demokratiju i zaštitu javnog interesa. Uprkos tome, dodaju, prijetnje, pritisci i nesigurni uslovi rada i dalje ugrožavaju ovu profesiju.
- Posebno ističemo značaj sinergije između medija i civilnog sektora u jačanju demokratije i društvenih promjena. Zajedničkim djelovanjem možemo osigurati bolje uslove za slobodan rad novinara, unaprijediti zaštitu njihovih prava i osnažiti povjerenje građana u javne institucije - naglašavaju iz Juventasa.&nbsp;
Oni pozivaju nadležne institucije da osiguraju sigurnost novinara i unaprijede uslove za njihov slobodan rad.&nbsp;
- Građane pozivamo da podrže medije koji rade profesionalno i odgovorno, jer je to temelj slobodnog društva . Svim crnogorskim novinarima i novinarkama čestitamo 23. januar – Dan novinara! - poručili su u saopštenju.&nbsp;

Juventas: Sloboda medija je sloboda svih nas

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da Rusija „nema zakonsko pravo“ da zahtijeva ustupke od Ukrajine u okviru predstojećih mirovnih pregovora, prenio je Skaj njuz.
Kalas je naglasila da „svi žele da se rat završi", ali da je presudno važno kako će se završiti.
- Rusija nema zakonsko pravo da traži bilo kakve ustupke od zemlje koju je napala. Ovo je veoma opasan trenutak za sve nas - poručila je ona.
Ona je navela da Evropa ima „jasan plan" za Ukrajinu, u trenutku kada su u opticaju novi predlozi predsjednika SAD Donalda Trampa za rješavanje sukoba.

Kalas o mirovnom planu: Rusija nema pravo da traži ustupke od zemlje koju je napala

Unutar vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU) rasplamsala se rasprava o njemačkoj politici prema Rusiji. Pokrenuo ju je saksonski premijer Mihael Krečmer. U intervjuu za Funke Media Group ovih dana rekao je: „Moramo razmotriti sankcije protiv Rusije i iz sopstvene ekonomske perspektive.“ Zato, kako je dodao, mora biti u interesu Njemačke „da se nastavi isporuka energije iz Rusije nakon primirja“.
Evropi je jednostavno potrebna energija po pristupačnim cijenama, rekao je Krečmer. Rusija zato mora „dugoročno gledano ponovo postati trgovinski partner – bez stvaranja nove zavisnosti“, smatra šef vlade istočnonjemačke savezne pokrajine Saksonije.
Ovo nije prvi put da se Krečmer zalaže za bliže odnose s Rusijom kada je reč o energetskoj politici. Još 2022. godine, dakle nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, taj političar CDU-a javno je izrazio slično mišljenje.
<h2>„Kontraproduktivne besmislice“</h2>
Zbog toga ga je oštro kritikovao njegov stranački kolega Roderih Kizeveter. Taj stručnjak CDU-a za spoljnu politiku u izjavi za list Handelsblatt naglasio je: „Apsurdno je danas nagađati o isporukama energije iz Rusije, kada ista ta Rusija svakodnevno bombarduje ukrajinske kuće i energetsku infrastrukturu.“ Takve izjave su „kontraproduktivne i bezbjednosno-političke besmislice“, dodao je poslanik CDU-a u Bundestagu.
Njemački interes mora biti „da Ukrajina dobije rat, vrati svoje granice iz 1991. godine i potpuno potisne Rusiju“, smatra Kizeveter. Rusija pod predsjednikom Vladimirom Putinom mora da odustane od svojih imperijalnih ambicija, dodaje: „To se neće dogoditi ponavljanjem starih grešaka ili podizanjem dimne zavjese.“ Kizeveter je zaključio da je „najveća opasnost“ za Evropu – Rusija.
Rukovodstvo CDU-a na saveznom nivou, kao i savezna vlada, u protekle tri godine dosljedno su odbijali Krečmerove zahtjeve, ističući da je Rusija ta koja mora da prekine rat u Ukrajini, odnosno da nema nikakvih naznaka da je uopšte spremna na takav potez.
<h2>Sankcije nakon invazije na Ukrajinu</h2>
Prije ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, Rusija je bila jedan od najvažnijih snabdijevača energijom za Njemačku. Gas i nafta iz Rusije više se ne isporučuju Njemačkoj. U oktobru su se zemlje EU složile da postepeno ukinu preostali uvoz prirodnog gasa iz Rusije do kraja 2027. godine.
Zbog agresije na Ukrajinu, Evropska unija je usvojila nekoliko paketa dalekosežnih sankcija protiv Moskve.

Velike svađe u vrhu CDU: "Moramo razmotriti sankcije protiv Rusije i iz sopstvene ekonomske perspektive"

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro uhapšen je u subotu u svom domu u glavnom gradu Brazila, nekoliko dana prije nego što je trebalo da počne sa služenjem zatvorske kazne zbog vođenja pokušaja državnog udara.
Savezna policija je u saopštenju navela da je izvršila nalog za preventivno hapšenje koji je sama policija zatražila, a odobrio Vrhovni sud, izvijestio je CNN.&nbsp;
Uhapšen je u svom domu u Braziliji.
Izvori su rekli CNN Brazil da je bdenje koje je organizovao Bolsonarov najstariji sin, senator Flavio Bolsonaro, ispred kompleksa stambenih zgrada u kojima živi bivši predsjednik pokrenulo zahtjev za preventivni pritvor.
Bolsonaro je ranije ove godine osuđen na 27 godina zatvora zbog planiranja ostanka na vlasti nakon što je izgubio izbore 2022. godine od predsjednika Luiza Inasija Lule da Silve i nalazi se u kućnom pritvoru.

Uhapšen bivši predsjednik Brazila Žair Bolsonaro

U Sloveniji će sjutra biti održan referendum o potpomognutom samoubistvu, drugi u prethodne dvije godine.
Prvi referendum, održan prošle godine i koji je bio savjetodavne prirode, pokazao je da je 55 odsto birača izrazilo podršku uvođenju Zakona o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života.
Nakon što je ovaj zakon usvojen u Slovenskom parlamentu, pojavila se peticija za održavanje novog referenduma o ovom pitanju. Peticiju je potpisalo više od 46.000 građana Slovenije.
Vlasti su zbog toga odlučile ssa sazovu referendum kako bi građani imali posljednju riječ u vezi s potpomognutim samoubistvom.
Za odbacivanje zakona potrebno je ispuniti dva uslova: da većina birača koji izađu na referendum glasa protiv i da najmanje 20 odsto svih registrovanih birača glasa protiv.
S obzirom na to da Slovenija ima 1.696.025 registrovanih birača, najmanje 339.205 birača mora glasati protiv zakona da bi on bio odbijen.
Prema Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji mogli bi dobiti pristup potpomognutom samoubistvu. Ako se zahtjev pacijenta odobri, pacijent bi dobio supstancu kojom bi sam mogao da okonča život.
Pacijenti će morati dva puta da izraze svoju namjeru svom doktoru prije podnošenja formalnog zahtjeva, koji mora odobriti još jedan, nezavisni doktor. Njihovu sposobnost donošenja odluke procijeniće i psihijatar.
Zdravstveni radnici zadržavaju pravo da odbiju da učestvuju u proceduri, dok pravo neće moći da koriste osobe mlađe od 18 godina i pacijenti čija neizdrživa patnja proizlazi isključivo iz mentalne bolesti.

Građani Slovenije izlaze na referendum: Da li će potpomognuto samoubistvo ostati legalno?

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: nvo-juventas