Internet može biti sigurno mjesto za djecu uz pravu kombinaciju edukacije, nadzora i postavljanja granica, a sigurnost djece na internetu počinje od roditelja i zato je najvažnije da oni budu informisani i uključeni kada je riječ o korišćenju digitalnih platformi.
To je saopšteno iz nevladine organizacije Juventas, koja je kreirala brošuru o online sigurnosti za roditelje, a u okviru projekta “Stvaranje sigurnih online prostora za djecu u Crnoj Gori” koji finansiraju Savjet Evrope i Safe Online.
Iz Juventasa su pojasnili da bi razgovor o sigurnosti na internetu trebalo početi u ranoj dobi i razvijati ga kako djeca rastu.
- Pošto svjedočimo sve češćoj upotrebi interneta još od najranijeg uzrasta, jako je važno da djeci prenesemo osnovne vještine i znanja koja će im pomoći da se zaštite na internetu. Iako je internet izvanredan alat za razvoj i zabavu, istovremeno nosi određene rizike. Kao i u svakodnevnom životu, tako i u online svijetu roditelji imaju ključnu ulogu u postavljanju granica i pružanju smjernica za odgovorno i sigurno korišćenje digitalnih platformi -naveli su iz Juventasa.
Poručili su da je razgovor sa djecom ključ kako za prevenciju, tako i za rješavanje problema ako do njih dođe.
- Mlađoj djeci treba objasniti osnovne pojmove poput lozinki i privatnosti na internetu, dok bi starija djeca trebalo naučiti prepoznati lažne poruke i predstavljanja, sigurno pretraživati internet i zaštititi lične podatke, kao što su ime, adresa, ime škole ili fotografije. Važno je izgraditi povjerenje, kako bi se dijete osjećalo slobodno da se obrati roditeljima ako naiđe na bilo kakav problem u online okruženju - poručili su iz Juventasa.
Važno je, kako su rekli, postavljanje jasnih i dosljednih granica.
- Uključivanje djece u postavljanje pravila korištenja interneta može im pomoći da ih lakše prihvate i razumiju. Objasnite važnost ovih pravila i gradite povjerenje, a ne samo ograničenja. Kontrolišite aplikacije i sadržaje kojima dijete pristupa i osigurajte da mlađa djeca koriste internet u prostorijama gdje roditelji mogu nadzirati njihove aktivnosti - poruka je iz Juventasa.
Prema njihovim riječima, djeci treba postaviti ograničenja za vrijeme koje provode na internetu.
- Za djecu do tri godine je nulta tolerancija na upotrebu ekrana. Djeca od tri do pet godina mogu da koriste ekran do sat dnevno, djeca od šest do 12 maksimum dva sata, kao i djeca od 13 do 18 godina. Takođe, kada aktivirate roditeljsku zaštitu na mrežama koje djeca koriste, prethodno razgovarajte sa djecom i zajedno dogovorite pravila korišćenja interneta. Detaljne korake aktiviranja roditeljske kontrole možete pronaći u brošuri “Savjeti za roditelje: Kako zaštititi djecu onlajn - objasnili su iz Juventasa.
Naglasili su da djeca često ne prepoznaju online opasnosti, poput prevara, phishing napada i cyberbullying-a i zbog toga je bitno edukovati ih kako da prepoznaju sumnjive linkove, nepoznate poruke i kako da prijave neprikladan sadržaj.
- Takođe, roditelji bi trebalo da obrate pažnju na znakove koji mogu ukazivati na problem, poput naglih promjena u ponašanju, izbjegavanja razgovora o online aktivnostima ili brisanja društvenih mreža bez objašnjenja. Koristite internet odgovorno i pokažite djeci kako da ga koriste na pozitivan način. Uključite ih u kvalitetne onlajn aktivnosti, poput edukativnih igara i konzumiranja kvalitetnog video sadržaja - poručili su iz Juventasa, dodajući da su roditelji uzor i u online svijetu.
Ukoliko dijete naiđe na problem ili postane žrtva online nasilja, u Crnoj Gori su na raspolaganju sljedeći resursi: Nacionalni CIRT (Centar za reagovanje na incidente u računarstvu) https://www.gov.me/cirt/prijavi-incident, Policija, Hrabro sanduče na portalu ombudsman.co.me, kao i centri za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja.
Sve podatke, kao i vodič o sigurnom intenetu za djecu, možete naći na sajtu Juventasa – www.juventas.me.
Autorke brošura su Danica Čelebić i Milica Matović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Digitalna sigurnost djece počinje od roditelja

Nevladina organizacija Juventas proslavila je 29 godina rada. Kako kažu, od 1996. godine rade sa vizijom društva jednakih prilika za sve.
- Naše znanje, snaga i istrajnost utiču da neposredno i šire okruženje bude više podstičuće. Mi smo organizacija gdje ideje postaju akcije, a akcije donose promjene. Činimo crnogorsko društvo boljim iz godine u godinu. Povezujemo ljude, pružamo podršku- kazali su iz Juventasa.
U toj nevladinoj organizaciji vjeruju u ono što rade i, kako su, kazali, stoje iza svojih riječi i djela.
- Volimo svoj posao, ponosimo se svojim timom i njegovim integritetom. Našem timu je kontinuirano učenje i usavršavanje važna karika kvaliteta rada. Ponosimo se generacijama naših volontera i volonterki. Naš rad je usklađen sa dobrobiti svih grupa sa kojima i za koje radimo. Služimo kao podsjetnik da je potrebno i važno da brinemo jedni o drugima“- ističu u Juventasu. 
&nbsp;
Sebe, kako kažu, vide kao glas onih koji su ućutkani i sigurno mjesto za one koje društvo odbacuje.
- Vjerujemo u pravdu i mogućnost da je dostignemo. Osvjetljavamo slučajeve nepravednog postupanja i kršenja ljudskih prava. Zagovaramo da se zakoni i poštujuće i inkluzivne politike adekvatno sprovode u praksi. Doprinosimo razvoju zakona i politika na lokalnom i nacionalnom nivou u oblasti ljudskih prava, zdravlja, obrazovanja i socijalne zaštite. Velikom broju institucija, organizacija civilnog društva i medija iz Crne Gore smo unaprijedili stručna znanja i izgradili vještine potrebne za adekvatan rad. Pružamo prostor u kojem mladi prepoznaju svoju snagu i ostvaruju svoje potencijale- navode iz Juventasa.
Sigurni su da doprinose kreiranju demokratskog, antifašističkog, sekularnog društva socijalne pravde.
Vrijednosti i principi kojima se u Juventasu vode, kako su naglasili, su stručnost i kompetentnost, usklađenost sa pravnim normama, etičkim postulatima, profesionalnim i savremenim standardima, uvažavanje naučnih saznanja i konsenzusa, poštovanje autonomije drugog i drugačijeg, poštovanje i uvažavanje različitosti, povjerljivost, razumnost, sistematičnost, dosljednost, usmjerenost i cjelishodnost.
- Sa nama su promjene dostižne, a prepreke savladive. Pobjede naših klijenata i klijentkinja slavimo kao da su naše. Svaka nam je ideja važna i svaka inicijativa ima priliku da zaživi. Imamo inovativne ideje i uvodimo nove načine rada. Pokretači/ce smo zajedništva i saučesnici/e u solidarnosti i borbi za bolje sjutra. Uzor smo za posvećenost i rad koji nema cjenu- jasni su u Juventasu.
Oni su na svojim društvenim mrežama, povodom 29 godina postojanja, objavili 29 činjenica koje najbolje govore o radu te organizacije.

NVO Juventas: Služimo kao podsjetnik da je potrebno i važno da brinemo jedni o drugima

Sloboda medija je sloboda svih nas. Hrabrost i posvećenost novinara ključ su razvoja i napretka našeg društva, navodi se u čestitki Nevladine organizacije (NVO) "Juventas", povodom Dana novinara u Crnoj Gori.&nbsp;
Slobodni i nezavisni mediji, kako su kazali, ključni su za demokratiju i zaštitu javnog interesa. Uprkos tome, dodaju, prijetnje, pritisci i nesigurni uslovi rada i dalje ugrožavaju ovu profesiju.
- Posebno ističemo značaj sinergije između medija i civilnog sektora u jačanju demokratije i društvenih promjena. Zajedničkim djelovanjem možemo osigurati bolje uslove za slobodan rad novinara, unaprijediti zaštitu njihovih prava i osnažiti povjerenje građana u javne institucije - naglašavaju iz Juventasa.&nbsp;
Oni pozivaju nadležne institucije da osiguraju sigurnost novinara i unaprijede uslove za njihov slobodan rad.&nbsp;
- Građane pozivamo da podrže medije koji rade profesionalno i odgovorno, jer je to temelj slobodnog društva . Svim crnogorskim novinarima i novinarkama čestitamo 23. januar – Dan novinara! - poručili su u saopštenju.&nbsp;

Juventas: Sloboda medija je sloboda svih nas

Nakon što su apelovali na državne organe da reaguju zbog nelegalnih bungalova na Karuču, te saopštili da se sve inspekcije proglašavaju nenadležnim, a tužilac ocjenjuje da nema elemenata krivičnog djela, iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) su poručili da je došlo do nedostatka komunikacije sa institucijama.
- Nakon konsultacija sa istima, Uprava NP Skadarsko jezero će dostaviti saopštenje - kazali su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 74.6753%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnp-skadarsko-jezero-apeluje-na-drzavne-organe-da-reaguju-zbog-nelegalnih-bungalova-inspekcije-se-proglasavaju-nenadleznim-a-tuzilac-da-nema-krivicnog-djela&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izgradnja ovih objekata se izvodi od oktobra 2024. godine, a Portal ETV je u više navrata je pisao o nelegalnim bungalovima koji su privezani za Karučki krš, a koje jak vjetar "šeta" Skadarskim jezerom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.089%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-prkose-zakonu-plutajuca-crna-tacka-u-srcu-prirodnog-bisera-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;Mještani, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, koji dvije decenije štite Karučki zaliv, uporno pozivaju na odgovornost, a njihovi apeli ostaju bez odgovora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftrend-uzurpacije-karuca-poguban-za-najvece-izvoriste-na-skadarskom-jezeru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su se, kako smo juče objavili, 15. aprila četvrti put obratili nadležnima i zatražili reakciju, konstatujući da su bungalovi postali simbol nefunkcionalne koordinacije unutar državnog aparata.

NPCG: Došlo do nedostatka komunikacije među institucijama

U saobraćajnoj nesreći u Karlovcu, u Hrvatskoj, poginule su dvije osobe, a tri su povrijeđene. Među poginulima je Nikola Pokrivač (39) - bivši reprezentativac Hrvatske i igrač Dinama koji je na zalasku karijere igrao za četvrtoligaša NK Vojnić.
Od njega se na društvenim mrežama oprostio Hrvatski nogometni savez.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FHNS_CFF%2Fstatus%2F1913327615324348674%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1913327615324348674%7Ctwgr%5E287efcd28c7908bdea0b4b6108da692c979bcd01%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Druga poginula osoba u u nesreći nalazila se u drugom automobilu.
Sve tri povrijeđene osobe su prevezene u bolnicu.

U saobraćajnoj nesreći stradao bivši hrvatski reprezentativac Nikola Pokrivač

U Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG) večeras su apelovali na državne organe da reaguju povodom gradnje ilegalnih bungalova u NP Skadarsko jezero, na Karuču, kako bi se izbjegla ekološka katastrofa.
Oni su saopštili da je služba zaštite NP Skadarsko jezero danas primila prijavu mještana da se nastavlja ilegalna gradnja, te da su nadzornici &nbsp;zatekli dvije osobe koje izvode građevinske radove. Tužilac se, prema njihovim riječima, izjasnio da u tome nema elemenata krivičnog djela - dok se sve inspekcije proglašavaju nenadležnim.
- Služba zaštite NP Skadarsko jezero je oba puta, kako bi spriječila posledice po biodiverzit, osigurala objekte i vratila ih u oko Karuč. Danas su nakon prijave nadzornici zatekli dva lica koje na nelegalnim objektima izvode građevinske radove. Sprovođenjem mjera i aktivnosti iz naše nadležnosti lica su procesuirana ka ODT-u, a tužilac se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela jer se objekti ne grade od tvrdog materijala i ne mogu postupiti po članu KZ 326a "građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje - saopštili su iz NPCG.
Izgradnja ovih objekata se izvodi od oktobra 2024. godine, a Portal ETV je u više navrata je pisao o nelegalnim bungalovima koji su privezani za Karučki krš, a koje jak vjetar "šeta" Skadarskim jezerom.&nbsp;
Mještani, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, koji dvije decenije štite Karučki zaliv, uporno pozivaju na odgovornost, a njihovi apeli ostaju bez odgovora.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.089%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-prkose-zakonu-plutajuca-crna-tacka-u-srcu-prirodnog-bisera-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su se, kako smo juče objavili, 15. aprila četvrti put obratili nadležnima i zatražili reakciju, konstatujući da su bungalovi postali simbol nefunkcionalne koordinacije unutar državnog aparata.
NP Skadarsko jezero, kako su saopštili, podnijelo je više prijava povodom ovih nelegalnih objekata Komunalnoj inspekciji Cetinje, Upravi policije, ODT-u, ekološkoj i građevinskoj inspekciji, kao i inspekciji pomorske sigurnosti.
- Na žalost mještana, prirode i Skadarskog jezera bez uspjeha. Sve inspekcije proglasile su se nenadležnim u ovom slučaju - istakli su oni.
Podsjetili su da su ovi objekti bili u centru pažnje javnosti kada su zbog nevremena u dva navrata slobodno plutali Skadarskim jezerom.
Nakon svih preduzetih aktivnosti, prijava, dopisa, poziva, u NPCG su apelovali na državne organe zahtijevajući reakciju i pomoć u cilju očuvanju oka Karuč i borbi protiv nelegalne gradnje.
- Prije nego što dođe do nesreće ili ekološke katastrofe zbog nepostupanja nadležnih - zaključili su u NPCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftrend-uzurpacije-karuca-poguban-za-najvece-izvoriste-na-skadarskom-jezeru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.7661%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-bungalovi-na-koje-su-upozoravali-mjestani-danas-plove-skadarskim-jezerom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

NPCG apeluju na državne organe da reaguju zbog nelegalnih bungalova: Inspekcije se proglašavaju nenadležnim, a tužilac cijeni da nema krivičnog djela

Quanto costa? Te dvije italijanske riječi bile su, vjerovatno prvo naučeno pitanje svih koji su, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, išli čuvenim ,,Svecem“ (,,Sveti Stefan”) u Bari da bi kupili farmerice i još po nešto.&nbsp; Linijom Bar-Bari išlo je i staro i mlado; odabrani članovi porodice da kupe za sve; &nbsp;nekad i čitave porodice, a uvijek su tu bile i gomile nakupaca, preprodavaca, švercera... Svi zajedno, kao u nekom filmu Felinija...Bilo je to u vrijeme one Jugoslavije i one Crne Gore. ,,Sveca“ više nema. A odavno ovđe nema ni svetaca, ako ih je ikad i bilo. Ali, prodaje i preprodaje – e, toga ima. Samo ne više farmerica, firmiranih majica ili parfema. Poslije toliko decenija, uz nove političke naraštaje, opstalo je samo ono famozno pitanje: koliko košta, quanto costa? Sve to zahvaljujući premijeru Milojku Spajiću i njegovom pokretu Evropa Navičas. I njihovoj želji da dobro iskoriste vrijeme boravka u vlasti. Sad se samo pitamo: koliko će to sve da nas košta; ova sezonska rasprodaja teritorije Crne Gore. Hoće li baš svi iz parlamentarne većine u utorak po diktatu dići ruku; ili će neko odbiti da se proda, pardon da se da u zakup na 99 godina neki dio crnogorske teritorije… Znaju li svi poslanici, ili je to samo poznato Mickeju, koliko će zemlje da iskeširaju: je li samo Veliku plažu sa Starim gradom Ulcinjem koji će, podrazumijeva se, biti stariji i ljepši kada ga investitor sredi?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418220432_0156b4db12a1dc49a2ee979be174ab6cfa668a0054c4770d508bd3f526493d1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418220432_0156b4db12a1dc49a2ee979be174ab6cfa668a0054c4770d508bd3f526493d1c" data-rendition-name="original" width="1000" height="398" loading="lazy" alt="KULE I GRADOVI: Tobožnji nacrt projekta"> <figcaption>KULE I GRADOVI: Tobožnji nacrt projekta(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ima Crna Gora dosta toga za prodavanje ili, da ublažimo retoriku, za zakupljivanje na vijek vjekova. Recimo Buljarica, Jaz, uvale oko Herceg Novog ili što na sjeveru... Ponekad djeluje kao da premijer i parlamentarna većina imaju neki fetiš baš na zabranjena područja. I, ko zna, ako se nađe baš dobar investitor možda damo pod zakup – i vrh Lovćena, sve sa Meštrovićevim Mauzolejom. Djeluje kao banalno karikiranje, ali odražava stanje duha. Uostalom, odavno živimo u vremenu prodaje principa, preprodaje političke pripadnosti, i rasprodaje morala. Samo, treba biti pošten i ostaviti po strani investitore. I gospodina Alabara i njegovu kompaniju Igl Hills ili nekog drugog Alabara: svako ko želi da ulaže u Crnu Goru mora biti dobrodošao. Nikada nijesu krivi investitori, već vlast koja ih dovodi. U stvari, ključni problem uvijek nastaje po istoj matrici: kada dođe do ogromnog jaza, između viška ambicija i manjka morala. Baš kao kod crnogorskog premijera Spajića. Koji je u dolasku Alabara vidio – ne spas za posrnulu crnogorsku privredu - već za sebe i svoju stranku koja kopni od izbora do izbora. I baš poput ,,Evrope sad 1”, programa takozvanog ,,prepakivanja poreza” koji mu je svojevremeno, po nalogu Aleksandra Vučića, ustupio profesor Goran Radosavljević iz Beograda, premijer Spajić je u Alabaru vidio isto što i Vučić svojevremeno, kada je krenuo u projekat Beograda na vodi. Priliku za agresivni politički marketing, ali i mogućnost dobre i brze zarade. Ne za državu, naravno. Spajić je, možda i nesvjesno, želio da kopira Vučića baš do detalja. I kao što je beogradski autokrata u toku noći silom sravnio kućice u naselju Savamala, tako je i ovaj naš tehnokrata zamislio da sinoć sravni sve poslaničke glasove i da na silu izglasa Sporazum sa Emiratima. Vučić je koristio bagere za čišćenje terena, Spajić je zamislio da mu poslanici očiste teren za veliku opsjenu na Velikoj plaži. Nije mu prošlo u petak veče, ali uspjeće u utorak preko dana jer mu glavni mentor Andrija Mandić čuva leđa. Ono što je izvjesno, premijer Spajić – ukoliko ga građanski bunt ne zaustavi – namjerio je da gura iz projekta u projekat. Danas Alabar, sjutra neki drugi investitor premijeru na dar. Negdje početkom onih mučnih devedesertih i raspada Jugoslavije, kada je i feribor ,,Sveti Stefan” prestao da plovi ka italiji, bio je hit jedan propagandni slogan Izdavačkog preduzeća Grafos. Tada poznati crnogorski izdavači poručivali su: Izdajemo sve, liše Crne Gore. Taj propagandni slogan danas, u postavgustvoskoj Crnoj Gori, baš i nije nešto popularan.

Signore Spaic, quanto costa?

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: nvo-juventas