Danska je juče zvanično uvela obavezni vojni rok za žene, kako bi povećala broj vojnika i ojačala granice i sigurnost teritorije.
Nova politika regrutacije stupila na snagu 1. jula 2025. godine.
Zakon o odbrani i jačanju regrutacije je prošao Danski parlament u junu 2023.godine, i po njemu sve žene koje u tom trenutku imaju punih 18 godina moraće da se registruju. Dankinje sada mogu biti pozvane na 11 mjeseci vojne službe.
Prvi čovjek odbrane Danske, general Mihael Vigers Hildgard pozdravio je reformu, rekavši da ona odražava inkluzivniju i moderniju vojsku.
- Kada otvorimo vrata i ženama i muškarcima pod potpuno istim uslovima, koristimo cio danski fond talenata. To nam daje veću borbenu moć i šalje jasan signal da su Oružane snage moderna zajednica u kojoj svi mogu doprinijeti odbrani Kraljevine Danske- rekao je Hildgard.
Prema novoj politici, vojna služba će proći kroz strukturne promjene. Počevši od 2026. godine, period regrutacije će biti produžen na 11 mjeseci.
Prvih pet mjeseci sastojaće se od sveobuhvatne osnovne obuke, s ciljem da se regrutima pruži snažna vojna osnova.
Preostalih šest mjeseci uključivaće operativne dužnosti unutar vojske, mornarice, vazduhoplovstva ili komande specijalnih operacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Danska uvodi obavezni vojni rok za žene: Mjera povećanja broja vojnika i jačanja teritorijalne sigurnosti

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je da je potpisao saglasnost za obavljanje redovnog vojnog roka u trajanju od 75 dana.
- Vjerujem da će vlada to da prihvati, naša vojska mora da bude sve jača i snažnija i da odvrati one koji nam prijete - kazao je predsjednik Vučić na svečanosti povodom promocije novih oficira Vojske Srbije.

Vučić potpisao saglasnost za vraćanje obaveznog vojnog roka

Republikanski kongresmen Dag LaMalfa, sedmostruki zastupnik u Predstavničkom domu Sjedinjenih Američkih Država iz savezne države Kalifornije, preminuo je u 65. godini, potvrdili su u utorak zvaničnici Republikanske stranke.
Vijest o njegovoj smrti potvrdili su stranački čelnik u Predstavničkom domu Tom Emer i predsjednik Nacionalnog republikanskog kongresnog komiteta Ričard Hadson. LaMalfina smrt dodatno je smanjila ionako tijesnu većinu republikanaca u Predstavničkom domu, koji sada imaju 218 zastupnika, naspram 213 demokrata.
Za sada nijesu saopšteni detalji o okolnostima njegove smrti.
Dag LaMalfa je predstavljao prvi kongresni distrikt sjeverne Kalifornije, uz granicu sa američkom saveznom državom Oregon, koji obuhvata grad Reding i područja sjeverno od Sakramenta. Uprkos značajnim izmjenama izbornih granica, koje su usvojene na referendumu u novembru prošle godine i koje su, prema ocjenama republikanaca, imale za cilj otežati njegov reizbor, LaMalfa je najavio da će se ponovo kandidovati.
„Dag je bio principijelan konzervativac i neumorni zagovornik ljudi sjeverne Kalifornije“, rekao je Hadson. „Nikada se nije ustručavao boriti za ruralne zajednice, poljoprivrednike i radničke porodice. U javni servis unosio je odlučnost, autentičnost i snažno uvjerenje.“
Prije dolaska u Kongres, LaMalfa je bio zastupnik u parlamentu savezne države Kalifornije, a po zanimanju je bio uzgajivač riže. U Predstavnički dom SAD prvi put je izabran 2012. godine, piše AP .

Iznenada preminuo kongresmen Trampove stranke, smanjena već tijesna parlamentarna većina Republikanaca

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je danas da se državama članicama omogući raniji pristup dijelu poljoprivrednih fondova iz EU budžeta za period 2028–2034 kako bi se pomoglo farmerima, neposredno pred sastanak o trgovinskom sporazumu sa Mercosurom.
- Da bismo osigurali dodatne resurse od 2028 za rješavanje potreba farmera i ruralnih zajednica, predlažem da države članice imaju pristup do dvije trećine iznosa koji je obično dostupan prilikom srednjoročnog pregleda prilikom podnošenja početnog plana. Ovo predstavlja oko 45 milijardi eura koje se mogu odmah mobilisati za podršku farmerima - rekla je u pismu upućenom državama članicama i parlamentu.
Pismo je poslato dan prije sastanka ministara poljoprivrede EU, sazvanog u posljednjem trenutku kako bi se Italija i druge neodlučne članice uvjerile da potpišu kontroverzni sporazum o slobodnoj trgovini sa južnoameričkim blokom Mercosur.

Evropska komisija predlaže raniji pristup nekim poljoprivrednim fondovima kako bi se pomoglo farmerima

Fondacija ,"Mentorium" je uoči novogodišnjih praznika podijelila 345 paketića djeci, među kojima su i mališani iz ruralnih područja do kojih je teško stići, što je trun dobra i pažnje da nijesmo zaboravili na njih - kazao je aktivista u ovoj nevladinoj organizaciji Mirsad Dreić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kad se nešto radi iz srca i duše, to, kako ističe, ne predstavlja opterećenje.
- Mi smo u saradnji sa drugim nevladinim organizacijama, prije svega sa organizacijom iz Bijelog Polja i gospođom Rasemom, uspjeli da sve organizujemo, da svaki poklon paketić stigne do tih ruralnih područja. Djeca iz tih mjesta su često izvan sistema - rekao je Dreić.
&nbsp;Kriza, prema njegovim riječima, uvijek ogoli sistem, te se često pokaže kako institucije zbog birokratskih prepreka zakažu.
- Taj sistem bi u kontinuitetu trebalo da sarađuje sa ljudima iz NVO sektora i da zajedničkim snagama dođemo do rješenja određenih problema koji su dio društva u kojem živimo - kazao je Dreić.
Smatra da ulaganje u djecu i porodice treba da bude obaveza društva i zajednice i da se stavi, kako kaže, konačno fokus na socijalnu politiku koja bi trebala da bude dostojanstvena, a ne iz sažaljenja.
- Socijalna politika u Crnoj Gori se popravlja, ta se slika iz dana u dan mijenja uz određeni broj izmjena i dopuna zakona, tako da mi vidimo jednu pozitivnu i svijetlu tačku u budućnosti - istakao je Dreić.

Dreić: Poklon paketić do svakog djeteta u ruralnim područjima samo trun dobra, da znaju da nijesmo zaboravili na njih

Ekonomija Grenlanda se suočava sa usporavanjem privrednog rasta i pogoršanjem javnih finansija, upozorila je Danska narodna banka u novoj procjeni ekonomskih kretanja na tom autonomnom području u sastavu Danskog kraljevstva.
Prema izveštaju, privredni rast je skroman, dok se javne finansije suočavaju sa ozbiljnim izazovima, dijelom zbog toga što se širenje aerodromske infrastrukture približava kraju, a planirani veliki projekti u energetici i drugim sektorima još nijesu započeti.&nbsp;
Centralna banka Danske je navela da se stanje javnih finansija Grenlanda znatno pogoršalo tokom prošle godine, dok je likvidnost grenlandskog trezora u drugoj polovini godine pala na kritično nizak nivo, prenosi Tanjug.
Zbog toga se ocjenjuje da je neophodno primijeniti mjere štednje koje su predviđene danskim budžetom za ovu godinu.
Danska narodna banka upozorava da će se fiskalni pritisci nastaviti, jer populacija Grenlanda, na kome trenutno živi manje od 57 hiljada ljudi, sve više stari i opada, tako se broj radno sposobnih smanjuje.
Prognozira se da će broj stanovnika Grenlanda pasti 20 odsto do 2050. godine.&nbsp;
U širem političkom kontekstu, upozorenje banke dolazi dan nakon što je dansko rukovodstvo odbacilo prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda, uz poruku da bi svaki napad na ostrvo značio kraj NATO saveza.

Grenland u problemu

Kolumne

Buna u Botunu i druge bajke

Svijet

U toku hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN: ''SAD ne može biti svjetski policajac''

Društvo

Nišavić: Ukoliko mi se nešto desi za to su odgovorni Asanović i Knežević

Politika

Zenović za Portal ETV: Suverena Crna Gora bira EU, Rusija zbog agresije na Ukrajinu van evropskog vrijednosnog kruga

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation