<p>Majke sa troje i više djece najavile u masovni protest i blokadu saobraćajnica ukoliko se ne usvoje njihovi zahtjevi za povećanje obeštećenja i redovno usklađivanje sa troškovima života.</p>
<p>Majke su ogorčene na nemar predstavnika vlasti i traže hitno razmatranje njihove peticije, odnosno usvajanje zahtjeva koje su na nedavnom protestu saopštile i predale predsjedniku Skupštine <b>Andriji Mandiću </b>i premijeru <b>Milojku Spajiću</b>.</p>
<p>Više od 7.000 građana potpisalo je peticiju za povećanje penzija majkama, a inicijatori i potpisnici traže da se obeštećenje majki koje su rodile više djece uskladi s troškovima života i ostalim penzionerima.</p>
<p>- Kako je zakonom o obeštecenju za majke 3+ predviđeno dozivotno isplaćivanje fiksnih iznosa od 192 eura za majke sa Biroa rada, odnosno 336 eura za majke iz radnog odnosa, to je dovelo do toga da je inflacija skroz obezvredila ta ionako niska primanja i time su materijalni položaj majki i njihova egzistencija dovedeni u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvo majkama 3+ - navodi se u obrazloženju peticije.</p>
<p>Predstavnica majki sa troje i više djece<b> Slobodanka Krgović </b>štrajkovala je glađu ispred Skupštine tražeći ispunjenje njihovih zahtjeva.  Poslanici Pokreta Evropa sad <b>Vasilije Čarapić </b>i <b>Jelena Nedović</b> pozvali su je potom na razgovor, a kako kaže Krgović obećano joj je da će se odmah inicirati uplata doprinosa za PIO za godine od kada su majke počele da primaju naknade, odnosno obeštećenja.</p>
<p>- Dalje, obećao mi je da će obaviti razgovor najkasnije do Nove Godine sa premijerom Spajićem, kako bi našli rješenje za nas majke vezano za odmrzavanje i uvećavanje obeštećenja i da će me zvati nakon toga na razgovor - kazala je Krgović za Portal Adria.</p>
<p>Prema njenim riječima, majke se nadaju da će usvojiti sve njihove zahtjeve.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Majke sa troje i više djece najavljuju masovni protest i blokadu saobraćajnica

<p>Premijer <b>Milojko Spajić </b>saopštio je da je Vlada Crne Gore opredijelila po 100 hiljada eura za 16 porodica žrtava tragičnih događaja u Štrpcima, tokom bombardovanja u Murinu i Podgorici i tokom deportacije izbjeglica.</p>
<p>- Crna Gora ispravlja višedecenijsku nepravdu - obeštećenje za porodice civilnih žrtava ratova devedesetih - naveo je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1915768345992843578%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1915767034949861599%7Ctwgr%5E36bb13e057859e51cbb46f0aace06d3d2aee1e3f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Porodicama će ove godine biti isplaćeno po 50 hiljada eura, i još toliko iduće.</p>
<p>- Gubitak najbližih je nenadoknadiv, ali je poštovanje osnovnih ljudskih prava, jednak tretman i vraćanje povjerenja u institucije naša obaveza. Suočavajući se sa prošlošću, gradimo bolju budućnost - naveo je Spajić.</p>
<p>Sada se, dodaju u saopštenju, simbolički odaje počast otetim i ubijenim putnicima iz voza na stanici Štrpci, 28. februara 1993. – Esadu Kapetanoviću, Iljazu Ličini, Fehimu Bakiji, Šeću Softiću, Rifatu Husoviću, Senadu Đečeviću, Jusufu Rastoderu i Ismetu Babačiću.</p>
<p>- Kao što je premijer Spajić obećao prije godinu, država nije zaboravila ni žrtve bombardovanja mosta u mjestu Murino, 30. aprila 1999. godine, Miroslava Kneževića, Oliveru Maksimović, Juliju Brudar, Vukića Vuletića, Milku Kočanovića i Manojla Komatina, kao i Pašku Junčaj, koja je nastradala iste godine tokom bombardovanja u Tuzima. Pomoć će dobiti i porodica Osma Bajrovića, izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, koji je deportovan u Crnu Goru 1992. godine, čiji posmrtni ostaci još nijesu pronađeni - kazao je <b>Branko Krvavac,</b> šef Kabineta predsjednika Vlade.</p>
<p>Vlada, dodaje, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, realizuje obeštećenje poslije usvajanja Informacije Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije koje predvodi Damir Gutić i inicijative potpredsjednika Vlade Miluna Zogovića i nakon što je Skupština Crne Gore 28. februara 2025. godine usvojila izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.</p>

500x500

Spajić: Vlada opredijelila po 100 hiljada eura za porodice žrtava zločina u Štrpcima, bombardovanja u Murinu i Tuzima i deportacije izbjeglica

<p>Poslanički klub Građanskog pokreta URA podnio Prijedlog izmjena zakona kojima se predviđa obeštećenje bivših zaposlenih u tekstilnoj industriji koji su zbog stečaja u svojim firmama tokom devedesetih ostali bez posla, bez prava na punu penziju i bez adekvatnih socijalnih naknada, saopštio je šef poslaničkog kluba URE <b>Miloš Konatar</b>.</p>
<p>Konatar je naglasio da se predloženim amandmanom ispravlja nepravda prema bivšim zaposlenim u sektoru tekstilne industrije i omogućava rješavanje njihovih socijalnih i finansijskih problema jer su uvođenjem stečajnog postupka bivši zaposleni u sektoru tekstilne industrije ostali bez poslovnih angažmana, ostvarivanja prava na puni iznos penzija i bez sredstava po osnovu socijalnih programa.</p>
<p>- Predloženim amandmanom lica koja su bila zaposlena u privrednim društvima, u sektoru tekstilne industrije, steći će osnovu za pravično namirenje jer su zbog prestanka radnog odnosa usljed stečaja privrednih društava, u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, bili primorani da pođu u prijevremenu penziju, a da pritom nisu stekli pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa koje je sprovodila Vlada Crne Gore u period prije donošenja ovog Zakona - poručio je Konatar.</p>
<p>On je istakao da je poznato da je tekstilna industrija bila zastupljena u gotovo svim gradovima Crne Gore i da je u njoj radilo na hiljade radnika. Neke od najpoznatijih fabrika su svakako bile Titex - Podgorica, Vunarski kombinat - Vunko - Bijelo Polje, Dekor - Bijelo Polje, Radoje Dakić (tekst. pogon) - Podgorica, Trikotaža - Nikšić, Tkačnica - Berane, Predivara - Nikšić, Jugoteks - Herceg Novi, Jadran - Bar, Trikotaža - Bijelo Polje, Koni - Nikšić, Kombiteks - Nikšić, Rada - Podgorica, Budućnost - Podgorica, ali i mnoge druge.</p>
<p>- Mnogo je nepravde bilo u periodu tranzicije i loših privatizacija od 1990. godine, a do sad smo pomogli radnicima metalo-prerađivačke i rudarske industrije, očekujem da sad ispravimo nepravdu prema bivšim radnicima i u tekstilnoj industriji, zajedno sa drvo-prerađivačkom i šumarskom industrijom. Očekujem da će ova rješenja podržati svi poslanici Skupštine Crne Gore - zaključio je Konatar.</p>

1250x600

1084x550

Konatar: Predložili smo obeštećenje i bivših zaposlenih u tekstilnoj industriji

<p>Predsjednik države Jakov Milatović podnio je Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora.</p>
<p>Ovim činom, kako je naveo, počinju važan proces suočavanja s prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi.&nbsp;</p>
<p>- Crna Gora, kao demokratska i pravno utemeljena država, ne smije zanemariti činjenicu da su mnogi naši sugrađani, zbog svojih stvarnih ili pretpostavljenih političkih uvjerenja, bili izloženi represiji, fizičkom i psihičkom nasilju, bez pravičnog suđenja i bez mogućnosti da ikada dokažu svoju nevinost. Donošenjem ovog zakona, Crna Gora bi priznala njihovu patnju i omogućila im moralnu i pravnu rehabilitaciju i obeštećenje - poručio je Milatović.</p>
<p>&nbsp;On je, kako se navodi u saopštenju, kazao da ova inicijativa nije usmjerena protiv bilo koga – već da je “za sve nas”.</p>
<p>&nbsp;- Za žrtve koje nijesu imale glas, za njihove porodice koje su decenijama nosile teret stigme i tišine, i za Crnu Goru koja mora pronaći snagu da se suoči sa svojom prošlošću i izgradi društvo zasnovano na pravdi i poštovanju ljudskih prava. Kao što sam javno obećao prošle godine, danas preduzimam konkretne korake da ispravimo ovu tamnu mrlju iz naše istorije. Zato pozivam sve poslanike, bez obzira na njihove političke razlike, da podrže ovu inicijativu, da podrže ovaj zakon. Time ćemo zajedno potvrditi da Crna Gora jeste i da mora biti država koja stoji na braniku istine, pravde i dostojanstva svakog njenog građanina - istakao je Milatović.</p>
<p>U inicijativi piše da uvažavajući potrebu za suočavanjem s prošlošću i ispravljanjem istorijskih nepravdi treba donijeti zakon o rehabilitaciji i obeštećenju golootočkih zatvorenika osumnjičenih za podršku Rezoluciji Informbiroa iz 1948. godine.</p>
<p>&nbsp;- Ova inicijativa se odnosi na osobe koje su, bez pravičnog suđenja i adekvatnih dokaza, na osnovu administrativnih odluka ili i bez njih, bile zatvorene i izložene nehumanim uslovima na Golom otoku, tokom perioda političkih progona u bivšoj Jugoslaviji, zbog navodne ili pretpostavljene podrške Rezoluciji Informbiroa. Donošenje ovog zakona ne predstavlja samo pravni akt, već i moralnu odgovornost države da prizna i obešteti one koji su nepravedno patili zbog svojih stvarnih ili pretpostavljenih političkih uvjerenja. Na ovaj način, Crna Gora bi se pridružila zemljama u regionu koje su već preduzele slične korake sa ciljem suočavanja s prošlošću i zaštite ljudskih prava - navodi se u tekstu inicijative.</p>
<p>&nbsp;Prema dostupnim informacijama, kako se dodaje, na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, u periodu između 1948. i 1956. godine, zatvoreno najmanje 16.101 osoba, od čega čak 3.390 iz Crne Gore ili 21,5 odsto, što je proporcionalno daleko najveći broj zatvorenika u odnosu na broj stanovnika tadašnjih jugoslovenskih republika.&nbsp;</p>
<p>Konstatuje se i da je, uprkos tome, Crna Gora ipak ostala jedina država u regionu (za razliku od Srbije, Hrvatske i Slovenije) koja još nije donijela bilo kakav pravno obavezujući akt kojim bi se omogućila rehabilitacija i obeštećenje onih koji su nepravedno stradali.</p>
<p>- Odsustvo zakonodavnog okvira za rehabilitaciju i obeštećenje ovih žrtava ne samo da predstavlja pravni i moralni propust države, već i ozbiljno odstupanje od osnovnih ljudskih prava i međunarodnih standarda pravde. Priznavanje patnje kroz koju su prošli zatvorenici Golog otoka i donošenje odgovarajućih mjera bilo bi ispravljanje istorijskih nepravdi i korak ka društvenom pomirenju. S obzirom na to da su mnoge žrtve u međuvremenu preminule, nužno je obezbijediti ne samo njihovu posthumnu rehabilitaciju, već i odgovarajuću satisfakciju za njihove nasljednike, koji su godinama trpjeli posljedice društvene diskriminacije i ekonomske nesigurnosti. Hitno donošenje ovog zakona omogućilo bi da se, makar sa velikim zakašnjenjem, ispoštuju osnovni principi pravde i ljudskosti - istaknuto je u inicijativi upućenoj Parlamentu.</p>
<p>&nbsp;Jedini zvanični akt koji je do sada donijet u Crnoj Gori, a koji se bavi pitanjem moralnog i pravnog obeštećenja političkih zatvorenika je, kako je precizirano, Deklaracija o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti, koju je usvojila Skupština Republike Crne Gore 16. januara 1992. godine.&nbsp;</p>
<p>- Ovom deklaracijom je Skupština osudila “grubo kršenje ljudskih prava i sloboda, hapšenja i zlostavljanja nevinih, teror nad osuđenicima na Golom otoku i drugim po zlu čuvenim logorima i zatvorima, koji je, kao svoju tragičnu posljedicu imao niz nevinih žrtava, dugovremeno etiketiranje i nezaslužen progon velikog broja ljudi” i istovremeno se obavezala da će svima njima obezbijediti “moralnu i pravnu satisfakciju” - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>
<p>Imajući u vidu primjere iz regiona, poput Srbije, Hrvatske i Slovenije, koje su kroz zakonodavni okvir regulisale pitanje rehabilitacije i naknade štete žrtvama političkog progona u bivšoj Jugoslaviji, Milatović smatra da je krajnje vrijeme da i Crna Gora reguliše ovo pitanje kroz donošenje posebnog zakona kojem će prethoditi široka i inkluzivna javna rasprava uz učešće stručne javnosti, predstavnika akademske zajednice, organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i predstavnika porodica žrtava Golog otoka.&nbsp;</p>
<p>- Na taj način bi se osigurao transparentan proces, kojim bi se konačno omogućila rehabilitacija i obeštećenje svih žrtava političke represije, kao i ispunjenje obećanja datog još 1992. godine. Dodatno, predlažem da se kao osnov za početak rada na ovom zakonu uzme model zakona i to Nacrt Zakona o poništavanju presuda, rješenja, akata i radnji državnih organa Republike Crne Gore i FNRJ izrečenih licima osumnjičenim za podršku rezolucije Informbiroa iz 1948. godine koji dostavljam uz ovu inicijativu, a koji je još 2006. godine pripremilo Udruženje građana “Goli otok” uz dodatno razmatranje svih aspekata koji treba da budu obuhvaćeni budućim zakonom poput definicije korisnika zakona, opsega prava koja im pripadaju, procedure za rehabilitaciju žrtava i utvrđivanja njihovog statusa i visine njihovog obeštećenja - navodi se u inicijativi Milatovića.</p>

Milatović podnio inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka

<p>Osumnjičena za prijetnje preko Fejsbuka <b>Milu Ivaniševiću</b> privedena je u Centar bezbjednosti Cetinje, potvrđeno je Portalu <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/cetinje-privedena-osumnjicena-za-prijetnje-putem-fejsbuka">Analitika </a>iz Osnovnog državnog tužilaštva Cetinje.&nbsp;</p>
<p>Kako je saopšteno iz ODT Cetinje, osumnjičena Z.D. je privedena u svojstvu građanina, radi prikupljanja potrebnih obavještenja.</p>
<p>Iz cetinjskog tužilaštva su kazali da će nakon saslušanja biti odlučeno o daljem postupku protiv osumnjičene.&nbsp;</p>
<p>Ivanišević je 9. januara policiji podnio prijavu protiv osobe koja stoji iza Fejsbuk profila „Ing Arh Zed Ratislavljevna“ zbog ozbiljnih prijetnji koje je uputila njemu i njegovoj familiji, a obavijestio je i Centar za građanska prava.</p>
<p>On je policiji prijavio da je te večeri, oko 21 sat, na mreži Fejsbuk dobio više glasovnih poruka od njemu nepoznate osobe sa profila „Ing Arh Zed Ratislavljevna“.</p>
<p>ODT Cetinje je upoznato i sa činjenicom da su sa Fejsbuk profila „Ing Arh Zed Ratislavljevna“ u međuvremenu izbrisane sve fotografije, te da je profilna slika zamijenjena. S obzirom na to da su oni ranije uradili skrinšot spornog profila, dostvili su tužilaštvu kompletan materijal.</p>
<p>Tužilaštvu su tada predate i CD sa prijetnjama drugim osobama.</p>
<p>Neke od prijetnji su: „...spašavala sam neke ljudske živote i sa apetitom mogu da ga uzmem, jer trenirala sam...“, „...nema vas mnogo srećom, a biće vas još manje“...</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 76.9308%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frodena-cetinjanka-prijeti-cetinjanima-i-proklinje-grad&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Cetinje: Privedena osumnjičena za prijetnje Ivaniševiću putem Fejsbuka

<p>Loš i veoma loš - često su posljednjih dana odrednice za kvalitet vazduha u nekim djelovima naše države. Za pojedine gradove, na stranici vazduh.me, navedeno je i zdravstveno upozorenje, pa se navodi da svako može osjetiti ozbiljan uticaj zagađenog vazduha na zdravlje - poput otežanog disanja, kašljanja, osjećaja stezanja, zviždanja u grudima.</p>
<p>Koje bi mjere nadležni trebalo da preduzmu i jesu li već i zakasnili, u emisiji E-uživo, pitamo izvršnu direktoricu NVO Green home Azru Vuković.</p>
<p>Iako mediji ostaju jedan od ključnih izvora informisanja građanki i građana Crne Gore, odnos građanstva prema njima postaje sve složeniji, pokazuje istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO). Zašto - pitamo saradnika na programima u CGO-u Nikolu Obradovića.</p>
<p>Emisiju E-uživo pratite na TV E, od 16 do 18 sati.</p>

E uživo: Kvalitet vazduha - jesu li nadležni zakasnili sa mjerama?

<p>Prema nezvaničnim informacijama bliskim slovenačkom Ministarstvu odbrane, Vlada Slovenije bi na telefonskoj sjednici trebalo da donese odluku o upućivanju dva vojna oficira na Grenland. Ovaj potez dolazi u trenutku rastućih geopolitičkih tenzija oko najvećeg ostrva na svijetu.</p>
<p>Kako prenose slovenački mediji, riječ je o dvofaznoj proceduri. Nakon što Vlada usvoji prijedlog, on će biti upućen Državnom zboru (parlamentu) na konačno odlučivanje. Slovenački oficiri bi se time pridružili široj evropskoj koaliciji u okviru misije „Arktička izdržljivost“.</p>
<p>Slanje vojnika na Grenland predstavlja odgovor na sve glasnije najave administracije američkog predsjednika Donalda Trampa o mogućem „preuzimanju“ ovog teritorija. Evropske države time šalju jasnu poruku podrške suverenitetu Kraljevine Danske.</p>
<p>Trenutni raspored snaga evropskih saveznika na Grenlandu je sljedeći:
 Francuska – 15 vojnika
 Njemačka – 13 vojnika
 Švedska – 3 oficira
 Norveška – 2 vojnika
 Finska – 2 oficira
 Holandija – 1 mornarički oficir
 Velika Britanija – 1 oficir</p>
<p>Poljska je saopštila da neće učestvovati u misiji, dok je Estonija izrazila spremnost da se odazove na zvanični poziv. Danska, koja već ima oko 130 stalno raspoređenih vojnika na ostrvu, najavila je uspostavljanje dugoročnije vojne prisutnosti kroz sistem rotacije snaga NATO saveznika.</p>
<h2><b>Makron: „Evropljani imaju posebnu odgovornost“</b></h2>
<p>Francuski predsjednik Emanuel Makron, tokom godišnjeg obraćanja vojsci, potvrdio je da će Francuska na sjever Atlantika uputiti dodatne kopnene, vazdušne i pomorske kapacitete.</p>
<p>„Francuska i Evropljani moraju biti prisutni tamo gdje su ugroženi njihovi interesi – bez eskalacije, ali odlučno i uz puno poštovanje suvereniteta. Na Grenlandu, autonomnoj teritoriji Kraljevine Danske, Evropljani imaju posebnu odgovornost jer to područje pripada Evropskoj uniji i predstavlja teritoriju jedne od naših saveznica u NATO-u“, izjavio je Makron, povlačeći paralelu s Ukrajinom.</p>
<h2><b>Tramp ne odustaje: „Grenland nam je potreban zbog nacionalne bezbjednosti“</b></h2>
<p>S druge strane, američki predsjednik Donald Tramp nastavlja s retorikom da Sjedinjene Američke Države moraju preuzeti kontrolu nad ostrvom. On tvrdi da Grenland ima samo dvije opcije: američku ili rusko-kinesku okupaciju.</p>
<p>„Problem je u tome što Danska ne može učiniti ništa ako bi Rusija ili Kina željele da okupiraju Grenland, ali mi možemo učiniti sve. To ste mogli vidjeti prošle sedmice na primjeru Venecuele“, izjavio je Tramp, prenosi BBC.</p>
<p>SAD trenutno na Grenlandu, u bazi Pitufik (Pituffik Space Base), imaju oko 150 pripadnika, a postojeći sporazumi s Kopenhagenom omogućavaju dovođenje znatno većeg broja osoblja.</p>
<p>Dok ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda pozivaju na dijalog i prevazilaženje razlika, Vašington za sada ne pokazuje znake odustajanja od svojih ambicija prema Arktiku.</p>

Slovenija ulazi u "hladni rat" za Grenland: Dva oficira nasuprot Taumpovim ambicijama

<p>Jedan muškarac krenuo je da probije današnju blokadu Botunjana u Gornjoj Gorici. On je izašao iz svojih i udario predmetom u druga kola kako bi mu se sklonila sa puta.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260116150132_5a2e8d756e64fc7efc2a41a0f2a07906cd72a63d61b8951473f0e0ec9000fa57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260116150132_5a2e8d756e64fc7efc2a41a0f2a07906cd72a63d61b8951473f0e0ec9000fa57" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Razbijeno auto/blokada"> </figure>  <p>Okupljeni su zatim njemu razbili šoferšajbnu. Policija je, kako javlja reporter Portala ETV, spriječila nastavak incidenta.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Ft-HtjZXW_cQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Mještani, koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, blokirali su saobraćaj kod Gornje Gorice - odnosno na kružnom toku koji odvaja magistralne puteve za Nikšić i Cetinje.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011615018_5c79afd28bb3890fffc3a53bf7b4ba8e3306189131df9d43982dcf1d76a9261c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026011615018_5c79afd28bb3890fffc3a53bf7b4ba8e3306189131df9d43982dcf1d76a9261c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada Donja Gorica"> </figure>  <p>Oni do samog parkiranja vozila nijesu željeli da odaju informaciju koju će tačno lokaciju danas blokirati.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Foh2e-B1jq40&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>No, kako je terena javio reporter Televizije E, kolone vozila koje su u 14 sati krenule iz Botuna, polako su se zaustavile u Gornjoj Gorici.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011615018_4c158e37700c4b53624b0ea11c54022ea43dede4e6c10305bedae6270b154112.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2026011615018_4c158e37700c4b53624b0ea11c54022ea43dede4e6c10305bedae6270b154112" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada Donja Gorica"> </figure>  <p>&nbsp;Građani, kako javlja reporter Portal ETV, negoduju zbog blokade.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhFUm_qmTPaA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Okupljeni su propustili vozilo Hitne pomoći da prođe.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FYHkeCnwwdlM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011615018_8c7126c08f4fd9903648f0113bac3ee1d76f9153c499f2446a5bbb127b6387bf.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2026011615018_8c7126c08f4fd9903648f0113bac3ee1d76f9153c499f2446a5bbb127b6387bf" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Policija blokada"> </figure>  <p>Zećani su prethodna tri dana blokirali kružne tokove na Zabjelu, Donjoj Gorici, prema Nikšiću i Cetinju nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Oni insistiraju da premijer <b>Milojko Spajić</b> dođe u Botun na razgovore, a u suprotnom najavljuju radikalizaciju protesta i da će paralisati državu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011615018_fa88f96a13a945d512f074217cf15e3c8b87f95f14a9f11863a7b6e6dff7892e.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2026011615018_fa88f96a13a945d512f074217cf15e3c8b87f95f14a9f11863a7b6e6dff7892e" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Blokada Donja Gorica"> </figure>  <p>Botunjani i Zećani su izazvali velike gužve i u mjestu Bistrice gdje su kombijem presjekli prugu koja povezuje Podgoricu i Bar, a na kratko su blokirali i kružni tok na Zlatici - na ulaz za autoput.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011615018_6f24a2315e2ee246cfc22cc77b1093d5347e84235c3b80abfd41c96922a68ed0.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="2026011615018_6f24a2315e2ee246cfc22cc77b1093d5347e84235c3b80abfd41c96922a68ed0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada Donja Gorica"> </figure>  <p>Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna. Lokaciju obezbjeđuje policija, a ekipa Media Biroa je zabilježila da na gradilištu radove trenutno sprovodi jedan bager.</p> <p>Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table.</p> <p>Rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.</p>

Tag: obestecenje