Premijer Milojko Spajić saopštio je da je Vlada Crne Gore opredijelila po 100 hiljada eura za 16 porodica žrtava tragičnih događaja u Štrpcima, tokom bombardovanja u Murinu i Podgorici i tokom deportacije izbjeglica.
- Crna Gora ispravlja višedecenijsku nepravdu - obeštećenje za porodice civilnih žrtava ratova devedesetih - naveo je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1915768345992843578%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1915767034949861599%7Ctwgr%5E36bb13e057859e51cbb46f0aace06d3d2aee1e3f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Porodicama će ove godine biti isplaćeno po 50 hiljada eura, i još toliko iduće.
- Gubitak najbližih je nenadoknadiv, ali je poštovanje osnovnih ljudskih prava, jednak tretman i vraćanje povjerenja u institucije naša obaveza. Suočavajući se sa prošlošću, gradimo bolju budućnost - naveo je Spajić.
Sada se, dodaju u saopštenju, simbolički odaje počast otetim i ubijenim putnicima iz voza na stanici Štrpci, 28. februara 1993. – Esadu Kapetanoviću, Iljazu Ličini, Fehimu Bakiji, Šeću Softiću, Rifatu Husoviću, Senadu Đečeviću, Jusufu Rastoderu i Ismetu Babačiću.
- Kao što je premijer Spajić obećao prije godinu, država nije zaboravila ni žrtve bombardovanja mosta u mjestu Murino, 30. aprila 1999. godine, Miroslava Kneževića, Oliveru Maksimović, Juliju Brudar, Vukića Vuletića, Milku Kočanovića i Manojla Komatina, kao i Pašku Junčaj, koja je nastradala iste godine tokom bombardovanja u Tuzima. Pomoć će dobiti i porodica Osma Bajrovića, izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, koji je deportovan u Crnu Goru 1992. godine, čiji posmrtni ostaci još nijesu pronađeni - kazao je Branko Krvavac, šef Kabineta predsjednika Vlade.
Vlada, dodaje, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, realizuje obeštećenje poslije usvajanja Informacije Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije koje predvodi Damir Gutić i inicijative potpredsjednika Vlade Miluna Zogovića i nakon što je Skupština Crne Gore 28. februara 2025. godine usvojila izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Vlada opredijelila po 100 hiljada eura za porodice žrtava zločina u Štrpcima, bombardovanja u Murinu i Tuzima i deportacije izbjeglica

Poslanički klub Građanskog pokreta URA podnio Prijedlog izmjena zakona kojima se predviđa obeštećenje bivših zaposlenih u tekstilnoj industriji koji su zbog stečaja u svojim firmama tokom devedesetih ostali bez posla, bez prava na punu penziju i bez adekvatnih socijalnih naknada, saopštio je šef poslaničkog kluba URE Miloš Konatar.
Konatar je naglasio da se predloženim amandmanom ispravlja nepravda prema bivšim zaposlenim u sektoru tekstilne industrije i omogućava rješavanje njihovih socijalnih i finansijskih problema jer su uvođenjem stečajnog postupka bivši zaposleni u sektoru tekstilne industrije ostali bez poslovnih angažmana, ostvarivanja prava na puni iznos penzija i bez sredstava po osnovu socijalnih programa.
- Predloženim amandmanom lica koja su bila zaposlena u privrednim društvima, u sektoru tekstilne industrije, steći će osnovu za pravično namirenje jer su zbog prestanka radnog odnosa usljed stečaja privrednih društava, u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, bili primorani da pođu u prijevremenu penziju, a da pritom nisu stekli pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa koje je sprovodila Vlada Crne Gore u period prije donošenja ovog Zakona - poručio je Konatar.
On je istakao da je poznato da je tekstilna industrija bila zastupljena u gotovo svim gradovima Crne Gore i da je u njoj radilo na hiljade radnika. Neke od najpoznatijih fabrika su svakako bile Titex - Podgorica, Vunarski kombinat - Vunko - Bijelo Polje, Dekor - Bijelo Polje, Radoje Dakić (tekst. pogon) - Podgorica, Trikotaža - Nikšić, Tkačnica - Berane, Predivara - Nikšić, Jugoteks - Herceg Novi, Jadran - Bar, Trikotaža - Bijelo Polje, Koni - Nikšić, Kombiteks - Nikšić, Rada - Podgorica, Budućnost - Podgorica, ali i mnoge druge.
- Mnogo je nepravde bilo u periodu tranzicije i loših privatizacija od 1990. godine, a do sad smo pomogli radnicima metalo-prerađivačke i rudarske industrije, očekujem da sad ispravimo nepravdu prema bivšim radnicima i u tekstilnoj industriji, zajedno sa drvo-prerađivačkom i šumarskom industrijom. Očekujem da će ova rješenja podržati svi poslanici Skupštine Crne Gore - zaključio je Konatar.

1250x600

1084x550

Konatar: Predložili smo obeštećenje i bivših zaposlenih u tekstilnoj industriji

Predsjednik države Jakov Milatović podnio je Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora.
Ovim činom, kako je naveo, počinju važan proces suočavanja s prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi.&nbsp;
- Crna Gora, kao demokratska i pravno utemeljena država, ne smije zanemariti činjenicu da su mnogi naši sugrađani, zbog svojih stvarnih ili pretpostavljenih političkih uvjerenja, bili izloženi represiji, fizičkom i psihičkom nasilju, bez pravičnog suđenja i bez mogućnosti da ikada dokažu svoju nevinost. Donošenjem ovog zakona, Crna Gora bi priznala njihovu patnju i omogućila im moralnu i pravnu rehabilitaciju i obeštećenje - poručio je Milatović.
&nbsp;On je, kako se navodi u saopštenju, kazao da ova inicijativa nije usmjerena protiv bilo koga – već da je “za sve nas”.
&nbsp;- Za žrtve koje nijesu imale glas, za njihove porodice koje su decenijama nosile teret stigme i tišine, i za Crnu Goru koja mora pronaći snagu da se suoči sa svojom prošlošću i izgradi društvo zasnovano na pravdi i poštovanju ljudskih prava. Kao što sam javno obećao prošle godine, danas preduzimam konkretne korake da ispravimo ovu tamnu mrlju iz naše istorije. Zato pozivam sve poslanike, bez obzira na njihove političke razlike, da podrže ovu inicijativu, da podrže ovaj zakon. Time ćemo zajedno potvrditi da Crna Gora jeste i da mora biti država koja stoji na braniku istine, pravde i dostojanstva svakog njenog građanina - istakao je Milatović.
U inicijativi piše da uvažavajući potrebu za suočavanjem s prošlošću i ispravljanjem istorijskih nepravdi treba donijeti zakon o rehabilitaciji i obeštećenju golootočkih zatvorenika osumnjičenih za podršku Rezoluciji Informbiroa iz 1948. godine.
&nbsp;- Ova inicijativa se odnosi na osobe koje su, bez pravičnog suđenja i adekvatnih dokaza, na osnovu administrativnih odluka ili i bez njih, bile zatvorene i izložene nehumanim uslovima na Golom otoku, tokom perioda političkih progona u bivšoj Jugoslaviji, zbog navodne ili pretpostavljene podrške Rezoluciji Informbiroa. Donošenje ovog zakona ne predstavlja samo pravni akt, već i moralnu odgovornost države da prizna i obešteti one koji su nepravedno patili zbog svojih stvarnih ili pretpostavljenih političkih uvjerenja. Na ovaj način, Crna Gora bi se pridružila zemljama u regionu koje su već preduzele slične korake sa ciljem suočavanja s prošlošću i zaštite ljudskih prava - navodi se u tekstu inicijative.
&nbsp;Prema dostupnim informacijama, kako se dodaje, na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, u periodu između 1948. i 1956. godine, zatvoreno najmanje 16.101 osoba, od čega čak 3.390 iz Crne Gore ili 21,5 odsto, što je proporcionalno daleko najveći broj zatvorenika u odnosu na broj stanovnika tadašnjih jugoslovenskih republika.&nbsp;
Konstatuje se i da je, uprkos tome, Crna Gora ipak ostala jedina država u regionu (za razliku od Srbije, Hrvatske i Slovenije) koja još nije donijela bilo kakav pravno obavezujući akt kojim bi se omogućila rehabilitacija i obeštećenje onih koji su nepravedno stradali.
- Odsustvo zakonodavnog okvira za rehabilitaciju i obeštećenje ovih žrtava ne samo da predstavlja pravni i moralni propust države, već i ozbiljno odstupanje od osnovnih ljudskih prava i međunarodnih standarda pravde. Priznavanje patnje kroz koju su prošli zatvorenici Golog otoka i donošenje odgovarajućih mjera bilo bi ispravljanje istorijskih nepravdi i korak ka društvenom pomirenju. S obzirom na to da su mnoge žrtve u međuvremenu preminule, nužno je obezbijediti ne samo njihovu posthumnu rehabilitaciju, već i odgovarajuću satisfakciju za njihove nasljednike, koji su godinama trpjeli posljedice društvene diskriminacije i ekonomske nesigurnosti. Hitno donošenje ovog zakona omogućilo bi da se, makar sa velikim zakašnjenjem, ispoštuju osnovni principi pravde i ljudskosti - istaknuto je u inicijativi upućenoj Parlamentu.
&nbsp;Jedini zvanični akt koji je do sada donijet u Crnoj Gori, a koji se bavi pitanjem moralnog i pravnog obeštećenja političkih zatvorenika je, kako je precizirano, Deklaracija o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti, koju je usvojila Skupština Republike Crne Gore 16. januara 1992. godine.&nbsp;
- Ovom deklaracijom je Skupština osudila “grubo kršenje ljudskih prava i sloboda, hapšenja i zlostavljanja nevinih, teror nad osuđenicima na Golom otoku i drugim po zlu čuvenim logorima i zatvorima, koji je, kao svoju tragičnu posljedicu imao niz nevinih žrtava, dugovremeno etiketiranje i nezaslužen progon velikog broja ljudi” i istovremeno se obavezala da će svima njima obezbijediti “moralnu i pravnu satisfakciju” - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Imajući u vidu primjere iz regiona, poput Srbije, Hrvatske i Slovenije, koje su kroz zakonodavni okvir regulisale pitanje rehabilitacije i naknade štete žrtvama političkog progona u bivšoj Jugoslaviji, Milatović smatra da je krajnje vrijeme da i Crna Gora reguliše ovo pitanje kroz donošenje posebnog zakona kojem će prethoditi široka i inkluzivna javna rasprava uz učešće stručne javnosti, predstavnika akademske zajednice, organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i predstavnika porodica žrtava Golog otoka.&nbsp;
- Na taj način bi se osigurao transparentan proces, kojim bi se konačno omogućila rehabilitacija i obeštećenje svih žrtava političke represije, kao i ispunjenje obećanja datog još 1992. godine. Dodatno, predlažem da se kao osnov za početak rada na ovom zakonu uzme model zakona i to Nacrt Zakona o poništavanju presuda, rješenja, akata i radnji državnih organa Republike Crne Gore i FNRJ izrečenih licima osumnjičenim za podršku rezolucije Informbiroa iz 1948. godine koji dostavljam uz ovu inicijativu, a koji je još 2006. godine pripremilo Udruženje građana “Goli otok” uz dodatno razmatranje svih aspekata koji treba da budu obuhvaćeni budućim zakonom poput definicije korisnika zakona, opsega prava koja im pripadaju, procedure za rehabilitaciju žrtava i utvrđivanja njihovog statusa i visine njihovog obeštećenja - navodi se u inicijativi Milatovića.

Milatović podnio inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da "nema planiranog sastanka" između ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog.
- Nema planiranog sastanka... Putin je spreman da se sastane sa Zelenskim kada bude spreman dnevni red tog samita. A taj dnevni red apsolutno nije spreman - rekao je Lavrov u intervjuu za američku televiziju NBC, objavljenom danas.
Diplomata je, pored toga, govoreći o rezultatima samita Rusija-SAD na Aljasci i povodom rješavanja ukrajinskog sukoba, ukazao da je Rusija pristala da pokaže fleksibilnost po nizu pitanja koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.
- Predsjednik Tramp je predložio nekoliko tačaka poslije Enkoridža, u vezi kojih dijelimo isto mišljenje, a povodom nekih od njih smo se složili da pokažemo izvjesnu fleksibilnost - rekao je Lavrov.
Sastanak predsjednika Rusije i SAD održan je na Aljasci 15. avgusta. Poslije toga je Tramp održao sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i visokim predstavnicima evropskih zemalja u Bijeloj kući.

Lavrov: Nije planiran sastanak Putina i Zelenskog, dnevni red nije spreman

Još jedno skrnavljene od strane Crkve Srbije starog crnogorskog hrama i sramota njihovog vođstva - prokomentarisao je istoričar i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić nakon što je brozani kip četničkog komandanta i zločinca Pavla Đurišića prebačen u manastir Đurđevi Stupovi.
On je podvukao da je Crkva Srbije pokazala da su ideologija i zločini Pavla Đurišića ogledalo i sijamski blizanci u političkom smislu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1958874248052617527%3Ft%3DmptRoZWwG99vC_fTX8cDwQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Da je spomenik zlikovcu Pavlu Đurišiću prenijet u Đurđeve stupove objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“, emitovanom u srijedu na programu te televizije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspomenik-zlikovca-durisica-premjesten-u-durdeve-stupove&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Novinar u reportaži navodi da je „ono što je poznato da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.
RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.
U reportaži se ne otkriva tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.

Adžić: Crkva Srbije pokazala da su njihova ideologija i zločini Pavla Đurišića sijamski blizanci

Zbog štrajka Željezničke infrastrukture Crne Gore ove godine neće realizovati kampanja“Na put za Bedem fest biram besplatni voz, cool je skroz, saopštili su organizatori festivala.
Ova kampanja je dosad obezbjeđivala svim ljudime koji su željeli da posjete festival Bedem fest besplatno putovanje iz Podgorice do Nikšića.
Podsjećamo, u Crnoj Gori jutros u devet sati počela je blokada željezničkog saobraćaja, dok je za putnike organizovan alternativni prevoz autobusima.
Sve se dešava usljed revolta grupe radnika Željezničke infrastrukture, koji su od uprave tog preduzeća zahtijevali da se izjasne o njihovim zahtjevima da im plate budu povećane.
Kako piše Bar Info, ukoliko štrajk grupe radnika Željezničke infrastrukture ne bude obustavljen, autobusima iz Bara će ići i putnici koji su planirali da krenu ka Podgorici i Bijelom Polju u 11:36, 14:13 i 15:30 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fspustene-rampe-blokirane-pruge-u-crnoj-gori&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zbog blokade željeznice nema besplatnog prevoza na Bedem fest

Spomenik najozloglašenijem četničkom koljaču Pavlu Đurišiću nesmetano putuje od crkve do manstira, čime Crkva Srbije ponovo demonstrira silu i ismijava državu, a država nedvosmisleno pokazuje da je pred Crkvom Srbije kapitulirala - ukazali su u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspomenik-zlikovca-durisica-premjesten-u-durdeve-stupove&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To što se ovim povodom i policija i tužilaštvo prave mrtvi i to što rukovodioci bezbjednosnog sektora još jednom prikazuju svo svoje beskičmenjaštvo ne može, cijene oni, iznenaditi nikoga - jer su, kako su kazali, Crkva Srbije i crne mantije i u ovom konkretnom slučaju pokazale da su iznad zakona.&nbsp;
- Dakle, umjesto da oduzmu spomenik osvjedočenom fašisti, koji je prethodno postavljen nezakonito u beranskom selu Gornje Zaostro, gdje je, ispred nosa policije, razjarena četnička horda tukla i maltretirala novinare, direktor Uprave policije Lazar Šćepanović i vrhovni državni tužilac Milorad Marković potvrđuju da nemaju hrabrosti da preduzmu radnje iz svojih nadležnosti i nastavljaju da pokorno služe crkvenim velikodostojnicima - istakli su u DPS-u.
Nakon svega što se u ovoj državi događa i nakon svih izostanaka adekvatnog odgovora bezbjednosnog sistema, zaključno sa izostankom reakcije u vezi sa nesmetanom “selidbom” spomenika Pavlu Đurišiću, Šćepanovića i Markovića ne treba, cijene u DPS-u, da iznenađuje to što ih se kriminalci u ovoj državi ne boje.
- I što im šalju jasnu poruku da teško da će stati njima na kraj, kad na kraj očigledno ne mogu izaći sa Metodijem Ostojićem uz čiji amin se sve ovo čini sa spomenikom ratnom zločincu - zaključili su oni.

DPS: Policija i tužilaštvo se prave mrtvi dok spomenik četničkom koljaču putuje od crkve do manastira

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju ispituje je li ovogodišnji dobitnik Trinaestojulske nagrade, negator Crne Gore i crnogorske nacije Bećir Vuković juče u marketu Idea u Mojkovcu ukrao telefon jednoj građanki.
Televiziji E je iz bjelopoljskog ODT-a saopšteno da su dežurnog državnog tužioca mojkovački policajci juče u 14.36 sati obavijestili da je građanka J.R. prijavila da joj je u marketu „IDEA Franca", koji se nalazi u ulici Janka Vukotića, ukraden mobilni telefon marke „Xiaomi Redmi", te da ga je nakon sat B.V. vratio u isti market.
Na pitanje Televizije E da li se u ovom slučaju radi o Bećiru Vukoviću, u bjelopoljskom tužilaštvu su, dakle, potvrdili njegove inicijale.
- Policijski službenici OB Mojkovac inicirali su zahtjev za donošenje naredbe za izuzimanje video zapisa, nakon čega je dežurni tužilac podnio zahtjev sudiji za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju za izdavanje naredbe za izuzimanje video zapisa sa kamera na toj prodavnici - kazali su Televiziji E u bjelopoljskom tužilaštvu.
Dežurni državni tužilac naložio je, kako su dodali, policijskim službenicima OB Mojkovac da dostave sve specifikacije predmetnog mobilnog telefona, kako bi se sprovelo vještačenje po vještaku ekonomske struke, radi otkrivanja vrijednosti, a samim tim i utvrđivanja postojanja elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

Tužilaštvo ispituje je li Bećir Vuković ukrao telefon Mojkovčanki

Ričard Grenel, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije imao je 7. avgusta u Herceg Novom - ličnu specijalnu misiju. Tog dana je imao važne razgovore sa četvoro političara iz regiona koji su svi imali posebne zahtjeve. &nbsp; Iz Banja Luke su na Tivat avionom slećeli Milorad Dodik i Željka Cvijanović. Iz Srbije se pojavio Siniša Mali, povjerljivi čovjek Aleksandra Vučića, a Grenel je imao i razgovor sa Adrianom Kastratijem, političarom sa Kosova. Svi su razgovori bili odvojeni, nemaju direktnu političku ili biznis povezanost. Zajedničko im je što je Ričard Grenel bio uvijek sa druge strane stola. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119080_1a13973cdc1fcbe3628747882d54b88bc6b41c8a68bf6b7e25a1140cd8666c43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082119080_1a13973cdc1fcbe3628747882d54b88bc6b41c8a68bf6b7e25a1140cd8666c43" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="JESU LI IZGUBLJENI U PREVODU: Dodik i Cvijanović"> <figcaption>JESU LI IZGUBLJENI U PREVODU: Dodik i Cvijanović(Photo: Klix.ba)</figcaption> </figure>  TAJNI RAZGOVORI NA JAVNOM MJESTU &nbsp; Crnogorska ali i regionalna javnost već su upoznate da je u hotelu One&amp;Only u rizortu Portonovi Grenel ugostio Milorada Dodika, tada još uvijek aktuelnog predsjednika bosanskog entiteta Republika Srpska. &nbsp; Dodik je razgovarao sa Grenelom samo tri dana nakon što je Žalbeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja bilo kakve javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Nakon pravosnažnosti presude, Centralna izborna komisija BiH je 6. avgusta poništila mandat predsjedniku Republike Srpske. Već sljedećeg dana susreo se Dodik sa Grenelom. Ali nije u Crnu Goru nije došao sam: Dodiku je društvo pravila Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz redova srpskog naroda. &nbsp; Dodik &nbsp;i Cvijanović su puna dva sata razgovarali sa Grenelom. &nbsp;Nakon toga, Cvijanović se vratila iz Tivta za Banja Luku, dok se Dodik uputio ka Svetom Stefanu, gdje je odsjeo u kući svog prijatelja naspram čuvenog. Dodikov prijatelj je dobrostojeći biznismen iz entiteta Republika Srpska, sa kojim Igor Dodik ima razvijenu poslovnu saradnju. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119088_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082119088_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZA TAJNE ZADATKE: Pop-padobranac Mijajlo Backović"> <figcaption>ČOVJEK ZA TAJNE ZADATKE: Pop-padobranac Mijajlo Backović(Photo: IN4S - stop kadar)</figcaption> </figure>  TRIO: DODIK, BACKOVIĆ, NEŠIĆ &nbsp;&nbsp; Nakon što je prespavao kod svog bosanskog biznis prijatelja u Svetom Stefanu, Milorad Dodik se vratio u Tivat gdje se sastao sa popom crkve Srbije Mijajlom Backovićem. &nbsp; Bivši pripadnik 63. padobranske brigade iz Niša, osnivač ratobornog srpskog pravoslavnog bratstva ,,Sveti Pantelejmon” bio je važan sagovornik Milorada Dodika. Susret su upriličili na javnom prostoru, u restoranu Aggape, a sastanku je prisustvovao i Nenad Nešić, nekadašnji ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119088_75220ad12fe61865d8cfec9dbf849f5d8bb9d9e0adf6ddf3466040fe57ac1c79.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082119088_75220ad12fe61865d8cfec9dbf849f5d8bb9d9e0adf6ddf3466040fe57ac1c79" data-rendition-name="original" width="946" height="539" loading="lazy" alt="DODIKOV ČOVJEK: Nenad Nešić, optužen za korupciju"> <figcaption>DODIKOV ČOVJEK: Nenad Nešić, optužen za korupciju(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Nešić je bliski prijatelj Dodika i njegove familije, a juna ove godine imenovan je za &nbsp;zamjenika direktora Civilne zaštite BH entiteta Republika Srpska. I to samo mjesec nakon što je pušten iz pritvora, u kojem je bio do decembra 2024. do polovine maja zbog sumnje za korupciju. Prema tvrdnjama Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Nešić je za četiri godine mandata na čelu Javnog preduzeća "Putevi RS" u periodu 2016. do 2020. godine ostvario ličnu finansijsku korist od oko pola miliona eura. &nbsp; Što su se sve dogovarali njih trojica u Tivtu, nije lako odgonetnuti. Izvori ETV iz policije Herceg Novog naglašavaju da je Backović za Dodika obavio neke logističke poslove. &nbsp; Prije Dodikovog dolaska u Crnu Goru, pop Backović je, sa prijateljima iz Bratstva pravoslavne omladine, ali i preko veza u Ministarstvu unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, obavio je procjenu Dodikove bezbjednosti.&nbsp; Backovićeva ekipa imala je, nekoliko dana prije Dodikovog dolaska, zadatak da provjeri da li postoji mogućnost da njega crnogorska policija liši slobode. Tek kada je dobio garancije, Dodik se odlučio da putuje u Crnu Goru. Željka Cvijanović je trebalo da bude samo neka vrsta sigurnosti da neće biti hapšenja zvaničnika. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GRENELOVA TAJNA &nbsp; Crnogorski obavještajni sektor nema detaljne informacije o motivima i temi razgovora Ričarda Grenela i Siniše Malog, ali se naglašava da se od važnog Amerikanca očekuje da Vašingtonu objasni razloge zbog kojih Vučićev režim represivno djeluje prema pobunjenim studentima i svim građanima Srbije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250821190812_dab18d1e04e64667c41908c4fe8c4877ce081238314b2b3473040f8429e46fa4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250821190812_dab18d1e04e64667c41908c4fe8c4877ce081238314b2b3473040f8429e46fa4" data-rendition-name="original" width="658" height="493" loading="lazy" alt="ZAHVALNOST ZA PODRŠKU SRBIJI: Aleksandar Vučić uručuje medalju Ričardu Grenelu"> <figcaption>ZAHVALNOST ZA PODRŠKU SRBIJI: Aleksandar Vučić uručuje medalju Ričardu Grenelu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Grenela zvanični Beograd smatra kao istinskog prijatelja: oktobra 2023. godine predsjednik Srbije odlikovao je američkog diplomatu, između ostalog i zato što je igrao, akko je rekao Vučić, ,,ključnu ulogu u jačanju veza SAD i Srbije”. &nbsp; A što je bila ključna tema razgovora Grenela i Kastratija – crnogorski bezbjednosni sektor nije ustanovio. &nbsp; &nbsp;Kao što je ostala velika enigma: da li je Ričard Grenel, koji je službom napustio Balkan, zaista mogao da bude od velike koristi. Tu tajnu svakako neće otkriti ni Dodik, Mali ili Kastrati, još manje Ričard Grenel koji se na kraju tog dana 7. avgusta zagonetno osmjehivao iskazujući zadovoljstvo.

Što je u rizortu Portonovi Ričard Grenel obećao Miloradu Dodiku i Siniši Malom?

Potpredsjednik Vlade za odbranu i bezbjednost Aleksa Bečić juče je oko 16:30 u dobro poznatom maniru „ekskluzivno“ objavio da su u „sklopu kontinuiranog vetinga“ suspendovana dvojica policajaca ne saopštavajući njihova imena.
O kome je riječ danas je „otkrio“ dnevnik Vijesti navodeći da je u pitanju Milorad Žižić, bivši načelnik za borbu protiv organizovanog kriminala i bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić, te da su im suspenzije uručene juče.
Bečić po ugledu na ideologa Demokrata Borisa Bogdanovića, u saopštenju poručuje da „dinamičan proces vetinga u prethodnim mjesecima jasno pokazuje da nema nedodirljivih, da nijedna funkcija u državi ne može biti zaklon za korupciju, kriminal ili bilo koju vrstu nedozvoljenog uticaja i nezakonitog djelovanja“. Kaže da je svjestan da nervoza raste kako u redovima onih koji su bili direktni akteri, tako i u dijelu društveno – političke scene koja je godinama bila pokrovitelj i štit organizovanog kriminala“. Očekuje da će mafija pokušati da uzvrati udarac, ali treba da znaju da je država spremila i svoje šake.... I tako dalje....
Floskula, za floskulom, i nezaobilazna mafija - po ko zna koji put. Doista, u ovom saopštenju, a u odnosu na sve prethodne, imamo i novi zaplet - da je država spremila svoje šake kad mafija krene. Negdje je pokupljen i termin da nervoza raste, iz nekog teksta Portala ETV, što ukazuju da svaku rečenicu čitaju a ponešto im se od formulacija „primi“.
Da je potpredsjednik Vlade za bezbjednost saopštio frešku – jučerašnju -informaciju o dvojici suspendovanih policajaca, to bi imalo nekog smisla. Ali, on daje saopštenje o nečemu što je bilo prije više od deset dana i o čemu su Televizija E i Portal ETV izvijestili još tada.
Ipak, jasan je motiv Bečića i njegovog „oštrog“ saopštenja – odgovor se krije u tekstu koji je naš medij nekoliko sati ranije objavio o rekonstrukciji Vlade i između ostalog smjenama ministara iz njihovih redova – ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i ministra odbrane Dragana Krapovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-ce-nove-ministre-birati-iz-aktuelne-parlamentarne-vecine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tu se krije razlog Bečićeve nove obmane i nervoze, pa ne birajući terminologiju pokušava da poruka bude što jača, u pokušaju da izmjesti fokus sa onog što dolazi i što su Portal ETV i Televizija E najavili.
Jer, naš medij je još 14. avgusta objavio da je Mađariću i Žižiću uručeno rješenje o suspenziji, dok bivši načelnik nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića čeka pismenu pošiljku...&nbsp;
Očito je da brod tone, pa je razumljiva i panika zamjenika premijera, kako sebe predstavlja Bečić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzizic-goranovic-madaric-na-meti-politickog-progona-u-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: obestecenje