Ove subote u emisiji Vikend Popodne na Televiziji E razgovaramo sa pedagogom o obrazovnom sistemu u Crnoj Gori. Šta radimo pravilno, a gdje ima prostora za unapređivanje.
Nakon toga, kroz priču sa psihološkinjom težimo da saznamo savjete za to kako da kontrolišemo svoj um u stresnim situacijama, kao i načine na koje se možemo boriti protiv anskioznosti i depresije.
Takođe, kroz priču sa pripadnicom NVO MASTER, saznajemo više o njenom putu aktiviste i projektima koji u fokusu imaju mlade ljude u Crnoj Gori.
Emisiju uređuje i vodi Luka Piperović.
Vidimo se kao i svakog vikenda u 17 sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vikend popodne: O obrazovnom sistemu, kontroli uma u stresnim situacija, borbi protiv anksioznosti...

U 21. vijeku treba sve zasnivati na činjenicama, istini i nauci, a u Crnoj Gori je za početak školske godine organizovan moleban u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, čime se ide u vjeru koja je bila relevantna za 16. ili 17. vijek, izjavio je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Milojica Dakić.
On je podsjetio da se istorija smatra jednim od najvažnijih predmeta u obrazovanju djece i da se nekada izučavala dva časa nedjeljno.
- Sad je taj broj časova znatno reduciran i u prosjeku je to jedan čas nedjeljno, a sa jednim časom nedjeljno ne može se mnogo naučiti. Samim tim reducirana je istorija i kompletno gradivo iz istorije, a normalno i pojedinih segmenata, među kojima je i poznavanje Drugog svjetskog rata. Mislim da je to nedovoljno u odnosu na činjenicu da je Drugi svjetski rat jedan izuzetan događaj koji se desio u 20. vijeku – pobjeda nad fašizmom, najvećom pošasti toga vijeka, posle koga je uspostavljen sasvim novi sistem na građanskim osnovama, iz koga je Crna Gora izašla apsolutno ravnopravna sa svim drugim državama - rekao je Dakić.
On smatra da smanjenje fonda časova istorije može ići na uštrb znanja i obrazovanja.&nbsp;
- Čovjek bez znanja i obrazovanja je čovjek bez budućnosti - poručio je Dakić.
On je dodao da, iako porodična edukacija može biti osnova, znanje ipak treba sticati kroz obrazovni sistem.
- Sistem obrazovanja je na osnovu relevantnih podataka, činjenica istinitih koje su od strane nadležnih institucija verifikovane. To bi trebalo da bude osnov za svakog učenika, za svakog građanina koji želi da izgradi svoje obrazovanje. Međutim, kroz porodicu, zajednicu i starije može da bude odgovarajuća nadoknada, ali prijeti tu jedna opasnost. Zavisi šta ti stariji ljudi uzimaju kao osnovu – ako su to priče, ako su to mitovi, onda mislim da to ne doprinosi većem napretku. Zato je potrebno da se u tom sistemu fokusiramo najprije na obrazovanje i relevantne, istinite i tačne istorijske činjenice - naglasio je Dakić.
Smanjen broj časova, dodaje, direktno utiče na nivo znanja učenika.
- To utiče na nivo njihove obrazovanosti i nivo njihovih istinitih saznanja o istorijskim činjenicama, na izgradnju jedne perspektive i budućnosti. Ono što je interesantno u ovim slučajevima, ovoj novoj najezdi i poplavi svih mogućih intervencija – revizionizam je dobio izuzetno na značaju, a to su jako loše stvari gdje se pokušavaju zamijeniti uloge sudionika u Drugom svjetskom ratu. Tako imate situaciju kod nas da se saradnicima okupatora pripisuje borba za antifašizam, a onima koji su se suprotstavili okupatoru i izvojevali pobjedu nad fašizmom – ne zaboravimo ni da je Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije bila jedina prava organizovana vojska u Evropi, ostalo su bili pokreti – spočitavaju se zlodjela koja su činili okupatori i njihovi saradnici. Mislim da tu ulogu igraju i drugi činioci, u prvom redu Srpska pravoslavna crkva, koja faktički svoju djelatnost ne obavlja u hramovima, tamo gdje joj je mjesto, nego se pretvorila u vrlo jakog propagatora ideje revizionizma i svoje djelovanje obavlja i u školama - zaključio je Dakić.

Dakić: Nedostatak časova istorije pogodno tlo za revizionizam

Vlada će dosljedno i odgovorno, u skladu sa zakonom, biti posvećena jačanju položaja zaposlenih - kreirajući podsticajan ambijent za rad, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić u objavi povodom 1. septembra - početka školske 2025/26 godine.&nbsp;
Spajić je poželio srećan početak školske godine svim učenicima i nastavnicima kao i svim zaposlenima u obrazovnom sistemu.&nbsp;
- Posebno našim prvacima i njihovim roditeljima - napisao je predsjednik Vlade na društvenoj mreži X.
On je svim učenicima i studentima poželio da im predstojeći dani budu riznica najljepših uspomena i znanja koje će ih uspješno voditi kroz život, te kazao da je ponosan što su odgovornom politikom obezbijeđeni besplatni udžbenici za sve osnovce, dječiji dodatak za svu djecu i rekordno uvećane studentske stipendije i krediti.&nbsp;
- Uz kontinuirano unaprjeđenje obrazovne infrastrukture Vlada će dosljedno i odgovorno, u skladu sa zakonom, biti posvećena jačanju položaja zaposlenih - kreirajući podsticajan ambijent za rad i učenje - zaključio je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmickeyspajic%2Fstatus%2F1962432526112161929%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić čestitao početak školske godine: Položaj zaposlenih jačaćemo u skladu sa zakonom

Mladi u Crnoj Gori i regionu odrastaju u društvima opterećenim neriješenim sukobima i etničkim podjelama, kazala je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, navodeći da bi obrazovni sistemi morali da ih osnaže da prepoznaju, kritički analiziraju i odbace narative mržnje. 
 
Uljarević je, kako su naveli iz CGO-a na mreži X, to rekla na međunarodnoj konferenciji “Suočavanje sa prošlošću: Srebrenica 1995 – 2025”, koja se održava u Gradskoj vijećnici u Sarajevu. 
 
- Mladi u Crnoj Gori i regionu odrastaju u društvima opterećenim neriješenim sukobima i etničkim podjelama. Obrazovni sistemi bi morali da ih osnaže da prepoznaju, kritički analiziraju i odbace narative mržnje, umjesto da ih preuzimaju kao datost- rekla je Uljarević. 
 
Kako je kazala, to je naglašeno važno u periodu kada su ponovo na sceni politike i ideologije koje su inspirisale ili vodile ratnim zločinima u regionu. 
 
Uljarević je podsjetila da, prema istraživanju CGO-a, 83 odsto građana Crne Gore vjeruje da zna što se desilo u Srebrenici, a od tog broja 65 odsto njih navodi da se radi o genocidu. 
 
Ona je istakla i važnost programa nevladinih organizacija za mlade, jer obrazovni sistem ne jača kritičko mišljenje niti adekvatno obrađuje teme novije prošlosti, što je, kako je kazala, posljedica političkog opredjeljenja da se činjenice relativizuju ili negiraju. 
 
- Mir u regionu nećemo graditi zaboravom i prećutkivanjem, već hrabrošću da mladima prenesemo istinu i osnažimo ih da biraju dijalog umjesto mržnje- zaključila je Uljarević.

Uljarević: Obrazovni sistem da osnaži mlade da odbace narative mržnje

Emocionalna dimenzija je ključna u radu sa djecom sa teškoćama u razvoju, poručio je pedagog Radoje Novović gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E. Kako ističe, podjednako je važno da se ova djeca osjećaju prihvaćeno i poželjno među svojim vršnjacima, kao i da im se pruži obrazovna podrška u skladu sa njihovim mogućnostima.
- Što se tiče obrazovnog smisla, stalno se trude nastavnici, koliko god je to moguće, da izvuku maksimum iz njih i da im pomognu u okviru njihovih mogućnosti. Znači, standardi su njihove mogućnosti, ne prosječno dijete – fokus je na tome. Različit je tempo napredovanja, pomoći, podrške takvoj djeci, ali bitno je, meni se čini, na toj emocionalnoj ravni da su prihvaćena, da se osjećaju prihvaćeno i poželjno - naglasio je Novović.
U crnogorskim školama trenutno je oko 1.700 učenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Novović ističe da je inkluzivno obrazovanje izuzetno važno, jer sva djeca imaju pravo na podršku – ne samo od obrazovnog sistema, već i od društva u cjelini.
- Djeca sa poteškoćama u razvoju treba da motivišu čitavu javnost i društvenu zajednicu da se na pravi način bave tom djecom. Prije 20 godina, kada je krenuo taj proces inkluzije, bio sam malo skeptik. Kada sam studirao u Beogradu, pored mog fakulteta bio je defektološki fakultet, gdje su specijalizovani stručnjaci radili sa tom djecom. Ideja da se u škole uključe djeca s teškoćama, a da nastavnici nijesu osposobljeni, činila mi se upitnom - prisjetio se Novović.
Svoju sumnju je, kaže, prevazišao kroz edukaciju u okviru finskog modela, koji je uključivao četiri modula za rad sa djecom sa teškoćama.
- Tada sam shvatio da je to jako dobro rješenje. Ta djeca kad uđu u svijet odraslih, ne žive u izolovanim sredinama – oni egzistiraju, sarađuju, žive, zadovoljavaju svoje potrebe sa svim ostalim stanovništvom. Kroz školu se, na neki način, pripremaju za takav život. Na kraju krajeva, cilj škole jeste da podrži djecu i da ih sprema za život - kazao je on.
Dodaje da je Crna Gora među najnaprednijim zemljama u regionu kada je riječ o implementaciji inkluzivnog obrazovanja.
- Imamo tradiciju dugu preko 20 godina i zajedno sa Slovencima smo na ovim prostorima među prvima počeli da se bavimo inkluzivnim obrazovanjem - rekao je Novović.
Kao ključni element uspješne inkluzije izdvaja podršku vršnjaka.
- Da se sva djeca osjećaju prihvaćeno, poželjno, da ih prihvate kao drugare, drugarice. Mislim da se tu najviše pomaka napravilo. To je ono što je, na nekoj emocionalnoj ravni, najvažnije – da sebe doživljavaju ravnopravnim sa ostalima, a da im u tome drugari i drugarice pomognu. To je ključna stvar - naglasio je Novović.
Govoreći o osposobljenosti nastavničkog kadra, ističe da je stalna edukacija neophodna.
- Po pitanju edukacije nastavnog kadra – edukacije nikad dovoljno, nikad dosta. Čovjek se čitav život uči, edukuje, usavršava. Inicijalno obrazovanje je samo osnova – sve ostalo je nadogradnja. To je proces koji permanentno traje i treba da traje za svakoga ko želi da nađe svoje pravo mjesto u prosvjetnom životu - zaključio je Novović.

Novović: Djeca sa teškoćama u razvoju moraju da se osjećaju prihvaćeno i poželjno među vršnjacima

Komitet eksperata u okviru Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima žali što crnogorske vlasti još nisu usvojile preporuku da se romski jezik formalno uvrsti u obrazovanje u Crnoj Gori.
U izvještaju o ispunjenim preporukama, koji je objavljen danas, ovo ekspertsko tijelo Savjeta Evrope pohvalilo je nekoliko političkih koraka Vlade, ali konstatuje kako nisu usvojene preporuke date u šestom izvještaju o evaluaciji iz 2023.
Pored uvođenja romskog jezika u obrazovni sistem, Komitet eksperata preporučio je i rješavanje problema nedostatka kvalifikovanih nastavnika, kao i uvođenje romskog jezika u službenu upotrebu u makar jednoj jedinici lokalne samouprave.
Zato ovo tijelo Savjeta Evrope preporučuje povećanje napora za promociju romskog jezika u Crnoj Gori, u saradnji sa govornicima.
<h2>Obrazovni sistem</h2>
Zabrinuti su što nisu date nikakve konkretne informacije o konkretnim koracima koji su preduzeti ili su u fazi razmatranja sa govornicima kako bi se romski jezik uveo u obrazovni sistem.&nbsp;
- Potrebne su efikasne mjere za integraciju romskog jezika na svim nivoima javnog obrazovanja, u skladu sa obavezama Crne Gore. Kao prvi korak, vlasti bi mogle da razmotre uvođenje romskog jezika u predškolsko i osnovno obrazovanje, gdje nedostatak standardizacije nije nepremostiva prepreka, a zatim da razmotre održive mjere za njegovo uključivanje na svim nivoima formalnog obrazovanja – naveli su iz Komiteta eksperata.
Romski jezik je i dalje odsutan iz formalnog obrazovanja, uprkos prethodnim preporukama Komiteta stručnjaka i Komiteta ministara u ranijim ciklusima praćenja.&nbsp;
- Kako navodi vlast, nedostatak kvalifikovanih nastavnika i dalje predstavlja prepreku, sprečavajući razvoj koherentne strategije za osnovnu i dalju obuku nastavnika na ovom jeziku, kao i uvođenje romskog jezika u obrazovanje – navodi se u dokumentu.
Vlasti su obavijestile o objavljivanju rječnika romsko-crnogorskog i crnogorsko-romskog jezika 2023. u izdanju Centra za očuvanje i razvoj manjinske kulture.&nbsp;
- To je prvi rječnik napisan na varijantama kojima govore Romi u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i očekivalo se da će poslužiti kao polazna tačka za budući proces standardizacije koji, međutim, nije napredovao od prethodnih ciklusa praćenja – ističu iz Komiteta eksperata.
Vlasti su navele i nekoliko drugih projekata koje je finansirala Crna Gora, a koji su usmjereni na promociju romskog jezika, uključujući i oblast obrazovanja.&nbsp;
- Međutim, prema riječima govornika romskog jezika, ove inicijative nisu dio standardnog školskog programa i oslanjaju se na finansiranje zasnovano na projektima, često od međunarodnih donatora ili nacionalnih grantova, umjesto da ih na održiv način finansira Ministarstvo prosvjete – istaknuto je u dokumentu.
Komitet stručnjaka notirao je informacije o različitim projektima i inicijativama koje je Crna Gora finansirala za promociju romskog jezika.&nbsp;
- Pozdravljamo objavljivanje novog rječnika i podstičemo vlasti da istraži načine na koje on može poslužiti kao osnova za razvoj nastavnih materijala i drugih resursa, čime se podstiče nastava romskog jezika i podržava ponovno pokretanje procesa standardizacije u saradnji sa govornicima – naveli su iz Komiteta eksperata.
<h2>Nastavni kadar</h2>
Nedostatak kvalifikovanih nastavnika je, kako navode crnogorske vlasti, ključna prepreka u razvoju strategije za obuku nastavnika za nastavu na romskom jeziku.
- Da bi se riješio ovaj problem, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, u saradnji sa Filološkim fakultetom Univerziteta Crne Gore, razmatra mogućnosti za uvođenje master programa na romskom jeziku, crpeći iskustva i prakse drugih zemalja članica Savjeta Evrope, uključujući jedinice o metodologiji nastave – navodi se u dokumentu.
U početnim fazama, kako dodaju, gostujući predavači iz susjednih zemalja biće pozvani da drže časove dok prva generacija diplomaca ne završi program i ne bude mogla da preuzme predavačke pozicije.&nbsp;
- Prema riječima govornika romskog jezika, nije jasno kakav bi bio vremenski okvir – kazali su iz Komiteta eksperata.
Iz ovog tijela Savjeta Evropa preporučuju da bi, kako bi se riješio problem nedostatka kvalifikovanih nastavnika, vlasti mogle razmotriti kratkoročna rješenja koja bi mogla da podstaknu studente, kao što su dalje stipendije, zagarantovano zaposlenje ili bonusi na plate.&nbsp;
- Imajući u vidu da nije postignut napredak u sprovođenju ove ponovljene preporuke iz prethodnih ciklusa praćenja, potrebne su hitne mjere za sprovođenje ove preporuke u saradnji sa govornicima romskog jezika – navodi se u dokumentu.
<h2>Službena upotreba</h2>
Vlasti su potvrdile da romski jezik još nije u službenoj upotrebi ni u jednoj opštini.
- Glavni problem, kako je navedeno u šestom izvještaju o evaluaciji i prethodnim ciklusima, jeste da broj govornika ne dostiže prag od pet odsto ni u jednoj administrativnoj jedinici. Vlasti navode da je nedostatak administrativnog osoblja formalno obučenog za romski jezik ključna prepreka za nesprovođenje ove preporuke – kazali su iz Komiteta eksperata.&nbsp;
Vlasti ukazuju da su posvećene nastavku napora da pronađu rješenja za ovo pitanje i u potpunosti sprovedu preporuku, ističući da je 5. novembra prošle godine imenovan prvi sudski tumač za romski jezik u Crnoj Gori.
- Komitet eksperata zabrinut je što preporuka nije sprovedena i što romski jezik još nije u službenoj upotrebi u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, uprkos ponovljenim preporukama u tom pogledu u prethodnim ciklusima – navodi se u dokumentu.
Podsjećaju na obaveze iz člana 10 Povelje, koji zahtijeva i organizacione mjere unutar administracija (na primjer zapošljavanje službenika koji govore relevantni manjinski jezik, obuku postojećeg osoblja), kao i mjere koje podstiču govornike manjinskih jezika da iskoriste mogućnost korišćenja svog jezika u kontaktima sa vlastima.&nbsp;
- Vlasti treba da identifikuju postojeće osoblje koje govori romski jezik i da ih u konsultaciji sa njima imenuju u najmanje jednoj jedinici lokalne samouprave, gdje govornici romskog jezika imaju najveću koncentraciju u relativnom ili apsolutnom broju. Vlasti se podstiču da nastave napore da pronađu rješenje za ovo pitanje, da počnu dijalog sa govornicima romskog jezika i da aktivno promovišu zapošljavanje govornika romskog jezika u lokalnoj javnoj administraciji i da razmotre obuku na radu – ističu iz Komiteta eksperata.
Dodaju da crnogorske vlasti treba da preduzmu efikasne korake kako bi omogućile službenu upotrebu romskog jezika u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto. Pohvalili su imenovanje sudskog tumača za romski jezik.
<h2>O mjerama bez romske zajednice</h2>
Crna Gora je informaciju o implementaciji preporuka, kako se navodi u dokumentu, poslala 29. januara ove godine, a procjena eksperata zasniva se na informacijama od crnogorskih vlasti, kao i od predstavnika govornika manjinskih jezika.
Evaluaciju je Komitet eksperata usvojio 13. juna.
- Vlasti Crne Gore obavijestile su o nedavno usvojenoj Strategiji za manjinsku politiku za period od 2024. do 2028. i pratećem Akcionom planu koji uključuju ciljeve za unapređenje jednakosti i jačanje prava etničkih i manjinskih grupa u obrazovanju, zapošljavanju, upotrebi jezika, uključujući podršku manjinskim jezicima kroz programe za jezičku revitalizaciju. Nova strategija za socijalno uključivanje Roma i Egipćana trebalo bi da bude izrađena 2025. godine, a radna grupa zadužena za njenu pripremu trebalo bi da bude formirana u drugom kvartalu. U vrijeme usvajanja ove evaluacije to se još nije dogodilo – navodi se u dokumentu.
Dodaju da su ih predstavnici govornika romskog jezika obavijestili da ih vlasti nisu konsultovale u vezi sa sprovođenjem preporuka za hitnu akciju, niti prilikom pripreme informacija o primjeni ovih preporuka.&nbsp;
- Neophodno je obavijestiti ove organizacije o preporukama datim tokom ciklusa praćenja i uzeti u obzir potrebe i želje koje su one izrazile prilikom primjene i izveštavanja o njima – ističu iz Komiteta eksperata.
<h2>Prethodni izvještaji</h2>
U izvještaju koji je Komitet eksperata objavio 11. septembra 2023. navodi se da je „situacija romskog jezika i dalje kontroverzna u Crnoj Gori“, sa „očiglednim sukobom između domaćeg zakonodavstva i obaveze da se obezbijedi visok nivo zaštite“ tog jezika.
- Uprkos pozitivnim pomacima, izvještaj je utvrdio probleme u primjeni Povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja je stupila na snagu u Crnoj Gori 2006. godine i primjenjuje se na albanski, hrvatski, bosanski i romski – naveli su tada u dokumentu.
I prije dvije godine konstatovali su da je romski jezik i dalje odsutan iz formalnog i redovnog obrazovanja, uglavnom zbog nepostojeće obuke nastavnika i nedostatka nastavnih materijala.
- Prestanak emitovanja Romskog radija smanjio je prisustvo romskog jezika u medijima još više u odnosu na prethodne evaluacije, čak i ako romski medijski portal (Romanet) i njegov podkast predstavljaju „pozitivne korake“. Da bi se povećala upotreba romskog jezika trebalo bi ovaj jezik uvesti u službenu upotrebu u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto koji je utvrđen Zakonom o pravima i slobodama manjina – kazali su 2023. u Komitetu eksperata.
Komitet ministara je i krajem 2020. u izjveštaju preporučio da crnogorske vlasti treba da uvedu romski jezik u obrazovni sistem i preduzmu sve neophodne mjere kako bi osigurale njegovu upotrebu u pravosudnom sistemu i državnoj administraciji.
Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima je konvencija Savjeta Evrope osmišljena da zaštiti i promoviše tradicionalne regionalne ili manjinske jezike država potpisnica i omogući govornicima tih jezika da ih koriste i u privatnom i u javnom životu. Njenu primjenu prati nezavisni Komitet stručnjaka.&nbsp;
Crna Gora, koja se pridružila ovoj povelji 2006. godine, dala je posebnu zaštitu albanskom i romskom jeziku, a opštu zaštitu bosanskom i hrvatskom. U skladu sa željom govornika srpskog, kako je precizirano, ovaj jezik „ostaje pod isključivom zaštitom nacionalnog crnogorskog zakona“.

Jasmina Beharovic

Ekspertsko tijelo Savjeta Evrope: Žalimo što romski jezik još nije formalno uvršten u obrazovanje

U crnogorskim srednjim školama u toku je PISA testiranje namijenjeno učenicima prvog razreda koje je prvenstveno fokusirano na nauku.&nbsp;
- Loši rezultati ostvareni u prethodnim godinama odraz su nedovoljno ozbiljnog pristupa pojedinaca testu koji treba da pokaže zajednički rezultat- smatra Biljana Đurišić, direktorica Gimnazije “Podgorica”, prve privatne gimnazije u Crnoj Gori.
Za Portal Analitika ona ukazuje da priprema za PISA testiranje mora da bude kontinuirana, da se radi na motivaciji, posebno na fokusu učenika koji je, kako ocjenjuje, iz godine u godinu sve manji.
- Smatram da znanje nije na niskom nivou. Vjerujemo da će rezultati biti mnogo bolji, da će pripreme naših nastavnika i učenika pokazati značajan pomak u ovoj vrsti testiranja. Rad sa učenicima traži kontinuitet, upornost, strpljenje, pronalažanje efikasnih metoda i načina u pristupu, kako bi dali rezultate- ističe Đurišić.&nbsp;
Osim metoda rada, kaže, važnu ulogu ima i motivacija.&nbsp;
- Zato je važno da učenika motivišemo i da im ukazujemo na važnost ovakvog predstavljanja države- ističe Đurišić.
<h2>Programi dobri, primjena mora biti inovativnija</h2>
Komentarišući loša postignuća crnogorskih učenika u prethodnim ciklusima testiranja, Đurišić zaključuje da je očigledno da nešto u našem obrazovnom sistemu nije najbolje.&nbsp;
- Smatram da su naši programi dobri, ali da njihova primjena mora biti inovativnija, da metode rada treba uskladiti sa bržim usvajanjem znanja i vještina. Naši nastavnici jesu posvećeni, ali je neophodno da u kontinuitetu radimo na obuci nastavnika i motivaciji učenika- ocijenjuje ona.&nbsp;
<h2>Motivacija đaka za testiranje ključna</h2>
Kada je riječ o Gimnaziji “Podgorica”, kaže, pripreme za PISA testiranje traju tokom čitave školske godine do samog testiranje koje je u ovoj školi zakazano za 29. april.&nbsp;
- Oformljen je Tim za PISA- Nauka u fokusu koga čini koordinator i četiri člana koji se bave pripremom djece rođene 2009. godine za ovu važnu aktivnost. Oni su do sada održali niz radionica i časova na kojima su akcenat stavili na tabelarne i grafičke prikaze kada je matematika i informatika u pitanju, kao i zadatke sa prethodnih PISA testiranja. Profesori u kontinuitetu rade na razvijanjusvih vrsta čitalačke pismenosti - informatičke, medijske i digitalne. Naravno, ono što je veoma bitno je i rad na motivaciji učenika za ovakvu vrstu testiranja- ponavlja Đurišić.
<h2>Eksterna testiranja neophodna, treba smanjiti stres kod učenika</h2>
Uporedo sa PISA testiranjem, radi se i na pripremi eksternih testiranja maturanata. Testiranje iz crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskoj jezika i književnostiveć je odžano, a maturante očekuju još dva testa – iz engleskog/matematike i stručnih tj. izbornog predmeta. Slično testiranje očekuje i polumaturante.
Dešavanja prethodnih godina, od curenja testova do masovnog prepisivanja, bacila su, kaže sagovornica Analitike, sjenku na organizaciju eksterne provjere znanja, što je, dodaje, urušavalo ugled ne samo institucija sistema, već i nastavnika koji su učestvovali u procesu realizacije.
- Ako mislimo da unapređujemo sistem, onda je važno povjerenje, ali ono je u slučaju eksterne provjere znanja poljuljano, pa očekujem da će unapređenje organizacije donijeti i nove okolnosti. Eksterna testiranja jesu pokazatelj znanja i neophodna su kao važan indikator postignuća učenika. Istina, stres može biti jedan od faktora koji utiču na loše rezultate, ali i na tome treba raditi tokom priprema, kako bi učenici mogli i sa tim izazovom da rade. Puno vježbe i dodatnog rada sa učenicima može biti odgovor- zaključuje Đurišić.

Đurišić: Znanje nije na niskom nivou, loši PISA rezultati slika su sistema koji ne motiviše, rad sa učenicima traži kontinuitet

Backović: Obrazovni sistem je nedopustivo politizovan i klerikalizovan

Opšte stanje u obrazovnom sistemu Crne Gore bolje je nego prethodne četiri godine, ocijenio je za Analitiku nekadašnji ministar prosvjete Slobodan Backović.
Ipak, ističe da su naslijeđeni infrastrukturni problemi, poput nedostatka školskog prostora u Primorskoj regiji i Podgorici, zbog čega škole rade u više smjena, ali i da su još uvijek prisutni trendovi koje su uveli prethodni ministri.&nbsp;
- Klerikalizacija sistema iz vremena ministarke Bratić i kasnije je u školama prisutna preko direktora škola i školskih odbora, kroz zapošljavanje osoba bliskih SPC. Počelo je sa prijetnjama premijera Krivokapića prosvjetnim radnicima na Vili Gorica, u Nikšiću su učenike nagrađivali ikonama, škola iz Bijelog Polja je tražila da dan škole bude Savindan, u kancelarijama školskih direktora pojavile su se ikone, u velikom broju škola obilježava se Uskrs, Aranđelovdan je neradni za neke škole u Podgorici, slijedio je Nikoljdan ka neradni itd. Porodične slave postaju neradni dani za škole. Istovremeno, došlo je do porasta vršnjačkog nasilja u školama - ukazuje Backović.
<h2>Nastavljena politizacija&nbsp;</h2>
Ne treba, kaže, zaboraviti ni politizaciju sistema obrazovanja koja je počela mnogo ranije, a aktuelna je i poslije 2020. godine.&nbsp;
- Promjene zakona o načinu izbora direktora javnih obrazovnih ustanova, opet nepotrebno, centralizuju sistem i otvaraju vrata dodatnoj politizaciji. U EU u većini obrazovnih sistema direktore javnih obrazovnih ustanova biraju školski odbori. Predstavljen je i Nacrt Zakona o visokom obrazovanju sa neizmijenjenom odrednicom da Upravni odbor UCG bira rektora, što dovodi u pitanje autonomnost ove visokoškolske ustanove - stava je Backović.
Dodaje da je najavljena izmjena zakona koji se odnose na sve nivoe douniverzitetskog obrazovanja pa očekuje da se na taj način isprave neodgovarajuća rješenja iz prošlosti koja su nas, podsjeća, dovela na dno evropskih obrazovnih sistema po mnogim indikatorima.&nbsp;
Očekuje i da se u obrazovni sistem vrate decentrelizacija i depolitizacija.&nbsp;
- Izmjene zakona treba da su u skladu sa predviđenim reformskim rješenjima da bi omogućile nihovu implementaciju - kaže Backović.
<h2>Ulaganje u infrastrukturu pozitivni pomak, ali nedovoljno sredstava za narednu godinu</h2>
Sve ovo, dodaje, otežava dinamičan rad Ministarstvu i vraćanje sistema u stabilnije stanje sa kvalitenijim obrazovanjem. Ipak, primjetni su i pozitivni pomaci.
- Sistem je obogaćen novim autobusima za prevoz učenika, računarskom opremom, obnovljeni su sistemi za zagrijavanje škola i postavljeni novi, obnovljene su mnoge školske zgrade. U Zakonu o budžetu za 2025. kapitalnim budžetom, nažalost, nije predviđena gradnja novih školskih objekata, posebno u Podgorici, što će imati za posljedicu odlaganje približavanja savremenim sistemima sa kvalitetnim obrazovanjem i što će uticati na rezultate reforme sistema obrazovanja. Sve zemlje EU imaju cjelodnevne škole, a mi smo daleko od toga sa ovom negradnjom neophodnog školskog prostora. Oko 90% budžetskih sredstava za prosvjeti namijenjeno je zaradama zaposlenih - podsjeća Backović.&nbsp;
Dodaje i da je Ministarstvo prosvjete je u saradnji sa Predstavništvom UNICEF-a i Delegacijom Evropske Unije u Crnoj Gori, kroz projekat "Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore", radilo na izradi sveobuhvatne Strategije za reformu obrazovanja (2025 - 2035).&nbsp;
- Strategija obuhvatilasvenivoedouniverzitetskog obrazovanja. Nacrt Strategije predstavljen je javnosti 13. decembra, a implementacija počinje sljedeće godine.Ali bez odgovarajuće finansijske podrške Vlade, Strategija će biti samo dokument o dobrim željama i namjerama - smatra Backović.
<h2>Vjerske škole moraju da finansiraju osnivači</h2>
Prema njegovim riječima, i u godini za nama vlast je nastavila sa podrškom i finansiranjem vjerskih škola. Sagovornik Analitike smatra da se pitanje vjerskih škola mora drugačije riješti u Opštem zakonu o vaspitanju i obrazovanju.&nbsp;
- Trenutna situacija je da jedna vjerska škola nema licencu za rad i status pravnog lica, a druga škola ima licencu koja je nezakonita jer škola nije ispunjavala uslova da je dobije. Ovo je svima očigledno, osim tužiocima koji odbijaju krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja protiv onih koji su predložili i potpisali nezakonitu licencu i onih koji su potpisali nezakonite uplate budžetskih sredstava. Ova škola i danas radi u improvizovanom, neodgovarajućem prostoru dok se školska zgrada za nju gradi i dijelom od 2,7 miliona eura dobijenih nezakonito iz budžeta - ističe Backović.&nbsp;
Podsjeća i da je škola dobila rješenje o licenci 2022, dok je Nacionalni savjet 2023. "donio odluku kojom je utvrđena punovažnost i jednaka vrijednost obrazovnovnog programa Srednje vjerske Gimnazije „Sveti Sava“, sa odgovarajućim javno važećim obrazovnim programom za opšte srednje obrazovanje".&nbsp;
- Ova odluka iz 2023. je bila neophodna prije dobijanja licence 2022. godine! Ono što posebno zabrinjava je da se obje škole finansiraju iz javnih sredstava, bahato bez zakonskog osnova. Na kraju su ove škole, nedavno, finansirane za 2024. godinu preko Ministarstva pravde bez pozivanja na zakonski osnov za to, jer ga i nema - kaže on.
Dodaje i da vjerske škole moraju da finansiraju osnivači.&nbsp;
- Država ne može to da radi sredstvima iz budžeta na osnovu bilo kakvog dogovora ili ugovora jer je to protivuustavno. Očekujem da se Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju uskladi sa Ustavom i ukine mogućnost budžetskog finansiranja vjerskih škola - kaže Backović.&nbsp;
Crna Gora kao sekularna država ne može, naglašava sagovornik Analitike, da finansira rad vjerskih škola kao što to rade Slovenija i Sjedinjene Američke Dražave. U skladu sa tim, podsjeća i da je dosadašnje finansiranje vjerskih škola u Crnoj Gori bilo ne samo da je nezakonito, već i protivno Ustavu.
- Zabrinjavajuće je da to ne vide pravosudni organi koji su dužni da štite zakone i Ustav, posebno Ministarstvo pravde koje evo učestvuje u finansiranju vjerskih škola, odnosno vjerskih djelatnosti - zaključuje Backović.

Backović: Problem finansiranja vjerskih škola i dalje bez rješenja

Udruženje Roditelji organizovaće danas u Pljevljima konsultacije o stanju u obrazovanju u Crnoj Gori za roditelje djece koja pohađaju vrtiće i osnovne i srednje škole u tom gradu. 
 
Iz Udruženja Roditelji su saopštili da će na taj način roditelji moći direktno da se uključe u proces planiranja reforme obrazovnog sistema od 2025-2035. godine. 
 
Oni su kazali da konsultacije organizuju u okviru projekta “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu“, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), UNICEF-om, Evropskom unijom i Fondom Ujedinjenih nacija za izgradnju mira. 
 
Kako su rekli iz Udruženja Roditelji, partner događaja je Opština Pljevlja, čiji će predstavnici takođe učestvovati u konsultacijama, kako bi istakli značaj uloge lokalnih uprava u obrazovanju, u skladu sa zakonskim mogućnostima. 
 
- Roditeljima će se u uvodnom dijelu obratiti vršiteljka dužnosti direktorice Direktorata za predškolsko obrazovanje i vaspitanje Svetlana Drobnjak, potpredsjednik Opštine Pljevlja Darko Gazdić i izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaju da će nakon toga roditelji moći nadležnima u MPNI i sekretarki Sekretarijata za kulturu, socijalna i druga pitanja Sanji Đondović da prenesu zapažanja i predloge o tome šta bi se moglo unaprijediti u obrazovnom sistemu na lokalnom i nacionalnom nivou. 
 
Iz Udruženja Roditelji su rekli da će svi predlozi i komentari biti dostavljeni MPNI, ali i Savjetodavnom odboru inicijative “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu u Crnoj Gori“, koji je zadužen za planiranje reforme i Strategije obrazovanja od 2025-2035. godine. 
 
Oni su podsjetili da je planiranim konsultacijama prethodio i uputnik koji je Udruženje Roditelji pripremilo u saradnji sa UNICEF-om, u okviru kojeg je više od pet i po hiljada roditelja/staratelja iz cijele Crne Gore iskazalo stavove i sugestije o sistemu obrazovanja. 
 
Konsultacije će početi sjutra u 17 sati, u sali Skupštine opštine Pljevlja, u ulici kralja Petra I br. 25, zgrada SDK. 
 
Iz Udruženja su naveli da će nakon Podgorice i Pljevalja konsultacije sa roditeljima biti organizovane u još pet opština. 
 
- Planirano je da se o stanju u obrazovanju dodatno konsultuju i roditelji iz Ulcinja, Herceg Novog, Nikšića, Bijelog Polja i Bara, ali i predstavnici lokalnih uprava - kazali su iz Udruženja Roditelji.

U Pljevljima konsultacije sa roditeljima o obrazovnom sistemu

Vlada koordinira i vodi proces, ali je neophodno opšte jedinstvo na evropskom putu, uključujući vladajuću većinu, opoziciju, sve političke subjekte, NVO sektor, slobodne građane i medije, rekla je u razgovoru za „24 sata“ na Televiziji E ministarka evropskih integracija Maida Gorčević.
Prethodna godina je bila izazovna i uzbudljiva, kaže Gorčević, ali i uspješna u procesu evropskih integracija, jer je, podsjeća ona, zatvoreno šest pregovaračkih poglavlja, koliko je i dogovoreno sa EK i državama članicama.
Naglasila je da su u prethodnoj godini naučili da probleme rješavaju koordinisanom akcijom Vlade, parlamenta i svih činilaca društva.
- Sama godina je bila izazov za našu administraciju, zato što smo uporedo sa ovih šest pregovaračkih poglavlja, od kojih smo jedno zatvorili u junu, a pet u decembru, morali da radimo i na svim onim problemima i izazovima za 2026. godinu. Ovo nije proces kada se mi fokusiramo na određeni broj poglavlja, nego radimo u kontinuitetu i pratimo sva pregovaračka poglavlja i sve obaveze kroz evropske integracije koje ima Crna Gora. Međutim, ova godina nije bila samo uspješna u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, već je tu i dio koji se odnosi na finansijsku podršku od Evropske unije, druga dionica autoputa – 150 miliona, kao i još veliki niz projekata koje smo dobili kao finansijsku podršku i kroz IPA i kroz Reformsku agendu. Ali ono što me posebno raduje jeste politička podrška na kraju svih 27 država članica, što nije nimalo lako niti jednostavan posao - rekla je Gorčević.
Smatra da su u prethodnoj godini brzo djelovali, ali i vodili računa o kvalitetu, što je pokazatelj da bez jedinstva ne bi bilo rezultata kojim se na kraju godine ponose.
Gorčević ističe da će 2026. godina biti posebna i po jubileju – 20 godina od obnove nezavisnosti, a evropski put je, dodaje ona, najbolja promocija koju Crna Gora može da ima.
- Jedinstvo moramo održati i u 2026. godini. To znači da ne zatvaramo samo pregovaračka poglavlja u dijelu ispunjavanja, glasanja zakona i strategija – to znači da sada svi moramo da dišemo kao jedan, Crna Gora mora da bude jedan tim. To se ne odnosi samo na vladajuću većinu, to se odnosi na sve političke partije, na opoziciju, na parlamentarnu većinu, na NVO sektor, na akademsku zajednicu, na naše medije. Sada je trenutak kada svi zajedno moramo da istrčimo onaj posljednji krug i, vjerujte, koliko god da djeluje da je veliki izazov 20 pregovaračkih poglavlja, ja zaista vjerujem da će najveći pritisak biti na Vladi s obzirom na to da mi koordiniramo i vodimo proces. Ali nimalo neće biti jednostavno i lako izlobirati u državama članicama na kraju, jer ovo nije samo tehnički, nego i politički proces. Isto tako moramo voditi računa i o porukama koje šaljemo iz Crne Gore. Naše medije ne prati samo region, prate i države članice i jako je važno da sada pošaljemo poruku upravo tog jedinstva, da mi želimo i da mi jesmo sljedeća članica Evropske unije - istakla je Gorčević.
Poručuje da Crna Gora nema plan B i da se pregovarački proces mora dovesti do kraja. Na kraju, podsjeća ona, evropsko pitanje je ono oko koga su svi saglasni – i vlast i opozicija.
Dodaje i da Rezolucija o evropskoj integraciji Crne Gore, koja dolazi od Odbora za evropske integracije kojim predsjedava predstavnik opozicije, pokazuje, smatra ona, da većina želi da sarađuje sa opozicijom na tim važnim temama.
- Nema podjela niti ima političkih kalkulacija ako govorimo o evropskim integracijama. Sama Rezolucija će u nekom narednom periodu, sigurna sam, biti izglasana u parlamentu apsolutnom podrškom svih poslanika. To je pokazatelj i nastavak Barometra 26 koji je sam premijer predstavio. To podrazumijeva da se neki lični, politički i svaki drugi interesi stave u drugi plan, a da jedino radimo na ovom jedinstvu i da, na kraju krajeva, pokažemo zaista volju da ne posmatramo stvari kroz ubiranje poena i marketing. Ova Rezolucija dolazi u trenutku kada izgleda da je možda najizazovnija godina iza nas, tako da vjerujem da je dobro što dolazi iz redova opozicije i dobro je što parlamentarna većina, Vlada i svi zajedno žele da se ona nađe na dnevnom redu parlamenta. Sve neke druge političke kampanje i političke poruke, koje je potpuno legitimno da se šalju i iz parlamenta i od samih političkih partija, mislim da su to pitanja koja mogu da dijele društvo i treba ih ostaviti za period kada završimo pregovarački proces. Ono što nas ujedinjuje – to je evropski put i to treba da ostane prioritet i tema koju guramo u prvi plan - naglasila je Gorčević.
Komentarišući mogućnost izlaska DNP-a iz vlasti, ministarka kaže da jedna partija ne može usporiti evropski put Crne Gore. Sve dok je na čelu Vlade, cijeni ona, Milojko Spajić, na agendi se ništa neće naći prije evropskog puta.
- Evropski put je jedina stvar koju Vlada premijera Spajića želi da završi u toku svog mandata. Mi ovdje ne kalkulišemo nikakvim uskopartijskim niti ličnim interesima, posebno ako pođemo od činjenice da 2027. godine, u godini kada treba ratifikacija u parlamentima, dolazimo sa završenim tehničkim dijelom procesa. Ne manipulišemo građanima, posvećeni smo rezultatima, posvećeni smo da završimo svoj dio posla, zato što vidimo da je ovo istorijska šansa za Crnu Goru i zato što smo svjesni da je, i zbog geopolitike i raznih drugih činjenica, ovo jedna šansa koja, nijesam sigurna, da će se skoro ponoviti, ako posmatramo iz ugla proširenja Evropske unije - rekla je Gorčević.
Podsjeća da je Poglavlje 27 izuzetno zahtjevno finansijski i administrativno, ali i u dijelu tehničkih ispunjavanja zadataka, poput kolektora u Botunu, koji je, kako ističe, samo jedna od tih obaveza.
Dodaje i da se već sada pregovara sa Evropskom komisijom oko tranzicionih perioda, i to ne samo za Poglavlje 27, već i za niz drugih poglavlja za koja će biti potrebno prolongiranje.
- Tu postoje razne druge obaveze. Ako posmatramo TE Pljevlja, Solanu u Ulcinju, postoji niz određenih reformi koje nijesu baš popularne među građanima, niti su to reforme koje su vrlo jednostavne, brze, lake ili, na kraju krajeva, koštaju malo. To su obaveze koje imamo radi evropskog puta, sa određenim rokom zatvaranja. Poglavlje 27 se mora zatvoriti do kraja 2026. godine, međutim, to samo zatvaranje poglavlja ne znači da ćemo uspjeti da zatvorimo i zaokružimo apsolutno sve naše obaveze - zaključila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FSQq7J_WHRzI%3Fsi%3D3Jv6JtvukqR2e-8i&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gorčević: Svi moramo da dišemo kao jedno, Crna Gora mora da bude jedan tim

Humanitarna situacija u Gazi se pogoršava, a Palestinci su izloženi jakim kišama i padu temperatura, bez bezbjednog skloništa, naveli su u izjavi visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas i dvije komesarke.
- Djeca ostaju van škola. Medicinske ustanove jedva funkcionišu, sa minimalnim brojem osoblja i opreme - navodi se u izjavi Kalas i komesarki Hadje Lahbib i Dubravke Šuice.
Pozvale su Izrael da dozvoli međunarodnim nevladinim organizacijama da rade i pružaju pomoć civilima kojima je potrebna u Palestini i dodale da bez njih humanitarna pomoć ne može biti isporučena u obimu potrebnom da bi se spriječio dalji gubitak života u Gazi.
- Da bi se pomoć isporučila brzo, bezbjedno i u potrebnom obimu, međunarodne nevladine organizacije moraju biti u stanju da djeluju na održiv i predvidljiv način. Bez njih, pomoć ne može doći do ljudi kojima je potrebna - navodi se u izjavi objavljenoj na sajtu Evropske službe za spoljne poslove.
Dodaje se da isporuka humanitarne pomoći i pružanje usluga civilima zavisi od pristupa. Prema međunarodnom humanitarnom pravu, sve strane u sukobu moraju dozvoliti i olakšati brz i nesmetan protok principijelne humanitarne pomoći, navele su.

Evropske zvaničnice pozivaju Izrael da pusti pomoć Palestincima, upozorile na teško stanje zbog zime

Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović poručio je da poruke mira i saradnje treba da budu zajednička vrijednost u regionu i susjedstvu, reagujući na optužbe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da su Hrvatska, Albanija i Kosovo formirali vojni savez protiv srpskog naroda.
– Hrvatska je članica Evropske unije i sve što radi u međunarodnim odnosima radi transparentno – kazao je Božinović.
On je to izjavio nakon učešća na tradicionalnom svečanom prijemu koji je organizovalo Srpsko narodno vijeće (SNV) povodom obilježavanja Božića po julijanskom kalendaru, ističući da su mir i saradnja temelj stabilnosti u regionu.
Dan ranije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom posjete Trebinju, u entitetu Republika Srpska u Bosni i Hercegovini, izjavio da Hrvatska, Albanija i Kosovo nijesu formirali savez protiv Austrije, jer je ta država vojno neutralna, već protiv Srbije i srpskog naroda.
– U Beogradu dobro razumijemo novi vojni savez stvoren između Zagreba, Prištine i Tirane – rekao je Vučić.
U martu 2025. godine ministri odbrane Hrvatske, Albanije i Kosova potpisali su u Tirani Deklaraciju o jačanju odbrambene saradnje. Iz Vlade Hrvatske ranije je za Radio Slobodna Evropa saopšteno da Deklaracija ne teži formiranju vojnog saveza, niti je takav savez potreban uz postojeće mehanizme NATO-a.
Hrvatska i Albanija su članice NATO-a, dok Kosovo, čiju nezavisnost Srbija ne priznaje, nije dio Sjevernoatlantske alijanse.

Hrvatski ministar pozvao na saradnju u regionu nakon Vučićevih optužbi

Obilne padavine dodatno otežavaju odvijanje saobraćaja na više putnih pravaca širom zemlje, zbog čega su nadležne službe u stanju pojačane pripravnosti i kontinuirano prate stanje na terenu. Upravo nakon početka obilnih padavina, juče je, prije odronjavanja zemlje, bez odlaganja zatvoren putni pravac preko Sokolovine, navodi se u saopštenju Ministarstva saobraćaja (MS).&nbsp;
Kako su istakli, iako su velike količine padavina pojava koja izaziva ozbiljne probleme i u mnogo razvijenijim državama, blagovremenom reakcijom nadležnih službi spriječene su teže posljedice, a bezbjednost građana i učesnika u saobraćaju stavljena je na prvo mjesto.&nbsp;
Ministarstvo saobraćaja, dodaju, ostaje u potpunosti posvećeno principima transparentnosti, zakonitosti i odgovornog upravljanja infrastrukturom, uz punu saradnju sa nadležnim institucijama i kontinuirano praćenje situacije na terenu, kako bi se zaštitio javni interes i bezbjednost svih građana.
Iz ovog resora su saopštili da su u proteklom periodu više puta podnosilo inicijative nadležnom tužilaštvu u vezi sa izgradnjom puta Berane – Kolašin, na dionici Lubnice – Jezerine.
Dešavanja na ovom putnom pravcu, kako dodaju, potvrđuju stav Ministarstva da svaki infrastrukturni projekat kod kojeg postoje indicije nepravilnosti mora biti detaljno i do kraja ispitan, kako bi se utvrdilo da li je bilo propusta u planiranju, ugovaranju i realizaciji radova, kao i ko snosi odgovornost za eventualne nepravilnosti.
- Istovremeno, jasno je da institucionalna odgovornost mora da postoji i da se svaki slučaj mora rasvijetliti do kraja, ali se ne može prihvatiti odgovornost za projekte koji su planirani, ugovoreni i realizovani u ranijim periodima, bez utvrđivanja stvarne i individualne odgovornosti onih koji su u njima učestvovali. Posjećamo da je ugovor o izgradnji navedene dionice zaključen 2016. godine sa kompanijom Euroasfalt, te da je konačna cijena završenih radova značajno premašila iznos predviđen osnovnim ugovorom, što dodatno nameće potrebu za potpunim rasvjetljavanjem svih okolnosti ovog projekta - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Tag: obrazovni-sistem