U susret Međunarodnom danu obrazovanja u Budilniku na Televiziji E pitamo – hoće li najavljene reforme u obrazovnom sistemu ostati samo na papiru ili će se promjene, kako je to najavila resorna ministarka zaista osjetiti već tokom 2026. godine? Šta konkretno donose nastavnicima, a šta đacima, i je li sve spremno za početak drugog polugođa?
Pitamo i zašto se godinama odgađa izgradnja Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Nikšiću i šta to znači za građane i životnu sredinu?
U fokusu emisije su i nova pravila na tržištu poljoprivrednih proizvoda – šta se mijenja, kome idu u korist i kako će se odraziti na domaće proizvođače i potrošače?
Na kraju, donosimo inspirativnu priču o porodičnom poslu koji spaja bilje, glinu i ručni rad – primjer kako se tradicija, kreativnost i održivost mogu pretvoriti u uspješnu životnu priču.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budilnik: Hoće li najavljene reforme u obrazovnom sistemu ostati samo na papiru?

Ove subote u emisiji Vikend Popodne na Televiziji E razgovaramo sa pedagogom o obrazovnom sistemu u Crnoj Gori. Šta radimo pravilno, a gdje ima prostora za unapređivanje.
Nakon toga, kroz priču sa psihološkinjom težimo da saznamo savjete za to kako da kontrolišemo svoj um u stresnim situacijama, kao i načine na koje se možemo boriti protiv anskioznosti i depresije.
Takođe, kroz priču sa pripadnicom NVO MASTER, saznajemo više o njenom putu aktiviste i projektima koji u fokusu imaju mlade ljude u Crnoj Gori.
Emisiju uređuje i vodi Luka Piperović.
Vidimo se kao i svakog vikenda u 17 sati!

500x500

1250x600

1084x550

Vikend popodne: O obrazovnom sistemu, kontroli uma u stresnim situacija, borbi protiv anksioznosti...

U 21. vijeku treba sve zasnivati na činjenicama, istini i nauci, a u Crnoj Gori je za početak školske godine organizovan moleban u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, čime se ide u vjeru koja je bila relevantna za 16. ili 17. vijek, izjavio je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Milojica Dakić.
On je podsjetio da se istorija smatra jednim od najvažnijih predmeta u obrazovanju djece i da se nekada izučavala dva časa nedjeljno.
- Sad je taj broj časova znatno reduciran i u prosjeku je to jedan čas nedjeljno, a sa jednim časom nedjeljno ne može se mnogo naučiti. Samim tim reducirana je istorija i kompletno gradivo iz istorije, a normalno i pojedinih segmenata, među kojima je i poznavanje Drugog svjetskog rata. Mislim da je to nedovoljno u odnosu na činjenicu da je Drugi svjetski rat jedan izuzetan događaj koji se desio u 20. vijeku – pobjeda nad fašizmom, najvećom pošasti toga vijeka, posle koga je uspostavljen sasvim novi sistem na građanskim osnovama, iz koga je Crna Gora izašla apsolutno ravnopravna sa svim drugim državama - rekao je Dakić.
On smatra da smanjenje fonda časova istorije može ići na uštrb znanja i obrazovanja.&nbsp;
- Čovjek bez znanja i obrazovanja je čovjek bez budućnosti - poručio je Dakić.
On je dodao da, iako porodična edukacija može biti osnova, znanje ipak treba sticati kroz obrazovni sistem.
- Sistem obrazovanja je na osnovu relevantnih podataka, činjenica istinitih koje su od strane nadležnih institucija verifikovane. To bi trebalo da bude osnov za svakog učenika, za svakog građanina koji želi da izgradi svoje obrazovanje. Međutim, kroz porodicu, zajednicu i starije može da bude odgovarajuća nadoknada, ali prijeti tu jedna opasnost. Zavisi šta ti stariji ljudi uzimaju kao osnovu – ako su to priče, ako su to mitovi, onda mislim da to ne doprinosi većem napretku. Zato je potrebno da se u tom sistemu fokusiramo najprije na obrazovanje i relevantne, istinite i tačne istorijske činjenice - naglasio je Dakić.
Smanjen broj časova, dodaje, direktno utiče na nivo znanja učenika.
- To utiče na nivo njihove obrazovanosti i nivo njihovih istinitih saznanja o istorijskim činjenicama, na izgradnju jedne perspektive i budućnosti. Ono što je interesantno u ovim slučajevima, ovoj novoj najezdi i poplavi svih mogućih intervencija – revizionizam je dobio izuzetno na značaju, a to su jako loše stvari gdje se pokušavaju zamijeniti uloge sudionika u Drugom svjetskom ratu. Tako imate situaciju kod nas da se saradnicima okupatora pripisuje borba za antifašizam, a onima koji su se suprotstavili okupatoru i izvojevali pobjedu nad fašizmom – ne zaboravimo ni da je Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije bila jedina prava organizovana vojska u Evropi, ostalo su bili pokreti – spočitavaju se zlodjela koja su činili okupatori i njihovi saradnici. Mislim da tu ulogu igraju i drugi činioci, u prvom redu Srpska pravoslavna crkva, koja faktički svoju djelatnost ne obavlja u hramovima, tamo gdje joj je mjesto, nego se pretvorila u vrlo jakog propagatora ideje revizionizma i svoje djelovanje obavlja i u školama - zaključio je Dakić.

Dakić: Nedostatak časova istorije pogodno tlo za revizionizam

Vlada će dosljedno i odgovorno, u skladu sa zakonom, biti posvećena jačanju položaja zaposlenih - kreirajući podsticajan ambijent za rad, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić u objavi povodom 1. septembra - početka školske 2025/26 godine.&nbsp;
Spajić je poželio srećan početak školske godine svim učenicima i nastavnicima kao i svim zaposlenima u obrazovnom sistemu.&nbsp;
- Posebno našim prvacima i njihovim roditeljima - napisao je predsjednik Vlade na društvenoj mreži X.
On je svim učenicima i studentima poželio da im predstojeći dani budu riznica najljepših uspomena i znanja koje će ih uspješno voditi kroz život, te kazao da je ponosan što su odgovornom politikom obezbijeđeni besplatni udžbenici za sve osnovce, dječiji dodatak za svu djecu i rekordno uvećane studentske stipendije i krediti.&nbsp;
- Uz kontinuirano unaprjeđenje obrazovne infrastrukture Vlada će dosljedno i odgovorno, u skladu sa zakonom, biti posvećena jačanju položaja zaposlenih - kreirajući podsticajan ambijent za rad i učenje - zaključio je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmickeyspajic%2Fstatus%2F1962432526112161929%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić čestitao početak školske godine: Položaj zaposlenih jačaćemo u skladu sa zakonom

Mladi u Crnoj Gori i regionu odrastaju u društvima opterećenim neriješenim sukobima i etničkim podjelama, kazala je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, navodeći da bi obrazovni sistemi morali da ih osnaže da prepoznaju, kritički analiziraju i odbace narative mržnje. 
 
Uljarević je, kako su naveli iz CGO-a na mreži X, to rekla na međunarodnoj konferenciji “Suočavanje sa prošlošću: Srebrenica 1995 – 2025”, koja se održava u Gradskoj vijećnici u Sarajevu. 
 
- Mladi u Crnoj Gori i regionu odrastaju u društvima opterećenim neriješenim sukobima i etničkim podjelama. Obrazovni sistemi bi morali da ih osnaže da prepoznaju, kritički analiziraju i odbace narative mržnje, umjesto da ih preuzimaju kao datost- rekla je Uljarević. 
 
Kako je kazala, to je naglašeno važno u periodu kada su ponovo na sceni politike i ideologije koje su inspirisale ili vodile ratnim zločinima u regionu. 
 
Uljarević je podsjetila da, prema istraživanju CGO-a, 83 odsto građana Crne Gore vjeruje da zna što se desilo u Srebrenici, a od tog broja 65 odsto njih navodi da se radi o genocidu. 
 
Ona je istakla i važnost programa nevladinih organizacija za mlade, jer obrazovni sistem ne jača kritičko mišljenje niti adekvatno obrađuje teme novije prošlosti, što je, kako je kazala, posljedica političkog opredjeljenja da se činjenice relativizuju ili negiraju. 
 
- Mir u regionu nećemo graditi zaboravom i prećutkivanjem, već hrabrošću da mladima prenesemo istinu i osnažimo ih da biraju dijalog umjesto mržnje- zaključila je Uljarević.

Uljarević: Obrazovni sistem da osnaži mlade da odbace narative mržnje

Emocionalna dimenzija je ključna u radu sa djecom sa teškoćama u razvoju, poručio je pedagog Radoje Novović gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E. Kako ističe, podjednako je važno da se ova djeca osjećaju prihvaćeno i poželjno među svojim vršnjacima, kao i da im se pruži obrazovna podrška u skladu sa njihovim mogućnostima.
- Što se tiče obrazovnog smisla, stalno se trude nastavnici, koliko god je to moguće, da izvuku maksimum iz njih i da im pomognu u okviru njihovih mogućnosti. Znači, standardi su njihove mogućnosti, ne prosječno dijete – fokus je na tome. Različit je tempo napredovanja, pomoći, podrške takvoj djeci, ali bitno je, meni se čini, na toj emocionalnoj ravni da su prihvaćena, da se osjećaju prihvaćeno i poželjno - naglasio je Novović.
U crnogorskim školama trenutno je oko 1.700 učenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Novović ističe da je inkluzivno obrazovanje izuzetno važno, jer sva djeca imaju pravo na podršku – ne samo od obrazovnog sistema, već i od društva u cjelini.
- Djeca sa poteškoćama u razvoju treba da motivišu čitavu javnost i društvenu zajednicu da se na pravi način bave tom djecom. Prije 20 godina, kada je krenuo taj proces inkluzije, bio sam malo skeptik. Kada sam studirao u Beogradu, pored mog fakulteta bio je defektološki fakultet, gdje su specijalizovani stručnjaci radili sa tom djecom. Ideja da se u škole uključe djeca s teškoćama, a da nastavnici nijesu osposobljeni, činila mi se upitnom - prisjetio se Novović.
Svoju sumnju je, kaže, prevazišao kroz edukaciju u okviru finskog modela, koji je uključivao četiri modula za rad sa djecom sa teškoćama.
- Tada sam shvatio da je to jako dobro rješenje. Ta djeca kad uđu u svijet odraslih, ne žive u izolovanim sredinama – oni egzistiraju, sarađuju, žive, zadovoljavaju svoje potrebe sa svim ostalim stanovništvom. Kroz školu se, na neki način, pripremaju za takav život. Na kraju krajeva, cilj škole jeste da podrži djecu i da ih sprema za život - kazao je on.
Dodaje da je Crna Gora među najnaprednijim zemljama u regionu kada je riječ o implementaciji inkluzivnog obrazovanja.
- Imamo tradiciju dugu preko 20 godina i zajedno sa Slovencima smo na ovim prostorima među prvima počeli da se bavimo inkluzivnim obrazovanjem - rekao je Novović.
Kao ključni element uspješne inkluzije izdvaja podršku vršnjaka.
- Da se sva djeca osjećaju prihvaćeno, poželjno, da ih prihvate kao drugare, drugarice. Mislim da se tu najviše pomaka napravilo. To je ono što je, na nekoj emocionalnoj ravni, najvažnije – da sebe doživljavaju ravnopravnim sa ostalima, a da im u tome drugari i drugarice pomognu. To je ključna stvar - naglasio je Novović.
Govoreći o osposobljenosti nastavničkog kadra, ističe da je stalna edukacija neophodna.
- Po pitanju edukacije nastavnog kadra – edukacije nikad dovoljno, nikad dosta. Čovjek se čitav život uči, edukuje, usavršava. Inicijalno obrazovanje je samo osnova – sve ostalo je nadogradnja. To je proces koji permanentno traje i treba da traje za svakoga ko želi da nađe svoje pravo mjesto u prosvjetnom životu - zaključio je Novović.

Novović: Djeca sa teškoćama u razvoju moraju da se osjećaju prihvaćeno i poželjno među vršnjacima

Komitet eksperata u okviru Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima žali što crnogorske vlasti još nisu usvojile preporuku da se romski jezik formalno uvrsti u obrazovanje u Crnoj Gori.
U izvještaju o ispunjenim preporukama, koji je objavljen danas, ovo ekspertsko tijelo Savjeta Evrope pohvalilo je nekoliko političkih koraka Vlade, ali konstatuje kako nisu usvojene preporuke date u šestom izvještaju o evaluaciji iz 2023.
Pored uvođenja romskog jezika u obrazovni sistem, Komitet eksperata preporučio je i rješavanje problema nedostatka kvalifikovanih nastavnika, kao i uvođenje romskog jezika u službenu upotrebu u makar jednoj jedinici lokalne samouprave.
Zato ovo tijelo Savjeta Evrope preporučuje povećanje napora za promociju romskog jezika u Crnoj Gori, u saradnji sa govornicima.
<h2>Obrazovni sistem</h2>
Zabrinuti su što nisu date nikakve konkretne informacije o konkretnim koracima koji su preduzeti ili su u fazi razmatranja sa govornicima kako bi se romski jezik uveo u obrazovni sistem.&nbsp;
- Potrebne su efikasne mjere za integraciju romskog jezika na svim nivoima javnog obrazovanja, u skladu sa obavezama Crne Gore. Kao prvi korak, vlasti bi mogle da razmotre uvođenje romskog jezika u predškolsko i osnovno obrazovanje, gdje nedostatak standardizacije nije nepremostiva prepreka, a zatim da razmotre održive mjere za njegovo uključivanje na svim nivoima formalnog obrazovanja – naveli su iz Komiteta eksperata.
Romski jezik je i dalje odsutan iz formalnog obrazovanja, uprkos prethodnim preporukama Komiteta stručnjaka i Komiteta ministara u ranijim ciklusima praćenja.&nbsp;
- Kako navodi vlast, nedostatak kvalifikovanih nastavnika i dalje predstavlja prepreku, sprečavajući razvoj koherentne strategije za osnovnu i dalju obuku nastavnika na ovom jeziku, kao i uvođenje romskog jezika u obrazovanje – navodi se u dokumentu.
Vlasti su obavijestile o objavljivanju rječnika romsko-crnogorskog i crnogorsko-romskog jezika 2023. u izdanju Centra za očuvanje i razvoj manjinske kulture.&nbsp;
- To je prvi rječnik napisan na varijantama kojima govore Romi u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i očekivalo se da će poslužiti kao polazna tačka za budući proces standardizacije koji, međutim, nije napredovao od prethodnih ciklusa praćenja – ističu iz Komiteta eksperata.
Vlasti su navele i nekoliko drugih projekata koje je finansirala Crna Gora, a koji su usmjereni na promociju romskog jezika, uključujući i oblast obrazovanja.&nbsp;
- Međutim, prema riječima govornika romskog jezika, ove inicijative nisu dio standardnog školskog programa i oslanjaju se na finansiranje zasnovano na projektima, često od međunarodnih donatora ili nacionalnih grantova, umjesto da ih na održiv način finansira Ministarstvo prosvjete – istaknuto je u dokumentu.
Komitet stručnjaka notirao je informacije o različitim projektima i inicijativama koje je Crna Gora finansirala za promociju romskog jezika.&nbsp;
- Pozdravljamo objavljivanje novog rječnika i podstičemo vlasti da istraži načine na koje on može poslužiti kao osnova za razvoj nastavnih materijala i drugih resursa, čime se podstiče nastava romskog jezika i podržava ponovno pokretanje procesa standardizacije u saradnji sa govornicima – naveli su iz Komiteta eksperata.
<h2>Nastavni kadar</h2>
Nedostatak kvalifikovanih nastavnika je, kako navode crnogorske vlasti, ključna prepreka u razvoju strategije za obuku nastavnika za nastavu na romskom jeziku.
- Da bi se riješio ovaj problem, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, u saradnji sa Filološkim fakultetom Univerziteta Crne Gore, razmatra mogućnosti za uvođenje master programa na romskom jeziku, crpeći iskustva i prakse drugih zemalja članica Savjeta Evrope, uključujući jedinice o metodologiji nastave – navodi se u dokumentu.
U početnim fazama, kako dodaju, gostujući predavači iz susjednih zemalja biće pozvani da drže časove dok prva generacija diplomaca ne završi program i ne bude mogla da preuzme predavačke pozicije.&nbsp;
- Prema riječima govornika romskog jezika, nije jasno kakav bi bio vremenski okvir – kazali su iz Komiteta eksperata.
Iz ovog tijela Savjeta Evropa preporučuju da bi, kako bi se riješio problem nedostatka kvalifikovanih nastavnika, vlasti mogle razmotriti kratkoročna rješenja koja bi mogla da podstaknu studente, kao što su dalje stipendije, zagarantovano zaposlenje ili bonusi na plate.&nbsp;
- Imajući u vidu da nije postignut napredak u sprovođenju ove ponovljene preporuke iz prethodnih ciklusa praćenja, potrebne su hitne mjere za sprovođenje ove preporuke u saradnji sa govornicima romskog jezika – navodi se u dokumentu.
<h2>Službena upotreba</h2>
Vlasti su potvrdile da romski jezik još nije u službenoj upotrebi ni u jednoj opštini.
- Glavni problem, kako je navedeno u šestom izvještaju o evaluaciji i prethodnim ciklusima, jeste da broj govornika ne dostiže prag od pet odsto ni u jednoj administrativnoj jedinici. Vlasti navode da je nedostatak administrativnog osoblja formalno obučenog za romski jezik ključna prepreka za nesprovođenje ove preporuke – kazali su iz Komiteta eksperata.&nbsp;
Vlasti ukazuju da su posvećene nastavku napora da pronađu rješenja za ovo pitanje i u potpunosti sprovedu preporuku, ističući da je 5. novembra prošle godine imenovan prvi sudski tumač za romski jezik u Crnoj Gori.
- Komitet eksperata zabrinut je što preporuka nije sprovedena i što romski jezik još nije u službenoj upotrebi u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, uprkos ponovljenim preporukama u tom pogledu u prethodnim ciklusima – navodi se u dokumentu.
Podsjećaju na obaveze iz člana 10 Povelje, koji zahtijeva i organizacione mjere unutar administracija (na primjer zapošljavanje službenika koji govore relevantni manjinski jezik, obuku postojećeg osoblja), kao i mjere koje podstiču govornike manjinskih jezika da iskoriste mogućnost korišćenja svog jezika u kontaktima sa vlastima.&nbsp;
- Vlasti treba da identifikuju postojeće osoblje koje govori romski jezik i da ih u konsultaciji sa njima imenuju u najmanje jednoj jedinici lokalne samouprave, gdje govornici romskog jezika imaju najveću koncentraciju u relativnom ili apsolutnom broju. Vlasti se podstiču da nastave napore da pronađu rješenje za ovo pitanje, da počnu dijalog sa govornicima romskog jezika i da aktivno promovišu zapošljavanje govornika romskog jezika u lokalnoj javnoj administraciji i da razmotre obuku na radu – ističu iz Komiteta eksperata.
Dodaju da crnogorske vlasti treba da preduzmu efikasne korake kako bi omogućile službenu upotrebu romskog jezika u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto. Pohvalili su imenovanje sudskog tumača za romski jezik.
<h2>O mjerama bez romske zajednice</h2>
Crna Gora je informaciju o implementaciji preporuka, kako se navodi u dokumentu, poslala 29. januara ove godine, a procjena eksperata zasniva se na informacijama od crnogorskih vlasti, kao i od predstavnika govornika manjinskih jezika.
Evaluaciju je Komitet eksperata usvojio 13. juna.
- Vlasti Crne Gore obavijestile su o nedavno usvojenoj Strategiji za manjinsku politiku za period od 2024. do 2028. i pratećem Akcionom planu koji uključuju ciljeve za unapređenje jednakosti i jačanje prava etničkih i manjinskih grupa u obrazovanju, zapošljavanju, upotrebi jezika, uključujući podršku manjinskim jezicima kroz programe za jezičku revitalizaciju. Nova strategija za socijalno uključivanje Roma i Egipćana trebalo bi da bude izrađena 2025. godine, a radna grupa zadužena za njenu pripremu trebalo bi da bude formirana u drugom kvartalu. U vrijeme usvajanja ove evaluacije to se još nije dogodilo – navodi se u dokumentu.
Dodaju da su ih predstavnici govornika romskog jezika obavijestili da ih vlasti nisu konsultovale u vezi sa sprovođenjem preporuka za hitnu akciju, niti prilikom pripreme informacija o primjeni ovih preporuka.&nbsp;
- Neophodno je obavijestiti ove organizacije o preporukama datim tokom ciklusa praćenja i uzeti u obzir potrebe i želje koje su one izrazile prilikom primjene i izveštavanja o njima – ističu iz Komiteta eksperata.
<h2>Prethodni izvještaji</h2>
U izvještaju koji je Komitet eksperata objavio 11. septembra 2023. navodi se da je „situacija romskog jezika i dalje kontroverzna u Crnoj Gori“, sa „očiglednim sukobom između domaćeg zakonodavstva i obaveze da se obezbijedi visok nivo zaštite“ tog jezika.
- Uprkos pozitivnim pomacima, izvještaj je utvrdio probleme u primjeni Povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja je stupila na snagu u Crnoj Gori 2006. godine i primjenjuje se na albanski, hrvatski, bosanski i romski – naveli su tada u dokumentu.
I prije dvije godine konstatovali su da je romski jezik i dalje odsutan iz formalnog i redovnog obrazovanja, uglavnom zbog nepostojeće obuke nastavnika i nedostatka nastavnih materijala.
- Prestanak emitovanja Romskog radija smanjio je prisustvo romskog jezika u medijima još više u odnosu na prethodne evaluacije, čak i ako romski medijski portal (Romanet) i njegov podkast predstavljaju „pozitivne korake“. Da bi se povećala upotreba romskog jezika trebalo bi ovaj jezik uvesti u službenu upotrebu u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto koji je utvrđen Zakonom o pravima i slobodama manjina – kazali su 2023. u Komitetu eksperata.
Komitet ministara je i krajem 2020. u izjveštaju preporučio da crnogorske vlasti treba da uvedu romski jezik u obrazovni sistem i preduzmu sve neophodne mjere kako bi osigurale njegovu upotrebu u pravosudnom sistemu i državnoj administraciji.
Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima je konvencija Savjeta Evrope osmišljena da zaštiti i promoviše tradicionalne regionalne ili manjinske jezike država potpisnica i omogući govornicima tih jezika da ih koriste i u privatnom i u javnom životu. Njenu primjenu prati nezavisni Komitet stručnjaka.&nbsp;
Crna Gora, koja se pridružila ovoj povelji 2006. godine, dala je posebnu zaštitu albanskom i romskom jeziku, a opštu zaštitu bosanskom i hrvatskom. U skladu sa željom govornika srpskog, kako je precizirano, ovaj jezik „ostaje pod isključivom zaštitom nacionalnog crnogorskog zakona“.

Jasmina Beharovic

Ekspertsko tijelo Savjeta Evrope: Žalimo što romski jezik još nije formalno uvršten u obrazovanje

U crnogorskim srednjim školama u toku je PISA testiranje namijenjeno učenicima prvog razreda koje je prvenstveno fokusirano na nauku.&nbsp;
- Loši rezultati ostvareni u prethodnim godinama odraz su nedovoljno ozbiljnog pristupa pojedinaca testu koji treba da pokaže zajednički rezultat- smatra Biljana Đurišić, direktorica Gimnazije “Podgorica”, prve privatne gimnazije u Crnoj Gori.
Za Portal Analitika ona ukazuje da priprema za PISA testiranje mora da bude kontinuirana, da se radi na motivaciji, posebno na fokusu učenika koji je, kako ocjenjuje, iz godine u godinu sve manji.
- Smatram da znanje nije na niskom nivou. Vjerujemo da će rezultati biti mnogo bolji, da će pripreme naših nastavnika i učenika pokazati značajan pomak u ovoj vrsti testiranja. Rad sa učenicima traži kontinuitet, upornost, strpljenje, pronalažanje efikasnih metoda i načina u pristupu, kako bi dali rezultate- ističe Đurišić.&nbsp;
Osim metoda rada, kaže, važnu ulogu ima i motivacija.&nbsp;
- Zato je važno da učenika motivišemo i da im ukazujemo na važnost ovakvog predstavljanja države- ističe Đurišić.
<h2>Programi dobri, primjena mora biti inovativnija</h2>
Komentarišući loša postignuća crnogorskih učenika u prethodnim ciklusima testiranja, Đurišić zaključuje da je očigledno da nešto u našem obrazovnom sistemu nije najbolje.&nbsp;
- Smatram da su naši programi dobri, ali da njihova primjena mora biti inovativnija, da metode rada treba uskladiti sa bržim usvajanjem znanja i vještina. Naši nastavnici jesu posvećeni, ali je neophodno da u kontinuitetu radimo na obuci nastavnika i motivaciji učenika- ocijenjuje ona.&nbsp;
<h2>Motivacija đaka za testiranje ključna</h2>
Kada je riječ o Gimnaziji “Podgorica”, kaže, pripreme za PISA testiranje traju tokom čitave školske godine do samog testiranje koje je u ovoj školi zakazano za 29. april.&nbsp;
- Oformljen je Tim za PISA- Nauka u fokusu koga čini koordinator i četiri člana koji se bave pripremom djece rođene 2009. godine za ovu važnu aktivnost. Oni su do sada održali niz radionica i časova na kojima su akcenat stavili na tabelarne i grafičke prikaze kada je matematika i informatika u pitanju, kao i zadatke sa prethodnih PISA testiranja. Profesori u kontinuitetu rade na razvijanjusvih vrsta čitalačke pismenosti - informatičke, medijske i digitalne. Naravno, ono što je veoma bitno je i rad na motivaciji učenika za ovakvu vrstu testiranja- ponavlja Đurišić.
<h2>Eksterna testiranja neophodna, treba smanjiti stres kod učenika</h2>
Uporedo sa PISA testiranjem, radi se i na pripremi eksternih testiranja maturanata. Testiranje iz crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskoj jezika i književnostiveć je odžano, a maturante očekuju još dva testa – iz engleskog/matematike i stručnih tj. izbornog predmeta. Slično testiranje očekuje i polumaturante.
Dešavanja prethodnih godina, od curenja testova do masovnog prepisivanja, bacila su, kaže sagovornica Analitike, sjenku na organizaciju eksterne provjere znanja, što je, dodaje, urušavalo ugled ne samo institucija sistema, već i nastavnika koji su učestvovali u procesu realizacije.
- Ako mislimo da unapređujemo sistem, onda je važno povjerenje, ali ono je u slučaju eksterne provjere znanja poljuljano, pa očekujem da će unapređenje organizacije donijeti i nove okolnosti. Eksterna testiranja jesu pokazatelj znanja i neophodna su kao važan indikator postignuća učenika. Istina, stres može biti jedan od faktora koji utiču na loše rezultate, ali i na tome treba raditi tokom priprema, kako bi učenici mogli i sa tim izazovom da rade. Puno vježbe i dodatnog rada sa učenicima može biti odgovor- zaključuje Đurišić.

Đurišić: Znanje nije na niskom nivou, loši PISA rezultati slika su sistema koji ne motiviše, rad sa učenicima traži kontinuitet

Backović: Obrazovni sistem je nedopustivo politizovan i klerikalizovan

Opšte stanje u obrazovnom sistemu Crne Gore bolje je nego prethodne četiri godine, ocijenio je za Analitiku nekadašnji ministar prosvjete Slobodan Backović.
Ipak, ističe da su naslijeđeni infrastrukturni problemi, poput nedostatka školskog prostora u Primorskoj regiji i Podgorici, zbog čega škole rade u više smjena, ali i da su još uvijek prisutni trendovi koje su uveli prethodni ministri.&nbsp;
- Klerikalizacija sistema iz vremena ministarke Bratić i kasnije je u školama prisutna preko direktora škola i školskih odbora, kroz zapošljavanje osoba bliskih SPC. Počelo je sa prijetnjama premijera Krivokapića prosvjetnim radnicima na Vili Gorica, u Nikšiću su učenike nagrađivali ikonama, škola iz Bijelog Polja je tražila da dan škole bude Savindan, u kancelarijama školskih direktora pojavile su se ikone, u velikom broju škola obilježava se Uskrs, Aranđelovdan je neradni za neke škole u Podgorici, slijedio je Nikoljdan ka neradni itd. Porodične slave postaju neradni dani za škole. Istovremeno, došlo je do porasta vršnjačkog nasilja u školama - ukazuje Backović.
<h2>Nastavljena politizacija&nbsp;</h2>
Ne treba, kaže, zaboraviti ni politizaciju sistema obrazovanja koja je počela mnogo ranije, a aktuelna je i poslije 2020. godine.&nbsp;
- Promjene zakona o načinu izbora direktora javnih obrazovnih ustanova, opet nepotrebno, centralizuju sistem i otvaraju vrata dodatnoj politizaciji. U EU u većini obrazovnih sistema direktore javnih obrazovnih ustanova biraju školski odbori. Predstavljen je i Nacrt Zakona o visokom obrazovanju sa neizmijenjenom odrednicom da Upravni odbor UCG bira rektora, što dovodi u pitanje autonomnost ove visokoškolske ustanove - stava je Backović.
Dodaje da je najavljena izmjena zakona koji se odnose na sve nivoe douniverzitetskog obrazovanja pa očekuje da se na taj način isprave neodgovarajuća rješenja iz prošlosti koja su nas, podsjeća, dovela na dno evropskih obrazovnih sistema po mnogim indikatorima.&nbsp;
Očekuje i da se u obrazovni sistem vrate decentrelizacija i depolitizacija.&nbsp;
- Izmjene zakona treba da su u skladu sa predviđenim reformskim rješenjima da bi omogućile nihovu implementaciju - kaže Backović.
<h2>Ulaganje u infrastrukturu pozitivni pomak, ali nedovoljno sredstava za narednu godinu</h2>
Sve ovo, dodaje, otežava dinamičan rad Ministarstvu i vraćanje sistema u stabilnije stanje sa kvalitenijim obrazovanjem. Ipak, primjetni su i pozitivni pomaci.
- Sistem je obogaćen novim autobusima za prevoz učenika, računarskom opremom, obnovljeni su sistemi za zagrijavanje škola i postavljeni novi, obnovljene su mnoge školske zgrade. U Zakonu o budžetu za 2025. kapitalnim budžetom, nažalost, nije predviđena gradnja novih školskih objekata, posebno u Podgorici, što će imati za posljedicu odlaganje približavanja savremenim sistemima sa kvalitetnim obrazovanjem i što će uticati na rezultate reforme sistema obrazovanja. Sve zemlje EU imaju cjelodnevne škole, a mi smo daleko od toga sa ovom negradnjom neophodnog školskog prostora. Oko 90% budžetskih sredstava za prosvjeti namijenjeno je zaradama zaposlenih - podsjeća Backović.&nbsp;
Dodaje i da je Ministarstvo prosvjete je u saradnji sa Predstavništvom UNICEF-a i Delegacijom Evropske Unije u Crnoj Gori, kroz projekat "Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore", radilo na izradi sveobuhvatne Strategije za reformu obrazovanja (2025 - 2035).&nbsp;
- Strategija obuhvatilasvenivoedouniverzitetskog obrazovanja. Nacrt Strategije predstavljen je javnosti 13. decembra, a implementacija počinje sljedeće godine.Ali bez odgovarajuće finansijske podrške Vlade, Strategija će biti samo dokument o dobrim željama i namjerama - smatra Backović.
<h2>Vjerske škole moraju da finansiraju osnivači</h2>
Prema njegovim riječima, i u godini za nama vlast je nastavila sa podrškom i finansiranjem vjerskih škola. Sagovornik Analitike smatra da se pitanje vjerskih škola mora drugačije riješti u Opštem zakonu o vaspitanju i obrazovanju.&nbsp;
- Trenutna situacija je da jedna vjerska škola nema licencu za rad i status pravnog lica, a druga škola ima licencu koja je nezakonita jer škola nije ispunjavala uslova da je dobije. Ovo je svima očigledno, osim tužiocima koji odbijaju krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja protiv onih koji su predložili i potpisali nezakonitu licencu i onih koji su potpisali nezakonite uplate budžetskih sredstava. Ova škola i danas radi u improvizovanom, neodgovarajućem prostoru dok se školska zgrada za nju gradi i dijelom od 2,7 miliona eura dobijenih nezakonito iz budžeta - ističe Backović.&nbsp;
Podsjeća i da je škola dobila rješenje o licenci 2022, dok je Nacionalni savjet 2023. "donio odluku kojom je utvrđena punovažnost i jednaka vrijednost obrazovnovnog programa Srednje vjerske Gimnazije „Sveti Sava“, sa odgovarajućim javno važećim obrazovnim programom za opšte srednje obrazovanje".&nbsp;
- Ova odluka iz 2023. je bila neophodna prije dobijanja licence 2022. godine! Ono što posebno zabrinjava je da se obje škole finansiraju iz javnih sredstava, bahato bez zakonskog osnova. Na kraju su ove škole, nedavno, finansirane za 2024. godinu preko Ministarstva pravde bez pozivanja na zakonski osnov za to, jer ga i nema - kaže on.
Dodaje i da vjerske škole moraju da finansiraju osnivači.&nbsp;
- Država ne može to da radi sredstvima iz budžeta na osnovu bilo kakvog dogovora ili ugovora jer je to protivuustavno. Očekujem da se Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju uskladi sa Ustavom i ukine mogućnost budžetskog finansiranja vjerskih škola - kaže Backović.&nbsp;
Crna Gora kao sekularna država ne može, naglašava sagovornik Analitike, da finansira rad vjerskih škola kao što to rade Slovenija i Sjedinjene Američke Dražave. U skladu sa tim, podsjeća i da je dosadašnje finansiranje vjerskih škola u Crnoj Gori bilo ne samo da je nezakonito, već i protivno Ustavu.
- Zabrinjavajuće je da to ne vide pravosudni organi koji su dužni da štite zakone i Ustav, posebno Ministarstvo pravde koje evo učestvuje u finansiranju vjerskih škola, odnosno vjerskih djelatnosti - zaključuje Backović.

Backović: Problem finansiranja vjerskih škola i dalje bez rješenja

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp održaće danas prvi govor o stanju nacije u svom drugom mandatu. Prioriteti administracije republikanskog predsjednika u velikoj mjeri su usmjereni na ekonomiju, imigraciju, kriminal, energiju i nacionalnu bezbjednost.
Tramp je proteklu godinu proveo hvaleći se svojim postignućima i ismijavajući učinak svog prethodnika, bivšeg predsjednika Džo Bajden. Međutim, dobar dio tih tvrdnji zasniva se na netačnim i obmanjujućim navodima, od kojih se mnogi vrlo vjerovatno mogu očekivati i u obraćanju naciji, prenosi Klix.
Donosimo pregled nekih od netačnih i obmanjujućih izjava koje je Tramp iznosio na nedavnim javnim nastupima.
Tramp često govori da su Sjedinjene Američke Države sada „najvrelija zemlja bilo gdje u svijetu“ nakon godina kao „mrtva zemlja“. Ipak, američka ekonomija nikako nije bila „mrtva“ kada se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću. U drugom mandatu uglavnom bilježi solidne rezultate – nakon što je imala klimav početak.
Tokom 2024. godine, posljednje godine Bajdenovog predsjedničkog mandata, američki bruto domaći proizvod porastao je za 2,8 odsto, prilagođeno za inflaciju, brže nego u bilo kojoj bogatoj zemlji na svijetu osim Španije. BDP je takođe bilježio zdrav rast od 2021. do 2023. godine.
BDP se smanjio prvi put nakon tri godine u prvom kvartalu 2025. Rast se potom oporavio u drugoj polovini godine, ali je ponovo usporio u četvrtom kvartalu. Godišnji rast BDP-a u 2025. iznosio je 2,2 odsto.
Ključni pokazatelj inflacije u januaru je pao na gotovo petogodišnji minimum. Ipak, prema pokazatelju koji preferiraju Federalne rezerve, inflacija je i dalje povišena, jer cijene roba poput namještaja, odjeće i namirnica rastu.
Kompanije su takođe snažno usporile zapošljavanje. Poslodavci su u 2025. otvorili svega 181.000 novih radnih mjesta, što je najmanje, izvan perioda recesije, još od 2002. godine. Ekonomisti za to okrivljuju niz faktora: neizvjesnost izazvana carinama i vještačkom inteligencijom vjerovatno je navela brojne firme da odgode zapošljavanje, a mnoge su nakon pandemije zapošljavale izuzetno agresivno i sada su odlučile da privremeno odustanu od otvaranja novih pozicija.
Američko berzansko tržište bilo je uspješno prošle godine, ali je ipak zaostalo za mnogim stranim berzama. Referentni indeks S&amp;P 500 porastao je 17 odsto, što je solidan rast, ali ispod skoka od 71 odsto u Južnoj Koreji, 29 odsto u Hong Kongu, 26 odsto u Japanu, 22 odsto u Njemačkoj i 21 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Trump je više puta tvrdio da su SAD osigurale i do 18 biliona dolara investicija, ali nije ponudio dokaze za tako visok iznos. Čini se da je ta brojka preuveličana, vrlo spekulativna ili oboje.
Veb-stranica Bijele kuće navodi znatno manji iznos, 9,6 biliona dolara, a čini se da su u tu cifru uračunate i pojedine investicione obaveze preuzete za vrijeme Bidenove administracije.
Studija objavljena u januaru dovela je u pitanje hoće li se više od 5 biliona dolara investicionih obaveza koje su prošle godine najavili mnogi od najvećih američkih trgovinskih partnera uopšte realizovati i na koji način bi taj novac bio potrošen ako se investicije zaista ostvare.
Ključni segment Trampove agende jeste ograničavanje ilegalne imigracije, iako predsjednik često poseže za netačnim navodima kako bi potkrijepio svoje argumente.
Na primjer, Tramp je više puta tvrdio da je priliv imigranata doveo do masovnog porasta kriminala. Iako statistike Federal Bureau of Investigation ne razdvajaju krivična djela po imigracionom statusu počinioca, ne postoje dokazi o skoku kriminala koji bi se mogao pripisati migrantima, ni duž američko-meksičke granice ni u gradovima s najvećim prilivom migranata, poput New Yorka. Studije su pokazale da ljudi koji žive u SAD-u bez regulisanog statusa imaju manju vjerovatnoću da budu uhapšeni zbog nasilnih, narkotičkih i imovinskih krivičnih djela nego Amerikanci rođeni u SAD-u.
Predsjednik takođe često pominje više od 300.000 navodno nestale djece migranata. Time pogrešno predstavlja nalaze izvještaja Kancelarije inspektora generalnog Ministarstva domovinske bezbjednosti iz avgusta 2024. U tom izvještaju se kritikuje agencija za imigraciju i carinu (ICE) zbog toga što nije dosljedno pratila „lokaciju i status maloljetnih migranata bez pratnje“ nakon što budu pušteni iz federalnog starateljstva.
Trump u kontinuitetu hvali ugalj kao idealan izvor energije, nazivajući ga „predivni, čisti ugalj“. Proizvodnja uglja danas jeste čišća nego što je bila istorijski, ali to ne znači da je ugalj čist energent.
Emisije ugljen-dioksida, gasa koji zagrijava planetu, iz industrije uglja smanjile su se u proteklih 30 godina, prema podacima Američke administracije za energetske informacije. Ipak, istraživanja pod okriljem Ujedinjene nacije pokazuju da se globalna proizvodnja uglja i dalje mora naglo smanjivati kako bi se efikasno odgovorilo na klimatske promjene.
Pored ugljen-dioksida, sagorijevanje uglja oslobađa i sumpor-dioksid i okside azota, koji doprinose kiselim kišama, smogu i respiratornim oboljenjima, navodi ista agencija.
Predsjednik redovno omalovažava i energiju vjetra, tvrdeći da je skupa i da vjetroturbine ubijaju ptice.
Međutim, vjetroelektrane na kopnu jedan su od najjeftinijih izvora proizvodnje električne energije. Prema julskim procjenama Administracije za energetske informacije, očekuje se da će nove vjetrofarme proizvoditi struju po cijeni od oko 30 dolara po megavatsatu.
Vjetroturbine, kao i svaka infrastruktura, mogu predstavljati rizik za ptice. Ipak, Nacionalno udruženje Audubon, koje se bavi zaštitom ptica, smatra da se ti rizici mogu upravljanjem ublažiti, dok klimatske promjene predstavljaju daleko veću prijetnju.
Uoči izbora za Kongres 2026. godine, Trump je počeo da ponavlja tvrdnju da je on pobjednik predsjedničkih izbora 2020. godine.
Ta tvrdnja je otvorena laž koja je više puta demantovana – izbori 2020. nijesu pokradeni.
Bidenova pobjeda potvrđena je ponovnim prebrojavanjima, revizijama i dodatnim provjerama u ključnim saveznim državama u kojima je Tramp osporavao svoj poraz 2020. godine. On i njegovi saveznici izgubili su desetine sudskih sporova vezanih za izbore, a i njegov tadašnji ministar pravde kazao je da nije bilo široko rasprostranjene izborne prevare koja bi mogla promijeniti rezultat.
Biden je osvojio 306 elektorskih glasova naspram 232 za Trumpa. Ujedno je dobio više od sedam miliona glasova više od Trampa u ukupnom broju izašlih birača.
Tramp se takođe hvali da je njegova pobjeda 2024. bila „ubjedljiva“. Međutim, njegova razlika u odnosu na protivničku kandidatkinju nije bila onoliko velika koliko je predstavlja.
Osvojio je 312 elektorskih glasova naspram 226, uključujući svih sedam ključnih „swing“ država, prema podacima Federalne izborne komisije. Ipak, razlika u broju glasova birača bila je znatno manja: Tramp je osvojio 49,8 odsto glasova, odnosno 77.302.580 glasova, dok je demokratska kandidatkinja Kamala Harris dobila 75.017.613 glasova, odnosno 48,32 odsto.
Tramp sebi pripisuje zasluge za značajan pad nasilnog kriminala tokom 2025. godine, tvrdeći da je stopa ubistava u SAD-u pala na najniži nivo u posljednjih 125 godina. Ta tvrdnja je, ipak, djelimično obmanjujuća. Kriminal je već nekoliko godina bio u padu.
Studija objavljena u januaru od strane Nezavisnog vijeća za krivičnu pravdu, koje je prikupilo podatke o ubistvima iz 35 američkih gradova, pokazala je pad stope ubistava za 21 odsto u periodu od 2024. do 2025. godine.
U izvještaju se navodi da postoji velika vjerovatnoća da će, kada Federal Bureau of Investigation kasnije ove godine objavi sveobuhvatne podatke za jurisdikcije svih veličina, ukupna stopa ubistava u SAD-u u 2025. pasti na oko 4,0 na 100.000 stanovnika. To bi bila najniža stopa ikada zabilježena u podacima organa za sprovođenje zakona ili javnog zdravstva još od 1900. godine.
Izvještaji FBI-ja za 2023. i 2024. godinu već bilježe značajno smanjenje nasilnog kriminala.
Kriminal je snažno porastao tokom pandemije koronavirusa, pri čemu je broj ubistava u 2020. skočio za gotovo 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je bio najveći jednogodišnji rast otkako FBI vodi evidencije. Međutim, nasilni kriminal se oko 2022. vratio blizu nivoa prije pandemije, kada je predsjednik bio Biden.
Porast nasilnog kriminala tokom pandemije izbjegavao je jednostavna objašnjenja, a stručnjaci slično navode da ni istorijski pad nasilja prošle godine nema jasno objašnjenje, uprkos tome što su izabrani zvaničnici na svim nivoima – i demokratskim i republikanskim – žurili da sebi pripišu zasluge.
Jedan od Trampovih najčešćih motiva u govoru jeste tvrdnja da je „riješio“ osam ratova, statistika koja je u velikoj mjeri preuveličana. Iako je pomagao u posredovanju u odnosima između pojedinih država, njegov uticaj nije tako jasan kao što tvrdi.
Sukobi koje Tramp ubraja među one koje je navodno riješio jesu oni između Izraela i Hamasa, Izraela i Irana, Egipta i Etiopije, Indije i Pakistana, Srbije i Kosova, Ruande i Demokratske Republike Kongo, Armenije i Azerbejdžana, te Kambodže i Tajlanda.

Tramp će danas održati prvi govor o stanju nacije

Grupa mještana Botuna i Zete okupila se jutros u blizini kapije gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, protestujući protiv njegove izgradnje, dok je na terenu pojačano prisustvo policije koja građanima preporučuje alternativne pravce kretanja.
Kako pišu Vijesti, mještani su zaustavili nekoliko vozila, a policija sugeriše građanima da ne koriste dionicu mjesnog puta pored postrojenja. Prema nezvaničnim informacijama, saobraćaj nije zvanično obustavljen, već se vozačima nudi alternativni pravac, dok kroz Botun mogu proći na sopstvenu odgovornost.
Mještani koji protestuju propuštaju autobuse.
Mještanin zetskog naselja Srpska, Bojan Terzić, kazao je da su u prethodnom periodu pokušali da se institucionalnim putem, kroz prijave nadležnim inspekcijama, izbore za svoja prava.
On tvrdi da se na lokaciji ponovo otkopava otpad koji je, kako navodi, tokom rada Kombinata aluminijuma bio zakopan, te da je riječ o kancerogenim anodama.
Terzić je naveo da je cilj blokade sprječavanje dolaska radnika na gradilište.
– I danas će donosioci odluka dobiti prijave u vezi sa ovim otpadom. Odustati nećemo – poručio je Terzić, naglašavajući da je „ovo naša teritorija – teritorija Opštine Zeta“.
On je dodao da očekuju ostavku gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića.
Terzić je kazao i da mještani Botuna i Zete imaju podršku predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića, kao i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Mještani Botuna i Zete blokirali prilaz gradilištu postrojenja, pojačano prisustvo policije

Sedamdeset prva sjednica Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore biće održana danas sa početkom u 11 časova, a članovi Odbora razmatraće više kadrovskih i programskih pitanja.
Na dnevnom redu je Predlog za imenovanje savjetnice predsjednika Skupštine Crne Gore, kao i Nacrt izvještaja o radu Administrativnog odbora za 2025. godinu i Nacrt plana rada za 2026. godinu.
Odbor će razmotriti i obavještenje o sprovedenom postupku izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije po Drugom javnom konkursu za izbor predsjednika i četiri člana CIK-a, kao i tekuća pitanja.

Administrativni odbor danas o imenovanju Mandićeve savjetnice i izboru članova CIK-a

Ministarstvo energetike i rudarstva saopštilo je da su od danas u Crnoj Gori skuplje za cent sve vrste goriva.
Litar Eurosupera 98 košta 1,43 eura, a litar Eurosupera 95 1,40 eura.
Litar Eurodizela koštata 1,34 eura.
Cijena lož ulja od danas po litru iznosi 1,27 eura.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata naredni obračun će se obaviti 9. marta, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 10. marta - zaključili su u tom resoru.

Tag: obrazovni-sistem