Suđenje optuženima za ubistvo Stefana Šarovića, Dušanu Šilju i Nikoli Ivoviću, odgođeno je za 28. oktobar u 11 sati.
Advokat Damir Lekić kazao je da je Odjeljenje bezbjednosti Herceg Novi dostavilo je dopis policiji da je za Šiljem raspisala nacionalnu potjernicu i da su se obratili zahtjevom Ministarstvu pravde za dobijanje saglasnosti da raspiše Interpolovu crvenu međunarodnu potjernicu.
- Do danas iz ovog resora nisu dobili odgovor da li daju tu saglasnost ili ne - dodao je Lekić.
Ministarstvo pravde je, kako dodajae, sutkinji Višeg suda u Podgorici Mileni Matović 1. oktobra dostavilo dopis kako bi se upoznali, odnosno informisali da li su ispunjeni uslovi da se u odnosu na Dušana Šilja odredi pritvor.
Ivović uhapšen je u julu 2020. na teritoriji bh. entiteta Republika Srpska, dok je Šilj uhapšen godinu ranije, ali je 2020. izručen Crnoj Gori iz Bosne i Hercegovine. Prema nezvaničnim informacijama, njih dvojica su bliski pripadnicima “škaljarskog” klana iz Kotora.
Novljanin Stefan Šarović je ubijen 6. juna 2019, oko 15.20 sati, kod vile “Akacija” u Đenovićima. U njega je tada ispaljeno šest projektila.
Brojni lokalni mediji su nakon likvidacije prenijeli da se Šarović u policijskim evidencijama vodi kao bezbednosno interesantna osoba, te da je u bliskim odnosima sa kavačkim klanom iz Kotora.
Prema saznanjima policije, Šarović i osumnjičeni bili su povezivani sa prodajom narkotika.
Šilj i Ivović su negirali optužbe da su isplanirali likvidaciju Šarovića koji je, kako tvrde okrivljeni, iz nepoznatih razloga inicirao sukob u kome je stradao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Suđenju Šilju i Ivoviću odloženo za 28. oktobar

Prema podacima Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG), jutros se na većini puteva u zemlji saobraća uz povoljne vremenske uslove. Ipak, iz AMSCG-a upozoravaju na povećanu opasnost od sitnijih odrona, posebno duž klisura i usjeka, te apeluju na vozače da poštuju ograničenja brzine i postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Brojni radovi na državnoj putnoj infrastrukturi uzrokuju izmjene režima saobraćaja i privremene obustave na više dionica:
<ul>
 <li>&nbsp;Regionalni put R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac 
 Totalna obustava saobraćaja na lokalitetu Sokolovina zbog sanacije stijenske mase i dalje je na snazi.</li>
 <li>&nbsp;Magistralni put M-2 (Ribarevine–Poda–Berane) 
 Obustave saobraćaja planirane su svakodnevno do 30. aprila u terminima od 08:00 do 11:00 i od 14:00 do 17:00 sati.</li>
 <li>&nbsp;Magistralni put M-3 (Plužine–Jasenovo Polje) 
 Na lokalitetu Zaborje – Jasenovo Polje obustave važe svakog dana osim nedjeljom, u vremenu od 10:00 do 12:00 i od 13:00 do 15:00 sati.</li>
 <li>&nbsp;Tunel Sozina 
 U toku su radovi na sanaciji obloge tunela. Totalna obustava saobraćaja važi do 14. aprila u periodu od 01:00 do 04:00 časa. Dodatno, od 19. februara do 28. maja izmijenjen je režim saobraćaja u noćnim terminima (22:00–06:00), s mogućim kratkotrajnim potpunim obustavama.</li>
 <li>&nbsp;Regionalni put R-29 (Bar – Kamenički most) 
 Totalne obustave saobraćaja zbog radova važe od 08:00 do 11:00 i od 13:00 do 16:00 sati.</li>
 <li>&nbsp;Autoput „Princeza Ksenija“ 
 Jedna traka zatvorena u tunelu Mrke (smjer Podgorica–Mateševo), radovi će se nastaviti i u drugim tunelima.</li>
 <li>&nbsp;Magistralni putevi M-6, M-10 i M-2 (Pljevlja, Budva, Lepenac) 
 Na više dionica saobraćaj se odvija jednom trakom ili naizmjenično, s povremenim kraćim obustavama zbog radova na kolovozu i mostovima. Na Cetinje–Budva dionici, radovi traju do 15. maja.</li>
 <li>&nbsp;Sekcije Podgorica, Bar, Kotor 
 Asfalterski radovi i investiciono presvlačenje kolovoza uslovljavaju izmjene režima saobraćaja, uključujući naizmjenično propuštanje vozila u terminima do 19:00 časova.</li>
 <li>&nbsp;Zone škola i pješačkih prelaza 
 Privremene obustave i naizmjenični režim saobraćaja uvedeni su na više regionalnih i magistralnih pravaca radi poboljšanja bezbjednosti u blizini osnovnih škola i na ključnim raskrsnicama.</li>
</ul>
Intenzitet saobraćaja je umjeren, a u protekla 24 časa dogodilo se 14 saobraćajnih nezgoda. Teže povrede zadobile su tri osobe, dok je sedam lakše povrijeđeno.
AMSCG podsjeća da učesnicima u saobraćaju pruža tehničku pomoć 24 sata dnevno, uključujući otklanjanje manjih kvarova i besplatno šlepanje registrovanih vozila do najbližeg servisa. Sve informacije dostupne su putem brojeva: 19807, 020/234-999 i 063/239-987.

Brojni radovi i izmjene režima saobraćaja širom Crne Gore

Manje od 48 sati nakon što je večerao sa pregovaračem kojeg je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao u Vašington prošle nedjelje, Stiv Vitkof, specijalni izaslanik SAD koji predvodi pregovore sa Moskvom, predsjedniku Donaldu Trampu u Bijeloj kući isporučio je jasnu poruku.
Najbrži način da se postigne prekid vatre u Ukrajini, rekao je Vitkof, bio bi podržavanje strategije koja bi Rusiji dala vlasništvo nad četiri istočne ukrajinske regije koje je pokušala nelegalno da anektira 2022. godine, rekli su Rojtersu dva američka zvaničnika i pet osoba upućenih u situaciju.
To je bio stav koji je Vitkof prethodno iznio – i to javno, u podkastu konzervativne medijske ličnosti Takera Karlsona prošlog mjeseca – ali koji je Kijev više puta odbio i koji su neki američki i evropski zvaničnici odbacili kao maksimalistički ruski zahtjev.
Na sastanku sa Trampom, general Kit Kelog, predsjednikov izaslanik za Ukrajinu, usprotivio se Vitkofu, rekavši da Ukrajina, iako spremna da pregovara o nekim uslovima vezanim za spornu teritoriju, nikada neće pristati da jednostrano preda potpuno vlasništvo nad tim teritorijama Rusiji, rekla su dva izvora.
Sastanak je završen bez odluke Trampa da promijeni američku strategiju. Vitkof je u petak otputovao u Rusiju da se sastane sa Putinom.
Prema tvrdnjama nekih američkih zvaničnika i osoba upućenih u situaciju, kao i četvorici zapadnih diplomata koji su u kontaktu sa predstavnicima administracije, unutar Trampovog tima sve više su podijeljeni oko toga kako probiti zastoj između Ukrajine i Rusije, pri čemu se Vitkof i Kelog – koji podržava direktniju podršku Ukrajini – ne slažu oko najboljeg puta naprijed.
Vitkofova kancelarija, Savjet za nacionalnu bezbjednost, Stejt department, Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine i Ambasada Rusije u Vašingtonu nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Kršeći uobičajene bezbjednosne procedure, Vitkof je pozvao Kirila Dmitrijeva, ruskog izaslanika koji je pod američkim sankcijama nakon ruske invazije, na večeru u svoj dom prije sastanka u Bijeloj kući.
To je izazvalo uzbunu unutar Bijele kuće i Stejt departmenta, prema riječima dvije osobe upoznate sa situacijom. Američki zvaničnici izbjegavaju da ugošćuju ruske zvaničnike – budući da Rusija ima sofisticirane obavještajne kapacitete – u svojim domovima.
Večera je pomjerena i održana u Bijeloj kući.
Vitkof, dugogodišnji Trampov prijatelj koji je pomogao u ostvarivanju ključnih diplomatskih pobjeda za predsjednika, stekao je podršku među republikancima skeptičnim prema pomoći Ukrajini, ali su njegovi predlozi izazvali ogorčenje kod drugih republikanaca koji vjeruju da je administracija napravila prevelik zaokret prema Moskvi.
Neki republikanci u Kongresu bili su toliko zabrinuti zbog Vitkofovog očiglednog proruskog stava u intervjuu za Karlsona da su neki pozvali savjetnika za nacionalnu bezbjednost Majka Volca i državnog sekretara Marka Rubija da se požale, rekao je jedan izvor upoznat sa tim pozivima.
Otkako je preuzeo funkciju u januaru, Tramp je preokrenuo američku spoljnu politiku, pritiskajući Ukrajinu da pristane na prekid vatre, dok je ublažio mnoge mjere koje je Bajdenova administracija preduzela da kazni Rusiju za invaziju iz 2022.
Neki američki i evropski zvaničnici zabrinuti su da, dok Vitkof sprovodi Trampovu strategiju, Rusi koriste njegovo neiskustvo u pregovorima, pše Rojters pozivajući se na dva američka zvaničnika i više od deset drugih osoba upoznatih sa internim razmatranjima administracije, uključujući zapadne diplomate.
- Vitkof mora da ode, a Rubio da preuzme njegovo mjesto - stoji u pismu od 26. marta koje je poslao Erik Levin, veliki donator Republikanske partije. Pismo, u kojem je kritikovao Vitkofa zbog pohvala Putinu i koje je poslato grupi republikanskih donatora u koje je Rojters imao uvid, napisano je nakon intervjua sa Karlsonom i gostovanja na Foks njuzu.
Tramp je više puta rekao da želi da postigne prekid vatre u Ukrajini do maja, tvrdeći da SAD moraju da okončaju sukob koji je odnio stotine hiljada života i rizikuje direktan sukob između SAD i nuklearno naoružane Rusije.
Međutim, dva parcijalna dogovora o prekidu vatre – jedan o energetskoj infrastrukturi i jedan u Crnom moru – su u zastoju, a predsjednik je frustriran zbog nedostatka napretka.
<h2>Rastuća uloga Vitkofa</h2>
Vitkof igra ključnu – i sve veću – ulogu u spoljnoj politici Trampove administracije. Čak i prije nego što je Tramp preuzeo funkciju, Vitkof je pomogao u postizanju dugo traženog prekida vatre u Gazi – koji se kasnije raspao – a pregovarao je i o povratku američkog državljanina Marka Fogela iz Rusije.
U petak je otputovao u Rusiju da se sastane sa Putinom, a očekuje se da danas otputuje na Bliski istok na razgovore sa Iranom, efektivno vodeći još jedan prioritetan zadatak nacionalne bezbjednosti.
Vitkof je prvi put javno iznio ideju o predaji Rusiji četiri ukrajinske regije – Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson – u intervjuu sa Karlsonom 21. marta.
- Oni govore ruski. Održani su referendumi na kojima je ogromna većina ljudi pokazala da želi da bude pod ruskom vlašću – kazao je Vitkof za istočne ukrajinske teritorije.
Vitkofove izjave su šokirale mnoge američke zvaničnike za nacionalnu bezbjednost – retorika specijalnog izaslanika odražavala je onu ruskih zvaničnika. Zapadne vlade su te brzinski organizovane referendume proglasile prevarom i obećale da neće priznati njihove rezultate.
Samo nekoliko dana nakon Karlsonovog intervjua, Wall Street Journal, u vlasništvu Njuz korpa Ruperta Mardoka, objavio je tekst pod naslovom: „Stiv Vitkof staje na stranu Kremlja“.
Demokrate su se takođe oglasile.
- Vitkof i Tramp su počinili kardinalni diplomatski grijeh: očajnički su pokazali da žele dogovor - rekao je Ned Prajs, bivši portparol Stejt departmenta pod predsjednikom Džoom Bajdenom.
Vitkof ima mnogo branilaca unutar administracije, koji tvrde da su ga nepravedno napali spoljno-politički zvaničnici sa jastrebovskim stavovima u Republikanskoj partiji koja sve više odbacuje stranu intervenciju. Vitkof i Tramp i dalje imaju snažan lični odnos, prema više izvora upoznatih sa njihovim odnosom.
- Specijalni izaslanik Vitkof je unio veliko iskustvo iz privatnog sektora u pregovorima i hitnost na diplomatsku scenu, i već vidimo rezultate u samo nekoliko nedjelja - rekao je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc u izjavi za The Hill.
<h2>Saveznici osjećaju pritisak da se dođe do rezultata</h2>
Za američke saveznike, sukobi i nedostatak napretka ka mirovnom dogovoru doprinose osjećaju da SAD nemaju jasan plan za okončanje rata u Ukrajini.
Dva evropska zvaničnika, koja su nedavno bila u kontaktu sa američkom administracijom, rekli su da postoji pritisak na pregovarački tim da brzo postigne rezultate, što ih brine da bi SAD mogle prihvatiti poteze koji ne samo da podrivaju Ukrajinu, već i evropsku bezbjednosnu arhitekturu.
Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, rekli su da nisu bili ohrabreni tim razgovorima i da nemaju utisak da postoje jasni konačni ciljevi sa američke strane.
Uprkos čestim razgovorima između Vitkofa i Keloga, administracija nije uspostavila koordinisani proces politike prema Ukrajini. Suprotno standardnoj praksi, Savjet za nacionalnu bezbjednost održao je samo jedan sastanak na nivou glavnih savjetnika – sastanak na kojem prisustvuju svi ili većina predsjednikovih glavnih savjetnika za bezbjednost – po tom pitanju, rekao je jedan izvor upoznat sa situacijom, što dovodi do veće konfuzije unutar administracije i među saveznicima u Evropi o pravcu mirovnih pregovora.
Dvojica visokih zapadnih diplomata koja su u kontaktu sa administracijom rekli su da vjeruju da Vašington nema „jasan plan“ kako da nastavi i šta da radi ako Rusija nastavi da odugovlači.
- Ponekad čujemo kontradiktorne stvari iz različitih dijelova administracije. To dodatno doprinosi osjećaju da ovdje zapravo nema pravog plana - rekao je jedan od diplomata, govoreći pod uslovom anonimnosti.

Prihvatanje ruskih zahtjeva Trampovog izaslanika zabrinulo republikance i američke saveznike

Prema najavama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Crnu Goru ovog vikenda očekuje pretežno sunčano vrijeme, uz nešto više oblaka na sjeveru zemlje.
Danas će u južnim i centralnim krajevima preovladavati sunčano vrijeme, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost. Na sjeveru će prijepodne biti više oblaka, ali se ne očekuju padavine, dok se tokom poslijepodneva prognozira razvedravanje i duži sunčani periodi.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, dok će na sjeveru povremeno duvati umjeren do pojačan sjeverozapadni vjetar. Najviša dnevna temperatura kretaće se između 10 i 20 stepeni.
U nedjelju će se nastaviti period stabilnog vremena – većim dijelom dana biće pretežno sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost. Krajem dana i tokom noći očekuje se povećanje oblačnosti.&nbsp;
Vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, uglavnom sjevernih smjerova. Jutarnje temperature biće u rasponu od -3 do 9 stepeni, dok će maksimalne dnevne iznositi između 14 i 22 stepena.
Glavni grad će vikend dočekati uz pretežno sunčano vrijeme, uz povremeno prisustvo male ili umjerene oblačnosti. Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura oko 7 stepeni, dok će najviša dnevna dostići 21 stepen.

Tokom vikneda sunčano vrijeme uz blagi porast oblačnosti krajem nedjelje

Ministarstvo pravde Crne Gore 4. aprila uputilo je kolegama iz Srbije molbu za izručenje Nikšićanina Ranka Radulovića koji je uhapšen 26. marta u Beogradu po međunarodnoj potjernici – saopšteno je Portalu ETV iz kabineta ministra Bojana Božovića.
Raduloviću je nakon hapšenja određen ekstradicioni pritvor.
Iz Ministarstva pravde saopštili su da se Radulović potražuje zbog silovanja, krivičnog djela stvaranja kriminalne organizacije, teško ubistvo putem podstrekavanja i produženog krivičnog djela zelenaštvo. Radulović se potražuje i zbog izdržavanja jedinstvene kazne zatvora od dvije godine i tri mjesesa zbog počinjena dva krivična djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti – presudu je izrekao Osnovni sud u Danilovgradu. Takođe, iz Ministarstva su ukazali i da Radulović treba da izdržava kaznu zatvora od osam mjeseci zbog ugrožavanja sigurnosti u koju kaznu mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 26. januara do 26. juna 2023. godine.
Radulović je bio u bjekstvu od juna 2024. godine. Sumnja se da je Radulović 31. maja 2024. silovao dvadesettrogodišnju djevojku. Protiv njega je Više državno tužilaštvo podiglo optužnicu koju je Viši sud potvrdio.
Ime Ranka Radulovića je u više navrata bilo na stupcima crne hronike. Hapšen je zbog osnovane sumnje da je kao blizak saradnik škaljarskog kriminalnog klana učestvovao u planiranju likvidacija više osoba.
Radulović je, prema navodima Specijalnog državnog tužilaštva, planirao likvidaciju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog sina i braće Vilotijević. Prema navodima iz optužnice, mete Kotoranina Igora Vukotića bili su tada visokopozionirani službenici bezbjednosnog sektora bezbjednosnog sektora Zoran Lazović, Duško Golubović i Duško Koprivica.
On je krajem novembra 2021. godine izašao iz Istražnog zatvora jer mu je odlukom Višeg suda ukinut pritvor nakon što tri godine nije izrečena prvostepena presuda protiv njega i ostalih članova koji se sumnjiče da su kao članovi šesnaestočlane grupe planirali egzekucije više osoba.
Radulović je i na optužnici Odjeljenja za ratne zločine pri Tužilaštvu BiH zbog zločina nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti na području Foče i okolnih mjesta tokom 1992. godine.
Hapšen je i zbog nedozvoljenog držanja oružja.

Ministarstvo pravde uputilo Srbiji molbu za izručenje Radulovića

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: odjeljenje-bezbjednosti-herceg-novi

Suđenju Šilju i Ivoviću odloženo za 28. oktobar

Brojni radovi i izmjene režima saobraćaja širom Crne Gore

Prihvatanje ruskih zahtjeva Trampovog izaslanika zabrinulo republikance i američke saveznike

Tokom vikneda sunčano vrijeme uz blagi porast oblačnosti krajem nedjelje

Ministarstvo pravde uputilo Srbiji molbu za izručenje Radulovića

PRATITE TVe UŽIVO