Za nas održivi razvoj nije samo politički cilj - to je način na koji gradimo društvo, ekonomiju i međunarodne odnose - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na četvrtoj međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija o finansiranju za razvoj koja se održava u Sevilji u prisustvu brojnih svjetskih lidera i na poziv generalnog sekretara UN Antonija Gutjeresa i premijera Španije Pedra Sančeza.
Obraćajući se na plenarnoj sesiji, Milatović je istakao da se ova konferencija održava u pravom trenutku - u vrijeme ozbiljnih geopolitičkih nesigurnosti, rekordnih izdvajanja za bezbjednost i odbranu širom svijeta, klimatskih promjena i rastuće nejednakosti, kada izgleda da svijet ne poklanja dovoljno pažnje jednoj od najvažnijih tema za budućnost svijeta - održivom razvoju.
U tom smislu je istakao da je Crna Gora, prije više od tri decenije, napravila važan politički izbor da postane prva država na svijetu koja se u Ustavu proglasila ekološkom, čime je održivost postala temelj crnogorske politike, demokratskog identiteta i evropske budućnosti.
- Crna Gora bilježi konkretne rezultate, uključujući napredak u oblastima poput borbe protiv siromaštva, dostojanstvenog rada, inovacija i zelene ekonomije - naveo je on.
Prema posljednjem globalnom izvještaju Ujedinjenih nacija, Crna Gora se nalazi na 57. mjestu od 193 zemlje po ostvarenju ciljeva održivog razvoja - što, kako je istakao, predstavlja skok od 29 mjesta u samo dvije godine.
- Naša zemlja je izgradila sveobuhvatnu strukturu finansiranja održivog razvoja, koja obuhvata nacionalne fondove - poput Eko fonda, Fonda za ubrzani razvoj i Fonda za inovacije - kao i podršku iz EU pretpristupnih fondova (IPA) zahvaljujući čemu ubrzavamo strukturne reforme dostižući EU standarde u ovoj oblasti - rekao je Milatoivć.
Na taj način, prema njegovim riječima, pokazujemo da proces pristupanja Crne Gore EU nije samo geopolitička aspiracija.
&nbsp;- To je razvojna strategija koja je blisko povezana sa našim putovanjem ka ispunjenju ciljeva održivog razvoja. To je ono što održivi razvoj znači u praksi: stvarna ekonomska transformacija vođena vrijednostima, a ne samo brojevima - naglasio je Milatović.
Na kraju obraćanja on je poručio da Crna Gora možda nije velika po površini, ali da je snažna po odlučnosti i jasnim prioritetima kada je u pitanju posvećenost multilateralizmu, sistemu UN-a i održivoj budućnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović na Konferenciji UN-a u Sevilji: Održivi razvoj nije izbor, već put ka boljoj budućnosti

Za Crnu Goru održivi razvoj nije samo politički cilj – to je način na koji gradimo društvo, ekonomiju i međunarodne odnose, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na Četvrtoj međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija o finansiranju za razvoj, koja se održava u Sevilji, u prisustvu brojnih svjetskih lidera i na poziv generalnog sekretara UN Antonija Gutjeresa i premijera Španije Pedra Sančeza. Obraćajući se na plenarnoj sesiji, Milatović je istakao je da se ova konferencija održava u pravom trenutku - u vrijeme ozbiljnih geopolitičkih nesigurnosti, rekordnih izdvajanja za bezbjednost i odbranu širom svijeta, klimatskih promjena i rastuće nejednakosti, kada izgleda da svijet ne poklanja dovoljno pažnje jednoj od najvažnijih tema za budućnost svijeta - održivom razvoju.&nbsp; U tom smislu je istakao da je Crna Gora, prije više od tri decenije, napravila važan politički izbor da postane prva država na svijetu koja se u Ustavu proglasila ekološkom, čime je održivost postala temelj crnogorske politike, demokratskog identiteta i evropske budućnosti. &nbsp; Predsjednik je naglasio da Crna Gora bilježi konkretne rezultate, uključujući napredak u oblastima poput borbe protiv siromaštva, dostojanstvenog rada, inovacija i zelene ekonomije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250630160632_fdc8dda885541a00ef43784a7a59a73f86e67712c424c80ab288bbfaa57144ff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250630160632_fdc8dda885541a00ef43784a7a59a73f86e67712c424c80ab288bbfaa57144ff" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović"> </figure>  Prema posljednjem globalnom izvještaju Ujedinjenih nacija, Crna Gora se nalazi na 57. mjestu od 193 zemlje po ostvarenju ciljeva održivog razvoja – što predstavlja skok od 29 mjesta u samo dvije godine. - Naša zemlja je izgradila sveobuhvatnu strukturu finansiranja održivog razvoja, koja obuhvata nacionalne fondove – poput Eko fonda, Fonda za ubrzani razvoj i Fonda za inovacije – kao i podršku iz EU pretpristupnih fondova (IPA) zahvaljujući čemu ubrzavamo strukturne reforme dostižući EU standarde u ovoj oblasti. &nbsp;Na taj način pokazujemo da proces pristupanja Crne Gore EU nije samo geopolitička aspiracija - to je razvojna strategija koja je blisko povezana sa našim putovanjem ka ispunjenju ciljeva održivog razvoja. To je ono što održivi razvoj znači u praksi: stvarna ekonomska transformacija vođena vrijednostima, a ne samo brojevima", naglasio je predsjednik države.&nbsp; Na kraju obraćanja on je poručio da Crna Gora možda nije velika po površini, ali je snažna po odlučnosti i jasnim prioritetima kada je u pitanju posvećenost multilateralizmu, sistemu UN-a i održivoj budućnosti.

Milatović: Održivi razvoj nije samo politički cilj, već način na koji gradimo društvo, ekonomiju i međunarodne odnose

Crna Gora želi da ulaže više napora u održivi razvoj - kroz jačanje institucija, prilagođavanje stvarnim potrebama građana i saradnju sa međunarodnim partnerima, kako bi se zajednički gradila bolja i održivija budućnost - poručio je predsjednik Jakov Milatović.
On je upriličio radni doručak povodom predstojećeg učešća na međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija „Finansiranje za razvoj“ u Sevilji, koju zajednički organizuju premijer Kraljevine Španije Pedro Sančez i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutjereš.
Doručak je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, bio prilika za otvoren dijalog između Milatovića, predstavnika relevantnih institucija i međunarodnih partnera o dosadašnjim rezultatima Crne Gore u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, kao i o narednim koracima za ubrzanje realizacije Agende 2030.
- Predsjednik Milatović istakao je da tema konferencije, u svjetlu brojnih globalnih izazova, zahtijeva sveobuhvatan i usklađen pristup kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Ocijenio je da konferencija u Sevilji dolazi u pravom trenutku, jer vraća fokus na održivi razvoj - temu kojoj Crna Gora mora posvetiti još veću pažnju u periodu koji slijedi - kazali su u njegovom kabinetu.
Sagovornici su, prema njihovim riječima, istakli da je učešće predsjednika Milatovića na predstojećoj konferenciji važna šansa da Crna Gora pokaže da je pouzdan i ozbiljan partner, ali i da predstavi izazove i potrebe koje ima kao mala ekonomija sa velikim potencijalima za razvoj.
Doručku koji je organizovao predsjednik Milatović prisustvovali su: ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, državna sekretarka u Ministarstvu finansija Milica Adžić, guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović, savjetnica u Centralnoj banci Crne Gore Biljana Gligorić, rezidentni koordinator UN misije u Crnoj Gori Dijego Sorilja, šef kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Mihele Servadeji, šefica kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, direktorica UNOPS kancelarije za Crnu Goru Mihaela Telatin, predstavnik Svjetske banke Denis Mesihović, predstavnice GIZ-a Olivera Dimić i Jasna Sekulović, predstavnik Ambasade Španije Horhe Urbiola i predstavnik KfW banke Željko Uljarević.

Milatović: Crna Gora mora graditi budućnost na održivom razvoju

Odbor izvršnih direktora Grupacije Svjetske banke je danas odobrio zajam od 80 miliona eura za pomoć Crnoj Gori u jačanju fiskalne održivost i podsticanju održivog razvoja.
Kako je saopšteno iz Grupacije SB, prvi zajam za finansiranje zasnovano na razvojnoj politici za otporan fiskalni i održivi razvoj Crne Gore (DPF) ima za cilj da podrži reforme koje jačaju fiskalnu održivost Crne Gore kroz unaprijeđene prihode, nadzor potrošnje, smanjene fiskalnih rizika i omogućavanje održivog razvoja kroz riješavanje degradacije životne sredine i izazova povezanih sa klimatskim promjenama.
- Ova operacija igra važnu ulogu u podršci naporima Crne Gore da izgradi održiviju i otporniju budućnost. Fokusom na fiskalnu održivost i održivi razvoj, pomažemo Crnoj Gori da ostvari napredak u ključnim reformama koje će biti od koristi i za ekonomiju i za životnu sredinu - rekao je Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.&nbsp;
Ovaj novi program je blisko povezan sa ciljevima Crne Gore da pristupi Evropskoj uniji, sa njenim Programom ekonomskih reformi 2024-2026 i njenim preuzetim klimatskim obavezama iz Pariškog sporazumu iz 2015. godine. &nbsp;
Program direktno podržava tranziciju zemlje ka zelenijoj ekonomiji, od koje se očekuje da će otvoriti nova radna mjesta, povećati konkurentnost, poboljšati životni standard i povećati otpornost na rizike povezane sa klimatskim promjenama.
Podrška Svjetske banke u sklopu novog projekta dopunjena je paralelnim finansiranjem od strane Francuske razvojne agencije (AFD) i OPEC Fonda za međunarodni razvoj, od kojih svaki obezbijeđuje po 50 miliona eura. Ova saradnja osnažuje posvećenost Grupacije Svjetske banke, koja je izražena u nedavno usvojenom Partnerskom okviru za zemlju za period 2025-2029, da pomogne Crnoj Gori u postizanju njenih fiskalnih ciljeva i ciljeva održivog razvoja.

Odobreno 80 miliona eura zajma za jačanje fiskalne održivosti i podsticanje održivog razvoja u Crnoj Gori

Policija u Kraljevu, u saradnji sa pripadnicima Bezbjednosno-informativne agencije, uhapsila je D.R. (51) i M.R. (43), obojica iz Kraljeva, zbog postojanja osnova sumnje da su, u saizvršilaštvu, izvršili krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije, u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavno uređenje, piše N1.
Oni se sumnjiče da su u periodu od decembra 2025. godine do februara 2026. godine dogovarali nasilnu promjenu ustavnog uređenja Srbije i svrgavanje najviših državnih organa, tako što su dogovarali nabavku oružja i napad na život i tijelo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, njegove supruge i djece, na taj način što bi ih lišili života, kao i napad na pripadnike MUP-a Srbije, na taj način što bi pripadnicima MUP-a nanijeli tjelesne povrede, saopštio je MUP.
Osumnjičenima će biti određeno zadržavanje do 48 sati i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Kraljevu.

Uhapšene dvije osobe u Kraljevu: Osumnjičeni za planiranje rušenja ustavnog poretka i napad na Vučića

Sjednica Prvog vanrednog zasijedanja &nbsp;u 2026. godini nastavlja se sjutra, 24. sa početkom u 11.00 časova. Na dnevnom redu biće: Predlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, &nbsp;&nbsp;Predlog zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, &nbsp;Predlog zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Predlog zakona o javnim izvršiteljima i &nbsp;Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
Nakon toga, nastaviće se Sjednica Petog vanrednog zasijedanja . Na dnevnom redu biće &nbsp;Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.

Sjutra nastavak sjednica vanrednog zasijedanja Skupštine Crne Gore

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je &nbsp;večeras u 20 časova i 29 minuta registrovao zemljotres srednje jačine, sa epicentrom 11 km jugozapadno od Lištice (Bosna i Hercegovina). Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 3.9 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VI stepeni Merkalijeve skale (MCS).
- Prema preliminarnim podacima obrade, žariste ovog zemljotresa locirano je na dubini od 7 km.Na osnovu teorijskog modela makroseizmickog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati samo manje materijalne stete u epicentralnom podrucju - saopšteno je iz ZHSM.

Zemljotres jačine 3.9 Rihterove skale pogodio Bosnu i Hercegovinu

Strahuje se da je oko 30 ljudi poginulo nakon što se brod sa migrantima prevrnuo kod grčkog ostrva Krit, saopštile su danas grčke vlasti i Međunarodna organizacija Ujedinjenih nacija za migracije (IOM).
Brod sa oko 50 migranata prevrnuo se u subotu 20 nautičkih milja od luke Kali Limenes, najjužnije tačke na Kritu.
Tri muške osobe su pronađene mrtve tog dana, a tijelo jedne ženskw osobe je pronađeno kako pluta na moru u nedjelju.
Od tada nisu pronađeni drugi preživjeli, piše Beta.
Brodovi koji prolaze nastavljaju da pretražuju vode, rekao je danas neimenovani portparol obalske straže za AP.
Brod je napustio Tobruk u Libiji u četvrtak, prema riječima preživjelih. U subotu je u tom području bilo jakih vjetrova.
Vlasti su uhapsile dvojicu Sudanaca, starosti 25 i 19 godina, kao osumnjičene trgovce ljudima.
- Samo dva mjeseca od početka 2026. godine, najmanje 606 migranata je već prijavljeno kao mrtvo ili nestalo duž mediteranske rute - navodi OIM i dodaje da je najsmrtonosniji početak godine u Mediteranu otkako je IOM počeo da bilježi takve podatke 2014. godine.
- OM upozorava da mreže trgovine ljudima i krijumčarenja nastavljaju da eksploatišu migrante duž centralnomediteranske rute, profitirajući od opasnih prelazaka u neispravnim čamcima, dok izlažu ljude teškom zlostavljanju i rizicima po zaštitu - navodi se u saopštenju.
Jača međunarodna saradnja i odgovori usmjereni na zaštitu ključni su za suzbijanje tih kriminalnih mreža i proširenje bezbjednih i redovnih puteva kako bi se smanjili rizici i spasili životi, dodaje OIM.

Tag: odrzivi-razvoj