Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni predlog protiv N.K. zbog osnovane sumnje na neovlašćenu eksploataciju rječnog nanosa.
- Prema navodima iz optužnog predloga, N.K. se tereti da je u oktobru 2025. godine, na području Zete, bez potrebnih odobrenja i suprotno Zakonu o vodama, vršio nezakonitu eksploataciju rječnog nanosa iz korita rijeke Morače, koristeći radnu mašinu i vozilo za transport materijala - naveli su u podgoričkom ODT-u.
Policijski službenici su ga zatekli na mjestu događaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

ODT podnijelo optužni prijedlog za neovlašćenu eksploataciju rječnog nanosa

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je u protekla tri dana, odredilo zadržavanje četiri lica zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila različita krivična djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, saopšteno je iz ODT-a.
- Dana 12.11.2025. godine zadržan je S. R. zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, na način što je dana 11.11.2025. godine, oko 22 časa, u ugostiteljskom objektu „Crazy Clock“ u Ulici 19. decembra u Podgorici, neovlašćeno nosio vatreno oružje – pištolj marke „CZ M57“ sa okvirom u kojem su se nalazila tri metka, a koji je predao policijskim službenicima prilikom kontrole- navodi se u saopštenju.
Istog dana, navode iz ODT-a, &nbsp;zadržan je i N. T. zbog krivičnog djela krađa u saizvršilaštvu, jer postoji osnovana sumnja da je dana 01.11.2025. godine, oko 18:30 časova, u naselju Zabjelo, po prethodnom dogovoru sa drugim, za sada nepoznatim licem, iz objekta „Multicom“ otuđio dva pametna sata ukupne vrijednosti 155 eura, nakon čega su zajedno napustili lice mjesta.
- Dana 13.11.2025. godine zadržan je D. Ž. zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, jer postoji osnovana sumnja da je prethodnog dana, oko 3:00 časa, u porodičnom stanu, u alkoholisanom stanju i pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, prijetio supruzi da će je usmrtiti, u prisustvu maloljetne djece, fizički je napao i upućivao uvrede. Nakon toga, osumnjičeni je, kako se sumnja, zahtijevao od supruge da ga odvede do benzinske pumpe, gdje je iz vozila uzeo vatreno oružje koje je držao skriveno. Po povratku, tokom vožnje kao i po dolasku ispred zgrade, osumnjičeni je rukovao oružjem i ispalio hitac- ističu iz ODT-a.
Takođe, kako dodaju iz ODT-a, &nbsp;14.11.2025. godine zadržan je I. K. zbog produženog krivičnog djela prevara, jer postoji osnovana sumnja da je u periodu od avgusta do oktobra 2025. godine lažnim prikazivanjem činjenica dovodio u zabludu više starijih lica, predstavljajući se kao njihov rođak ili poznanik, te od njih uzimao novac pod izgovorom pozajmice, čime je pribavio protivpravnu imovinsku korist veću od 3.000 eura.
- U svim predmetima u toku je preduzimanje daljih radnji u cilju potpunog rasvjetljavanja događaja i prikupljanja relevantnih dokaza- zakljućuje se u saopštenju.

ODT: Zadržana četiri lica zbog sumnje na izvršenje više krivičnih djela

Ginekolog P. J., koji se sumnjiči za nedozvoljne polne radnje, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu pušten je da se u daljem toku postupka brani sa slobode - saopšteno je Portalu ETV iz te institucije.
Ginekolog P. J. uhapšen je juče nakon što je jedna žena prijavila da ju je on neprikladno dodirivao poslije ginekološkog pregleda u privatnoj klinici.&nbsp;
Policija je saopštila da su upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon čega je dalje postupanje nastavio tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.
Iz policije su naveli da je žena upućena na ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i on je po njegovom nalogu uhapšen - kazali su iz Uprave policije.

Marija Žižić

Ginekolog nakon saslušanja pušten da se brani sa slobode

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) predložilo je da se C.B. odredi zabrana raspolaganja i korišćenja stana od 119 metara kvadratnih u Podgorici i garaže na toj lokaciji.
To je, kako je saopšteno iz ODT-a, učinjeno u okviru krivičnog predmeta koji je protiv njega i pravnog lica A.M. d.o.o. formiran zbog produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa i produženog krivičnog djela pranje novca.

ODT predlaže zabranu raspolaganja stanom i garažom osumnjičenom za utaju poreza i pranje novca

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) podnijelo je još jednu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici zbog osnovane sumnje da je L.W. dostavio lažne i neistinite obrazovne isprave.
U postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave nadležne ustanove utvrdile su da one nijesu vjerodostojne.
&nbsp;Na osnovu toga, osnovano se sumnja da je ovo lice izvršilo krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.
- Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema - zaključili su u Ministarstvu.

Još jedna krivična prijava za lažnu diplomu

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje ponovo pozivaju Osnovno državno tužilaštvo (ODT) i Upravu policije da konačno obavijeste javnost o toku izviđaja u slučaju nasilnog prekida projekcije filma „Roda“ na Džada film festu - koji je prekinut samo zbog toga što je na albanskom jeziku. 
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA), Jovan Ulićević iz Asocijacije Spektra, Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), Milka Tadić-Mijović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Maja Raičević iz Centra za ženska prava, Milena Popović Samardžić iz Ipso Facto, te građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Paula Petričević ukazali su da je već prošlo više od mjesec otkako je, 3. septembra u Podgorici, grupa huligana upala na projekciju filma „Roda“ reditelja Ise Ćosje u okviru Džada film festa (DžFF) i nije dozvolila da bude prikazan.
Policija, kako su ukazali, i dalje nije dala zvaničnu izjavu o tome koje su mjere i radnje preduzete na identifikaciji huligana i njihovom procesuiranju.
- Uprava policije nije jedina koja se nije oglasila povodom ovog slučaja. To nije učinio ni Glavni grad Podgorica koji je i pokrovitelj festivala u okviru je film prikazan, kao ni Ministarstvo turizma koje je, takođe, pokrovitelj. Podsjećamo da je albanski jezik jedan od jezika u Ustavu Crne Gore, što je moralo dodatno obavezati nadležne organe da se ozbiljno posvete ovom slučaju - ukazali su u nevladinom sektoru.
Suzbijanje govora mržnje posebno je, upozoravaju oni, važno kada je riječ o Poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava) u okviru pregovora sa Evropskom unijom, ali se ni Ministarstvo pravde nije oglasilo ovim povodom.
- Nakon više od mjesec ćutanja institucija na otvoreni izliv mržnje zbog nacionalne pripadnosti i jezika, postavlja se pitanje i o integritetu rada nadležnih organa. Takođe, podsjećamo da političke partije na vlasti nose odgovornost za čitav niz nacionalističkih provokacija koje su prethodile ovom događaju. Kada institucije šalju poruku da se mržnja može tolerisati i proći nekažnjeno, onda je za očekivati da se ovakvi incidenti nastave i postanu svakodnevnica - naveli su oni.
Ukazali su i da je grupa maloljetnika iz Podgorice prethodnog vikenda fizički napala i povrijedila maloljetnika iz Bosne i Hercegovine, te da su mu prilikom napada upućene uvrede na osnovu porijekla.
- Pozivamo nadležne organe da konačno reaguju u slučaju prekidanja projekcije filma “Roda” i hitno obavijeste javnost o preduzetim mjerama. Takođe, pozivamo gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića da nedvosmisleno osudi nacionalističke incidente u glavnom gradu države koje pretenduje da bude sljedeća članica Evropske unije - zaključili su u nevladinom sektoru.

NVO sektor: Ko štiti huligane koji su prekinuli projekciju filma na albanskom jeziku?

Savjetnik predsjednika Crne Gore za bezbjednost Dejan Vukšić objavio je na mreži X odluku državnog tužioca Marka Ivanovića, a koja se odnosi na tužbu predsjednika Jakova Milatovića protiv potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja za ugrožavanje sigurnosti.
ODT Podgorica je nedavno odbacilo tu prijavu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodgoricko-odt-odbacilo-prijavu-milatovica-protiv-deljosaja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Dostavljamo na uvid javnosti odluku tužioca. Neka građani procijene da li je ovo odluka državnog tužioca ili advokata Nika Đeljošaja - napisao je Vukšić uz fotografiju dokumenta.
U odluci tužilac navodi da riječi koje je Đeljošaj uputio Milatoviću u telefonskoj komunikaciji ne predstavljaju objektivnu prijetnju po bezbjednost predsjednika države već se moraju sagledavati u kontekstu svega rečenog.
- Upućene riječi se mogu tumačiti jedino na način da je prijavljeni ukazao da će doći do reakcije kroz institucije sistema i putem javnog mnjenja, a što se u krajnjem i jeste desilo obzirom na reakcije političkih partija koje štite interese pripadnika albanskog naroda i reakcije pripadnika dijaspore, koje reakcije su preduzete u periodu nakon predmetnog događaja putem sredstava javnog informisanja i ogledale su se u raznim vidovima komentarisanja i izdavanja saopštenja u pogledu radnji preduzetih od strane podnosioca krivične prijave, kao Predsjednika Države Crne Gore, pri čemu je svjedok istih reakcija bila cjelokupna javnost, a samim tim i podnosilac prijave - navedeno je, pored ostalog, odluci tužioca Ivanovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVuksicDejan%2Fstatus%2F1972915753511985566%3Ft%3D3KiZEswnA8MPdAQmfickPw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ODT je početkom avgusta formiralo predmet na osnovu prijave Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio nakon što je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje zbog povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Milatović je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) tada objavio prepisku sa Đeljošajem u kojoj je on, između ostalog, napisao: „Nisi trebao da uđeš u ovo, a očekuj reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imamo uticaj“, te na to dodao: „Ali ćeš dobiti odgovor taman kakav zaslužuješ“.
Iz Kabineta predsjednika tada su pozvali premijera Milojka Spajića da odmah smijeni Đeljošaja, a sve je, kako je saopšteno, prijavljeno i direktoru Uprave policije.
Đeljošaj je u reagovanju demantovao da je prijetio Milatoviću, te tvrdio da je Milatović odbio da potpiše Zakon „zbog kumovskih veza“ sa Nebojšom Vuksanovićem, bivšim predsjednikom Odbora direktora kompanije „13. jul – Plantaže“ - kako bi za sebe i njega pribavio korist.
Vuksanović, nekadašnji funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP), saradnik je u Kabinetu predsjednika Crne Gore. On je u saopštenju za javnost naveo da je Milatović vratio Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. Prijetnje su, kako je rekao, dokaz da je njegova odluka ispravna.
Milatović je ranije poručio da neće posustati ni pred kakvim pritiscima kada je Ustav, poštovanje zakona i interes građana i države u pitanju.

Vukšić: Neka građani procijene je li odluku donio tužilac ili advokat Đeljošaja

Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) odbacilo je krivičnu prijavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića protiv potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja za ugrožavanje sigurnosti.
To je Portalu ETV potvrdio rukovodilac ODT-a Duško Milanović.
U ODT-u su, kako nam je rečeno, ocijenili da ne postoji osnovana sumnja da je Đeljošaj ugrozio sigurnost Milatovića, niti izvršio neko drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Milatović je obaviješten da ima pravo da podnese pritužbu na odluku ODT-a Višem državnom tužilaštvu - odnosno da preduzme gonjenje protiv Đeljošaja podnošenjem optužnog predloga Osnovnom sudu u Podgorici.&nbsp;
ODT je početkom avgusta formiralo predmet na osnovu prijave Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio nakon što je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje zbog povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Milatović je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) tada objavio prepisku sa Đeljošajem u kojoj je on, između ostalog, napisao: „Nisi trebao da uđeš u ovo, a očekuj reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imamo uticaj“, te na to dodao: „Ali ćeš dobiti odgovor taman kakav zaslužuješ“.
Iz Kabineta predsjednika tada su pozvali premijera Milojka Spajića da odmah smijeni Đeljošaja, a sve je, kako je saopšteno, prijavljeno i direktoru Uprave policije.
Đeljošaj je u reagovanju demantovao da je prijetio Milatoviću, te tvrdio da je Milatović odbio da potpiše Zakon „zbog kumovskih veza“ sa Nebojšom Vuksanovićem, bivšim predsjednikom Odbora direktora kompanije „13. jul – Plantaže“ - kako bi za sebe i njega pribavio korist.
Vuksanović, nekadašnji funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP), saradnik je u Kabinetu predsjednika Crne Gore. On je u saopštenju za javnost naveo da je Milatović vratio Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. Prijetnje su, kako je rekao, dokaz da je njegova odluka ispravna.
Milatović je ranije poručio da neće posustati ni pred kakvim pritiscima kada je Ustav, poštovanje zakona i interes građana i države u pitanju

Anja Ivanović

1250x600

Podgoričko ODT odbacilo prijavu Milatovića protiv Đeljošaja

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici uskoro će okončati istragu u predmetu koji se odnose na nezakoniti izbora generalnog direktora Radio televizije Crne Gore Borisa Raonića - saznaje Portal ETV.
Osnovno državno tužilaštvo 22. novembra 2024. godine podizanjem optužnog prijedloga protiv predsjednika i četiri člana Savjeta Radio Televizije Crne Gore, zbog nesprovođenja sudske odluke, nije stavilo tačku na slučaj nezakonitih izbora generalnog direktora te medijske kuće Borisa Raonića, već se provjeravaju navodi iz svih podnešenih prijava. Prva prijava zbog nezakonitog izbora podnijeta je 3. juna 2023. godine.
Optužni prijedlog je 22. novembra prošle godine podnijet protiv predsjednika i članova Savjeta Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića - zbog osnovane sumnje da su predsjednik Savjeta i četiri člana postupali nezakonito.
U ovom slučaju Tužilaštvo je odustalo od gonjenja Miranovića. Osnovni sud je 23. septembra donio prvsotepenu odluku kojom je Drljevića, Lazovića, Murić i Zorića zbog zloupotrebe položaja osudio na uslovnu kaznu od sedam mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko optuženi ne počine novo krivično djelo.
Raonića je za tri godine četiri puta imenovao Savjet RTCG za generalnog direktora Javnog servisa, jednom u v.d. mandatu.
U oktobru prošle godine osmoro kandidata za generalnog direktora Javnog servisa, koji se zbog netransparentnog procesa nijesu pojavili 31. avgusta na intervjuima, podnijeli su novu krivičnu prijavu protiv odgovornih u toj kući zbog osnovane sumnje za „koruptivno ponašanje, zloupotrebu službenog položaja, te kršenje ljudskih i radnih prava, uz diskriminaciju“.
Krivičnu prijavu potpisali su Srđan Čović, Časlav Vujotić, Snežana Burzan, Slaven Knezović, Andrijana Kadija, Žarko Božović, Sabrija Vulić i Vladimir Maraš.
Oni su krivičnu prijavu podnijeli protiv Borisa Raonića - generalnog direktora RTCG, Veselina Drljevića - predsjednika Savjeta RTCG, Željka Mićovića - rukovodioca Pravne službe RTCG, te članova i članica Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, kao i advokatice RTCG Zorice Đukanović.

Uskoro će biti okončana istraga zbog nezakonitog izbora Borisa Raonića

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici preduzima radnje povodom prekida projekcije filma „Roda“ tokom festivala „Džada Film Fest“, saopšteno je iz te institucije iz koje navode da su u dosadašnjem dijelu postupka u svojstvu svjedoka saslušane organizatorke festivala.&nbsp;
Istovremeno, Upravi policije je naloženo da identifikuje osobe koje su uticale na odluku organizatora da zaustavi projekciju.
- Nakon što bude utvrđen identitet tih lica i po njihovom saslušanju, tužilaštvo će donijeti odluku, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana - naveli su iz ODT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

ODT naložilo identifikaciju osoba koje su prekinule projekciju filma „Roda“ na Džada festu

Nikšićani i operativno interesantna lica N.M. (31) i U.Đ. (32) uhapšeni su zbog vožnje pod dejstvom droga.
- Lica su privedena dežurnom sudiji Suda za prekršaje u Podgorici - Odjeljenja u Nikšiću. N.M. je kažnjen sa 1.000 eura i četiri mjeseca zabrane upravljanja motornim vozilom, dok je U.Đ. izrečena novčana kazna u visini od 1.200 eura kao i mjera od četiri mjeseca zabrane upravljanja motornim vozilom - saopšteno je iz Uprave policije.
Od N.M. su, radi daljih provjera, oduzeta kola Audi A7.
Nikšićka policija je, osim toga, pronašla G.J. (43) koji se potraživao zbog sumnje na krađu. Kontrolisan je i M.K. (23) iz Nikšića za kojim je, takođe, bila raspisana potjernica zbog sumnje na neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje droga u promet. Oni su privedeni u službene prostorije, a onda i predati na dalju nadležnost podgoričkom Odjeljenju bezbjednosti.
- Takođe, shodno naredbi Osnovnog suda u Nikšiću, po kojoj je F.M (32) iz Nikšića trebalo sprovesti na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali ovo lice i sproveli ga u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu na izvršenje navedene zatvorske kazne - dodali su u policiji.
Oni poručuju da će policijski službenici i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti usmjerenih na kontrolu članova OKG i operativno interesantnih lica, kao i lica za kojima se traga, te mjere i radnje usmjerene na otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje svih oblika kriminaliteta.

Dvojica Nikšićana uhapšena zbog vožnje pod dejstvom droga, jednom oduzet Audi A7

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Vladavina prava - pitanje svih pitanja 
 
- Saga oko pete kade Deponije
- Kada će biti rekonstruisan SC Morača?
- Koji je bilans poplava u Indoneziji?
Gost emisije je predsjednik Upravnog odbora Transparency international BiH Srđan Blagovčanin.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Srđan Blagovčanin

U nedeljnom izdanju emisije Vikend popodne Televizije E, razgovaramo sa magistricom socijalne politike, iza koje stoji bogata karijera rada sa mladim ljudima, o tome kako mladi u Crnoj Gori danas biraju svoj put, kao i o negativnim fenomenima medju omladimom poput zloupotrebe alkohola i &nbsp;psihoaktivnih supstanci.
Nakon toga, s obzirom da je nedjelja vrijeme za opuštanje, preporučićemo uz koje knjige, filmove i serije se možete opustiti vikendom popodne.
Za kraj, idemo na put magičnih ukusa kroz jednostavne recepte naše Sandre Manojlović.
Vidimo se, kao i svakog vikenda, u 17 sati.

Vikend popodne: Kako mladi u Crnoj Gori danas biraju svoj put, zloupotreba alkohola i psihoaktivnih supstanci...

Nakon gotovo deceniju iščekivanja, Gradsko pozorište Podgorica uskoro će prvi put u svojoj istoriji dobiti svoj stalni dom. Nova zgrada otvara se u godini kada ova institucija obilježava veliki jubilej – 75 godina postojanja - što čitav događaj dodatno čini simboličnim i prelomnim.
O planovima za svečano otvaranje, ambicijama za razvoj pozorišta, novim scenama, repertoarskoj politici i odnosu prema publici, Portal TV Podgorica razgovarao je sa direktoricom Gradskog pozorišta Sandrom Vujović koja otkriva kakvu budućnost ova kuća priprema gradu i njegovim građanima
Nakon osam godina izgradnje konačno se očekuje otvaranje Gradskog pozorišta, Vujović ističe kako otvaranje nove zgrade Gradskog pozorišta dolazi u godini koja za njih ima posebnu simboliku.
- Naše pozorište 2026. obilježava75 godina postojanja, i teško da bismo mogli zamisliti značajniji ili emotivniji rođendanski poklon od useljenja u prostor koji generacije prije nas nijesu dočekale - navodi Vujović.
Cijela naredna godina, potencira Vujović, biće u znaku velikog jubileja.
- Planirali smo niz programa, premijera, gostovanja i posebnih segmenata koji će obilježiti tih 75 godina stvaranja, ali će upravo useljenje u novu zgradu biti centralni trenutak. Želimo da otvorenje bude dostojanstveno, svečano i duboko vezano za naše nasljeđe, ali i usmjereno ka budućnosti, odnosno ka publici koja raste, umjetnicima koji dolaze i pozorištu koje će, po prvi put u svojoj istoriji, imati svoj pravi dom - naglašava Vujović.
Vujović ističe da Gradsko pozorište, iako uskoro slavi svoj 75. rođendan, jeste i ostaje moderna, savremena teatarska kuća koja paralelno njeguje večernju scenu i scenu za najmlađe. U periodu koji je pred njima, cilj je da još jasnije oblikuju programski profil u skladu sa savremenim svjetskim dramskim trendovima i da taj kvalitet bude prepoznat na sve tri postojeće scene.
- U tom pravcu pokrećemo i četvrtu scenu,Indexscenu, posvećenu mladim autorima, novim glasovima i hrabrim dramaturškim iskoracima. Vjerujem da je upravo to prostor u kojem će se stvarati nova generacija crnogorskog teatra - naglašava Vujović.
Poseban fokus, dodaje, biće na savremenom domaćem dramskom tekstu, zatim na popularizaciji muzičkih formi u drami, kao i na intenzivnijoj saradnji sa institucijama iz regiona i Evrope, kako bi dodatno ojačali međunarodnu vidljivost Podgorice kao teatarskog centra.
- Istovremeno, želimo da razvijamo i osnažujemoFestival pozorišne režije „Jagoš Marković“, čija je ideja da u narednim godinama preraste u jedan od najznačajnijih festivala ovog dijela Evrope, odnosno platformu koja okuplja najbolje, najhrabrije i najinovativnije rediteljske poetike - naglašava Vujović.
U tom smislu, njena vizija je jasna i kreće se ka Gradskom pozorištu koje čuva tradiciju, a diše savremeno.
- To znači da gradimo teatarsku kuću stabilnog repertoara, snažne produkcije i otvorenosti prema stvaralaštvu koje dolazi. Gradsko pozorište treba da bude dom kvalitetne umjetnosti, prostor zajednice i refleksija grada u kojem živimo - ističe Vujović.
Ključne promjene u repertoaru i radu pozorišta biće, naglašava Vujović, prije svega - nova energija. Nova imena, nove forme, savremeniji izraz, hrabrije teme i nova estetika. Želi da publika vididrastičan iskorak, i na sceni i u cjelokupnoj kulturi rada pozorišta. Da prepoznaju inovativnost, originalnost i atraktivnost repertoara.
- Da vide da dolazi neka druga, osvježena dinamika. Ta dinamika, prije svega, donosi više novih naslova. Dakle, biće mnogo novih imena, savremenih pristupa, originalnih rješenja i predstava koje govore jezikom današnjice. Ali najvažnije od svega: želim da građani Podgorice Gradsko pozorište istinski dožive kao svoje. Mjesto koje pripada njima u koje dolaze često. Prostor njihovog okupljanja, dobra navika od koje ne odustaju. Sadržaj koji im nedostaje kada ga preskoče. Da svaki put kad dođu, osjete da smo im ponudili nešto novo, relevantno i živo - navela je Vujović.
Što se tiče repertoara za 2026. godinu, Vujović navodi da je koncipiran kao žanrovski i tematski raznolik, uz jasno definisan umjetnički pravac. Planirano je šest samostalnih produkcija i tri koprodukcije.
- Na našim scenama naći će se dvije predstave namijenjene djeci i mladima, dok će sedam naslova biti dio večernjeg repertoara, među kojima čak tri mjuzikla, što je značajan iskorak u odnosu na dosadašnje sezone. Tematski, naredna godina biće izrazito angažovana. Bavićemo se savremenim društvenim izazovima, ali i univerzalnim vrijednostima koje smatramo ključnim za život zajednice: mirom, ljubavlju, tolerancijom i solidarnošću. Istovremeno, repertoar će ponuditi kritičko ogledalo savremenog društva, od konzumerizma i militarizma, do drugih pritisaka koji sputavaju čovjekovu slobodu i integritet - naglašava Vujović.
Posebno ističe da je Gradsko pozorište krajem proljeća raspisaloJavni poziv za autore, s ciljem da otvore vrata novim glasovima, novim idejama i novim dramaturškim perspektivama.
- Naš je cilj da stvorimo prostor u kojem mladi, afirmisani i međunarodni autori mogu slobodno da predlažu svoje projekte, tekstove i konceptualne opuse. Javni poziv predstavlja dugoročnu strategiju otvaranja i demokratizacije teatra, želimo da najbolje ideje pronađu put do scene, bez prepreka i zatvorenih krugova - navodi Vujović.
Zato i izbor tekstova za novu sezonu počiva na dvije osovine: prva je njihov interni umjetnički koncept i vizija razvoja pozorišta, a druga je upravo odgovor autora na Javni poziv, njihov stvaralački impuls, hrabrost i originalnost. Na taj način, dodaje, grade repertoar koji je savremen, otvoren, dinamičan i istinski u dijalogu sa društvom u kojem živimo.
Vujović ističe kako su Savremeni domaći komadi su jedna od naših glavnih programskih odrednica, želimo novo, hrabro i moderno pozorište koje prati duh vremena.
- Ipak, klasici ostaju važan stub repertoara. Njihova vrijednost je neprolazna i uvijek će imati svoje mjesto na našoj sceni - naglašava Vujović.
Zbog privlačenja nove, mlađe publike, Gradsko pozorište pokrećeIndex scenu, namijenjenu mladim autorima i novim dramskim izrazima.
- Osim toga, objavili smoJavni pozivza autore i autorske timovekako bismo otvorili prostor svježim idejama i drugačijim perspektivama. Vjerujem da se nova publika osvaja hrabrošću, autentičnošću i programima koji govore njihovim jezikom i Gradsko pozorište će u narednom periodu upravo na tome insistirati - ističe Vujović.
Vujović navodi kako je saradnja sa lokalnom zajednicom je temelj rada Gradskog pozorišta.
- Ona postoji odavno i nastavljamo je u istom, dobrom duhu. Sa školama &nbsp;sarađujemo kroz organizovane posjete, edukativne programe i predstave namijenjene djeci i mladima, dok sa kulturnim institucijama razvijamo koprodukcije, razmjenu programa i zajedničke projekte. Vjerujemo da pozorište pripada svima i da samo kroz otvoren dijalog sa zajednicom može rasti i biti istinski relevantno - ističe Vujović.
Kada su u pitanju finansijske mogućnosti pozorišta, na pitanje da li je budžet dovoljan za ostvarivanje zamišljenih aktivnosti Vujović ističe da nikad nije lako uskladiti želje i mogućnosti, ali zato postoje kompromisi i neopisiva ljubav prema stvaranju u teatru.
- Upravo ta ljubav savlada sve prepreke, pa i one budžetske. Ona nadvlada sve izazove i tjera nas da damo sve od sebe, pa čak i onda kada nemamo dovoljno sredstava. Ta ljubav je razlog što ideje pronalaze put, što uprkos ograničenjima nastaju predstave koje traju i dopiru do publike. Ona je naš glavni resurs. I dok god je ima, biće i načina da svaka dobra ideja dođe pred publiku - naglašava Vujović.
Najvećim uspjehom Gradskog pozorišta ove godine, Vujović smatra što su uspjeli da ostvare izuzetno dinamičan i kvalitetan programski tempo.
- Realizovali smo pet premijera, imali zapažen festivalski život na međunarodnoj sceni, potpisali nekoliko važnih memoranduma o saradnji sa institucijama u zemlji i inostranstvu i pokrenuli Festival pozorišne režije „Jagoš Marković“ kao novi, tradicionalni stub crnogorske dramske scene. Svaki od ovih događaja nosi svoju težinu i govori o snazi i posvećenosti ansambla i cijelog tima - zaključuje Vujović.

Vujović: Useljenje u novu zgradu centralni trenutak 75 godina stvaranja Gradskog pozorišta

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Ranko Radonjić, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.
- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.
Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.
- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.
Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili Zoran Lazović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, a čiji su članovi bili Petar Lazović i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.
Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.
Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.
On je danas saslušan pred tužiocem Jovanom Vukotićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.
On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.
On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.
- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.
Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Žižić u više od tri sata odbrane predočio ko je sve procesuiran dok je bio na čelu Odsjeka

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Tag: odt-podgorica