Suđenje osmorici Cetinjana, optuženih za krivična djela napad na službeno lice u vršenju službene radnje i sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje, nastavljeno je danas pred Osnovnim sudom na Cetinju, javlja Radio Cetinje.
Na optuženičkoj klupi nalaze se Budimir Latković, Vido Jovanović, Nikola Latković, Sreten Vujović, Stefan Vuletić, Filip Martinović, Dejan Jablan i Tomo Borilović. Njima se sudi zbog događaja ispred Sportskog centra na Cetinju, u martu 2023. godine, uoči promotivnog skupa tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića, zakazanog unutar tog prostora.
Danas su u svojstvu oštećenih svjedočili policijski službenici Vlajko Ljumović, Boban Petrović, Miloš Marinović i Ratko Radulović, dok će njihove kolege biti saslušane na narednim ročištima.
U svojstvu oštećenog, prvi je svjedočio policijski službenik Vlajko Ljumović, koji je saopštio da se ne pridružuje krivičnom gonjenju i ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev.
On je naveo da se ne sjeća svih detalja konkretnog događaja zbog protoka vremena, ali da ostaje pri navodima koje je dao tokom službene zabilješke tužiocu.
- Sjećam se da je mene tom prilikom odgurnuo okrivljeni Budimir Latković, koji me uhvatio za uniformu, sadržaja riječi se ne sjećam u tom trenutku koje mi je uputio, bile su neke psovke, a razlog njegovog ponašanja bilo je to što je prethodno neko njega udario, on je mislio da sam to ja, kako mi je tada rekao. Naknadno se izvinio zbog takvog ponašanja. Pored mene je bio i kolega Ratko Radulović i primijetio sam da je njega odgurnuo okrivljeni Sreten Vujović. Takođe, vidio sam okrivljenog Sretena Vujovića da je, od momenta kada je ugledao predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića, počeo da se gura sa namjerom da prođe. Mi kao policijski službenici spriječili smo da uđu okupljeni, a da li je neko ušao od građana, u ovom momentu se ne sjećam – kazao je Ljumović.
Na ove navode izjasnio se okrivljeni Budimir Latković, rekavši da je, u jednom trenutku, bio u polusavijenom položaju zbog guranja građana koji su protestovali, te da se policijskom službeniku Vlajku Ljumoviću obratio riječima: „Udario me neko od tvojih kolega“.
- To se sve odvijalo nakon što je predsjednički kandidat Jakov Milatović ušao u Sportski centar. U tom trenutku policijski službenik Darko Pajović je podigao ruku i vikao „policija“, jer je bio obučen u zelenkastoj jakni i farmerkama, toga se sjećam dobro. Nisam imao fizički kontakt sa policajcem Pajovićem – kazao je Latković.
Nakon toga, za riječ se javio okrivljeni Vido Jovanović, pitajući policijskog službenika Ljumovića zbog čega je bio zabranjen ulaz prisutnim građanima s obzirom na to da se radilo o javnoj tribini, te napomenuo da je bilo građana koji su htjeli da uđu i odslušaju predstavljanje.&nbsp;
Policijski službenik Ljumović odgovorio je da u tom momentu nije znao da li je tribina bila javna, te je dodao da je bilo građana koji su ulazili i izlazili i pratili predstavljanje.
Danas je pred sudom svjedočio i policijski službenik Boban Petrović, navodeći da se pridružuje krivičnom gonjenju, te da ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev.
- Ja sam spriječio okrivljenog Stefana Vuletića da drvenim stolom krene prema predsjedničkom kandidatu. Mi smo ispred Sportskog centra regulisali odvijanje konvencije predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića. Regulisali smo javni red i mir, tim prije što smo imali saznanja o dvije suprotstavljene strane koje su se nalazile ispred Sportskog centra, a sve u cilju da ne bi došlo do narušavanja javnog reda i mira. Detalja samog događaja se ne mogu sjetiti, ali se sjećam da su tenzije bile velike i da je bilo guranja. Mi nismo određivali ko će da uđe u Sportski centar, a ko ne, jer nemamo to pravo. Već na ulazu su bili ljudi iz te partije koji su dozvolili ulaz ljudima sa pozivnicom čiji su dolazak očekivali. Prisustvo policije tog dana je spriječilo da dođe do težih posljedica – dodao je Petrović.
Danas je saslušan policijski službenik Ratko Radulović, pojašnjavajući da je on bio zadužen konkretno za okrivljene Sretena Vujovića i njegovog sestrića Filipa Martinovića.
- Moj fokus je bio samo na ova lica koja sam naveo, jer sam takvo naređenje i dobio od starješina, a za ostale okrivljene ne znam što su radili i da li su nekog ugrozili. Pojašnjavam da sam ja bio sa desne strane kordona kada se gleda prema Sportskom centru i još jednom ponavljam da sam ja bio zadužen za ova dva lica. Sem činjenice da se čula graja i vika, ne mogu da potvrdim što su radili ostali okrivljeni i koje su konkretno radnje preduzimali u odnosu na koje policijske službenike – izjavio je pred sudom policijski službenik Radulović, navodeći da se pridružuje krivičnom gonjenju, te da ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev.
Policajac Radulović je na pitanje branioca okrivljenih Nikole Belade o tome da li ostaje pri tvrdnji da Sreten Vujović nije imao namjeru da ga udari, izjavio da se Vujović gurao sa njim, ali da se nije osjećao ugroženo od njega.
- Nisam smatrao da će da me udari, vjerovatno iz nekog poštovanja prema meni. Dakle, nijesam imao osjećaj da će da me ugrozi. Da je bilo guranje, bilo je, i normalno da me sprečavao da obavljam službenu radnju na taj način, ali, kao što sam rekao, ja se nijesam osjećao ugroženim – naveo je Radulović.
Za kraj današnjeg ročišta svjedočio je i policijski službenik Miloš Marinović, navodeći da se zbog protoka vremena ne sjeća svih detalja događaja, ali da ostaje pri iskazu koji je dao kod tužioca i pri navodima iz sačinjene službene zabilješke. Naveo je da se pridružuje krivičnom gonjenju protiv okrivljenog Vida Jovanovića i da ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev.
Na narednom ročištu pozvani su da svjedoče preostali policijski službenici koji imaju status oštećenih: Vladimir Leković, Beloica Bojan, Pavle Dragović i Darko Pajović, kao i svjedoci Ivan Marković, Ratko Popović, nekadašnji načelnik OB Cetinje Dalibor Šaban i Rajko Bojanić. Naredno ročište zakazano je za 10. i 11. novembar.
U ovom predmetu postupajuća sutkinja je Marija Ćupić, dok je državna tužiteljka Aleksandra Adžić Živković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Suđenje osmorici Cetinjana: Svjedočili policajci, tvrde da nisu određivali ko može da uđe na tribinu Milatovića

Vrhovni sud Crne Gore presudio je da je Apelacioni povrijedio zakon u korist okrivljenog I.C. oslobodivši ga optužbe da je izvršio produženo krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Vrhovni sud je tako usvojio Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva.
U obrazloženju presude Vrhovni sud konstatuje da je presudom Višeg suda u Podgorici od 10. jula 2024. godine, okrivljeni I.C. oslobođen optužbe da je izvršio produženo krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Istom presudom okrivljenom je izrečena mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta. Njemu je oduzera konoplja – marihuana neto mase 6,515 grama i određeno da se nakon pravosnažnosti presude uništi.
- Protiv navedene presude Više državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je žalbu zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka – čl.386 st.1 tač.8 ZKP-a i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl.388 st.1 ZKP-a, sa predlogom da se uvaži žalba i ukine presuda Višeg suda u Podgorici i predmet vrati prvostpenom sudu na ponovni postupak i odluku ili pak da se ista preinači na način što će se okrivljeni I.C. oglasiti krivim za predmetno krivično djelo i osuditi po zakonu - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Apelacioni sud je, u postupku odlučivanja po žalbi Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, donio rješenje kojim je odbacio žalbu Višeg državnog tužilaštva kao nepotpunu. Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je prilikom izrade žalbe došlo do greške u označavanju broja i datuma presude protiv koje je Više državno tužilaštvo izjavilo žalbu.
Protiv pravosnažnog rješenja Apelacionog suda od 27. januara ove godine, Vrhovno državno tužilaštvo je podiglo zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog povrede zakona, sa prijedlogom da Vrhovni sud Crne Gore usvoji zahtjev za zaštitu zakonitosti i presudom utvrdi da je pravosnažnim rješenjem povrijeđen zakon u korist okrivljenog I.C.
Kako kažu u Vrhovnom sudu, razmotrili su cjelokupne spise predmeta, ispitali pobijano rješenje u granicama propisanim Zakonom o krivičnom postupku, ocijenili navode zahtjeva i utvrdili da je za zaštitu zakonitosti osnovan.
U obrazloženju presude Vrhovnog suda navodi se da je nasuprot navedenom stavu Apelacionog suda, utvrdio da žalba Višeg državnog tužilaštva u Podgorici sadrži sve potrebne podatke propisane odredbom čl.384 st.1 tač.1 Zakonika o krivičnom postupku.
Vrhovni sud zaključuje da žalba sadrži obavezne elemente, a koji čine označenje presude, podatke o sudu koji je presudu izrekao, broj presude i datum kada je objavljena. Na osnovu toga je identifikovan predmet i utvrđeno da se ne radi o nepotpunoj žalbi kako je to pogrešno zaključio Apelacioni sud u svom rješenju.
- Naime, da se ne radi o nepotpunoj žalbi ukazuje činjenica da prvostepeni sud – Viši sud u Podgorici, nije žalbu odbacio, već je po nalogu sudećeg sudije, upisničar ispravio omašku, tako što je u žalbi označio tačan broj presude dok je državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu aktom od 20. novembra 2024.godine ukazao na očiglednu grešku u označavanja broja i datuma presude protiv koje je Više državno tužilaštvo izjavilo žalbu, pri tom označavajući pravilan broj presude Višeg suda u Podgorici od 10. juna 2024.godine - ističe se u saopštenju.
Osim toga, Vrhovni sud u presudi navodi da je Apelacioni sud na sjednici vijeća konstatovao da je predmet razmatranja žalba Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 19. septembra 2024. izjavljena na presudu Višeg suda u Podgorici od 10. juna iste godine, nakon čega je u dispozitivu rješenja zaključio da se odbacuje kao nepotpuna. 
Kako je istaknuto, Apelacioni sud nije imao dilemu u pogledu presude na koju se žalba odnosi, što je jasno naznačeno i u samom rješenju. Nedostatak koji se ticao pogrešnog označavanja broja presude u žalbi otklonjen je – ispravan broj najprije je naveo prvostepeni sud, zatim tužilac, a potom i Apelacioni sud prilikom donošenja odluke. Vrhovni sud zato ocjenjuje da nije bilo osnova za odbacivanje žalbe kao nepotpune, kako je to ranije učinio Apelacioni sud, pozivajući se na odredbu člana 384 Zakona o krivičnom postupku.
- Pri tom je Vrhovni sud imao u vidu odluku Ustavnog suda Crne gore od 12. marta 2024. godine, na koju se Apelacioni sud pozvao u rješenju. Utvrdio je da se predmetna pravna situacija ne može poistovjetiti sa onom u pomenutoj odluci Ustavnog suda Crne Gore jer se odnosi na situaciju u kojoj nedostaje kao element žalbe potpis lica koje je podnijelo žalbu, a što je propisano odredbom čl.384 st.1 tač.5 ZKP. Zbog toga je odluka odbačena kao nepotpuna, dok je u konkretnom slučaju formalni nedostatak u označavanju broja predmeta u podnijetoj žalbi ispravljen kako je to naprijed navedeno. To je Apelacioni sud konačno i prihvatio prilikom razmatranja žalbe na održanoj sjednici vijeća, nakon čega je donio rješenje u kojem je u uvodnom dijelu i u dispozitivu rješenja upravo označio presudu, koja je i bila predmet razmatranja na održanoj sjednici vijeća - obrazloženo je u saopštenju suda.
Vrhovni sud Crne Gore je zbog toga presudio da je Apelacioni sud Crne Gore povrijedio zakon u korist okrivljenog I.C. iz čl.384 st.3 u vezi st.1 tač.1 ZKP-a.
- Imajući u vidu da je zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut na štetu okrivljenog, Vrhovni sud Crne Gore je nalazeći da je zahtjev osnovan, samo utvrdio da postoji povreda zakona ne dirajući u pravosnažnu odluku - zaključeno je u saopštenju.

Utvrđena povreda zakona u korist okrivljenog: Vrhovni sud ispravlja odluku Apelacionog

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore igrala je danas u Podgorici, u drugom kontrolnom meču, sa Bosnom i Hercegovinom (BIH) neriješeno 37:37.
Prvi međusobni duel, koji je odigran u petak, pripao je crnogorskim neriješeno 36:25.
U duelu koji je bio zatvoren za javnost, izabranici selektora Didijea Dinara sačuvali su remi, jer su gosti imali 15 sekundi za posljednji napad, ali ga nijesu iskoristili.
Dinar je u drugom meču dao poštedu Vuku Borozanu i Radojici Čepiću i isprobao brojne taktičke zamisli, a Bosna i Hercegovina odigrala mnogo bolje nego u petak i zasluženi došla do remija.
Na poluvremenu je bilo 18:18, iako je crnogorska reprezentacija uglavnom imala prednost.
U nastavku bolje izdanje gostujućeg tima koji je imao i dva gola prednosti, a potom u posljednjem napadu propustio priliku da dođe do pobjede.
U crnogorskoj selekciji, najefikasniji je bio Miloš Vujović &nbsp;sa sedam, dok je gol manje postigao Miloš Božović.
Reprezentacija će još dva dana trenirati u Podgorici, a u srijedu putuje u Oslo, gdje će igrati utakmice grupne faze Evropskog prvenstva.
Crna Gora će na premijeri u petak igrati protiv Slovenije, a rivali u borbi za plasman u glavnu rundu su još Farska ostrva i Švajcarska.

Rukomet: Crna Gora neriješeno sa BiH

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje nalaze se na terenu i u stalnoj su komunikaciji sa mještanima Žabljaka Crnojevića, usljed povećanog vodostaja i praćenja trenutne situacije.
Kako je saopštio komandir Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje Miloš Ćećanović, situacija je pod kontrolom. Sjeverni vjetar u ovom momentu ima povoljan uticaj, jer doprinosi da se voda ne izlije u stambene i druge objekte na području Rijeke Crnojevića.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje nastaviće sa kontinuiranim praćenjem stanja na terenu i preduzimanjem svih neophodnih mjera u cilju zaštite ljudi i imovine, zaključuje se u saopštenju.

Pripadnici cetinjske Službe u pripravnosti zbog povećanog vodostaja

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić obišao je danas područja Skadarskog jezera koja su pogođena povećanjem vodostaja usljed obilnih padavina, kako bi se neposredno upoznao sa stanjem na terenu i mjerama koje se preduzimaju radi zaštite ljudi i životne sredine.
Tokom obilaska, Služba zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero, koja dežura 24 časa, informisala je ministra da je situacija trenutno pod kontrolom, navode iz Ministarstva. Prema podacima Službe, oko tridesetak objekata nalazi se u zoni povećanog rizika, ali u ovom trenutku nema potrebe za evakuacijom stanovništva.
- Ekipe su stalno prisutne na terenu i redovno obilaze najugroženija područja, kako bi imale potpuni uvid u stanje. Građanima je i dalje na raspolaganju dežurni kontakt-telefon za prijavu eventualnih problema- ističe se u saopštenju.
Služba je ukazala i na to da je u ovakvim okolnostima dodatna radna snaga uvijek potrebna, posebno u slučaju daljeg pogoršanja vremenskih uslova.
Ministar Ćulafić je naveo da Nacionalni parkovi i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, nad kojima Ministarstvo vrši nadzor, redovno dostavljaju izvještaje o stanju na terenu i informišu, te da su njihove službe u punoj pripravnosti.
- Od samog starta redovno pratimo situaciju, u kontaktu sam i sa ministrom unutrašnjih poslova, kao i sa Ministarstvom životne sredine Albanije. Na terenu sam se, i u razgovoru sa mještanima, uvjerio da zaštitari Nacionalnog parka rade odgovorno i profesionalno. Čuli smo da je situacija danas bolja, ali uprkos tome ostajemo u punoj pripravnosti kako bi, kao i do sada, reagovali na vrijeme- kazao je ministar Ćulafić.

Ćulafić obišao poplavljena područja na Skadarskom jezeru: Situacija danas bolja, ostajemo u pripravnosti

Danska premijerka Mete Frederiksen potvrdila je danas da će se ministar vanjskih poslova Danske Lars Leke Rasmunsen naredne sedmice sastati sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom, kako bi razgovarali o statusu Grenlanda.
Sastanak je dogovoren u trenutku pojačanih nastojanja Sjedinjenih Američkih Država da ojačaju svoj uticaj nad ovim prostranim arktičkim ostrvom, navodi njemačka novinska agencija DPA. Tačna lokacija i vrijeme susreta još nijesu saopšteni.
- Nalazimo se na raskršću- izjavila je Frederiksen tokom stranačke konferencije, prenosi danska novinska agencija Ricau.
Američki državni sekretar Marko Rubio ranije je potvrdio da planira razgovore sa danskim zvaničnicima, nakon što su Danska i Grenland zvanično zatražili sastanak. Grenland ima manje od 57.000 stanovnika, oko četiri petine njegove teritorije prekriveno je ledom, a iako uživa široku autonomiju, formalno je dio Kraljevine Danske, članice NATO-a.
Američki predsjednik Donald Tramp posljednjih dana ponovo je izrazio svoju dugogodišnju želju da Sjedinjene Američke Države „posjeduju“ Grenland. Njegova administracija nije isključila ni mogućnost upotrebe vojne sile kako bi preuzela kontrolu nad ostrvom, pozivajući se na bezbjednosne interese, kao i na, kako navode, rastuću prijetnju Kine i Rusije u regionu.
Kao odgovor na takve poruke, premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi prijetnje savezniku unutar NATO-a značile ozbiljno narušavanje temelja savezništva, poručivši da u tom slučaju „sve staje“.

Tag: okrivljeni

Suđenje osmorici Cetinjana: Svjedočili policajci, tvrde da nisu određivali ko može da uđe na tribinu Milatovića

Utvrđena povreda zakona u korist okrivljenog: Vrhovni sud ispravlja odluku Apelacionog

Rukomet: Crna Gora neriješeno sa BiH

Pripadnici cetinjske Službe u pripravnosti zbog povećanog vodostaja

Ćulafić obišao poplavljena područja na Skadarskom jezeru: Situacija danas bolja, ostajemo u pripravnosti

Danska i SAD o Grenlandu: Frederiksen potvrdila sastanak Rasmunsena i Rubija

PRATITE TVe UŽIVO