Kašnjenje u isporuci ljekova za pacijente oboljele od karcinoma pluća je više interna stvar Montefarma i određene zdravstvene ustanove, u konkretnom slučaju, Specijalne bolnice Brezovik, a mogu biti različiti uzroci. Nijesam do kraja upoznat sa konkretnim detaljima, ali to je nešto što se prevazilazi u hodu i nije u pitanju neki trajni zastoj, u pitanju je nekoliko dana, zdravstveni sistem je živa materija i uvijek nailazimo na određene izazove - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, pomoćnik direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Radovan Nikolić.
Podsjećamo, najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća u Specijalnoj bolnici u Brezoviku nije primilo propisanu terapiju, iako su u prethodnom periodu liječeni istim ljekovima koje plaća država. Prema informacijama koje je saopštilo više izvora iz te bolnice, sve terapije koje nijesu bile dostupne pacijentima su na listi ljekova koju je usvojila Vlada. Sa onkološkog odeljenja SB u Brezoviku potvrđeno je za TV E da je zastoj u terapiji neophodnih ljekova za pacijente trajao četiri dana.&nbsp;
Nikolić je za TV E rekao da Fond za zdravstveno osiguranje nema sopstvenih sredstava, već se isključivo finansira iz budžeta Crne Gore.
- Tako da nam je podrška Ministarstva finansija svakako značajna kako bi obezbijedili sve potrebe zdravstvenog sistema kao esencijalne potrebe nekog društva. Ovo je nešto što mora da se dešava s vremena na vrijeme, samo je važno kako ćemo mi da reagujemo i koliko ćemo brzo da reagujemo. Tu je taj momenat gdje treba naša saradnja da dođe do izražaja i svakako se nadam da tu više neće biti problema - kazao je Nikolić.
Mogućnost povećanja pacijenata kojima je lijek potreban, kako dodaje, uzima se u obzir u toku planiranja budžeta.
&nbsp;- U toku kreiranja budžeta uzima se prosjek, odnosno trend povećanja sredstava za ljekove i na osnovu toga se kreira budžet. Kao što znate, Fond je predložio veći budžet za nekih 80 miliona eura dominantno kad su u pitanju ljekovi, ali uglavnom moramo da raspolažemo sa tim sa čim raspolažemo i da se potrudimo da obezbijedimo građanima ljekove kao esencijalnu potrebu svakog društva - istakao je Nikolić.
Zakonom o budžetu je, kako navodi, propisano da se Fond mora uklopiti u limit opredijeljenih sredstava, &nbsp;a o čemu su su informisani od Ministarstva finansija.
- To obavještenje smo proslijedili zdravstvenim ustanovama, ali, kako sam rekao, zdravstveni sistem je živa materija i svakodnevno nailazimo na izazove i zdravstvene ustanove nas obavijeste o tome. Mi zatim obavijestimo Ministarstvo finansija i Ministarstvo zdravlja i reaguje se blagovremeno i koriguju se tekući problemi koji postoje - naglasio je Nikolić.
Da je slično bilo i u januaru i februaru 2023. redakciji Budilnika TV E potvrdili su još neki pacijenti koji su, ipak željeli da ostanu anonimni. Nikolić je rekao da su u pitanju različiti izazovi, a trude se i nadaju da do toga neće opet doći.
&nbsp;- I ako bude određenih nepredviđenih okolnosti reagovaćemo blagovremeno da ne bi došlo do nekih posljedica. Sa Ministarstvom finansija imamo redovnu komunikaciju, svaki izazov sa kojim se suočimo a da se odnosi na taj finansijski momenat obavještavamo Ministarstvo finansija o tome i čekamo blagovremeno reakciju zavisno od modela zakon predviđeni u pogledu obezbjeđivanju dodatnih sredstava - rekao je Nikolić.
Težiće još boljoj saradnji, kako dodaje, jer izazovi su da se prevazilaze i saradnja je i sada na visokom nivou, ali s obzirom da zavise od Ministarstva finansija očekuje intenzivniju saradnju.
Na pitanje koje su potencijalne posljedice zastoja ove terapije, kao i kakvu saradnju SB Brezovik ima sa Fondom za zdravstveno osiguranje i Ministarstvom finansija u vidu kontinuiteta dostupnosti ljekova iz te ustanove su za Budilnik nijesu direktno odgovorili, ali napominju da su u okviru te saradnje postignuti izuzetni rezultati modernizacijom opreme, stručnim usavršavanjem kadra i uvođenjem najsavremenijih metoda liječenja.
- Kako bismo pacijentima obezbijedili najbolju moguću njegu. Uvjeren sam da ćemo, uz zajednički rad i podršku svih relevantnih institucija i u narednom periodu postići značajne rezultate - saopšteno je iz SB Brezovik.
Internista onkolog u Specijalnoj bolnici Brezovik Marija Stolić ukazuje na važnost redovne terapije za onkološke pacijente.
&nbsp;- Prekid kontinuiteta u liječenju onkološkog pacijenta moze dovesti do pogoršanja opšteg stanja pacijenta, te gubitka kontrole nad bolešcu i može se narušiti kvalitet života pacijenta i njegove porodice. Veoma je važno da onkološki pacijenti, koji su svojom bolešću dovoljno opterećeni i uplašeni, osjete sigurnost i povjerenje u polju onkološkog liječenja i praćenja - istakla je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYBhRpiqxCx0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Kašnjenje u isporuci ljekova za pacijente oboljele od karcinoma interna stvar Montefarma i zdravstvene ustanove, to se prevazilazi u hodu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kazao je da ta stranka neće poržati sporazume Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima iz više razloga, a glavni se tiču, kako je rekao, transparentnosti procedura, nedovoljno dobre komunikacije sa javnošću i sadržajem teksta sporazuma.
- Ipak treba pohvaliti da konačno pričamo o investicijama - rekao je Rakočević na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
On je rekao da bi se cijli dan moglo govoriti o projektima koji su zaustavljeni nakon 2020. godine.
- Od 2006. do 2020. godine u Crnu Goru je uloženo 14 milijardi stranih direktnih investicija. Od 2020. godine do danas teško je nabrojati makar jedan projekat koji je započet, ali je lako nabrojati one koji su zaustavljeni, počevši od nacionalne avio kompanije koja je ugašena, a Crna Gora pretvorena u avio koloniju. Već četiri godine je zatvoren Aman Sveti Stefan, sad se pokušava da se izbjegne da država kroz arbitražu u Londonu plati odgromnu štetu jer je zaustavlejna aktivnost poslovanja kompanije zbog koje su se nakon investicije dogodile. Zaustavljene su naredne faze razvoja Portonovog i Porto Montenegra, ugašena je tradicionalna proizvodnja u Kombinatu aluminijuma... - naveo je, pored ostalog, Rakočević.
Ovo što predlaže Vlade, smatra on, neće oporaviti situaciju.
- Što se grbavo rodi, vrijeme ne ispavi - poručio je Rakočević.
On je istakao da je trebalo napraviti sporazum u skladu sa našim zakonodavstvom i Ustavom, a nakon toga kroz transparentnu proceduru, koja podrazumijeva i međunarodne pozive, vidjeti ima li zainteresovanih investitora.
- Izbjegli ste sve ono što je trebalo da prati realizaciju ovog projekta i pripremu saradnje sa ovako kredibilnim investitorima - ocijenio je Rakočević.
On je dodao da je očigledno da je ovakav projekat dugo planiran.
- Nije se slučajno Mohamed Alabar sjetio tendera Morskog dobra pa se javio za neku plažu, nego mu je neko kazao da bi to bio dobar način da uđe na mala vrata. Velika šteta je napravljena kredibilnom investitoru - naveo je Rakočević.
<h2>Nedović: Istorijska investicija</h2>
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović kazala da je pred Crnom Gorom istorijska investicija.&nbsp;
- Radi se možda o milijardama koje će možda biti uložene. Govorimo o sjeveru i jugu Crne Gore. Ako Ulcinjani ne žele da se ulaže u njihov grad, Alabar je dobdodošao u Bijelo Polje - istakla je Nedović, tvrdeći da je od velikog broja građana Ulcinja dobila poruke podrške.
<h2>Konatar: Velike plaže sa Solanom nema niđe, a onakvih rizorta ima 50 u svijetu</h2>
Poslanik GP URA Miloš Konatar pitao je članove Odbora da li bi dali svoju imovinu nekome koga su "100 puta uhvatili da laže".&nbsp;
- Ako mu ne biste dali svoju imovinu nemojte da dajete ni imovinu građana Crne Gore - kazao je Konatar.&nbsp;
Nakon 99 godina, kako kaže, Crnoj Gori će ostati samo staze između zgrada u zaleđu Velike plaže.
- Što ćemo da radimo sa tim? Samo nemojmo da se pravimo da ne možemo da saberemo jedan i jedan - istakao je Konatar.
Legitimno je pitanje, napominje on, hoćemo li nešto jedinstveno u svijetu pokloniti nekome kako bi dobili nešto što već postoji na 50 ili 100 lokacija u svijetu.
- Mi imamo nešto što je jedinstvemo u svijetu. Velika plaža, Crno jezero, Boka, Skadarsko jezero... Mislim da Velike plaže sa Solanom iza nema niđe... Onih rizorta koje je pokazao premijer ima 50 u svijetu - kategoričan je Konatar.
On je ukazao na neozbiljnost ove procedure, ističući da je premijer ni sa čim nije dao za pravo da mu se može vjerovati.
- Ne ulazim u to što je prvo rekao da će investicija na Velikoj plaži biti 20 milijardi, pa 30, pa je došao do 35 milijardi. Da se odužila skupštinska rasprava možda bi došli do 50 milijardi. Ali premijer kaže da će biti investicija 35 milijardi, a na pianje novinara zašto se ne ide u tendersku proceduru, on odgovara: "Nema puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura". Onda imamo ministarku Majdu Adžović koja je rekla: "Ne, cifra od 30-35 milijardi eura nije konkretno investicija, nego ono što će izazvati na tržištu". Premijer kaže da je to investicija, ministarka da nije, nego multiplikativni efekat... A onda Alabar kaže: "Ja ne namjeravam da uložim 35 milijardi". Vidite ovu papazjaniju - naglasio je Konatar.
<h2>Ćalović-Marković: Beograd na vodi neuporediv sa onim što ovdje planirate</h2>
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković kazala je da smo došli u situaciju da nam sada s punim pravom DPS priča o tranparentnosti i da imamo goru praksu nego u slučaju Beograda na vodi.
- Ovaj točak koji izmišljaju o preduzeću u koje će država da uloži zemljište, a Alabar će doći da gradi stanove - taj točak je već izmišljen u Beogradu. Ne samo da je na isti način urađen Beograd na vodi, nego čak i ovih 99 godina, a koji po našem zakonu ne postoje, su isto naučene lekcije iz Beograda. Jer je Beograd na vodi dat na 99 godina. Srbija od tog projekta u okviru koga je za četiri godine prodato stanova za preko 800 miliona eura - ima manje od 10 miliona. Je li to to što nam obećava premijer? Kroz tu stanogradnju se pere novac. Nepuna četiri stana je dobila Srbija za četiri godine po onom aranžmanu koji nam predlaže premijer. Sigurna sam ako pitate bilo koga zvaničnika Srbije neće biti zadovoljan onim što je dobila država. Reći ću vam da je Beograd na vodi neuporediv sa onim što ovdje planirate - poručila je Ćalović-Marković.
Uskoro opširnije...

Rakočević: Više razloga zbog kojih nećemo podržati sporazume sa UAE; Ćalović-Marković: Beograd na vodi neuporediv sa onim što se ovdje planira

Ministarstvo kulture i medija poziva sve lokalne i nacionalne ustanove iz oblasti kulture da se 18. maja uključe u obilježavanje Međunarodnog dana muzeja, manifestacije koja se na globalnom nivou organizuje pod pokroviteljstvom Međunarodnog muzejskog savjeta ICOM, sa ciljem naglašavanja transformativne uloge koju muzeji imaju u savremenom društvu.
Tema ovogodišnje manifestacije je, poručuju iz MKM-a, “Budućnost muzeja u kontekstu društva koje se ubrzano mijenja”, a fokus je stavljen na način na koji muzeji mogu da utiču i doprinesu savremenim društvenim, tehnološkim i promjenama koje se odnose na životnu sredinu.
- Preporučujemo da se akcenat u programima stavi na ono inovativno i tehnološki napredno što imate da ponudite u svojim programima. Muzeji u svojim lokalnim zajednicama treba da djeluju kao kulturni centri koji doprinose održivom urbanom razvoju, prilagode sadržaje da budu inkluzivni, razumljivi i pristipačni za sve starosne grupe, sa posebnim akcentom na osobe sa invaliditetom. Ustanovljena praksa manifestacije je da muzeji u okviru obilježavanja zainteresovanim posjetiocima besplatno omoguće uvid u svoje programske sadržaje, što preporučujemo i ove godine - navodi se u saopštenju.
Takođe, u subotu – najbližu 18. maju obilježava se Noć muzeja.
- Tada se posjetiocima daje mogućnost da i u kasnim večernjim satima posjete muzeje. Program obilježavanja Međunarodnog dana i noći muzeja neophodno je da Muzeji dostave Ministarstvu kulture i medija do petka 9. maja na mejl adresu jelena.sekulovic@mku.gov.me. Tako će se predlozi naći u objedinjenom programu za Crnu Goru - navedeno je u saopštenju Ministarstva.
Više informacija može se naći na ovom <a href="https://icom.museum/en/news/international-museum-day-2025-the-future-of-museums-in-rapidly-changing-communities/" target="_blank">linku</a>.

Objavljen poziv za obilježavanje Međunarodnog dana i noći muzeja 2025.

&nbsp;Partija je najbolja odskočna daska za napredovanje u crnogorskoj policiji. Tu ocjenu najbolje potvrđuje napredovanje u službi i rad Radenka Dubaka, načelnika Odjeljenja bezbjednosti Mojkovac. Dubak je uz posredovanje lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića i direktnu podršku Crkve Srbije i brzinski je prebačen iz Berana da rukovodi policijom u Mojkovcu. &nbsp; Koliko mu je komocije omogućeno, pokazuje i podatak da je Dubak porodicu ostavio u Beranama pa svaki dan putuje iz Berana u Mojkovac i obrnuto. No, najveći dio vremena, kažu izvori upućeni sagovornici, ne provodi u kancelariji. OD ,,EGZITA” DO ,,LOVCA” &nbsp;Kad dođe iz Berana, ističu sagovornici Portala ETV, Dubak jutarnji radni sastanak obavlja u lokalu ,,Egzit” koji se nalazi u centru grada. Tamo se sastaje ne samo sa svojim kolegama iz policije već sa političkim istomišljenicima iz Mandićeve NSD i Danilovićeve Ujedinjene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041719048_0e42e2a060897baf340cb31380c9b2ad12b0d07861c19d009c35105b59bec9d8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041719048_0e42e2a060897baf340cb31380c9b2ad12b0d07861c19d009c35105b59bec9d8" data-rendition-name="original" width="331" height="152" loading="lazy" alt='NAČELNIK DUBAK - RADO VIĐENI GOST: ,,Lovac"'> <figcaption>NAČELNIK DUBAK - RADO VIĐENI GOST: ,,Lovac"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U popodnevnim satima političko-kafanske aktivnosti nastavlja u kafani ,,Lovac” koja je u vlasništvu Mija Zejaka aktiviste Andrije Mandića. Tu se svakodnevno okupljaju, osim Dubaka i vlasnika Zejaka, ljudi iz mojkovačkog odbora Mandićeve stranke kao i Mijo Jokić predsjednik opštinskog odbora Danilovićeve stranke Ujedinjena Crna Gora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041719048_79d7fdb92104e3c1009a69dff17e0e6b710d7707d4efdde9a5ce53a0751bee15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041719048_79d7fdb92104e3c1009a69dff17e0e6b710d7707d4efdde9a5ce53a0751bee15" data-rendition-name="original" width="2878" height="2155" loading="lazy" alt="UJEDINJEN U POSLOVIMA SA DUBAKOM: Mijo Jokić "> <figcaption>UJEDINJEN U POSLOVIMA SA DUBAKOM: Mijo Jokić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Posebnu podršku Radenko Dubak je dobio iz Podgorice, od svog kuma Gorana Jokića, načelnika regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar”. Odatle i potiče konekcija sa Ujedinjenom. U svemu obje strane imaju koristi. Mijo Jokić iz mojkovačkog odbora UCG, poznat je ANB-u, policiji i nadležnim inspekcijskim službama kao ilegalni manipulator šumskom građom &nbsp;i šljnkom iz korita rijeke Tare. Prijateljstvo sa čelnikom mojkovačke policije obezbjeđuje mu zaštitu, a Jokić zauzvrat daje Dubaku političku podršku. U kafanama svakodnevno, kažu sagovornici Televizije E, žestoko zalivaju to savezništvo. &nbsp; Tako je Radenko Dubak učvrstio svoje pozicije u Mojkovcu, a preko kuma Gorana Jokića u vrhu Uprave policije. Iskazujući lojalnost vlasti, Dubak je postao jedna od bitnih karika u akciji čišćenja politički nepodobnih u crnogorskoj policiji. &nbsp; &nbsp;I tu mu je prijateljstvo sa jednim od načelnika u policiji otvorilo vrata. DOBRE VEZE &nbsp; &nbsp;-Radenku Dubaku prvi pretpostavljeni je bio Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever”, jedan od rukovodilaca koji je preuzeo nezakonitu ulogu po naređenju Lazara Šćepanovića za disciplinsko procesuiranje više policijskih službenika sa sjevera. Đaurđević i Šćepanović su upoznati sa svim nezakonitim, neprofesionalnim i neetičkim postupanjima Dubaka, ali ćute zbog njegove jake veze sa Srpskom pravoslavnom crkvom i Novom srpskom demokratijom Andrije Mandića – kaže izvor Portala ETV iz Uprave policije. &nbsp;&nbsp; Inače, Mojkovačka policija je više puta, sve po naređenju Dubaka, pretresala svoje sugrađane i oduzimala je, ne samo ilegalno, već i legalno oružje. Sve u cilju statističkog prikaza kako je uspješna akcija zapljene oružja posle masovnog ubistva na Cetinju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417190412_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250417190412_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šćepanović i Šaranović"> <figcaption>ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šćepanović i Šaranović(Photo: Ilustracija: I.ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Na taj način je Dubak igrao po diktatu vrha Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, odnosno ministra Danila Šaranovića i čelnika policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; ,,AKO SI CRNOGORAC, NE MOŽEŠ DA IMAŠ PUŠKU” Namjera akcije bile je da se skrene pažnja sa skandolozno loše akcije policije tokom masakra na Cetinju 1. januara. Istovremeno, lokalni načelnici su pokušavali da prikriju nedostatak rezultata u akciji na zapljeni nelegalnog oružja. &nbsp; Pokazalo se da je Dubak znao kako da odradi akciju zapljene oružja. Osim ilegalnog oduzimano je i legalno, a na meti pretresa našli su se ljudi koji nijesu krili svoju privrženost Crnoj Gori. &nbsp; O tome je Mojkovčanin Dragan Medenica, svjedočio pred kamerama Televizije E. &nbsp; -Kad su krenuli da idu telefonirali su - kao da sam politički nepodoban. Znači ako si Crnogorac ti ne možeš da imaš pušku. Ljudi što se tiče, to su korektni momci iz mojkovca, oni rade što ime se naredi. Njima svaka čast. Čak su mi i zamrzivač otvarali – kazao je Medenica. &nbsp; Niko ga, naravno, nije mogao demantovati. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417190416_be92f519da60661226c6d90c607f23c1e3742f49688ca2a242991cf76a5b0937.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250417190416_be92f519da60661226c6d90c607f23c1e3742f49688ca2a242991cf76a5b0937" data-rendition-name="original" width="1000" height="460" loading="lazy" alt="GRAĐANI NEZAŠTIĆENI: Mojkovac"> <figcaption>GRAĐANI NEZAŠTIĆENI: Mojkovac(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  UZALUDNO NEZADOVOLJSTVO MOJKOVČANA Koliko su akcije mojkovačke policije kojom rukovodi Radenko Dubak bile politički motivisane pokazuje i slučaj Štitarica. U tom selu u okolini Mojkovca mještani su morali da se samoorganizuju i prave danonoćna dežurstva da bi čuvali crnogorsku zastavu ispred mjesne crkve i groblja.&nbsp; Zvanično: policija nije bila u stanju da spriječi one kojima je zastava smetala. Nezvanično, ali stvarno: Dubak nije naložio bilo kakvu čuvanje zastave Crne Gore. &nbsp; &nbsp;Zbog svega što se dešava mjesecima unazad mnogi su ogorčeni. I policijski službenici protiv kojih se vodi disciplinski postupak bez posštovanja procedure i zakona. Ali i građani Mojkovca, koji su zabrinuti jer se prikriva stvarno stanje i da oni nemaju adekvatnu zaštitu policije. &nbsp; I dok načelnik Dubak u mojkovačkim kafanama sprovodi prosrpsku politiku svojih prijatelja iz Nove srpske demokratije mještani okolnih sela su pogođeni krađama, provalama u kuće i vikendice. &nbsp; No, zbog političke zaštite načelnik mojkovačke policije može mirno da spava, ne u Mojkovcu đe radi, nego u Beranama đe mu je porodica. Ako se i bude pravila revizija ponašanja, Radenko Dubak će prstom pokazati na - ministra Šaranovića i čelnik policije Šćepanovića koji su sve naložili. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Načelnik Radenko Dubak: Slučaj napredovanja u karijeri

Rukometaši Lovćena pobijedili su danas u Podgorici ekipu Budućnosti 22:21, u utakmici 15. kola SBBet Prve crnogorske lige.
Odlučujući pogodak postigao je Mirko Radović u posljendjim sekundama utakmice.
Cetinjski tim se revanširao rivalu za poraz na Cetinju (28:24) i tri kola prije kraja stekao četiri boda prednosti u odnosu na podgorički sastav.
Budućnost je u većem dijelu meča bila u vođstvu, koje je iznosilo i četiri gola.
U 56. minutu vodila je 21:18.
Uslijedio je serija od 4:0 Lovćena za preokret i pobjedu, praktično i novu titulu prvaka.
Strijelac odlučujućeg pogotka Mirko Radović sa pet pogodaka bio je najefikasniji u pobjendičkom timu, dok je Vuk Mrvlajević dodao četiri.
U ekipi Budućnosti najbolji je bio Emir Đulović sa sedam pogodaka.

Preokret Lovćena za pobjedu i titulu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: onkoloska-terapija

Nikolić: Kašnjenje u isporuci ljekova za pacijente oboljele od karcinoma interna stvar Montefarma i zdravstvene ustanove, to se prevazilazi u hodu

Rakočević: Više razloga zbog kojih nećemo podržati sporazume sa UAE; Ćalović-Marković: Beograd na vodi neuporediv sa onim što se ovdje planira

Objavljen poziv za obilježavanje Međunarodnog dana i noći muzeja 2025.

Načelnik Radenko Dubak: Slučaj napredovanja u karijeri

Preokret Lovćena za pobjedu i titulu

PRATITE TVe UŽIVO