Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojima se prvi put eksplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama i utvrđuje obaveza pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca. 
 
Izmjene i dopune Zakona su usvojene glasovima 59 poslanika, nije bilo protiv i uzdržanih. 
 
Tim aktom je propisano da nastavniku protiv kojeg je podnijeta prijava za seksualno uznemiravanja učenika ili zaposlenog, direktor može privremeno zabraniti izvođenje obrazovno-vaspitnog rada do okončanja postupka. 
 
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju se institucionalno uređuje karijerno, odnosno profesionalno usmjeravanje, kao i oblast koja se odnosi na onlajn /online/ nastavu u slučaju prekida obrazovno-vaspitnog rada. 
 
Takođe, novim rješenjem je propisana obaveza da za direktora vaspitno-obrazovne ustanove bude izabran isključivo prvorangirani kandidat, nakon sprovedenih provjera, kao i da direktoru ustanove radni odnos miruje ne samo tokom prvog, već i za vrijeme drugog mandata. 
 
Izmjenama Opšteg zakona predviđeni su kriterijumi za zapošljavanje nastavnika, mogućnost za procjenu kvaliteta njihovog rada, te definisano da građani Evropske unije mogu da zasnuju radni odnos kao nastavnici pod istim uslovima kao crnogorski državljani. 
 
Novim zakonskim rješenjem definišu se i prava, obaveze i odgovornost roditelja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Usvojene izmjene Opšteg zakona o obrazovanju

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravio je dosljednost Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) u procjeni odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju <a href="https://cgo-cce.org/2024/10/04/ask-da-pokaze-na-djelu-principijelnost-i-integritet-i-odredi-se-prema-novim-odredbama-opsteg-zakona-o-obrazovanju-i-vaspitanju/" target="_blank">koje je ta organizacija inicirala u oktobru</a>.&nbsp;
ASK je, na bazi te inicijative, donio <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/11/Misljenje_na_Zakon_o_izmjenama_i_dopunama_Opsteg_zakona_o_obrazovanju_i_vaspitanju.pdf" target="_blank">Mišljenje</a> kojim potvrđuje da avgustovske izmjene i dopune ovog zakonskog teksta nose korupcijske rizike.
U inicijativi CGO je ukazao da se kritički orijentisan NVO sektor duže od deceniju zalagao da se ukine odredba po kojoj se daje takva moć ministrima, jer je to bio dokazano zloupotrebljavan resurs od strane političkih partija.&nbsp;
- <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/10/ASK-Misljenje_na_Zakon_o_izmjenama_i_dopunama_Opsteg_zakona_o_obrazovanju_i_vaspit_TsaXeBf.pdf" target="_blank">To je potvdila i ASK, kroz svoje mišljenje</a> iz 2021. godine. Tokom 2023. godine, sistem je u ovom dijelu decentralizavon i primijenjena je preporuka ASK-a oko izbora direktora javnih obrazovnih ustanova. Međutim, &nbsp;iznenadnim izmjenama i dopunama ovog Zakon u avgustu 2024. godine, a na prijedlog poslaničkog kluba PES-a, ponovo je vraćena ta koruptivna odredba - kazala je Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u CGO.
U svom Mišljenju, ASK je naglasila da ključni rizici od korupcije ostaju prisutni u novom zakonskom rješenju, a posebno u vezi sa mogućnošću da ministar izabere drugorangiranog ili trećerangiranog &nbsp;kandidata, čime takvo diskreciono odlučivanje umanjuje efekte prethodno donešenih kriterijuma za izbor. Time se, navodi Kaluđerović, dovodi u pitanje transparentnost i pravičnost procesa izbora, a što je u osnovu antikorupcijkog djelovanja.
- ASK je, takođe, potvrdila raniju zabrinutost CGO-a u dijelu eventualnog političkog uticaja na izbor direktora i potrebu za većom decentralizacijom u kojoj bi školski odbori imali značajniju ulogu u procesu izbora direktora, čime bi se obezbijedio najbolji interes obrazovnih ustanova - konstatovala je Kaluđerović.
Ona je navela i da je ASK podržala i preporuku CGO-a da se uvedu jasni kriterijumi i bodovanje u procesu izbora, što bi omogućilo veći nadzor i smanjilo mogućnost zloupotreba.
- CGO se nada da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, ali i poslanici i poslanice, postupiti shodno ovom Mišljenju ASK-a i inicirati nove izmjene kako bi se izbrisale odredbe koje otvaraju vrata korupciji u obrazovanju u ovom segmentu, a koji je često vodio i lancu drugih koruptivnih radnji. Jedino na taj način mogu dokazati da rade u javnom a ne partikulanom interesu, i da im je fokus na stručnosti i transparentnosti što isključuje partijske kombinatorike u procesu izbora i zapošljavanja u obrazovnim institucijama - zaključila je Kaluđerović.

Kaluđerović: ASK potvrdio ocjenu CGO-a o koruptivnim elementima Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) objavilo je pozive na javnu raspravu o nacrtima zakona o naučnoistraživačkoj djetnosti i o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija. 
 
Iz tog resora je saopšteno da je javni poziv upućen građanima, naučnoj i stručnoj javnosti, subjektima inovacione djelatnosti, državnim organima, nevladinim organizacijama, međunarodnim organizacijama, medijima i svim zainteresovanim organizacijama i zajednicama. 
 
Javna rasprava će, kako se navodi, trajati 20 dana od dana objavljivanja javnih poziva na internet stranici MPNI i portalu e-uprave. 
 
Iz Ministarstva su rekli da će, u okviru postupka javne rasprave povodom Nacrta zakona o podsticajnim mjerama, 15. novembra organizovati okrugli sto. 
 
Okrugli sto povodom Nacrta zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti biće održan 18. novembra.

Poziv za javnu raspravu o zakonima o visokom obrazovanju i naučnoistraživačkoj djelatnosti

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio je danas Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) Inicijativu za hitno donošenje mišljenja na Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koji je vratio odredbu po kojom resorni ministar ima moć da bira i razriješava direktore javnih ustanova obrazovanja.
To je saopštila viša pravna savjetnica CGO Snežana Kaluđerović.
- CGO podsjeća da se kritički orijentisan NVO sektor duže od deceniju zalagao da se ukine odredba po kojoj se daje takva moć ministrima, jer je to bio dokazano zloupotrebljavan resurs od strane političkih partija. <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/10/ASK-Misljenje_na_Zakon_o_izmjenama_i_dopunama_Opsteg_zakona_o_obrazovanju_i_vaspit_TsaXeBf.pdf" target="_blank">To je potvdila i ASK, kroz svoje mišljenje</a> iz 2021. godine. Između ostalog, ASK je tada preporučila nadležnom Ministarstvu da prilikom pripreme novog zakonskog teksta u ovoj oblasti izmijeni proceduru za izbor direktora obrazovno-vaspitnih ustanova tako da iste ne imenuje ministar, već da nadležnost izbora i razrešenja direktora bude jedna od nadležnosti školskog, odnosno upravnog odbora, posebno imajući u vidu da su preko predstavnika u odborima zastupljeni interesi Ministarstva, a sto je najvažnije i interesi zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama, đaka i roditelja, te bi njihova odluka odslikavala najbolji interes škole - navela je Kaluđerović.&nbsp;
Istakla je da CGO cijeni da je vrlo važno da ASK ponovo izda takvo mišljenje, odnosno potvrdi ovaj raniji stav, a imajući u vidu nerezistentnost obrazovnog sistema na partijske uticaje i posljedice koje to nosi.
- Uporno zagoravanje civilnog sektora i rijetkih političara koji su na ovo pitanje gledali bez lične koristi, ali i gore navedeno mišljenje ASK-a – doprinijelo je da konačno, prije oko godinu i po, budu izglasane izmjene i dopune koje su otvorile prostor za decentralizaciju i demokratizaciju ovog sistema - dodala je Kaluđerović.
Nažalost to je, kaže, svjesno i sa lošom namjerom, poništeno najnovijim izmjenama i dopunama ovog zakona koje su glasovima vladajuće većine, a na prijedlog grupe poslanika Pokreta Evropa sad (PES), usvojene tokom vanrednog zasijedanja u avgustu, i nakon što ih je predsjednik države argumentovano jednom vratio upravo navodeći gore pomenute razloge, nakon čega su ipak ponovo usvojeni u septembru 2024. godine.
- CGO ukazuje da resorno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija privodi kraju rad na izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju, a <a href="https://www.gov.me/dokumenta/c7984545-5ac8-42d0-b141-cd697b1a81d6" target="_blank">nacrt teksta je objavljen na njihovom sajtu za javnu raspravu</a>, zbog čega je donošenje ovog mišljenja hitno i neophodno - dodala je Kaluđerović.
Javni je interes, podvlači ona, da ASK da preporuku svojim mišljenjem predlagaču, kako postojeća loša rešenja, koja stvaraju istinske i razarajuće rizike od urušavanja integriteta i korupcije, ne bi ostala na snazi.
- CGO izražava očekivanje da će ASK u ovom slučaju postupiti prioritetno i principijelno dokazujući time i sopstveni integritet - zaključila je Kaluđerović.

Kaluđerović: ASK da se odredi prema novim odredbama Opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju

Iako već postoje akti koji regulišu i strogo zabranjuju svaki vid nasilja u školama, izmjenama Zakona o obrazovanju i vaspitanju, konačno će se doći do odgovornosti svih aktera.&nbsp;
Predsjednica Udruženja Roditelji Kristina Mihajlović kazala je da su iz te organizacije insistirali da se zakonom regulišu prava i obaveze roditelja, te sankcionišu oni koji zanemaruju djecu.
- Predviđeno je da se u zakonu nađe kad roditelji ne sarađuju sa školom, šta se dešava u onim situacijama kada ne žele, kada postoje određeni problem ili kada roditelji ne vode adekvatno brigu o djetetu koje možda pravi neke probleme unutar škole - rekla je Mihailović za Radio Crne Gore.&nbsp;
Tako će škole morati da obavijeste ministarstvo, nadležni organ i ustanovu socijalne zaštite ukoliko roditelj učestalo zanemaruje obaveze predviđene propisom.
Veća odgovornost, ističe Mihajlović, biće i na prosvjetnim radnicima.
Direktor obrazovne ustanove uz mišljenje nastavničkog odnosno stručnog vijeća može tražiti da se rad nastavnika nađe pod lupom i to ukoliko ne ostvari kvalitet nastave u skladu sa standardima.&nbsp;
- Nije suština da se neko otpusti - rekla je Mihajlović.&nbsp;
<h2>Podrška i iz Sindikata</h2>
Nacrtom zakona precizira se i način zapošljavanja u školama, koji je do sada mnogo puta kritikovan. Podršku u takvom rješenju daju iz sindikata prosvjete, potvrdio nam je predsjednik Radomir Božović.
- Prva stvar koju želim da naglasim je da se poslije 20 i više godina vraćaju kriterijumi za zapošljavanje nastavnika i radnika u obrazovanju. To moramo da pozdravimo - kazao je on.&nbsp;
Božović naglašava da se roditeljima moraju nametnuti veće obaveze prilikom kontrole i vaspitanja djece.
- Obično kada roditeljima naglasimo da dijete mora više da uči i redovnije da dolazi, nemamo baš najbolju saradnju. Zato nam se dešavaju ti propusti i učenik ima veliki broj jedinica, veliki broj neopravdanih izostanaka... Kad se škola obrati Centru za socijalno staranje, onda dolazi do problema - ukazao je on.&nbsp;
Božović smatra da roditelji djecu moraju da nametnu veće obaveze prilikom kontrole i vaspitanja svoje djece.
- Roditelju djecu često repuste školi - rekao je Božović.&nbsp;
Javna rasprava o nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju trajaće do 20. oktobra.
Primjedbe, predlogi i sugestije zainteresovani mogu dostaviti Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u pisanoj formi, poručili su iz tog resora.

Uskoro sankcije za roditelje koji zanemaruju djecu

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put će biti eksplicitno definisana zabrana svakog oblika nasilja u školama kao i obaveza pokretanja prekršajnog odnosno krivičnog postupaka protiv lica koje to nasilje vrši. To se navodi u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona. Istim izmjenama planira se provjera rada direktora, nastavnika, ali i obaveze roditelja.
Kako se navodi u Nacrtu koji je usvojen 26. septembra, izmjene Zakona imaju za cilj stvaranje uslova za obezbjeđivanje i unapređivanje kvaliteta obrazovno vaspitnog rada i kvaliteta realizacije standarda ocjenjivanja.
- Takođe se dodatno unapređuje oblast rukovođenja ustanovom u dijelu preciziranja odredbi koje se odnose na poštovanje pravosnažnih sudskih odluka, prevencije i suzbijanja vršnjačkog nasilja - navodi se u saopštenju.
Prvi put se definišu kriterijumi za zapošljavanje nastavnika u cilju obezbjeđivanja kvaliteta nastave i transparentnosti zapošljavanja u obrazovno vaspitnim ustanovama.
- Prvi put zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika u toku trajanja nastave i na kraju klasifikacionog perioda - navodi se u nacrtu.
Predlogom zakona se bliže definiše pojam stranca, u skladu sa međunarodnim dokumentima i propisima u toj oblasti, u ostvarivanju prava na obrazovanje.
<h2>Direktoru može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava”</h2>
Precizira se da direktoru &nbsp;javne ustanova može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava” u postupku evaluacije rada ustanova, kao i ako ne izvrši pravosnažnu i izvršnu sudsku odluku, ako nije preduzeo mjere za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja i ako dopusti promovisanje i prodaju roba i usluga suprotno zakonu.
- Prijedlogom zakona se propisuje i da direktoru javne ustanove, za razliku od važeće odredbe, radni odnos miruje ne samo za vrijeme prvog, već i za vrijeme drugog mandata, što će značiti dodatnu sigurnost za najbolje kadrove, tj. ona lica koja su izabrana po drugi put za direktora ustanove. Takođe, isto pravo se utvrđuje i za pomoćnika direktora za vrijeme drugog mandata - navodi se u nacrtu.&nbsp;
<h2>Procjenjivaće kvalitet rada nastavnika</h2>
U cilju ukupnog obezbjeđivanja i unapređivanja kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta toga rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika.&nbsp;
- Zavod za školstvo odnosno Centar za stručno obrazovanje sprovodi evaluaciju rada nastavnika za kojeg se traži procjena kvaliteta obrazovno vaspitnog rada a ako se u tom postupku utvrdi da nastavnik ne zadovoljava upućuje se na pohađanje dodatnih programa stručnog usavršavanja u skladu sa preporukama Zavoda odnosno Centra, s tim da se ponovna provjera rada kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika vrši nakon godinu dana - objašnjava se u nacrtu.
U slučaju da se na toj ponovnoj provjeri utvrdi da nastavnik ne zadovoljava ostvaruje prava kao zaposleni za čijim je radom prestala potreba.
<h2>Prvi put prava i obaveze roditelja</h2>
Prijedlogom zakona se &nbsp;prvi put na sveobuhvatan način taksativno definišu prava, obaveze i odgovornosti roditelja u cilju stvaranja uslova za poboljšanje postignuća učenika, poštovanje pravila o radu ustanove u cilju stvaranja uslova za ukupno unapređivanje sigurnosti školskog ambijenta.
- A ako roditelj učestalo zanemaruje propisane obaveze ustanova je dužna da o tome obavijesti Ministarstvo, nadležni organ i nadležnu ustanovu socijalne zaštite - navodi se u prijedlogu zakona. &nbsp;
Konačno, Prijedlogom zakona se dopunjava odredba koja se odnosi na zabranu promovisanja i prodaju literature koja nije obavezna tako što se dodaje da u ustanova nije dopušteno promovisanje i prodaja robe ili usluga koje ne služe ciljevima obrazovanje i vaspitanja ili su štetne za zdravlje i razvoj djece.
Predlogom zakona se takođe po prvi put uređuje oblast koja se odnosi na onlajn nastavu u slučaju prekida obrazovno vaspitnog rada i bliže uređuje organizovanje te nastave, kao i detaljnije uređuje način vođenja jedinstvene pedagoške evidencije.&nbsp;
- Prijedlogom zakona se takođe na drugačiji način uređuje oblast dodjeljivanja zvanja nastavnicima tako što se propisuje da zvanja dodjeljuje komisija koju obrazuje Zavod za školstvo, odnosno Centar za stručno obrazovanje - navodi se u nacrtu.&nbsp;
Utvrđuje se i mogućnost izrade i primjene digitalnih udžbenika i digitalnih sadržaja, u cilju osavremenjavanja i unapređivanja kvaliteta nastave.&nbsp;

Za nasilje u školama krivični i prekršajni postupci

Poslanici crnogorske Skupštine ponovo će sjutra glasati o Zakonu o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio parlamentu na ponovno odlučivanje. 
 
Milatović je u obrazloženju naveo da se Zakonom o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, mijenja način izbora direktora obrazovnih ustanova, tako što se predviđa da njih bira i razrješava ministar, umjesto školski odbor, kako je to bilo definisano dosadašnjim zakonskim rješenjem. 
 
On je ocijenio da se na taj način proces izbora direktora dodatno centralizuje, a njegova transparentnost smanjuje, što ga čini ranjivim i podložnim politizaciji. 
 
Ističući da je obrazovni sistem jedan od stubova razvoja društva, Milatović je kazao da usvojene izmjene predstavljaju korak unazad u odnosu na važeće rješenje, za koje se očekivalo da bude dodatno unaprijeđeno jačanjem postojećeg mehanizma. 
 
Predlagači smatraju da, kada je riječ o izboru direktora, dosadašnje zakonsko rješenje nije dalo očekivane rezultate već je izazvalo suprotan efekat. 
 
- Umjesto da se ostvari cilj decentralizacije u postupku izbora direktora došlo je do selektivne i različite primjene u sprovođenju odredbi zakona od strane organa upravljanja ustanova, što je za posljedicu imalo da ti organi upravijanja ne izvršavaju pravosnažne sudske presude, kao i rješenja inspekcijskih organa - navodi se u obrazloženju predloženog Zakona. 
 
Dodaje se da će prvi put biti uspostavljeni kriterijumi za izbor direktora obrazovno- vaspitnih ustanova čime se, kako se navodi, obezbjeđuje transparentnost u postupku izbora i mogućost odabira najboljih kandidata. 
 
Novim zakonskim propisom je predviđena i novina da članovi školskih odbora, odnosno upravnih odbora, ubuduće ne treba da se tretiraju kao javni funkcioneri. 
 
Predlagači su rekli da praksa pokazuje da mnogi nijesu motivisani da budu članovi tog tijela zbog te obaveze. 
 
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju predviđeno je da i školska godina ubuduće bude podijeljena na dva klasifikaciona perioda, umjesto dosadašnja četiri. 
 
Glavni motiv da se opet uvedu dva klasifikaciona perioda, kao model koji je i ranije bio aktuelan u crnogorskom obrazovnom sistemu, bio je to što su, prema objašnjenju predlagača, nastavnici bili zatrpani administrativnim poslovima.

Poslanici sjutra ponovo o izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju

,,Rekonstrukcije Vlade će biti - možda sjutra, možda za godinu, a možda za dvije godine.“ A možda i – nikad… &nbsp; Dobro, ovo posljednje – da možda nikad neće biti rekonstrukcije Vlade - premijer Milojko Spajić stvarno nije rekao. Ali, mogao je, komotno, Spajki i to da kaže: ta bi se nebuloza, da je izrečena, baš uklopila u buljuk premijerovih ne mnogo smislenih, priprostih, pa i prostačkih, pokušaja duhovitosti. &nbsp; PREMIJEROV BIJEG OD ISTINE &nbsp; Bilo je zaista mučno juče gledati i slušati premijerovo uporno izbjegavanje odgovora na svako malo složenije novinarsko pitanje na konferenciji za medije koju je organizovao skupa sa bugarskim kolegom. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909190944_7019b028c4d9e05b7eea0f26ea3cd2369e9abf12eb3d4313c99c22de184b6795.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250909190944_7019b028c4d9e05b7eea0f26ea3cd2369e9abf12eb3d4313c99c22de184b6795" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="NA SIGURNOM: Kip ratnog zločinca Pavla Đurišića"> <figcaption>NA SIGURNOM: Kip ratnog zločinca Pavla Đurišića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A neke premijerove ocjene, osim što su banalne, vrijeđaju inteligenciju. Jer, kad premijer Milojko kaže da neće da priča o crnogorskoj državnoj bruci postavljanja i seljakanja kipa četničkog koljača Pavla Đurišića – jer su mu to ,,seoske teme“, onda lider PES-a pokušava da maglom laži zamaskira sliku i o sebi, i o svom Pokretu Evropa sad. &nbsp; U stvari, kad tobože urbani Spajki iz Pljevalja tobože ne želi da priča o takozvanim ,,seoskim temama“ - onda šalje šifrovanu poruku cnogorskim građanima. Koja, otprilike, ovako zvuči: možda bi, da smije od koalicionog partnera Andrije Mandića, možda bi, da smije od svog ujaka Metodija Ostojića, mitropolita Crkve Srbije, možda bi premijer Spajić i osudio glorifikaciju ratnog zločinca i nosioca Hitlerovog gvozdenog krsta. &nbsp; Ali, eto ne može, jer bi tako premijer ugrozio koaliciju PES-a sa četničkim vojvodom, koaliciju koja - &nbsp;je li - gura Crnu Goru pravo u Evropu; djeluje tako da se čovjek prosto sažali na premijera i lidera PES-a. &nbsp; Samo, taj narativ, koji pokušavaju da proguraju i Spajić i njegovi pesovci – u potpunosti je lažan. &nbsp; ČLAN SALCA, MINISTAR, PREMIJER... Jer, ne treba zaboraviti političke početke Milojka Spajića. &nbsp; Ono kada je 2020. godine kao mlađani aktivista, član lobističke srpsko-američke grupe SALC, iz sve snage podržavao litijaški pokret protiv Đukanovićevog, kako je govorio, ,,diktatorskog režima koji progoni i zatvara hrišćane u Crnoj Gori”. &nbsp; Uz tadašnjeg ambasadora Srbije u Crnoj Gori Vladimira Božovića, mlađani Milojko je žario i palio u brojnim televizijskim emisijama, pod pokroviteljstvom i SALC-a i Crkve Srbije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909190928_15200261d347b501d08ae376f9faf404017abaa06ed62632e9dc0456dc3031a7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250909190928_15200261d347b501d08ae376f9faf404017abaa06ed62632e9dc0456dc3031a7" data-rendition-name="original" width="2500" height="1538" loading="lazy" alt="APOSTOLI BEZ MNOGO DJELA: Članovi Vlade Zdravka Krivokapića"> <figcaption>APOSTOLI BEZ MNOGO DJELA: Članovi Vlade Zdravka Krivokapića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Iako se nije nalazio u prvim redovima na brojnim litijaškim okupljanjima, Spajić je bio jedan od najznačajnijih ljudi u apostolskom timu premijera Zdravka Krivokapića, Vladi Crne Gore koja je direktno sastavljana u Manastiru Ostrog. &nbsp; I poslije je, baš kao ministar-apostol, usred korone išao u Hercegivinu na sahranu, da cjeliva leš Atanasija Jeftića, sveštenika Crkve Srbije u Bosni i Hercegovini, poznatog po odvratnim ocjenama o ljudima druge vjere ili nacije. &nbsp;&nbsp; MUČNA ISTINA &nbsp; Ovi kroki-izvodi iz bliske istorije pokazuju motive Spajićevog bježanja od novinarskih pitanja. Jer, ako bi Milojko Spajić želio da zaista bude iskren, odmah bi se razotkrila istina. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909190932_897d5be378d08034d84c9a5297820ef35f704b909cb900fea8883cb4b59ed32e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250909190932_897d5be378d08034d84c9a5297820ef35f704b909cb900fea8883cb4b59ed32e" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="UTICAJ CRKVE SRBIJE: Litije 2020. godine "> <figcaption>UTICAJ CRKVE SRBIJE: Litije 2020. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučna istina: da crnogorski premijer pred Evropljanima samo glumata građanistu naklonjenog Evropi, dok – kada ostane sam – i dalje intimno podržava mnogo od politike Andrije Mandića.&nbsp; I nema ništa protiv toga što Crkva Srbije glorifikuje Pavla Đurišića ili što je proglasila za svece koljače žena iz Drugog svjetskog rata - Macu Vukojičića i Slobodana Šiljka. &nbsp; E, zato Milojko Spajić ne bi rekonstrukciju i pravljenje evropske vlade - jer se boji da ne ostane bez vlasti. I da, baš zato ne bi premijer da napadne neofašističke stavove srpskih sveštenika - &nbsp;jer bi se tako suprotstavio Crkvi koja ga je dovela na vlast. &nbsp; I suprotstavio vrijednostima koje, na žalost, i on zastupa. &nbsp; LAŽNA OBEĆANJA KAO POLITIČKI PROGRAM Ali, ako bi mu rekonstrukcija Vlade bila uslov da dobije podršku Evropljana da ostane na vlasti – e, onda bi Milojko Spajić vrlo spremno smijenio neke ministre. Ako treba, ne samo iz Bečićevih Demokrata, već i iz sopstvene stranke. &nbsp; Opet, ako bi mu uticajni zapadni partneri garantovali da će Vlada politički preživjeti ako se baš premijer oglasi protiv veličanja fašizma koje zagovara Crkva Srbije, Spajić bi se odmah deklarisao kao antifašista. &nbsp; Ili, što bi se reklo, nije Spajićeva riječ kao u kamen isklesana. I ne bi mu bilo prvi put da baš i ne bude iskren u javnosti. &nbsp; Naročito kad, kao premijer i lider stranke, obećava revolucionarni napredak Crne Gore - &nbsp;da bi poboljšao sopstnevi i rejting svoje stranke. &nbsp; Sjećate li se kampanje pod naslovom ,,Crna Gora raj za biznis”? &nbsp;&nbsp; To je ono kad je obećao milijardu eura investicija iz Japana, ili kad je svojim sugrađanima najavio ulaganje od pola milijarde i hiljadu novih radnih mjesta - samo za rodna Pljevlja. Ili onaj Montenegro biznis distrikt na Ćemovskom polju - obećanje da će tamo na prostoru od tri kvadratna kilometra – da, dobro ste čuli: tri kvadratna kilometra – biti već ove godine predstavništva najvećih svjetskih kompanija. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909190936_4181a87948b4244fe246c3b8ba32eecfb987274493401ae151d8cd9b3ec067d3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250909190936_4181a87948b4244fe246c3b8ba32eecfb987274493401ae151d8cd9b3ec067d3" data-rendition-name="original" width="640" height="426" loading="lazy" alt="SPAJIĆEVA BAJKA IZ JAPANA: Premijer sa, kako je najavio, japanskim investitorima"> <figcaption>SPAJIĆEVA BAJKA IZ JAPANA: Premijer sa, kako je najavio, japanskim investitorima(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ili ova najnovija – iz parlamenta - da Crna Gora ne smije da propusti priliku i 35 milijardi eura investicija samo od Muhameda Alabara. Što je zaista impresivno obećanje, s obzirom na činjenicu da je od nezavisnosti 2006. godine do 2023, u Crnoj Gori bilo svega 14,8 milijardi direktnih investicija... SUMORNA BUDUĆNOST Tako bi se redom mogla ređati sva ta obećanja, sve te divne stvari koje Spajić vidi u bliskoj budućnosti - a kojih nema u realnom životu. Već samo u paralelnoj realnosti Spajićeve prizemne, populističke politike. &nbsp; Da je Milojko Spajić neki nebitan lik sa margine političkih dešavanja, možda bi sve ličilo na neku vrstu komičnog, balkanskog barona Minhauzena. Međutim, Milojko Spajić je lider PES-a u crnogorskom parlamentu najbrojnije poslaničke grupe, partije kojoj je na izborima povjerenje dalo najviše crnogorskih građana. To baš i nije za neki veliki smijeh: ako građani Crne Gore najlakše vjeruju u šarene laži praznih obećanja, onda možda i nije najbitnije kada će Crna Gora postati članica Evropske unije. &nbsp; Bitnije je kakva će Crna Gora postati ako se njena budućnost gradi na temeljima lažnih obećanja. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

Paralelna realnost i plasirane šarene laži premijera Milojka Spajića

O trenutnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori, kao i akterima vlasti, u emisiji Na kraju dana razgovarali smo sa rediteljem Danilom Marunovićem.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Ftve_montenegro%2Freel%2FDOY5MDljOBi%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marunović o trenutnoj političkoj situaciji: Ova ekipa ostavlja građanima Crne Gore pustoš

Kristina Šćepanović, sekretarka za međunarodnu saradnju Savjeta mladih DPS-a i odbornica u SO Nikšić ušitala je poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića zašto je Vladislav Dajković i dalje funkcioner u Glavnom gradu.
- Ili mu je možda odbrana Pavla Đurišića preporuka? - dodala je Šćepanović.&nbsp;
Prema njenim riječima, nakon što je dobio dozvolu od Andrije Mandića oglasio se i Vasilije Čarapić - banalno i glupo, po običaju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKristina_Scep%2Fstatus%2F1965445700763951437&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šćepanović Čarapiću: Zašto je Dajković i dalje funkcioner u Glavnom gradu, je li mu odbrana Pavla Đurišića preporuka

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravlja odluku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kojom se nalaže rukovodiocima vrtića i škola da izvrše provjeru personalnih dosijea zapošljenih u dijelu diploma i uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja, rješenja o priznavanju inostranih obrazovnih isprava, potvrda o položenom stručnom ispitu, kao i licenci za rad, te da izvještaje dostave u roku od 45 dana.
Kako navode u saopštenju, ova mjera je ključna za unapređenje obrazovanja jer je neophodno sprovesti sveobuhvatnu provjeru diploma u svim obrazovno-vaspitnim ustanovama. Samo tako možemo obezbijediti jasan i nedvosmislen uvid u zakonitost, stručnost i profesionalizam onih koji su stub našeg obrazovnog sistema - nastavnog kadra koji obrazuje buduće generacije i od čijeg rada direktno zavisi kvalitet različitih društvenih oblasti.
&nbsp;- CGO godinama dosljedno ukazuje na potrebu jačanja povjerenja, profesionalizma i zakonitosti u procesu nastave, uz akcenat na znanje i kritičkom mišljenje. Integritet nastavnika/ca mora biti zasnovan na njihovom pregalaštvu, zaslugama stečenim obrazovanjem i stručnom radu - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
CGO, kako se ističe, očekuje da će izvještaji ustanova koji budu dostavljeni Ministarstvu biti javno dostupni.
- Ti izvještaji mogu poslužiti i kao osnova za formiranje javno dostupne baze podataka o nastavnom kadru u Crnoj Gori, čime bi se značajno povećala transparentnost i povjerenje u formalni proces osnovnog i srednjeg obrazovanja - zaključuju iz CGO.&nbsp;

CGO: Provjera diploma ključna za jačanje povjerenja i profesionalizma u obrazovanju

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

(VIDEO/FOTO) "Cetinje pamti 5.9.2021.“ Pajović-Musić: Samo zajedno možemo pobijediti fašističko zlo koje nas je snašlo

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Tag: opsti-zakon-o-obrazovanju-i-vaspitanju