Odbrana optuženih u slučaju Tunel bila je kategorična da je optužni akt protiv njihovih branjenika plod neviđenig pritiska politike. Advokati su tražili obustavu postupak dok je tužilac zahtijevao potvrđivanje optužnice.
Osam optuženih se tereti da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda.
Na optužnici su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović.
Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.
Tužilac Marko Mugoša kazao je da Tužilaštvo na zakonit način prikupilo dokaze i da su okrivljeni počinili krivična djela kako je to opisano u optužnici. On je predložio da sutkinja Dragana Lubarda potvrdi optužni akt.
Advokat Stefan Jovanović bio je kategoričan da tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz protiv Veljka Markovića i Vladimira Erića.
- U ovom slučaju imamo neviđen pritisak politike i ova optužnica je plod tog pritiska - kazao je Jovanović.&nbsp;
On smatra i da policija nije odradila posao kako treba.
Advokat Jovanović istakao je da protiv Veljka Marković ne postoji nijedan dokaz koji bi ga inkriminisao.
On je istakao i da je Vladimir Erić bio osam mjeseci u pritvoru i da je pušten da se brani sa slobode jer ne postoji osnovana sumnja za dalje trajanje pritvora.
- Nema DNK tragova, nije predložen nijedan dokaz koji bi upućivao da Erić ima veze sa kopanjem tunela. Nijedan svjedok nije pomenuo da je moj branjenik učestvovao u tom djelu. U vrijeme kopanja tunela moj branjenik je bio u Loznici i za to imamo dokaz- kazao je Jovanović.
On je sudu priložio izjašnjenje iz policije u Loznici da je Erić 8. septembra prijavio nestanak pasoša i da je tog dana bio u policiji da traži da mu izdaju novu putnu ispravu.
Prem navodima optužnog akta Erić je 8. septembra provalio u depo Višeg suda.
-Samo ovaj dokaz daje dovoljan osnov da se postupak obustavi- kazao je Jovanović.
I advokat Nikola Ivanović koji zastupa optuženog Predraga Mirotića istakao je da će dokazati nevinost svog klijenta.&nbsp;
Prema njegovim riječima, optužni akt je plod pritiska i Tužilaštvo je bilo prinuđeno da ga podigne.
Optuženi Mirotić ukazao je da mu je &nbsp;Vrhovni sud ukinuo pritvor jer su smatrali da nema dovoljno dokaza da je izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret.
Branilac Katarine Baćović, advokat Vladimir Janković naglasio je da je jedina ispravna odluka obustava postupka jer Tužilaštvo nije priložili nijedan dokaz za optužbe. Optužbe su, kako je naveo, paušalne.
Advokatica Maja Turković koja zastupa optuženog Nikolu Milačić ukazala je da je istraga trajala godinu i da su napravljeni brojni propusti.
- Ova optužnica je fijasko Tužilaštva. Da je SDT vodilo istragu možda bi otkrili motiv, nalogodavce, organizatore. Dokaze su kontaminirali tadašnji predstavnici vlasti koji su bili na uviđaju a kasnije su zabetonirali tunel i time zabetonirali istinu u ovom slučaju -kazala je Turković.
Ta rupa možda simbolično predstavlja, kako je rekla, najveću rupu u bezbjednoanom sektoru.
Ona je naglasila da Milačić nema veze sa obijanje sudskog depoa i jedini dokaz protiv njega je iskaz Baćović. Ona je istakla da iskaz Baćović smišljeno dat da bi sa sebe skinula krivicu.
Milačić je naglasio da nije kriv i da nije počinio krivično djelo koje mu tužilac stavlja na teret.
Optuženi Marijan Vuljaj rekao je da se na optužnici našao jer &nbsp;" voli žene" i da je to jedini razlog. On je rekao da nije kriv i da nema dokaza protiv njega.
Sutkinja Lubarda će donijeti odluku u zakonskom roku o optužnici.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jovanović: Optužnica je plod političkog pritiska

Bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović je žrtva „oslobodilaca“ od 30. avgusta 2020. godine koji su uveli sumanuti narativ ako Lazovića nema napolju da treba da vladaju 100 godina. Priznao bih taj narativ da je neko nešto našao za njegovo optuženje, nego se šikanira časna porodica Lazović, kazao je jedan od njegovoh branilaca, advokat Zoran Piperović.&nbsp;
Dodao je da se očito tom produktu nije moglo odoljeti.
On je na ročištu za kontrolu optužnice ukazao sudskom vijeću da treba da se rukovodi istinom i da niko ne želi ništa da sakrije. Činjenica je, kazao je, da optužnica nikada nije trebalo da bude napsisana, podsjećajući sudsko vijeće da tužilac Miloš Šoškić tokom šest sati nije ponudio nijedan dokaz protiv Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
Piperović je ukazao da je narativ od 30. avgusta 2020. da se Lazović izoluje od porodice i da je ovo predmet vijeka.
- Bolje bi bilo da su ga ubili nego ovo što su mu napravili. Časnije bi bilo – kazao je Piperović.
On je rekao da je zbog linča „oslobodilaca“ mislio da će neko ubiti Lazovića.
- Ispunila se želja da se Lazović odvoji od porodice silu na sramotu, a ja ću da dam moju glavu da ovdje nema ništa – kazao je Piperović.
Jadna je ta kriminalna organizacija koja, kako kaže, godišnje prihoduje 8.000 eura, „pa da su kikiriki prodavali zaradili bi toliko". Piperović je siguran da vijeće nikada neće potvrditi optužnicu protiv Katnića i Lazovića jer bi to bilo izrugivanje prava i pravde.
Piperović je zaključio da optužnica može da se potvrdi jedino ako je niko od članova vijeća ne pročita.
I drugi Lazovićev branilac, advokat Stefan Jovanović smatra da optužni akt ne sadrži dokaze za ono što se Lazoviću stavlja na teret. On je naglasio da Lazović nikada nije imao kriprotavni telefon , niti kriptovanu komunikaciju.
- Ova kriminalna organizacija samo je stvorena na papiru u zbilji ne postoji. Lazović nije bio nadležan za skidanje i stavljanje zabrane uslaska – ukazao je advokat Jovanović.&nbsp;
Sudbina optužnog akta može biti samo obustava, prema riječima Jovanovića, jer dokaza nema.
- I ukoliko bi je vratili na dopunu dokaze neće pronaći - kazao je Jovanović.

Piperović: Zbog linča „oslobodilaca“ mislio sam da će neko ubiti Lazovića

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Aktuelna vlast može završiti pregovore o pristupanju, ali ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju (EU), ocijenio je predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza, Ivan Vujović, navodeći da su zbog toga naredni parlamentarni izbori presudni.
Vujović je u intervjuu Agenciji MINA rekao da tokom ove godine očekuje brojne opstrukcije na evropskom putu Crne Gore.
Upitan koliko su za uspješnost procesa ratifikacije ugovora o pristupanju Crne Gore EU važni naredni parlamentarni izbori, Vujović je kazao da su oni presudni.
„Ova vlast može da završi pregovore, ali ova vlast ne može da uvede Crnu Goru u EU“, smatra je Vujović.
On je rekao da vlast sa ovakvim konstituentima i odnosom snaga pregovore može da završi, prije svega, zahvaljujući eksternim faktorima i ogromnoj podršci EU.
„Da su se devijacije, problemi u sistemu, kao i brojni oblici netransparentnosti i nezakonitosti dešavali prije deset godina, Crna Gora bi, prema tadašnjoj politici proširenja, bila na crnoj listi EU“, naveo je Vujović.
On smatra da će naredni parlamentarni izbori biti jedni od najvažnijih od 90. godine, jer proces evropske integracije neće biti do kraja završen, već u najboljem slučaju doveden do finalne faze, koja je ključna.
Vujović je kazao da će „antievropski politički akteri, prije svega bivši Demokratski front (DF) Andrije Mandića i Milana Kneževića, činiti sve i u ovoj godini da sabotiraju put Crne Gore prema EU“.
Prema njegovim riječima, antievropski politički akteri otvaraju pitanja izmjene Ustava, srpskog jezika i dvojnog državljanstva sa namjerom da sabotiraju evropski put, jer su svjesni da će te teme proizvesti polarizaciju i nestabilnost koja će se loše odraziti na evropski put Crne Gore.
„Ako kojim nesrećnim slučajem ove partije budu i dalje u vlasti 2027. godine, budite sigurni da neke države, posebno neke naše susjedne, neće na to blagonaklono gledati i teško će ratifikovati crnogorsko članstvo u EU“, ocijenio je Vujović i poručio da Crnoj Gori treba istinska proevropska vlada, lišena destruktivnih političkih činilaca.
Na pitanje da li vjeruje da će Crna Gora uspjeti da do kraja ove godine zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, među kojima su i najkompleksnija - poglavlja 23, 24 i 27, Vujović je odgovorio potvrdno.
On je dodao da više vjeruje u entuzijazam i ogromnu podršku Brisela nego što vjeruje u kapacitete, suštinsku političku volju i spremnost Vlade da se bavi procesom reformi koje su neophodne da bi država zatvorila poglavlja i ušla u EU.
„Dvadeset jedno poglavlje jeste veliki posao. Ako znamo da smo do sada zatvorili 12, zaključak bi bio da je to prosto nemoguće, ali imajući u vidu okolnosti i snažnu podršku EU, mislim da to jeste realna stvar“, naveo je Vujović.
Govoreći o poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, on je kazao da će EU tražiti mjerljive rezultate i da će u fokusu biti neselektivnost u procesuiranju slučajeva korupcije i organizovanog kriminala.
„Ne bi bilo dobro da se čitava priča o borbi protiv korupcije i kriminala svodi na jeftini politički marketing nekih političkih subjekata i da se stiče utisak da je ta borba selektivna. Ona mora da bude suštinska i zato tužilaštvo mora da bude oslobođeno svake vrste političkog i partijskog pritiska“, istakao je Vujović.
Na pitanje da li vjeruje da aktuelna vlast ima političku volju da sprovede reformske aktivnosti koje su potrebne u oblasti vladavine prava, on je odgovorio odrično.
Vujović je kazao da Demokratska Crna Gora želi da potpuno partijski zagospodari bezbjednosnim sektorom.
„Vidimo primjere da se partijski čiste i policija i Vojska i čitav bezbjednosni sektor. Znamo kakva je politička profilacija Demokratske Crne Gore, ako postoji partija u Crnoj Gori koja je sinonim za klijentelizam, partijsko zapošljavanje i za jedan ovako prilično staljinistički vid obračuna sa političkim protivnicima, onda je to Demokratska Crna Gora“, naveo je Vujović.
On je ocijenio da je „veoma opasno da takva partija ima monopol u bezbjednosnom sektoru i da ona isključivo diktira procese reformi u tom sektoru“.
Upitan koliko je ohrabrujuća najava o početku izrade ugovora o pristupanju Crne Gore EU u prvoj polovini ove godine, Vujović je istakao da je to još jedan od pokazatelja da Unija snažno podržava Crnu Goru.
„Početak izrade pristupnog ugovora je značajan vjetar u leđa“, kazao je Vujović, dodajući da EU na taj način želi da pokaže da je proces proširenja živ.
Prema njegovim riječima, to je još jedan pokazatelj da se Crna Gora praktično gura prema EU, dok „u Crnoj Gori postoje snage koje su u kontra ritmu, koje rade potpuno druge stvari i sabotiraju taj proces na brojnim poljima“.
„Dakle, 2026. će, i kao predizborna godina najvjerovatnije, biti veoma izazovna i zbog toga očekujem brojne opstrukcije na evropskom putu“, naveo je Vujović.
Odgovarajući na pitanje šta još u ovoj godini treba da bude prioritet države, osim zatvaranja pregovaračkih poglavlja, on je kazao da vidi brojne izazove i da će članstvo u EU donijeti mnoge benefite, ali da neće riješiti sve probleme.
Vujović je ocijenio da je stanje u zdravstu katastrofalno, da „živimo na dug“, da je inflacija prevelika i da je novac koji građani primaju praktično obezvrijeđen.
„Vidimo kakvo nam je stanje u institucijama, da je partijsko zapošljavanje dostiglo nikad veće razmjere, vidimo šta se dešava u Pljevljima i šta se desilo na skijalištu na Durmitoru. Vidimo nekoliko smrtnih slučajeva u samo dva mjeseca u bolnicama u Crnoj Gori“, naveo je Vujović.
Kako je dodao, da se samo jedna od tih stvari desila prije deset ili 15 godina, vjerovatno bi bili organizovani protesti, ali danas to nije slučaj.
Vujović je upitao kako je moguće da Skupština Crne Gore za kratko vrijeme, na samom kraju prošle godine, usvoji ogroman broj zakona.
„Vidjeli smo oko Ustavnog suda, to je sad posebna priča, izgubili smo godinu i po da bismo na kraju dobili Ustavni sud u ovom obliku kakav je danas, pod potpunom kontrolom Andrije Mandića“, ocijenio je Vujović.
On je kazao da Pokret Evropa sad (PES) na evropskoj priči gradi legimitet pred izbore naredne godine „jer im je propala priča o ekonomiji“
„Na unutrašnjem planu su sve više, u političkom smislu, marginalizovani od Mandića i DF-a. Vidjećemo rezultate izbore. PES je 2023. godine imao preko 25 odsto, to je misaona imenica da oni mogu biti i blizu toga. Vidjećemo koliko će imati Mandić, koji je imao 14 ili 15 odsto“, naveo je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_WUHbLUj5fk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Ova vlast može završiti pregovore, ne može uvesti CG u EU

Kina, Rusija i Iran započeli su danas nedjelju zajedničkih pomorskih vježbi u južnoafričkim vodama, što je zemlja domaćin opisala kao operaciju BRICS Plus, čija je svrha “zajamčiti sigurnost brodarstva i pomorskih ekonomskih aktivnosti”.
BRICS Plus je proširenje geopolitičkog bloka koji su izvorno činili Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, a članice ga vide kao protivtežu američkoj i zapadnoj ekonomskoj dominaciji i kane uključiti još šest zemalja.
Premda Južnoafrička Republika rutinski provodi pomorske vježbe s Kinom i Rusijom, ove se realizuju u doba pojačanih napetosti između administracije američkog predsjednika Donalda Trampa i nekoliko zemalja BRICS Plus, koje uključuju Kinu, Iran, Južnu Afriku i Brazil.
Vježba se zove “Želja za mirom”
Proširena skupina BRICS uključuje i Egipat, Indoneziju, Saudijsku Arabiju, Etiopiju i Ujedinjene Arapske Emirate. Kineski vojni predstavnici, koji su vodili ceremoniju otvaranja rekli su da Brazil, Egipat i Etiopija učestvuju kao posmatrači.
“Vježba pod nazivom ‘Želja za mirom 2026.’ okuplja mornarice zemalja članica BRICS Plus u realizaciji zajedničkih operacija pomorske sigurnosti i vježbi interoperabilnosti“, saopštila je južnoafrička vojska.
Potpukovnica Mpho Mathebula, vršiteljka dužnosti potparola za zajedničke operacije, Rojtersu je rekla da su pozvane sve članice.
Kritike iz Južne Afrike
Trump je ranije optužio zemlje BRICS-a da sprovode “antiameričke” politike, a prošlog januara je zaprijetio svim članicama trgovinskom tarifom od 10 posto uz carine koje je već prije nametao zemljama širom svijeta.
Prozapadni Demokratski savez, druga najveća stranka u koaliciji južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphose, rekao je da su vježbe “kontradiktorne našoj neutralnosti” i da je BRICS od “Južnoafričke Republike napravio pijuna u igrama moći koje se vode među odmetničkih državama na međunarodnoj sceni”.
No Mathebula je takvu kritiku odbacila.
“Ovo nije politički dogovor… i nema neprijateljstva prema SAD-u”, rekla je Rojtersu Mathebula, istakavši da je i Južna Afrika povremeno sprovodila vježbe s američkom mornaricom.
“To je jednostavno pomorska vježba. Namjera nam je poboljšati sposobnosti i podijeliti informacije”, rekla je.

Rusija, Iran i Kina započeli pomorske vježbe u Južnoj Africi

Istoričar Adnan Prekić kritikovao je poruke koje su srpski studenti u blokadi uputili povodom obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, ocjenjujući da se u Srbiji ne mijenja suština politike, već samo njeni akteri.
Komentarišući na mreži X, Prekić je naveo da je formalno uklanjanje šatora ispred Skupštine Srbije samo privid promjene, dok se, kako kaže, ista ideologija preselila na druge adrese.
– Vučić je sklonio šatore ispred Skupštine, ali su studenti „Ćacilenda“ preselili na Filozofski fakultet. Zločinačka ideologija devedesetih ostala je neokrnjena, mijenjaju se samo izvršioci – poručio je Prekić.
On je ocijenio da će se u Srbiji vlast smjenjivati, ali da će, uprkos tome, ključne političke matrice ostati iste.
– U Srbiji će se i dalje mijenjati vlast, ali će politika ostati ista – zaključio je Prekić.

Prekić: Zločinačka ideologija devedesetih u Srbiji nije nestala, mijenjaju se samo izvršioci

Poslanica Jelena Nedović u zakonom predviđenom roku nije prijavila Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) uvećanje imovine u iznosu većem od 10.000 eura, saopštili su "Danu" iz te institucije u odgovoru na pitanje da li je ta javna funkcionerka prijavila kupovinu stana i nestambenog prostora u roku koji predviđa Zakon o sprečavanju korupcije.
Iz ASK su kazali da je u ovom slučaju pokrenut postupak.
Kako je saopšteno iz te institucije, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije i Godišnjim planom provjere za 2025. godinu, sproveli su postupak provjere tačnosti i potpunosti izvještaja o prihodima i imovini javne funkcionerke Jelene Nedović, utvrdivši da su podaci koje je dostavila u redovnom godišnjem izvještaju za 2024. bili tačni i potpuni.
– Dok izvještaj u slučaju uvećanja imovine preko 10.000 eura nije dostavljen u zakonom predviđenom roku. U skladu sa nalazima kontrole, Agencija je pokrenula odgovarajuće postupke, o čijem će ishodu, kao i do sada, javnost biti obaviještena po njihovom okončanju – rekli su za Dan iz ASK.
"Dan" je u drugoj polovini decembra prošle godine objavio tekst u kojem je navedeno da je više poslanika vlasti i opozicije Agenciji prijavilo uvećanje imovine u toku prošle godine, zbog čega su toj instituciji podnijeli vanredne izvještaje o prihodima i imovini, shodno zakonskoj obavezi da u roku od 30 dana od uvećanja imovine preko 10.000 eura o tome obavijeste ASK. Za Nedović je navedeno da je prijavila kupovinu stana, što je poslanica potom demantovala, tvrdeći da je proces kupovine stana započet 2022. i da je to jasno vidljivo iz relevantne ugovorne dokumentacije i podataka koje je uredno i blagovremeno prijavila nadležnim institucijama, u skladu sa zakonom. U tom reagovanju je dostavila izvještaj iz 2023, u kojem su, kako je ustvrdila, prijavljeni kredit i stan po osnovu kupovine. Međutim, ni u tom, a ni u narednim izvještajima koje je podnijela ASK, stan nije naveden, do 16. oktobra 2025, kada je kao godina sticanja navedena 2025, a kao osnov sticanja kupovina.
Prema saznanjima "Dana", stan od 39 kvadrata koji je Nedović kupila i nestambeni prostor od tri metra kvadratna kao njeno vlasništvo su upisani početkom avgusta. U slučaju da je taj podatak tačan, Nedović je morala najkasnije početkom septembra da prijavi uvećanje imovine. Poslanica PES-a je uvećanje imovine, prema podacima sa sajta ASK, prijavila 16. oktobra.

Tag: optuzni-akt