Ispred zgrade Višeg suda u Podgorici u toku je protest grupe građana, članova porodice i prijatelja ubijenog Ljubiše Mrdaka tokom pljačke Pošte 20. oktobra 2021. godine u Nikšiću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVjftF_-YsSk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Okupljeni su se okupili kako bi izrazili protest zbog oslobađajuće presude u ovom slučaju. Oni nose transparent sa natpisom: „Ko je ubio Ljubišu?“.
Kako su ranije najavili, nakon okupljanja ispred Višeg suda biće organizovana protestna šetnja do zgrade Ministarstva pravde.
Prvo protestno okupljanje održano je u Nikšiću 27. februara - dva dana nakon što je izrečena oslobađajuća presuda za ubistvo Ljubiše Mrdaka, koji je bio radnik obezbjeđenja Pošte. Drugo je održano 7. marta ispred zgrade Tužilaštva u Podgorici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Počeo protest ispred zgrade Višeg suda: Ko je ubio Ljubišu Mrdaka?

Grupa građana Nikšića, porodica i prijatelji ubijenog Ljubiše Mrdaka protestovali su ispred Višeg tužilaštva u Podgorici i to je, kako su kazali, sa prethodnog okupljanja na Trgu Šaka Petrovića u Nikšiću, samo početak borbe za pravdu. Momo Joksimović, predsjednik udruženja Vranešana, je poručio da urušene institucije ponovo ubijaju Ljubišu. - Protestujemo zbog sramne oslobađajuće presude za zlikovce koji su ubili Mrdaka - kazao je kum ubijenog, Petar Vuković, protestujući ispred Višeg tužilaštva.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307120320_f46ac8e63fb3ba2f23693282c375f3090591d311818f4a3005b5249d6dca9ff9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307120320_f46ac8e63fb3ba2f23693282c375f3090591d311818f4a3005b5249d6dca9ff9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Sa protesta ispred zgrade tužilaštava u Podgorici"> <figcaption>Sa protesta ispred zgrade tužilaštava u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Vuković je istakao da traže da se isprave nedostaci u institucijama koje su, kako je rekao, očigledno zakazale prilikom sprovođenja istrage. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVjca_lOETqs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brat od tetke ubijenog Mrdaka, Vojo Delić je rekao da je porodica nezadovoljna ne samo presudom već i ponašanjem vlasti, počev od ministra pravde, i ogorčena spornim djelovanjem institucija. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMgzXBBGgqso&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Grupa građana protestovala je zbog oslobađajuće presude sedmorici okrivljenih za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku pošte u Nikšiću. Tu prvostepenu presudu izrekao je Viši sud u Podgorici. Ljubiša Mrdak ubijen je oktobra 2021. godine na parkingu Nove pošte u Nikšiću kada je kao radnik obezbjeđenja pokušavao da spriječi oružanu pljačku. Na protestu u Nikšiću izraženo je ogorčenje radom pravosudnih organa u Crnoj Gori i najavljeno formiranje Udruženja za borbu protiv organizovanog kriminala koje će nositi ime Ljubiše Mrdaka. Naredni protest je za sedam dana, u petak u 14 sati ispred zgrade Tužilaštva.Najavili su da će tražiti poništenje presude i novo suđenje.

1250x600

1084x550

Protest zbog oslobađajuće presude za ubistvo Mrdaka: Ispraviti nedostatke u institucijama koje su zakazale u istrazi

Bivši premijer Hrvatske i nekadašnji predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ivo Sanader pravosnažno je oslobođen optužbe za ratno profiterstvo, saopštio je u četvrtak hrvatski Visoki krivični sud.
Tužilaštvo je u aferi Hipo banka teretilo Sanadera da je, kao zamjenik ministra spoljnih poslova, krajem 1994. i početkom 1995. uzeo proviziju od 3,6 miliona kuna (478.000 eura) pošto je austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupovinu zgrada diplomatskih predstavništava.
Visoki krivični sud naveo je da je odbio žalbu državnog tužilaštva i potvrdio prvostepenu oslobađajuću presudu Županijskog suda u Zagrebu iz 2022. u slučaju Hipo u kojem je Sanader bio i osuđen, ali su presude obarali viši sudovi, prenijela je agencija Beta.
Sanader je optužen za ratno profiterstvo na osnovu Zakona o nezastarijevanju krivičnih djela ratnog profiterstva i krivičnih djela iz procesa privatizacije, jer se sve događalo u vrijeme rata u Hrvatskoj.
Visoki krivični sud utvrdio je u obrazloženju presude da je niži sud pravilno zaključio da nisu ispunjeni uslovi iz Zakona o nezastarijevanju uslijed izostanka sticanja nesrazmejrne imovinske koristi iako ne spori da je Sanader primio spornu proviziju austrijske banke.
Nekada najmoćniji hrvatski političar bez prekida se nalazi u zatvoru od 2019, kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora. Prethodno je bio nekoliko puta pritvaran i puštan na slobodu.
Bivši premijer je osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora i u zatvoru je proveo više od polovine izrečenih kazni. On, međutim, nije mogao da traži uslovno puštanje na slobodu dok se pravosnažno ne završe svi postupci protiv njega.
Uz Planinsku, Sanader ima još dvije pravosnažno osuđujuće presude za korupciju, a u dva slučaja, uključujući Hipo, pravosnažno je oslobođen krivice.
U slučaju Fini medija, Sanader je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora. Zajedno s njim osuđen je i HDZ, koji zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i firmi preko marketinške agencije Fimi medija, po kojoj je afera dobila ime, mora da plati oko pola miliona eura kazne.
Izvučenim novcem punio se "crni fond" stranke na vlasti, a taj slučaj je postao sinonim političke korupcije u Hrvatskoj.
Sanaderu je potvrđena i presuda zbog primanja mita od šefa mađarske naftne kompanije MOL Zsolta Hernadija za predaju upravljačkih prava u hrvatskoj Ini. Sanader je tom slučaju osuđen na šest godina zatvora, a Hernadi, koji je nedostupan Hrvatskoj, osuđen je na dvije godine zatvora.
Uz pravosnažnu presudu u slučaju Hipo, bivši premijer je pravosnažno oslobođen još u slučaju prodaje jeftine struje.
Sanader je s mjesta premijera iznenada, bez objašnjena otišao sredinom 2009, a potom je protiv njega pokrenuto niz istraga zbog korupcije.

Sanader pravosnažno oslobođen optužbe za ratno profiterstvo

Trgovinske firme u Sjevernoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cijene svih proizvoda koje nude.
Ta obaveza, uvedena izmjenama Zakona o zaštiti potorošača usvojenim u februaru, važi za male, srednje i velike trgovce na malo, a izuzezi su samo mikro trgovci koji zapošljavaju do 10 radnika.
U ministarstvu ekonomije Sjeverne Makedonije ističu da će ta mjera omogućiti kupcima da porede cijene prije kupovine i očekuju da će "dodatno dovesti do smanjenja cijene u narednom periodu".
- Građani će sada moći da biraju gdje će potrošiti novac jer će moći sami da vide i uporede koja prodavnica ima najniže cijene - saopštilo je ministarsrvo.
Prema izmjenama Zakona o zaštiti potrošača, mali, srednji i veliki trgovci na malo od danas mora da na svojoj internet stranici za svako svoje prodajno mjesto posebno da objavljuju trenutnu prodajnu, odnosno jediničnu cijenu u trenutku objavljivanja, svakog proizvoda koji nudi na prodaju.
Ovo uključuje prodavnice koje prodaju osnovne prehrambene proizvode, voće i povrće i trgovce na malo koji prodaju sredstva za higijenu, bijelu tehniku, igračake, tekstilne proizvode, građevinski materijal, alat i električne aparate.
Cjenovnik objavljen na internetu treba da sadrži: naziv robe-proizvoda (robna marka, model i slično), prodajnu cijenu sa PDV-om, jediničnu cijenu po kilogramu, litru, metru, opis robe, dostupnost na prodajnom mjestu, redovnu cijenu sa PDV-om, promotivnu ili sniženu cijenu.
Trgovci bi trebalo da ažuriraju cijene robe na dnevnom nivou, odnosno svakog radnog dana do 10.

Trgovci u Sjevernoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cijene na internetu

Od invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine ruskim državljanima otežano je da putuju u zemlje Evropske unije i nekolicinu drugih država jer je pooštren vizni režim. Ipak, moćni Rusi koji su povezani sa obavještajnim strukturama, profiteri rata u Ukrajini i oligarsi, našli su način da zaobiđu vize tako što su obezbijedili pasoše drugih zemalja iz kojih se može slobodno putovati u Evropsku uniju (EU) - a mnogima od njih primamljiv je bio upravo pasoš Srbije.
Za ove uticajne Ruse uopšte nije bilo teško doći do njega. Iako nijesu ispunjavali kriterijume da postanu srpski državljani, Vlada Srbije koju je prvo predvodila Ana Brnabić, a zatim Miloš Vučević, dodjeljivala im je državljanstvo mimo procedure koja važi za strance, pravdajući to srpskim nacionalnim interesom.
Jedan od njih je Ivan Sibirev, ratni profiter čija kompanija „R-stroj“ je razvijala poslove u ratom uništenim ukrajinskim gradovima. Dok je prošle godine Evropska unija njegovu kompaniju sankcionisala zbog bogaćenja zahvaljujući ratu, premijerka Brnabić mu je, preskačući standardne procedure, dodijelila srpsko državljanstvo. Da bi se ovo dogodilo, pošto Sibirev nije ispunjavao uslove, Vlada Srbije iskoristila je član Zakona o državljanstvu koji omogućava da se strancima pokloni državljanstvo ukoliko je to bitno za „nacionalni interes” Srbije.
Brnabić je isto tako smatrala da je bitno za Srbiju da se državljanstvo dodijeli i Viktoru Šendriku, bivšem specijalacu Ruske službe bezbjednosti (FSB) i šefu obezbjeđenja ruskih oligarha Arkadija i Borisa Rotenberga.&nbsp;
Šendrik je i sponzor neonacističke divizije navijača Espanjola koja se bori protiv Ukrajine.
Po specijalnoj proceduri državljanstvo je dobio i Dimitrij Sergejev – blizak prijatelj sina čuvenog FSB generala Nikolaja Patruševa koji blisko sarađuje sa Aleksandarom Vulinom na prisluškivanju ruske opozicije u Beogradu.&nbsp;
Patrušev je sa Vulinom formirao i „radnu grupu za borbu protiv ‘obojenih revolucija’“ sa zadatkom da sprječava proteste i organizuje praćenje aktivista, novinara i branitelja ljudskih prava, kako je pisao Danas.
Oni nijesu jedini ruski državljani koji su zahvaljujući posebnim odlukama srpske Vlade uspjeli da dođu do srpskog pasoša, pokazuje istraživanje novinara ruskog sajta „Važne priče“ i portala KRIK.
Novinari su pregledali sve odluke o dodjeljivanju državljanstava od početka 2022. do aprila 2025. godine i tu pronašli čak 204 ruska državljanina koja su dobila srpski pasoš mimo uobičajne procedure jer je to, navodno, „u interesu Srbije“.
Od njih se nije tražilo da ispune standardne uslove poput toga da žive u Srbiji prije ili poslije dobijanja pasoša, niti da se odreknu drugih državljanstava.
Kako je pokazalo istraživanje „Važnih priča“ i KRIK-a, među onima koji su na ovaj način dobili državljanstvo je više Rusa povezanih sa političkom elitom iz Kremlja, ruskom službom bezbjednosti (FSB), vojnom industrijom, oni koji su se obogatili u ratu u Ukrajini i drugi poslovni giganti. Nije jasno koji su to nacionalni interesi Srbije zadovoljeni ovim odlukama.
Dodjeljivanje državljanstava na ovaj način obično je rezervisano za istaknute ljude iz oblasti nauke, sporta ili umjetnosti.
<h2>POTREBA ZBOG PROTESTA</h2>
Istraživač korupcije iz nevladine organizacije „Arktida“ Ilja Šumanov smatra da bi ovakva masovna podjela pasoša mogla da bude dio političkog dogovora između dvije vlade. Kaže da u ovom scenariju Srbija rizikuje da izgubi šanse za evropske integracije, ali vlast u zemlji može dobiti od Moskve instrumente autoritarne kontrole koji joj trebaju sada, u vrijeme masovnih protesta.
- Mislim da je takođe u pitanju neformalna finansijska podrška, obezbjeđivanje zajmova i kredita koji će biti upotrebljeni za održavanje režima - kaže Šumanov.
U Srbiji je, kako je konstatovao, turbulentno.
- I Rusija može pomoći režimu tako što sa njima može da podijeli sve autoritarne prakse. Počev od sistema praćenja, kontrole društvenih mreža, pa do političkih tehnologija - naprimjer farmi botova i slično - dodao je on.
Novinari „Važnih priča“ kontaktirali su sve osobe pomenute u tekstu koje su dobile srpsko državljanstvo, ali od njih nijesu dobili odgovore.
KRIK je poslao pitanja Vladi Srbije za objašnjenje ovakvih odluka, ali iz službe za medije na njih nijesu odgovorili.

Kontroverzni Rusi dobijaju pasoše Srbije uz obrazloženje da je to „nacionalni interes“

U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset, najviša dnevna od 14 do 22 stepena.

Sjutra sunčano, do 22 stepena

Peticiju za zaštitu Velike plaže, koja je pokrenuta 3. aprila, do sada je potpisalo već 11.229 građana. 
 
Pokrenuli su je Centar za zaštitu i proučavanje ptica, NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo, NVO KANA / ko ako ne arhitekt, Dr Martin Schneider-Jacoby Association, CEE Bankwatch Network, NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info i NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora.
Oni su ukazali da će potpisani sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) omogućiti dugoročni zakup i "valorizaciju" naših najvrijednijih prirodnih lokaliteta, te da se njime investitorima iz UAE otvaraju se vrata za preuzimanje više lokacija širom države, bez transparentnih procedura i javnog uvida.
- Javnosti je svega par dana prije samog potpisivanja sporazuma predstavljena ideja davanja u zakup svih 12 kilometara Velike plaže, na čak 99 godina, koji podrazumijeva izgradnju turističkih kompleksa, marina, aerodroma, itd., a time i njen trajni, nepovratni gubitak za građane/ke - navedeno je, između ostalog, u tekstu koji prati peticiju.
Peticiju možete potpisati<a href="https://www.change.org/p/stop-devastaciji-velika-pla%C5%BEa-za-budu%C4%87e-generacije-ne-za-privatne-interese?recruiter=1370456006&amp;recruited_by_id=ec5cc750-1065-11f0-9784-b381fe4528c7&amp;utm_source=share_petition&amp;utm_campaign=petition_dashboard&amp;utm_medium=copylink"> ovdje.</a>

Peticiju za očuvanje Velike plaže za dvije sedmice potpisalo više od 11.000 ljudi

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: oslobadajuca-presuda