Bivši vršilac dužnosti predsjednika Opštine Nikšić Dragan Perović oslobođen je od optužbe da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja , kada je svom prethodniku Veselinu Grboviću odobrio isplatu naknada od 19.225,95 eura.
Apelacioni sud Crne Gore danas je, nakon održanog pretresa, donio presudu kojom je uvažio žalbu branioca optuženog Perovića i preinačio presudu Višeg suda od 14. decembra 2023.godine kojom je bio uslovno osuđen na godinu zatvora, uz obavezu da u korist Budžeta Crne Gore, po pravosnažnosti presude, uplati 7.214 eura nezakonito pribavljene imovinske koristi Grboviću krivičnim djelom.
- Ovo je presuda koju je ovaj sud donio nakon donijete presude Vrhovnog suda Crne Gore koji je ukinuo prethodno donijetu oslobađajuću presudu Apelacionog suda od 22. novemvra 2024.godine i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.
Prema navodima optužnice Specijalnog tužilaštva, Perović je 10. novembra 2020. godine potpisao Rješenje kojim je Grboviću omogućio ostvarivanje prava na naknadu po prestanku funkcije u trajanju od jedne godine.
Specijalno tužilaštvo je ovom optužnicom Grbovića okrivilo za zloupotrebu službenog položaja putem podstrekavanja.
Perović je u istrazi negirao optužbe tužilaštva, pojašnjavajući da je istog dana kada je stupio na funkciju vršioca dužnosti potpisao Rješenje o ostvarivanju prava na naknadu po prestanku funkcije Veselina Grbovića, a koji su mu akt pripremili i dostavili na potpis pravnici iz Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Nikšić.
On je pojasnio da su pravnici smatrali da Grbović ima pravo na isplatu naknade i da je stoga potpisao to rješenje.
Perović je naveo da u Rješenju koje je potpisao nije bila navedena starost Veselina Grbovića, ali da mu je bilo poznato da je Grboviću skraćen mandat za godinu dana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Perović oslobođen optužbe da je zloupotrijebio položaj isplatom naknada Grboviću

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da je prvostepena presuda u slučaju “Tunel” ponovo otvorila pitanje neophodnih izmjena Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), posebno u dijelu koji se odnosi na obezbjeđenje dokaza uzorkovanjem, kazao je Ivan Vukčević, koordinator programa "Ljudska prava".
Prema njegovim riječima, dvije godine nakon ovog slučaja, nadležni organi nijesu usvojili izmjene koje bi spriječile ponavljanje sličnih propusta.&nbsp;
- Umjesto da država izvuče pouke i obezbijedi efikasniji sistem, Crna Gora i danas nema adekvatan zakonski okvir za čuvanje dokaznog materijala - ističe Vukčević.&nbsp;
Iz CGO-a podsjećaju i da je neovlašćeni dolazak tadašnjeg predsjednika Vlade i njegove pratnje na lice mjesta, fotografisanje i ometanje istrage bio školski primjer pogrešnog reagovanja izvršne vlasti.&nbsp;
- Taj medijski performans bez razumijevanja ozbiljnosti situacije i elementarnih pravnih principa je možda uticao i na ishod prvostepenog postupka (svi optuženi su oslobođeni optužbi usljed nedostatka dokaza) - pojasnio je Vukčević.
Kako dodaje, ni aktuelna Vlada nije pokazala dovoljno agilnosti da riješi ovaj problem.&nbsp;
- Ipak, CGO pozdravlja što je Ministarstvo pravde u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama ZKP-a predložilo članove koji regulišu obezbjeđivanje dokaza uzorkovanjem. Tim izmjenama se predviđa da sud, na prijedlog tužioca ili po službenoj dužnosti, može naložiti sprovođenje postupka uzorkovanja kada postoji opasnost po bezbjednost, zdravlje, higijenu, otežano čuvanje dokaza ili visoki troškovi skladištenja. Uređuje se i krug lica koja prisustvuju uzorkovanju, rješenje o uzorkovanju, kao i mogućnost žalbe. Iako su ove izmjene korak u dobrom pravcu, ostaje nejasno zašto se toliko odugovlači sa njihovim usvajanjem - naglasio je Vukčević.&nbsp;
Prema njegovim riječima, CGO cijeni da je hitno usvajanje ovih izmjena posebno važno ako se ima u vidu da se u zgradi Višeg suda u Podgorici i dalje osjeća prisustvo zaplijenjenih droga, koje se godinama neadekvatno čuvaju u podrumskim prostorijama.&nbsp;
- Takva slika ne samo da kompromituje autoritet suda, već i urušava povjerenje javnosti u institucije. CGO, stoga, poziva Ministarstvo pravde da bez daljeg odlaganja dostavi Skupštini prijedlog izmjena ZKP-a, kako bi se konačno obezbijedilo pravilno čuvanje dokaznog materijala i time spriječilo da se propusti iz crnogorskog pravosuđa pretvaraju u materijal za nove Netfliks scenarije - zaključuje Vukčević.&nbsp;

CGO: Boljim čuvanjem dokaznog materijala do manje materijala za Netfliks

Apelacioni sud Crne Gore odbio je kao neosnovane žalbe Specijalnog državnog tužilaštva i punomoćnika „Crnogorskog Telekoma“ i potvrdio presudu podgoričkog Višeg suda od 13. februara kojom su Miodrag Ivanović i Oleg Obradović oslobođeni od optužbi za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju pošto za to dokaza nije bilo.
- Žalbe protiv prvostepene presude izjavili su Specijalno državno tužilaštvo u Podgorici i punomoćnik oštećenog pravnog lica „Crnogorski Telekom“AD Podgorica. Po ocjeni Apelacionog suda pravilan je zaključak prvostepenog suda da u postupku nije dokazana tvrdnja iz optužnice da su optuženi djelovali koordinisano i planirano postupajući pred Odborom direktora u cilju dovođenja članova istog u zabludu sa unaprijed razrađenim planom da privrednom društvu „Rawleight trading“ SA London pribave protivpravnu imovinsku korist na štetu „Telekoma“ i „Moneta“ - naveli su u Apelacionom sudu.
U prilog takvom zaključku, Viši sud je, po ocjeni Apelacionog, pravilno cijenio činjenicu da je biznis planom dostavljenim prilikom privatizacije „Telekoma“ jasno utvrđena strategija širenja „Magyar telekoma“ u zemlje regiona, da su u tom cilju za konsultantske usluge u budžetu bila opredijeljena sredstva, što i po ocjeni ovog suda jasno upućuje na zaključak da zaključenje spornog ugovora, njegovo izvršenje i plaćanje, nijesu bili plan optuženih, već upravo menadžmenta „Magyar telekoma“, dok su optuženi Ivanović i Obradović samo sprovodili strateške ciljeve većinskog vlasnika i postupali po njihovim nalozima.

1250x600

1084x550

Potvrđena oslobađajuća presuda Ivanoviću i Obradoviću u predmetu „Telekom“: Apelacioni sud odbio žalbe SDT-a i CT-a

Sudiji Draganu Mrdaku i zapisničarki Sonji Marković izrečena je oslobađajuća presuda u postupku koji je vođen pred podgoričkim Višim sudom. Oni su bili optuženi za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje presude.
Postupak se vodio povodom toga što je Mrdak potpisao rješenje kojim je odbačena optužba protiv dvije službenice jedne kolašinske banke za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju
- Sudija Dragan Mrdak i zapisničarka Sonja Marković su oslobođeni optužbi. Zakonita odluka suda koja je rezultat pravilnog i potpunog sagledavanja činjeničnog stanja. Sud je utvrdio da u radnjama sudije Mrdaka nijesu ostvareni elementi krivičnih djela za koja se tereti, već da se radi o grešci koja eventualno može biti predmet nekog drugog postupka. Ovakav rezon je u cjelosti u skladu sa zakonom i isti ima utemeljenja u spisima predmeta - kazao je u izjavi za portal Dan advokat Stefan Jovanović.
Sudija Mrdak bio je optužen je da je počinio krivična djela zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave putem podstrekavanja.&nbsp;
Na optuženičkoj klupi našao se zbog odluke u predmetu protiv dvije službenice jedne kolašinske banke zbog krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.
Navodno, iako je izvijećano da se okrivljenim promijeni kazna, odnosno da im se umjesto kućnog zatvora izrekne devet mjeseci robije, u ovom slučaju je naknadno potpisana odluka kojom se prijava odbacuje zbog navodne zastare, iako krivično djelo zloupotreba položaja ne zastarijeva.

Oslobađajuća presuda za sudiju Mrdaka i zapisničarku Marković

Sudija Višeg suda Zoran Radović napisao je presudu u slučaju pokušaja terorizma, na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Pisani otpravak oslobađajuće presude poslata je strankama u postupku, rečeno je Portalu ETV iz Višeg suda u Podgorici.
Svi optuženi u ovom predmetu oslobođeni su krivice odlukom Višeg suda 12. jula 2024. godine. Tako da je skoro godinu dana trebalo da pisani otpravak presude bude izrađen i proslijeđen strankama, o čemu zvanično javnost još nisu obavijestili ni Viši sud, ni Specijalno državno tužilaštvo.
Portal ETV pitao je SDT da li će uložiti žalbu na odluku Višeg suda, ali odgovor još nismo dobili.
Novu oslobađajuću odluku u julu prošle godine donijelo je tročlano vijeće sudije Radovića.&nbsp;
- Nije bilo dokaza da su optuženi krivi za djela koja su im stavljena na teret pa se oslobađaju - naveo je tada Radović u obrazloženju presude.
Presudom su oslobođeni ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, optuženi za organizaciju i finansiranje nasilne promjene vlasti u Crnoj Gori.
Oslobođeni su i lideri nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta – aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, njihov vozač Mihailo Čađenović, kao i penzionisani general Žandarmerije Srbije Bratislav Dikić.
Podsjećamo, prvostpeno su 2019. godine svi optuženi bili osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu je oborio Apelacioni sud dvije godine kasnije i naložio novo suđenje.
Prema optužnici Specijalnog tužilaštva, ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov su bili organizatori i finansijeri pokušaja nasilnog rušenja vlasti tokom izborne noći 16. oktobra 2016.
Svim optuženima je stavljeno na teret da su pokušali da, uz upotrebu oružja napadnu okupljene građane ispred Skupštine Crne Gore i policiju, sprovedu široke terorističke napade na specijalne policijske jedinice.
Teretili su se i da su namjeravali da zauzmu parlament, proglase pobjedu Demokratskog fronta, liše slobode ili likvidiraju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.
Niko od optuženih nije priznao krivicu i negirali su da poznaju ostale optužene.

Ivona Đokić

Nakon skoro godinu: Radović napisao presudu u slučaju pokušaja terorizma 2016.

Ispred zgrade Višeg suda u Podgorici u toku je protest grupe građana, članova porodice i prijatelja ubijenog Ljubiše Mrdaka tokom pljačke Pošte 20. oktobra 2021. godine u Nikšiću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVjftF_-YsSk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Okupljeni su se okupili kako bi izrazili protest zbog oslobađajuće presude u ovom slučaju. Oni nose transparent sa natpisom: „Ko je ubio Ljubišu?“.
Kako su ranije najavili, nakon okupljanja ispred Višeg suda biće organizovana protestna šetnja do zgrade Ministarstva pravde.
Prvo protestno okupljanje održano je u Nikšiću 27. februara - dva dana nakon što je izrečena oslobađajuća presuda za ubistvo Ljubiše Mrdaka, koji je bio radnik obezbjeđenja Pošte. Drugo je održano 7. marta ispred zgrade Tužilaštva u Podgorici.

Počeo protest ispred zgrade Višeg suda: Ko je ubio Ljubišu Mrdaka?

Grupa građana Nikšića, porodica i prijatelji ubijenog Ljubiše Mrdaka protestovali su ispred Višeg tužilaštva u Podgorici i to je, kako su kazali, sa prethodnog okupljanja na Trgu Šaka Petrovića u Nikšiću, samo početak borbe za pravdu. Momo Joksimović, predsjednik udruženja Vranešana, je poručio da urušene institucije ponovo ubijaju Ljubišu. - Protestujemo zbog sramne oslobađajuće presude za zlikovce koji su ubili Mrdaka - kazao je kum ubijenog, Petar Vuković, protestujući ispred Višeg tužilaštva.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307120320_f46ac8e63fb3ba2f23693282c375f3090591d311818f4a3005b5249d6dca9ff9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307120320_f46ac8e63fb3ba2f23693282c375f3090591d311818f4a3005b5249d6dca9ff9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Sa protesta ispred zgrade tužilaštava u Podgorici"> <figcaption>Sa protesta ispred zgrade tužilaštava u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Vuković je istakao da traže da se isprave nedostaci u institucijama koje su, kako je rekao, očigledno zakazale prilikom sprovođenja istrage. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVjca_lOETqs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brat od tetke ubijenog Mrdaka, Vojo Delić je rekao da je porodica nezadovoljna ne samo presudom već i ponašanjem vlasti, počev od ministra pravde, i ogorčena spornim djelovanjem institucija. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMgzXBBGgqso&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Grupa građana protestovala je zbog oslobađajuće presude sedmorici okrivljenih za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku pošte u Nikšiću. Tu prvostepenu presudu izrekao je Viši sud u Podgorici. Ljubiša Mrdak ubijen je oktobra 2021. godine na parkingu Nove pošte u Nikšiću kada je kao radnik obezbjeđenja pokušavao da spriječi oružanu pljačku. Na protestu u Nikšiću izraženo je ogorčenje radom pravosudnih organa u Crnoj Gori i najavljeno formiranje Udruženja za borbu protiv organizovanog kriminala koje će nositi ime Ljubiše Mrdaka. Naredni protest je za sedam dana, u petak u 14 sati ispred zgrade Tužilaštva.Najavili su da će tražiti poništenje presude i novo suđenje.

Protest zbog oslobađajuće presude za ubistvo Mrdaka: Ispraviti nedostatke u institucijama koje su zakazale u istrazi

Bivši premijer Hrvatske i nekadašnji predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ivo Sanader pravosnažno je oslobođen optužbe za ratno profiterstvo, saopštio je u četvrtak hrvatski Visoki krivični sud.
Tužilaštvo je u aferi Hipo banka teretilo Sanadera da je, kao zamjenik ministra spoljnih poslova, krajem 1994. i početkom 1995. uzeo proviziju od 3,6 miliona kuna (478.000 eura) pošto je austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupovinu zgrada diplomatskih predstavništava.
Visoki krivični sud naveo je da je odbio žalbu državnog tužilaštva i potvrdio prvostepenu oslobađajuću presudu Županijskog suda u Zagrebu iz 2022. u slučaju Hipo u kojem je Sanader bio i osuđen, ali su presude obarali viši sudovi, prenijela je agencija Beta.
Sanader je optužen za ratno profiterstvo na osnovu Zakona o nezastarijevanju krivičnih djela ratnog profiterstva i krivičnih djela iz procesa privatizacije, jer se sve događalo u vrijeme rata u Hrvatskoj.
Visoki krivični sud utvrdio je u obrazloženju presude da je niži sud pravilno zaključio da nisu ispunjeni uslovi iz Zakona o nezastarijevanju uslijed izostanka sticanja nesrazmejrne imovinske koristi iako ne spori da je Sanader primio spornu proviziju austrijske banke.
Nekada najmoćniji hrvatski političar bez prekida se nalazi u zatvoru od 2019, kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora. Prethodno je bio nekoliko puta pritvaran i puštan na slobodu.
Bivši premijer je osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora i u zatvoru je proveo više od polovine izrečenih kazni. On, međutim, nije mogao da traži uslovno puštanje na slobodu dok se pravosnažno ne završe svi postupci protiv njega.
Uz Planinsku, Sanader ima još dvije pravosnažno osuđujuće presude za korupciju, a u dva slučaja, uključujući Hipo, pravosnažno je oslobođen krivice.
U slučaju Fini medija, Sanader je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora. Zajedno s njim osuđen je i HDZ, koji zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i firmi preko marketinške agencije Fimi medija, po kojoj je afera dobila ime, mora da plati oko pola miliona eura kazne.
Izvučenim novcem punio se "crni fond" stranke na vlasti, a taj slučaj je postao sinonim političke korupcije u Hrvatskoj.
Sanaderu je potvrđena i presuda zbog primanja mita od šefa mađarske naftne kompanije MOL Zsolta Hernadija za predaju upravljačkih prava u hrvatskoj Ini. Sanader je tom slučaju osuđen na šest godina zatvora, a Hernadi, koji je nedostupan Hrvatskoj, osuđen je na dvije godine zatvora.
Uz pravosnažnu presudu u slučaju Hipo, bivši premijer je pravosnažno oslobođen još u slučaju prodaje jeftine struje.
Sanader je s mjesta premijera iznenada, bez objašnjena otišao sredinom 2009, a potom je protiv njega pokrenuto niz istraga zbog korupcije.

Sanader pravosnažno oslobođen optužbe za ratno profiterstvo

Ko će činiti komisiju za rješavanje pitanja vlasništva nad brodom „Jadran“ u resoru vanjskih poslova još ne znaju. Ono što su u MVP-u za Portal ETV kazali jeste da će komisija biti formirana u narednom periodu (rok ne preciziraju), a njen sastav, kako kažu u MVP-u, dogovoriće potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović. Takođe, kako navode, dogovoreno je da na čelu komisije bude ministar Krapović.
- Pitanje statusa školskog broda ‘Jadran’ je kompleksno, koje Crna Gora želi da rješava isključivo kroz dijalog sa Republikom Hrvatskom, u duhu dobrosusjedskih odnosa, prijateljstva i otvorenosti - kažu u resoru ministra Ibrahimovića.
Kako navode, a imajući u vidu složenost pravnih, istorijskih i drugih aspekata, kao i postojeća, suprotna stanovišta u odnosu na status školskog broda „Jadran“, dogovor dvije strane postignut u toku bilateralnih političkih konsultacija je da se, kroz otvoreni razgovor, razmijeni argumentacija kojom raspolažemo, kako bismo naše bilateralne odnose rasteritili ovog pitanja.
- Ostajemo pri stavu da je jedini način za rješavanje ne samo ovog, već i svih ostalih otvorenih pitanja, da se o njima razgovara isključivo na temelju razmjene činjenica i egzaktnih podataka, rasterećujući proces od emocija ili ličnih impresija - navode oni.
U tom kontekstu, Ministarstvo vanjskih poslova je uputilo inicijativu Ministarstvu odbrane, koja se odnosila na potrebu formiranja specijalizovane komisije koja će se baviti ovim pitanjem.
- Budući da je navedeno pitanje u nadležnosti Ministarstva odbrane, dogovoreno je da tu komisiju predvodi ministar odbrane - poručuju iz MVP-a.
Kako poručuju u izjavi za Portal ETV, odluka o personalnom sastavu ovog tijela, čije se formiranje očekuje u narednom periodu, biće donijeta u sklopu konsultacija potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ibrahimovića sa ministrom odbrane Krapovićem.
Vlada Hrvatske osnovala je krajem prošle godine komisiju za povrat školskog broda “Jadran“ i druge vojne imovine od Crne Gore.&nbsp;

Krapović na čelu komisije za brod “Jadran”, sa Ibrahimovićem će dogovoriti sastav

Postoji realna šansa da mađarska kompanija MOL za jedan do tri dana postigne dogovor sa ruskim Gaspromnjeftom o kupovini većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije, izjavio je danas u Beogradu ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
U intervjuu za RTS, koji će u cjelosti biti objavljen sutra u Jutarnjem programu, Sijarto je rekao da će, ako dogovor bude postignut, odmah biti podnijet zahtjev Kancelariji Ministarstva finansija SAD za kontrolu strane imovine (OFAC) za ukidanje sankcija kompaniji NIS, uvedenih prošle godine zbog većinskog ruskog vlasništva.
- Mislim da mogu da vam saopštim dobre vijesti. MOL i Gaspromnjeft su prilično brzo napredovali u pregovorima, tako da postoji realna šansa da u roku od jednog do tri dana postignu ključni dogovor, koji je veoma značajan iz perspektive kupovine većinskog udela NIS - rekao je Sijarto, prenosi Nova.rs.
Šef mađarske diplomatije, koji se ranije danas sastao sa ministarkom rudarstva i energetike Srbije Dubravkom Đedović Handanović, kazao je i da će vlada Mađarske, koja je diplomatski podržala MOL u kupovini udjela Gaspromnjefta u NIS, „svakako pružiti diplomatsku pomoć i podršku" kako bi procedura u OFAC bila uspješna.
Naveo je da je razlog za diplomatsku podršku mađarske vlade kompaniji MOL to što će, ako postane vlasnik većinskog udjela u NIS, tržišta Slovačke, Mađarske i Srbije djelovati integrisano preko te naftne kompanije.
- MOL je u tjesnim pregovorima sa Nacionalnom naftnom kompanijom Abu Dabija (ADNOC) i mislim da će to biti sjajne vijesti, ako to integrisano delovanje tri tržišta u regionu dobije i podršku u vidu saradnje sa ADNOC i MOL u pogledu Srbije, ali to je njihov posao. Mi pozdravljamo njihove pregovore u tom pogledu i nadamo se da će biti uspešni - dodao je Sijarto.

Sijarto: U naredna tri dana moguć dogovor o kupovini NIS-a

Evropsko prvenstvo u rukometu počelo je današnjom utakmicom grupe A između Srbije i Španije, a trijumfovali su Španci rezultatom 29:27.
Španci su odlično otvorili utakmicu u dvorani Bank Boxen i poveli sa 2:0, a veoma brzo su stigli i na plus četiri (7:3).
Srbija je nekoliko puta prilazila na minus dva (9:7, 10:8 i 11:9), ali vrlo brzo je Španija otišla na plus pet (16:11), a na poluvrijeme se otišlo s prednošću Španaca rezultatom 19:15.
Većim dijelom drugog poluvremena prednost Španije se kretala od tri do pet poena, a osam minuta prije kraja Srbija je prišla na samo dva gola zaostatka (26:24), a tada je selektor Srbije Raul Gonzales pokušao nešto revolucionarno - odlučio je igrati sedam na šest, ali ne sa dva pivota već sa čak četiri beka, no to mu se nije isplatilo.
Golman Sergej Hernandez je odbranio dva napada, Španci su svoja dva iskoristili i došli do prednosti 29:25 tri minuta prije kraja susreta.
Sve što je Sribja uspjela uraditi je smanjiti razliku na konačnih dva razlike, te je Španija Evropsko prvenstvo otvorila pobjedom.

Španija savladala Srbiju na otvaranju Evropskog prvenstva

Najmanje četiri osobe su povrijeđene nakon snažne eksplozije koja je u četvrtak poslijepodne potresla centar Utrehta, izazvavši veliki požar i urušavanje stambenih objekata.
Lokalne vlasti potvrdile su da se više zgrada urušilo usljed detonacije. Četvoro povrijeđenih odmah je prevezeno u bolnicu na liječenje, ali se strahuje da to nije konačan bilans ove nesreće.
Situacija na terenu ostaje ozbiljna i u večernjim satima. Požar još nije u potpunosti stavljen pod kontrolu, a vatrogasne ekipe suočavaju se s velikim izazovima. Zbog nestabilnosti konstrukcija i opasnosti od novih urušavanja, spasiocima je u pojedinim trenucima bio otežan pristup zahvaćenim objektima.
- Nismo sigurni ima li još ljudi zarobljenih pod ruševinama. Policija intenzivno radi na istrazi - izjavila je gradonačelnica Utrehta Šaron Dejksema, izražavajući zabrinutost zbog mogućih dodatnih žrtava.
Eksplozija se dogodila u gusto naseljenom dijelu grada, a njen efekat osjetio se i izvan neposredne zone. Više zgrada je djelimično ili potpuno oštećeno, razbijeni su izlozi na okolnim radnjama, a krovovi na susjednim objektima pretrpjeli su štetu.
Stanovnici koji su iz bezbjednosnih razloga morali da napuste svoje domove privremeno su smješteni u obližnji hotel. Gradska uprava poručila je da će smještaj biti obezbijeđen onoliko dugo koliko bude potrebno.
Iako zvanični uzrok još nije potvrđen, bezbjednosne službe za sada ne sumnjaju na namjerni čin. Kao najvjerovatniji uzrok eksplozije razmatra se curenje gasa.
Jedna od povrijeđenih osoba zbrinuta je u bolnici u Utrehtu, dok lokacija preostale tri osobe nije precizirana. Lokalna bolnica je u međuvremenu ukinula vanredni režim rada.
Na terenu su prisutni i timovi organizacija za pomoć žrtvama, koji pružaju psihološku podršku uznemirenim stanarima i svjedocima događaja. Očekuje se da će se gradonačelnica Dejksema tokom večeri ponovo obratiti javnosti s novim informacijama.

Tag: oslobadajuca-presuda