Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da je prvostepena presuda u slučaju “Tunel” ponovo otvorila pitanje neophodnih izmjena Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), posebno u dijelu koji se odnosi na obezbjeđenje dokaza uzorkovanjem, kazao je Ivan Vukčević, koordinator programa "Ljudska prava".
Prema njegovim riječima, dvije godine nakon ovog slučaja, nadležni organi nijesu usvojili izmjene koje bi spriječile ponavljanje sličnih propusta.&nbsp;
- Umjesto da država izvuče pouke i obezbijedi efikasniji sistem, Crna Gora i danas nema adekvatan zakonski okvir za čuvanje dokaznog materijala - ističe Vukčević.&nbsp;
Iz CGO-a podsjećaju i da je neovlašćeni dolazak tadašnjeg predsjednika Vlade i njegove pratnje na lice mjesta, fotografisanje i ometanje istrage bio školski primjer pogrešnog reagovanja izvršne vlasti.&nbsp;
- Taj medijski performans bez razumijevanja ozbiljnosti situacije i elementarnih pravnih principa je možda uticao i na ishod prvostepenog postupka (svi optuženi su oslobođeni optužbi usljed nedostatka dokaza) - pojasnio je Vukčević.
Kako dodaje, ni aktuelna Vlada nije pokazala dovoljno agilnosti da riješi ovaj problem.&nbsp;
- Ipak, CGO pozdravlja što je Ministarstvo pravde u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama ZKP-a predložilo članove koji regulišu obezbjeđivanje dokaza uzorkovanjem. Tim izmjenama se predviđa da sud, na prijedlog tužioca ili po službenoj dužnosti, može naložiti sprovođenje postupka uzorkovanja kada postoji opasnost po bezbjednost, zdravlje, higijenu, otežano čuvanje dokaza ili visoki troškovi skladištenja. Uređuje se i krug lica koja prisustvuju uzorkovanju, rješenje o uzorkovanju, kao i mogućnost žalbe. Iako su ove izmjene korak u dobrom pravcu, ostaje nejasno zašto se toliko odugovlači sa njihovim usvajanjem - naglasio je Vukčević.&nbsp;
Prema njegovim riječima, CGO cijeni da je hitno usvajanje ovih izmjena posebno važno ako se ima u vidu da se u zgradi Višeg suda u Podgorici i dalje osjeća prisustvo zaplijenjenih droga, koje se godinama neadekvatno čuvaju u podrumskim prostorijama.&nbsp;
- Takva slika ne samo da kompromituje autoritet suda, već i urušava povjerenje javnosti u institucije. CGO, stoga, poziva Ministarstvo pravde da bez daljeg odlaganja dostavi Skupštini prijedlog izmjena ZKP-a, kako bi se konačno obezbijedilo pravilno čuvanje dokaznog materijala i time spriječilo da se propusti iz crnogorskog pravosuđa pretvaraju u materijal za nove Netfliks scenarije - zaključuje Vukčević.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO: Boljim čuvanjem dokaznog materijala do manje materijala za Netfliks

Apelacioni sud Crne Gore odbio je kao neosnovane žalbe Specijalnog državnog tužilaštva i punomoćnika „Crnogorskog Telekoma“ i potvrdio presudu podgoričkog Višeg suda od 13. februara kojom su Miodrag Ivanović i Oleg Obradović oslobođeni od optužbi za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju pošto za to dokaza nije bilo.
- Žalbe protiv prvostepene presude izjavili su Specijalno državno tužilaštvo u Podgorici i punomoćnik oštećenog pravnog lica „Crnogorski Telekom“AD Podgorica. Po ocjeni Apelacionog suda pravilan je zaključak prvostepenog suda da u postupku nije dokazana tvrdnja iz optužnice da su optuženi djelovali koordinisano i planirano postupajući pred Odborom direktora u cilju dovođenja članova istog u zabludu sa unaprijed razrađenim planom da privrednom društvu „Rawleight trading“ SA London pribave protivpravnu imovinsku korist na štetu „Telekoma“ i „Moneta“ - naveli su u Apelacionom sudu.
U prilog takvom zaključku, Viši sud je, po ocjeni Apelacionog, pravilno cijenio činjenicu da je biznis planom dostavljenim prilikom privatizacije „Telekoma“ jasno utvrđena strategija širenja „Magyar telekoma“ u zemlje regiona, da su u tom cilju za konsultantske usluge u budžetu bila opredijeljena sredstva, što i po ocjeni ovog suda jasno upućuje na zaključak da zaključenje spornog ugovora, njegovo izvršenje i plaćanje, nijesu bili plan optuženih, već upravo menadžmenta „Magyar telekoma“, dok su optuženi Ivanović i Obradović samo sprovodili strateške ciljeve većinskog vlasnika i postupali po njihovim nalozima.

1250x600

1084x550

Potvrđena oslobađajuća presuda Ivanoviću i Obradoviću u predmetu „Telekom“: Apelacioni sud odbio žalbe SDT-a i CT-a

Sudiji Draganu Mrdaku i zapisničarki Sonji Marković izrečena je oslobađajuća presuda u postupku koji je vođen pred podgoričkim Višim sudom. Oni su bili optuženi za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje presude.
Postupak se vodio povodom toga što je Mrdak potpisao rješenje kojim je odbačena optužba protiv dvije službenice jedne kolašinske banke za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju
- Sudija Dragan Mrdak i zapisničarka Sonja Marković su oslobođeni optužbi. Zakonita odluka suda koja je rezultat pravilnog i potpunog sagledavanja činjeničnog stanja. Sud je utvrdio da u radnjama sudije Mrdaka nijesu ostvareni elementi krivičnih djela za koja se tereti, već da se radi o grešci koja eventualno može biti predmet nekog drugog postupka. Ovakav rezon je u cjelosti u skladu sa zakonom i isti ima utemeljenja u spisima predmeta - kazao je u izjavi za portal Dan advokat Stefan Jovanović.
Sudija Mrdak bio je optužen je da je počinio krivična djela zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave putem podstrekavanja.&nbsp;
Na optuženičkoj klupi našao se zbog odluke u predmetu protiv dvije službenice jedne kolašinske banke zbog krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.
Navodno, iako je izvijećano da se okrivljenim promijeni kazna, odnosno da im se umjesto kućnog zatvora izrekne devet mjeseci robije, u ovom slučaju je naknadno potpisana odluka kojom se prijava odbacuje zbog navodne zastare, iako krivično djelo zloupotreba položaja ne zastarijeva.

Oslobađajuća presuda za sudiju Mrdaka i zapisničarku Marković

Sudija Višeg suda Zoran Radović napisao je presudu u slučaju pokušaja terorizma, na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Pisani otpravak oslobađajuće presude poslata je strankama u postupku, rečeno je Portalu ETV iz Višeg suda u Podgorici.
Svi optuženi u ovom predmetu oslobođeni su krivice odlukom Višeg suda 12. jula 2024. godine. Tako da je skoro godinu dana trebalo da pisani otpravak presude bude izrađen i proslijeđen strankama, o čemu zvanično javnost još nisu obavijestili ni Viši sud, ni Specijalno državno tužilaštvo.
Portal ETV pitao je SDT da li će uložiti žalbu na odluku Višeg suda, ali odgovor još nismo dobili.
Novu oslobađajuću odluku u julu prošle godine donijelo je tročlano vijeće sudije Radovića.&nbsp;
- Nije bilo dokaza da su optuženi krivi za djela koja su im stavljena na teret pa se oslobađaju - naveo je tada Radović u obrazloženju presude.
Presudom su oslobođeni ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, optuženi za organizaciju i finansiranje nasilne promjene vlasti u Crnoj Gori.
Oslobođeni su i lideri nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta – aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, njihov vozač Mihailo Čađenović, kao i penzionisani general Žandarmerije Srbije Bratislav Dikić.
Podsjećamo, prvostpeno su 2019. godine svi optuženi bili osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu je oborio Apelacioni sud dvije godine kasnije i naložio novo suđenje.
Prema optužnici Specijalnog tužilaštva, ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov su bili organizatori i finansijeri pokušaja nasilnog rušenja vlasti tokom izborne noći 16. oktobra 2016.
Svim optuženima je stavljeno na teret da su pokušali da, uz upotrebu oružja napadnu okupljene građane ispred Skupštine Crne Gore i policiju, sprovedu široke terorističke napade na specijalne policijske jedinice.
Teretili su se i da su namjeravali da zauzmu parlament, proglase pobjedu Demokratskog fronta, liše slobode ili likvidiraju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.
Niko od optuženih nije priznao krivicu i negirali su da poznaju ostale optužene.

Ivona Đokić

Nakon skoro godinu: Radović napisao presudu u slučaju pokušaja terorizma 2016.

Ispred zgrade Višeg suda u Podgorici u toku je protest grupe građana, članova porodice i prijatelja ubijenog Ljubiše Mrdaka tokom pljačke Pošte 20. oktobra 2021. godine u Nikšiću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVjftF_-YsSk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Okupljeni su se okupili kako bi izrazili protest zbog oslobađajuće presude u ovom slučaju. Oni nose transparent sa natpisom: „Ko je ubio Ljubišu?“.
Kako su ranije najavili, nakon okupljanja ispred Višeg suda biće organizovana protestna šetnja do zgrade Ministarstva pravde.
Prvo protestno okupljanje održano je u Nikšiću 27. februara - dva dana nakon što je izrečena oslobađajuća presuda za ubistvo Ljubiše Mrdaka, koji je bio radnik obezbjeđenja Pošte. Drugo je održano 7. marta ispred zgrade Tužilaštva u Podgorici.

Počeo protest ispred zgrade Višeg suda: Ko je ubio Ljubišu Mrdaka?

Grupa građana Nikšića, porodica i prijatelji ubijenog Ljubiše Mrdaka protestovali su ispred Višeg tužilaštva u Podgorici i to je, kako su kazali, sa prethodnog okupljanja na Trgu Šaka Petrovića u Nikšiću, samo početak borbe za pravdu. Momo Joksimović, predsjednik udruženja Vranešana, je poručio da urušene institucije ponovo ubijaju Ljubišu. - Protestujemo zbog sramne oslobađajuće presude za zlikovce koji su ubili Mrdaka - kazao je kum ubijenog, Petar Vuković, protestujući ispred Višeg tužilaštva.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307120320_f46ac8e63fb3ba2f23693282c375f3090591d311818f4a3005b5249d6dca9ff9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307120320_f46ac8e63fb3ba2f23693282c375f3090591d311818f4a3005b5249d6dca9ff9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Sa protesta ispred zgrade tužilaštava u Podgorici"> <figcaption>Sa protesta ispred zgrade tužilaštava u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Vuković je istakao da traže da se isprave nedostaci u institucijama koje su, kako je rekao, očigledno zakazale prilikom sprovođenja istrage. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVjca_lOETqs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brat od tetke ubijenog Mrdaka, Vojo Delić je rekao da je porodica nezadovoljna ne samo presudom već i ponašanjem vlasti, počev od ministra pravde, i ogorčena spornim djelovanjem institucija. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMgzXBBGgqso&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Grupa građana protestovala je zbog oslobađajuće presude sedmorici okrivljenih za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku pošte u Nikšiću. Tu prvostepenu presudu izrekao je Viši sud u Podgorici. Ljubiša Mrdak ubijen je oktobra 2021. godine na parkingu Nove pošte u Nikšiću kada je kao radnik obezbjeđenja pokušavao da spriječi oružanu pljačku. Na protestu u Nikšiću izraženo je ogorčenje radom pravosudnih organa u Crnoj Gori i najavljeno formiranje Udruženja za borbu protiv organizovanog kriminala koje će nositi ime Ljubiše Mrdaka. Naredni protest je za sedam dana, u petak u 14 sati ispred zgrade Tužilaštva.Najavili su da će tražiti poništenje presude i novo suđenje.

Protest zbog oslobađajuće presude za ubistvo Mrdaka: Ispraviti nedostatke u institucijama koje su zakazale u istrazi

Bivši premijer Hrvatske i nekadašnji predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ivo Sanader pravosnažno je oslobođen optužbe za ratno profiterstvo, saopštio je u četvrtak hrvatski Visoki krivični sud.
Tužilaštvo je u aferi Hipo banka teretilo Sanadera da je, kao zamjenik ministra spoljnih poslova, krajem 1994. i početkom 1995. uzeo proviziju od 3,6 miliona kuna (478.000 eura) pošto je austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupovinu zgrada diplomatskih predstavništava.
Visoki krivični sud naveo je da je odbio žalbu državnog tužilaštva i potvrdio prvostepenu oslobađajuću presudu Županijskog suda u Zagrebu iz 2022. u slučaju Hipo u kojem je Sanader bio i osuđen, ali su presude obarali viši sudovi, prenijela je agencija Beta.
Sanader je optužen za ratno profiterstvo na osnovu Zakona o nezastarijevanju krivičnih djela ratnog profiterstva i krivičnih djela iz procesa privatizacije, jer se sve događalo u vrijeme rata u Hrvatskoj.
Visoki krivični sud utvrdio je u obrazloženju presude da je niži sud pravilno zaključio da nisu ispunjeni uslovi iz Zakona o nezastarijevanju uslijed izostanka sticanja nesrazmejrne imovinske koristi iako ne spori da je Sanader primio spornu proviziju austrijske banke.
Nekada najmoćniji hrvatski političar bez prekida se nalazi u zatvoru od 2019, kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora. Prethodno je bio nekoliko puta pritvaran i puštan na slobodu.
Bivši premijer je osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora i u zatvoru je proveo više od polovine izrečenih kazni. On, međutim, nije mogao da traži uslovno puštanje na slobodu dok se pravosnažno ne završe svi postupci protiv njega.
Uz Planinsku, Sanader ima još dvije pravosnažno osuđujuće presude za korupciju, a u dva slučaja, uključujući Hipo, pravosnažno je oslobođen krivice.
U slučaju Fini medija, Sanader je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora. Zajedno s njim osuđen je i HDZ, koji zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i firmi preko marketinške agencije Fimi medija, po kojoj je afera dobila ime, mora da plati oko pola miliona eura kazne.
Izvučenim novcem punio se "crni fond" stranke na vlasti, a taj slučaj je postao sinonim političke korupcije u Hrvatskoj.
Sanaderu je potvrđena i presuda zbog primanja mita od šefa mađarske naftne kompanije MOL Zsolta Hernadija za predaju upravljačkih prava u hrvatskoj Ini. Sanader je tom slučaju osuđen na šest godina zatvora, a Hernadi, koji je nedostupan Hrvatskoj, osuđen je na dvije godine zatvora.
Uz pravosnažnu presudu u slučaju Hipo, bivši premijer je pravosnažno oslobođen još u slučaju prodaje jeftine struje.
Sanader je s mjesta premijera iznenada, bez objašnjena otišao sredinom 2009, a potom je protiv njega pokrenuto niz istraga zbog korupcije.

Sanader pravosnažno oslobođen optužbe za ratno profiterstvo

Hezbolah “ima pravo da odgovori” u dogledno vrijeme na ubistvo svog vojnog komandanta, kojeg je ubio Izrael, izjavio je lider libanskog pokreta Naim Kasem, prenosi N1 Beograd.
Ubistvo Hajtama Alija Tabatabaija, ubijenog u nedelju u izraelskom vazdušnom napadu na južna predgrađa Bejruta, uporište proiranske grupe, “očigledan je čin agresije”, rekao je Kasem u govoru emitovanom na televizijskom kanalu Hezbolaha Al Manar.
“Neka izraelski neprijatelj i oni koji su sa njima to tumače kako žele… Naše je pravo da odgovorimo, a mi ćemo odlučiti kada” ćemo to učiniti, dodao je Kasem.
Hezbolah navodi da već godinu dana poštuje primirje kojim je okončan njihov posljednji rat sa Izraelom, prenosi N1.
Kasem je rekao da je vojni komandant ubijen na sastanku sa četvoricom svojih pomoćnika kako bi se “pripremili za buduće akcije” pokreta.
Hajtam Ali Tabatabai je najviši zvaničnik Hezbolaha ubijen od kraja rata 27. novembra 2024. godine, tokom kojeg je Izrael ubio brojne vođe ove šiitske grupe, uključujući i njenog moćnog vođu Hasana Nasralaha.
Njegovo ubistvo dolazi u trenutku kada je Izrael nedavno intenzivirao svoje napade na libansku teritoriju uprkos prekidu vatre, navodeći da cilja članove Hezbolaha i njegovu infrastrukturu.
Izrael optužuje Hezbolah da se ponovo naoružava, što taj pokret negira.
U ponedjeljak je Islamska revolucionarna garda, ideološka vojska Islamske Republike Iran, pozvala na “osvetu” za Hajtama Alija Tabatabaij

Hezbolah: Napad Izraela čin agresije, naše je pravo da odgovorimo

Njemački kancelar Fridrih Merc pozvao je danas belgijsku vladu da podrži Evropsku uniju (EU) u korišćenju zamrznute ruske imovine za finansiranje Ukrajine, ističući hitnost situacije.
Gotovo četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, EU i dalje raspravlja kako da koristi ruska sredstva da pomogne Kijevu, a da se pritom ne potkopa euro ili ne ugrozi evropska imovina u inostranstvu.
Belgija, koja drži većinu zamrznutih sredstava, strahuje da će biti izložena ruskim odmazdama.
- Moramo učiniti sve da okončamo rat, i zbog toga mi se korišćenje ruske imovine čini kao zaista prikladan i pravedan instrument za vršenje maksimalnog pritiska na Rusiju - rekao je njemački kancelar, koji se sastao sa slovenačkim premijerom Robertom Golobom u Berlinu.
Merc želi da se koristi sredstva ruske centralne banke, zamrznuta od invazije, kao "sredstvo da se Moskva dovede za pregovarački sto", ali i kao način da se pomogne Ukrajini gdje ruski napadi pojačavaju a zima je na pragu.
Evropska komisija je predložila korišćenje tih sredstava za finansiranje "kredita za popravku" od oko 140 milijardi eura za Ukrajinu, koji bi Kijev vratio samo ako Rusija plati ratnu odštetu.
Međutim, Belgija, gdje se nalazi sedište kompanije Juroklir, koja drži oko 210 milijardi eura te imovine (od ukupno 235 milijardi eura u EU), protivi se tome.
U jučerašnjem pismu predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, belgijski premijer Bart De Vever &nbsp;izrazio je zabrinutost zbog "avanture u neistraženu pravnu i finansijsku teritoriju".
Merc, koji je rekao da "može da razumije dobre argumente" De Vevera, rekao je da traži "zajedničko rješenje sa belgijskom državom, kao i sa Juroklir-om".

Merc pozvao Belgiju da dozvoli EU korišćenje zamrznute ruske imovine

Oko 40 učenika Osnovne škole "Dimo Hadži Dimov" u naselju Vlae u skopskoj opštini Karpoš prije nekoliko dana žalilo se na bolove u stomaku, a sada se o tome oglasio Institut za javno zdravlje Sjeverne Makedonije.
U uzorku musake i na tri česme u osnovnoj školi u Skoplju, u kojoj se desilo masovno trovanje učenika, nađene su fekalne bakterije iz grupe "enterobacteriaceae", objavio je danas Institut za javno zdravlje Sjeverne Makedonije, prenosi Avaz.
Predstavnici Instituta su rekli na konferenciji za novinare da su te fekalne bakterije nađene u musaki koja je poslužena djeci u školi "Dimo Hadži Dimov" koju pohađa i mlađi sin premijera Sjeverne Makedonije Hristijana Mickoskog, jedan od učenika koji je imao simptome trovanja.
Mickoski je potvrdio da je njegov mlađi sin Antonij među učenicima koji su imali simptome trovanja i da je sada dobro, te je demantovao pisanje medija da je njegov sin bio hospitalizovan.
Portparolka Vlade Marija Miteva u srijedu je rekla da su neka djeca bila u bolnici, ali su puštena na kućno liječenje.

Masovno trovanje u osnovnoj školi u Sjevernoj Makedoniji

Erbas je naložio hitnu izmjenu softvera na „značajnom broju“ aviona svog najprodavanijeg modela – A320, što bi, prema procjenama stručnjaka, moglo izazvati velike poremećaje u aviosaobraćaju i dovesti do kašnjenja ili otkazivanja hiljada letova širom svijeta.
Kako prenosi RTS, u internom biltenu poslatom avio-kompanijama navodi se da se „popravka“ mora obaviti prije sljedećeg redovnog leta, uz upozorenje da bi problem mogao posebno pogoditi jedan od najprometnijih turističkih vikenda u SAD zbog Dana zahvalnosti.
Iz Erbasa su se izvinili putnicima i saopštili da je nedavni incident na avionu iz porodice A320 ukazao na to da intenzivno sunčevo zračenje može oštetiti podatke ključne za kontrolu leta.
Incident se dogodio 30. oktobra, kada je avion „Erbas A320“ kompanije JetBlue Airways morao prinudno da sleti na Floridi nakon naglog gubitka visine. U ovoj situaciji povrijeđeno je najmanje 15 osoba.
Problem ne pogađa samo A320, već i modele A318, A319 i A321. Za oko dvije trećine pogođenih aviona rješenje će biti kratko prizemljenje i povratak na prethodnu verziju softvera. Međutim, stotine aviona mogle bi zahtijevati i promjenu hardvera, što znači znatno duže izlaske iz saobraćaja.
Prema navodima u izvještaju, kvar je povezan sa sistemom za upravljanje letom ELAC (Elevator and Aileron Computer), koji prenosi komande sa pilotove bočne palice na kontrolne površine aviona, određujući ugao nagiba i položaj nosa letjelice.
Evropska agencija za bezbjednost vazdušnog saobraćaja (EASA) izdala je hitnu direktivu kojom se avio-kompanijama nalaže zamjena ELAC sistema na najviše pogođenim avionima prije nego što ponovo počnu da prevoze putnike.

Problem sa softverom prizemljuje hiljade Erbasovih aviona, očekuju se otkazivanja i kašnjenja letova

&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević saopštio je na današnjoj sjednici Skupštine da je njegov partijski kolega Nermin Abdić danas porukom obaviješten da je smijenjen sa pozicije ljekara u Fudbalskom klubu Budućnost.
- Danas sam dobio informaciju - koja za mene predstavlja korak unazad kada je u pitanju međusobna tolerancija. Danas je naš kolega Abdić smijenjen sa pozicije ljekara u FK Budućnost. Vidjećete da je to samo zato što pripada jednoj političkoj opciji koja je opoziciona - naveo je Rakočević.
Istakao je da je Abdić čovjek koji na sedmičnom nivou pregleda hiljade pacijenata.
- Ne gledajući ko pripada kojoj partiji, naciji, vjeri... Koji ima najveći ugled u Podgorici i šire. Danas je dobio obavještenje sms porukom da je smijenjen. Mislim da &nbsp;je ovo poruka, ne zbog pozicije ljekara nekog fudbalskog kluba, već da očigledno netolerancija, revanšizam i suštinska nebriga o vrijednostima koje bi zajednički trebalo da usvajamo, stanuje u Glavnom gradu. To je daleko od pomirenja - naveo je Rakočević.

Abdić SMS-om obaviješten da više nije ljekar FK Budućnost

Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

J.V. je odlukom Suda za Prekršaje osuđena na dvadeset dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice podgoričke vlasti Z.Š. - potvrdila je za Portal ETV portparolka tog Suda Ana Bokan.
Istim rješenjem, kako je navela, okrivljenoj je izrečena mjera obavezno psihijatrijsko liječenje u zdravstvenoj ustanovi zatvorenog tipa, &nbsp;s tim što se vrijeme provedeno u ustanovi uračunava u izrečenu kaznu zatvora.
J. V. je počinila prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru.&nbsp;
- Okrivljena je 15. novembra na društvenoj mreži "Instagram" naročito se drsko ponašala i vrijeđala Z.Š. Ispod video snimka koji je na društvenoj mreži podijelila zamjenica gradonačelnika Podgorice N.Ð, a na kojem se vide zamjenica i Z.Š. postavila je komentar drske i uvredljive sadržine, a koji se odnosi Z.Š. - navela je Bokan.

Dvadeset dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice podgoričke vlasti

U analizi aktuelnih političkih procesa u Crnoj Gori, istoričar Milivoj Bešlin u razgovoru za Portal ETV upozorava da je današnja vlast, nastala 2020. godine na talasu klerošovinističkih litija i uz podršku Beograda, krenula u duboko identitetsko i vrijednosno preoblikovanje države. Njegove ocjene ukazuju na duboku podjelu unutar same vlasti, ali i na otvorene namjere jednog njenog dijela da dugoročno promijeni temelje crnogorske državnosti. 
 
- Državu i njene institucije već su prevrjednovali prema vlastitim ideološkim svjetonazorima- kazao je Bešlin. 
 
Prema njegovim riječima, „ideološki i politički cilj nacionalističkih i ultradesničarskih stranaka neskriven je – asimilacija i identitetski inženjering koji vodi poništenju odluke o nezavisnosti“. Istakao je i da je „ovo dugoročna strategija koja ne skriva svoje namjere“. 
 
Istoričar Milivoj Bešlin za Portal ETV je kazao da, u načelu, vlast koja je u Crnoj Gori došla 2020. na krilima klerošovinističkih litija i uz svakovrsnu podršku režima Aleksandra Vučića, obavještajnih službi, crkve i kriminogenih krugova, očito ima za cilj identitetsko i vrijednosno preoblikovanje društva u Crnoj Gori. 
 
 
Dalje šalje jasnu poruku: 
 
- Ako bismo precizno identifikovali generički pojam ‘vlasti’ u Crnoj Gori, onda tu vidimo najmanje dvije struje: jedna je umjereno desna, naglašeno pragmatična, čak ‘korporativna’, i njih naizgled ne zanimaju identitetska pitanja. Ipak, oni ne pružaju aktivni otpor ovoj drugoj struji, čiji su ciljevi krajnje destruktivni. Drugi, većinski dio vlasti čine nacionalističke stranke desnice i ultradesnice, i njihov ideološki i politički cilj je neskriven – kako ističe, ‘asimilacija i identitetski inženjering u skladu sa poznatim ciljevima, koji se naposlijetku završava poništenjem odluke o nezavisnosti’- ističe. 
 
Podvukao je: „Ovo nije skriveni proces — on je jasan, otvoren i planiran.“ 
 
- Uz to, osjetljiva identitetska pitanja dio vlasti koji čine Vučićevi lojalisti pokreće i zbog skretanja sa evropskog puta i pokušaja da se Crna Gora uspori ili zaustavi u procesu pridruživanja EU. Kada je riječ o kapeli na Lovćenu, ultranacionalističke partije i strukture nijesu načisto da li time počinje ili se okončava veliki identitetsko-politički i društveni rascjep u Crnoj Gori u korist jedne, prosrpske koncepcije. Istorijsko-revizionistički narativ o kapeli njihov je lajtmotiv i pojavljivaće se još dugo, jer je riječ o svojevrsnom simbolu- kazao je Bešlin. 
 
Poentirao je: „Lovćen je za njih polje simboličke borbe, ne pitanje tradicije.“

Tag: oslobadajuca-presuda