Gradsko preduzeće Čistoća objavilo je na društvenim mrežama da su kontejneri u Gornjoj Gorici vraćeni na lokaciju, sa koje je prethodno uklonjena velika količina otpada.
Iz preduzeća su apelovali na građane da ne pomjeraju kontejnere za komunalni otpad samoinicijativno, jer se njihovim premještanjem remeti redovan raspored pražnjenja i otežava rad naših službi.
Takođe, napominju da se ovakvim potezima dolazi do još bržeg stvaranja divljih deponija, što je i bio slučaj juče u Gornjoj Gorici.
Ekipe su očistile i lokaciju na brdu Trijebač, gdje jesu neodgovorni pojedinci odložili ogromnu količinu otpada pored kontejnera.
- Ponovo podsjećamo da nepropisno odlaganje otpada narušava izgled zajedničkih prostora i stvara dodatne probleme u održavanju javnih površina - kazali su u Čistoći.
U sklopu današnjih aktivnosti, ekipe angažovane na manuelnom čišćenju, nastavile su pojačane aktivnosti uklanjanja lišća sa javnih površina kako bi se spriječilo zadržavanje vode na saobraćajnicama i trotoarima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uklonjen otpad i vraćeni kontejneri u Gornjoj Gorici, Čistoća pozvala građane da budu odgovorni

Više od 60 volontera učestvovalo u inicijativi „Nisam turista“ NVO Kompas
Na području spomenika prirode Ratac sprovedena je volonterska akcija čišćenja koju je organizovala NVO Kompas, u okviru inicijative „Nisam turista“, realizovane kroz program „Zajedno za opšte dobro“.
U akciji je učestvovalo više od 60 volontera, koji su zajedničkim radom prikupili 144 džaka otpada.
Cilj akcije bio je podizanje svijesti građana o značaju očuvanja prirodnih vrijednosti i odgovornog odnosa prema životnoj sredini. Ratac, kao zaštićeno prirodno područje i simbol barske obale, posljednjih godina trpi posljedice nesavjesnog odlaganja otpada, što zahtijeva intenzivniju edukaciju, saradnju i uključivanje zajednice.
- Ova akcija pokazuje da svako od nas može doprinijeti čistijem i zdravijem okruženju. Zajedničkim radom stvaramo navike koje čine našu zajednicu otpornijom i odgovornijom prema prirodi - poručili su iz NVO Kompas.
Nakon akcije, Komunalno preduzeće Bar uklonilo je prikupljeni otpad pomoću svoje mehanizacije, dok organizatori planiraju da u saradnji s lokalnim službama iniciraju dodatne mjere zaštite i edukacije građana kako bi se dugoročno očuvalo ovo područje.
Iz NVO Kompas poručuju da očuvanje životne sredine nije samo obaveza pojedinca, već izraz kolektivne odgovornosti prema zajednici i budućim generacijama.
Akcija je sprovedena u okviru inicijative „Nisam turista“, koju realizuje NVO Kompas u saradnji sa Juventasom i UNDP-om, kroz program „Zajedno za opšte dobro – Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“, koji finansira Fond Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (UN Peacebuilding Fund).

Volonterska akcija čišćenja spomenika prirode Ratac: Prikupljena 144 džaka otpada

Na teritoriji opštine Danilovgrad povećane su cijene usluga odvoženja otpada, čija se naplata računa po broju kvadratnih metara stambenog, ili poslovnog prostora - a rezultat su neispražnjeni kontejneri, smeće pored kontejnera, ili puteva, uginule životinje koje završe u kontejneru, ili deponiji - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, odbornik Preokreta u SO Danilovgrad Vuk Iković.
Cijena usluga odvoza otpada se povećava, a novi model naplate je, kaže Iković, zapravo stari model naplate usluge, jer se računa po površini objekta u kom se živi ili posluje.
- Imamo situaciju da imamo jednu osobu u kući od 100 m² koja dobija duplo veći račun od domaćinstva gdje je duplo manji objekat, a gdje su najmanje četiri člana domaćinstva. Urađen je popis stanovništva nedavno, što znači da Opština Danilovgrad ima sve neophodne podatke da izvrši model naplate po broju članova domaćinstva, po vrsti otpada i tek onda po površini objekta. Slično da se uradi sa preduzetnicima i da se sa preduzetnicima porazgovara u smislu davanja određenog stimulansa, što je dobro i za komunalno i za Opštinu i za firme - rekao je Iković.
Smatra da je sistem upravljanja otpadom jedan od glavnih pokazatelja organizovanosti i urednosti grada, a slika Danilovgrada su neispražnjeni kontejneri, odlozen otpad pored kontejnera i pored puta, uginule životinje. Iković podsjeća da je prije tri dana došlo do trovanja pasa u Danilovgradu, među kojima su bili i vlasnički psi.
- Čekali smo tri dana da ih uklone sa ulice, a &nbsp;često se dešava da ti psi završe pored kontejnera i da na kraju ne bivaju zbrinute uginule životinje, nego zajdeno sa ostalim otpadom u Podgoricu na deponiju - istakao je Iković.
Lokalna klanica, podsjeća on, često nepravilno odlaže otpad, pa i taj otpad, kako kaže, često završi u kontejnerima i deponijama.
- Kad bismo imali video nadzor na takvim lokacijama onda bismo imali više uslova da se uspostavi kazneni sistem, odnosno kaznena politika i to je jedan od osnovnih uslova da bi kompletni sistem funkcionisao. Nije dovoljno postaviti kontejner i dostaviti nove račune, treba i razgovarati sa građanima, to je ta strategija komunikacije, jer svaki put kad dobijem račun hoću da uz njega stoji flajer sa uputstvom kako se odlaže pravilno otpad i šta ja dobijam pravilnim odlaganjem otpada - zaključio je Iković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Iković: Nije dovoljno postaviti kontejner i dostaviti račune, treba i razgovarati sa građanima

Iz Nacionalnog parka Skadarsko jezero kazali su da je je iz vode sakupljeno 100 kesa otpada i apelovali da se čuva prirodna i kulturna baština.
Zaposleni u Službi za održavanje ambijentalne higijene zajedno sa volonterima NVO Kompas uklanjali su otpad u rejonu Vranjine, kao i dva kraka rijeke Morače.
- Oni su kajacima prikupljali otpad sa vodene površine i sakupili oko 100 kesa - navedeno je na Fejsbuk stranici Nacionalnih parkova.
Kako su dodali, NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike zaštićenog prirodnog područja prepoznatog po bogatstvu i raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta da se odgovorno ponašaju i čuvaju prirodnu i kulturnu baštinu nacionalnog parka.
- Poštujte unutrašnji red u NP, bacite otpad na za to predviđena mjesta. Vodena površina jezera i obale rijeka nijesu mjesta za otpad, već dom za zaštićene biljne i životinjske vrste. Čuvajmo prirodne ljepote NP Skadarsko jezero - poručeno je u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 126.1667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FNparkovi%2Fposts%2F1004250225216900%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Na Skadarskom jezeru sakupljeno 100 kesa otpada, apel korisnicima da čuvaju prirodnu i kulturnu baštinu

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata J.T. i A.K. zbog sumnje da su iz magacina dvije firme ukrali kablove i žicu koju su kasnije prodali na otpadu.
- Osumnjičeni su zajedno i po prethodnom dogovoru sa još dvojicom 11. februara došli vozilom do magacinskog prostora firme "B.", podesnim sredstvom obili katanac i oduzeli četiri bunta kablova veće vrijednosti. Isti osumnjičeni su dana 15. februara došli do magacinskog prostora firme "O.", gdje su ušli i oduzeli kablove vrijednosti preko pet hiljada eura. Oduzete kablove su zapalili i uzeli žicu koju su kasnije prodali na otpadu - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
Oni se sumnjiče za produženo krivično djelo teška krađa u saizvrsilaštvu.

Zadržavanje osumnjičenima da su ukrali kablove u vrijednosti preko pet hiljada eura

Neadekvatno upravljanje otpadom na kopnu utiče na količinu morskog otpada, koji se generiše u Jadranskom moru, ali i svim svjetskim morima i okeanima, što predstavlja ogroman i ekološki, ekonomski, ali i zdravstveni problem - kala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene Ivana Vojinović.
Evropska unija i Crna Gora zajedno u borbi protiv plastičnog zagađenja pokrenuli su projekat AdriPlast, koji istražuje uticaj plastike na životnu sredinu.&nbsp;
Crna Gora je kroz razna istraživanja identifikovana, kaže Vojinović, kao veliki zagađivač Jadranskog mora, dodaje ona, plastičnim otpadom.
- To je uticaj frekventne turističke sezone, i povećanog broja turista, koji u tokom ljetnih mjeseci borave u Crnoj Gori. Prema istraživanju Međunarodne unije za zaštitu i očuvanje prirode izračunato je da &nbsp;u Crnoj Gori svaki građanin generiše oko 8 kg plastičnog otpada koji završava u moru, za razliku od Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, &nbsp;koje se nalaze na drugom mjestu, i koje generišu po 3 kilograma. To je veliki problem koji upućuje na nekoliko zaključaka a prvi zaključaj je da se neadekvatno borimo sa plastičnim otpadom, jer u Crnoj Gori samo upravljanje otpadom je vrlo problematično, a plastični otpad pretenduje da preuzme prvo mjesto komunalnom otpadu - rekla je Vojinović.
Plastični otpad koji završava u moru, podsjeća Vojinović, generisan je na kopnu, te prema svim istraživanjima, naglašava ona, 88 posto morskog otpada &nbsp;je generisano na kopnu.&nbsp;
- Neadekvatno upravljanje otpadom na kopnu utiče na količinu morskog otpada, koji se generiše u Jadranskom moru, ali i svim svjetskim morima i okeanima, što predstavlja ogroman i ekološki, ekonomski, ali i zdravstveni problem - istakla je Vojinović.
Nedostatak infrastrukture za upravljanje otpadom, objašnjava Vojinović, ali i postupanje građana, ističe ona, ključni su u zagađivanju mora plastikom.
- Predveče imamo one prizore na plažama, koje nam ne služe na ponos, ogromne količine otpada ostaju na plaži, kopnu, i odmah završe u moru. Ne pomažemo moru, a odmažemo nama samima, jer taj otpad koji ode u more završava u morske organizme, jer mikroplastika, i ta plastična vlakna se razlažu i nalaze svugdje, od morske soli, preko morskih organizama, do vode za piće, i sve se to vraća nama. Sva riba, svi morski organizmi, koje i konzumiramo u ishrani, se vraćaju nama i negativno utiče na zdravlje nas koji smo generatori tog otpada - naglasila je Vojinović.
Sva plastika koja završi u moru, objašnjava Vojinović, od plastičnih flaša, čepova, kesa, dodaje ona, utiče na veliki broj uginuća, kako navodi, morskih organizama.
- Problem je veliki, i to je definisano u najnovijoj legislativi Evropske unije, i ribolovni alat, koji se izgubi, namjerno, ili nenamjerno baci. Ribarske mreže su ogroman problem, pored plastičnog otpada koje mi kao građani ostavimo, i oni koji se profesionalno bave ribarskim aktivnostima su takođe identifikovani kao generatori te vrste otpada, i Evropska unija je njih posebno apostrofirala. I mi smo u ovom novom Zakonu o upravljanju otpadom, koji je u aprilu mjesecu donijet, &nbsp;definisali te ribarske aktivnosti, sve smo mi to fino transponovali iz evropskog zakonodavstva u posljednjim unapređenjima zakonskog teksta, ali se vraćamo na teren implementacije, teren izgradnje infrastrukture, i teren adekvatnog postupanja građana, ali i rada nadležnih inspekcijskih organa, odnosno komunalnih službi, da vrlo oštro sankcionišu svako nepropisno odlaganje, bilo koje frakcije otpada, a naročito na plažama plastičnog otpada, jer moramo da budemo.svjesni koji je to ekološki, ekonomski, zdravstveni problem - zaključila je Vojinović.

Vojinović: Svaki građanin Crne Gore godišnje generiše osam kilograma plastičnog otpada koji završi u moru

Tokom prve dvije nedjelje oktobra je sa nelegalno formiranih odlagališta oko kontejnera, uklonjeno 1.841 tona raznog otpada, što je prosječno 130 tona na dnevnom nivou.
I dalje ogromne količine otpada koje pojedinci odlažu na nepropisan način, zbog čega iz gradskog preduzeća Čistoća podsjećaju da na prostoru grada ima pet reciklažnih dvorišta i jedno u Opštini Zeta.
- Mobilno reciklažno dvorište se postavlja u djelove grada gdje nije moguće izgraditi stacionarno reciklažno dvorište, a na odlagalištu Mojanski krst u Opštini Zeta omogućeno je besplatno odlaganje građevinskog šuta i zemljanih iskopa - napominju iz Čistoće.
Pozivom na broj dispečerske službe ovog Društva 067/207-720, građani mogu dobiti informaciju kada će autokiperi i radne mašine biti u određenom dijelu grada, u cilju sakupljanja biljnog i kabastog otpada, i u koordinaciji putem telefona sa poslovođom Čistoće dogovoriti vrijeme i tačnu lokaciju gdje mogu donijeti otpad;
- Pravna lica imaju mogućnost potpisivanja ugovora o besplatnom preuzimanju kartonske ambalaže, a kolege iz privrednog društva "Deponija" omogućili su građanima da, do kraja godine, besplatno odlažu kabasti otpad na Deponiji (više info na www.deponija.me) - navedeno je u saopštenju Čistoće.
Iz tog preduzeća pozvali su građane Podgorice da koriste navedene mogućnosti, dajući na taj način doprinos očuvanju životne sredine i održavanju našeg grada čistim.

Oko kontejnera u Podgorici bačeno 1.841 tona raznog otpada

Poslije kontroverze oko rezultata Izraela na ovogodišnjem Eurosongu, takmičenje zvanično mijenja pravila u vezi sa glasovima i promocijom.
Neke zemlje, naime, izrazile su zabrinutost nakon što je Izrael bio prvi po glasovima publike u maju, pa je i zauzeo drugo mjesto kada su uračunati glasovi žirija, bruje strani mediji.
Sada fanovi mogu da glasaju do 10 puta po osobi, umjesto do 20, dok se žiriji vraćaju u polufinale.
Organizatori, takođe, zabranjuju takmičarima i televizijama da učestvuju u promotivnim kampanjama koje sprovode treće strane, uključujući vlade, prenosi dalje “BBC”.
Prošle godine su se pojavile informacije da je jedna izraelska vladina agencija plaćala reklame i koristila državne naloge na društvenim mrežama kako bi podstakla ljude da glasaju za njihovog predstavnika.
Nova pravila će “odvratiti od nesrazmjernih promotivnih kampanja… Posebno kada ih sprovode ili podržavaju treće strane, uključujući vlade ili vladine agencije”.
Organizatori kažu da televizije i umjetnici neće smjeti “aktivno da učestvuju, olakšavaju ili doprinose promotivnim kampanjama trećih strana koje mogu uticati na ishod glasanja”.
Broj glasova koje može da da jedan član publike biće smanjen sa 20 na 10 po osobi što, kako kaže direktor pomenutog takmičenja Martin Grin, i dalje omogućava da se glasovi raspodijele “među više izvođača”.
Nakon ovogodišnjeg takmičenja, jedan flamanski poslanik je rekao da dozvoljavanje 20 glasova predstavlja “sistem koji podstiče manipulaciju”.
“Žiriji, koji su do sada učestvovali samo u finalu, vraćaju se i u (oba) polufinala kako bi “osigurali kvalitet i raznovrsnost muzike”, naglasio je i Grin, “a takođe i poštovali želje publike”.
“Organizatori će poboljšati tehničko praćenje kako bi “otkrili i spriječili prevarantsko ili koordinisano glasanje, kao i pojačali nadzor nad sumnjivim obrascima glasanja”.
Glasanje o učešću Izraela na Eurosongu, trebalo je da se održi u novembru, ali je EBU zbog “događaja koji su se nedavno odvili na Bliskom istoku” isto otkazala.
Tada je istaknuto da će učešće Izraela biti razmatrano na sastanku u decembru, ali još uvijek nije jasno da li će glasanje biti održano.

Nova pravila na Eurosongu: Vraća se žiri, uvode se zabrane

Danas je u b.h entitetu Republici Srpskoj počela predizborna tišina uoči prijevremenih predsjedničkih izbora koji se održavaju sjutra.
Kandidati za predsjednika Republike Srpske su Siniša Karan iz SNSD-a, Branko Blanuša iz SDS-a, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, te Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.
Prijevremene izbore u Republici Srpskoj raspisala je CIK BiH nakon pravosnažne presude Suda BiH Miloradu Dodiku.
U centralni birački spisak za prijevremene predsjedničke izbore, koji je potvrdio CIK, nalazi se 1.264.364 birača sa pravom glasa.
Prevrijemeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj održavaju se manje od godinu dana prije opštih izbora u BiH, kada se biraju predstavnici na svim nivoima vlasti u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i zajedničkih institucija na nivou BiH.

Sjutra u Republici Srpskoj prijevremeni predsjednički izbori

Na magistralnom putu Podgorica – Cetinje večeras je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je, prema riječima očevidaca, na vozilima pričinjena značajna materijalna šteta.
Kako javljaju čitaoci, saobraćaj se na ovom pravcu odvija naizmjenično jednom trakom, zbog čega se stvaraju povremene kolone.
Na licu mjesta nalaze se i pripadnici Službe zaštite i spašavanja, a za sada nema zvaničnih informacija da li u nezgodi ima povrijeđenih.&nbsp;
Iz OKC-a Uprave policije nijesu odgovarali na naše pozive.

Udes na putu Podgorica – Cetinje: Saobraćaj se odvija naizmjenično jednom trakom

Jubilarni X Međunarodni festival „Dani gitare u Podgorici“ održaće se od 27. novembra do 15. decembra 2025. godine u KIC-u „Budo Tomović“ i Muzičkoj školi „Vasa Pavić“.
Festival i ove godine okuplja umjetnike iz Češke, Crne Gore, Španije i Italije, uz bogat koncertni program, radionice i predavanja.
KONCERTI – KIC „Budo Tomović“
27. novembar
20:00 — Duo Brillante Corde (Češka)
Vladislav Bláha – profesor gitare na Janáček akademiji muzike i na Konzervatorijumu u Brnu, sa bogatom međunarodnom karijerom.
Tania Drobysh – virtouz na domri i mandolini, sa brojnim nastupima širom Evrope i saradnjama sa vodećim orkestrima.
20:45 — MP Trio (Crna Gora) + gost Božidar „Bole“ Martinović (klavijature)
Miladin Peruničić (gitara), Davor Novak (bas gitara) i Ivan Ivanović (bubnjevi) – sastav prepoznatljiv po spoju džeza, fusiona i bluesa. Saradivali su sa Randy Breckerom, Daveom Wecklom, Bobbyjem Sanabriom, Vlatkom Stefanovskim i drugima. Gost večeri je Božidar „Bole“ Martinović – klavijaturista i producent.
9. decembar
20:00 — Petar Nikolić (Crna Gora)
Jedan od najtalentovanijih mladih gitarista svoje generacije, specijalni pobjednik Virtuosos Talent Show u Budimpešti 2025. Nastupao je kao solista sa Simfonijskim orkestrom Mađarskog radija i Južnočeškom filharmonijom, sa više međunarodnih nagrada u posljednje dvije godine.
20:45 — Juan Lorenzo &amp; Anna Sinel (Španija)
Juan Lorenzo – profesor flamenco gitare na Konzervatorijumu u Terniju i osnivač prve i jedine zvanične katedre za flamenco gitaru u Italiji. Jedan je od najznačajnijih svjetskih promotera flamenco tradicije, sa bogatom koncertnom karijerom i dugogodišnjim pedagoškim radom.
Anna Sinel – flamenco plesačica sa studijama kod vodećih španskih majstora i iskustvom u renomiranim evropskim produkcijama.
15. decembar
20:00 — Javier García Moreno (Španija)
Profesor gitare i direktor Visokog konzervatorijuma za muziku u Malagi. Nastupa širom Evrope i Južne Amerike, član je žirija na brojnim međunarodnim takmičenjima i izuzetno cijenjen tumač španskog gitarističkog repertoara.
20:45 — Duo Lucio Matarazzo &amp; Giovanni Masi (Italija)
Lucio Matarazzo – dugogodišnji profesor gitare i jedan od najznačajnijih italijanskih gitarističkih pedagoga.
Giovanni Masi – dobitnik nagrade „Chitarra d’Oro 2024“, jedan od najperspektivnijih mladih italijanskih gitarista.
MAJSTORSKE RADIONICE / PREDAVANJA
Muzička škola „Vasa Pavić“
• 28. novembar, 13:00 — Vladislav Bláha &amp; Tania Drobysh
• 3. decembar, 13:00 — Sergei Rusakov – graditelj gitara (predavanje „Razvoj klasične gitare“)
• 9. decembar, 13:00 — Juan Lorenzo
• 15. decembar, 13:00 — Javier García Moreno; Lucio Matarazzo &amp; Giovanni Masi

Međunarodni festival “Dani gitare u Podgorici“ od 27. novembra do 15. decembra

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Tag: otpad