<p>Iz Nacionalnog parka Skadarsko jezero kazali su da je je iz vode sakupljeno 100 kesa otpada i apelovali da se čuva prirodna i kulturna baština.</p>
<p>Zaposleni u Službi za održavanje ambijentalne higijene zajedno sa volonterima NVO Kompas uklanjali su otpad u rejonu Vranjine, kao i dva kraka rijeke Morače.</p>
<p>- Oni su kajacima prikupljali otpad sa vodene površine i sakupili oko 100 kesa - navedeno je na Fejsbuk stranici Nacionalnih parkova.</p>
<p>Kako su dodali, NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike zaštićenog prirodnog područja prepoznatog po bogatstvu i raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta da se odgovorno ponašaju i čuvaju prirodnu i kulturnu baštinu nacionalnog parka.</p>
<p>- Poštujte unutrašnji red u NP, bacite otpad na za to predviđena mjesta. Vodena površina jezera i obale rijeka nijesu mjesta za otpad, već dom za zaštićene biljne i životinjske vrste. Čuvajmo prirodne ljepote NP Skadarsko jezero - poručeno je u objavi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 126.1667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FNparkovi%2Fposts%2F1004250225216900%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Na Skadarskom jezeru sakupljeno 100 kesa otpada, apel korisnicima da čuvaju prirodnu i kulturnu baštinu

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata J.T. i A.K. zbog sumnje da su iz magacina dvije firme ukrali kablove i žicu koju su kasnije prodali na otpadu.</p>
<p>- Osumnjičeni su zajedno i po prethodnom dogovoru sa još dvojicom 11. februara došli vozilom do magacinskog prostora firme "B.", podesnim sredstvom obili katanac i oduzeli četiri bunta kablova veće vrijednosti. Isti osumnjičeni su dana 15. februara došli do magacinskog prostora firme "O.", gdje su ušli i oduzeli kablove vrijednosti preko pet hiljada eura. Oduzete kablove su zapalili i uzeli žicu koju su kasnije prodali na otpadu - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.</p>
<p>Oni se sumnjiče za produženo krivično djelo teška krađa u saizvrsilaštvu.</p>

Zadržavanje osumnjičenima da su ukrali kablove u vrijednosti preko pet hiljada eura

<p>Neadekvatno upravljanje otpadom na kopnu utiče na količinu morskog otpada, koji se generiše u Jadranskom moru, ali i svim svjetskim morima i okeanima, što predstavlja ogroman i ekološki, ekonomski, ali i zdravstveni problem - kala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene<b> Ivana Vojinović</b>.</p>
<p>Evropska unija i Crna Gora zajedno u borbi protiv plastičnog zagađenja pokrenuli su projekat AdriPlast, koji istražuje uticaj plastike na životnu sredinu.&nbsp;</p>
<p>Crna Gora je kroz razna istraživanja identifikovana, kaže Vojinović, kao veliki zagađivač Jadranskog mora, dodaje ona, plastičnim otpadom.</p>
<p>- To je uticaj frekventne turističke sezone, i povećanog broja turista, koji u tokom ljetnih mjeseci borave u Crnoj Gori. Prema istraživanju Međunarodne unije za zaštitu i očuvanje prirode izračunato je da &nbsp;u Crnoj Gori svaki građanin generiše oko 8 kg plastičnog otpada koji završava u moru, za razliku od Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, &nbsp;koje se nalaze na drugom mjestu, i koje generišu po 3 kilograma. To je veliki problem koji upućuje na nekoliko zaključaka a prvi zaključaj je da se neadekvatno borimo sa plastičnim otpadom, jer u Crnoj Gori samo upravljanje otpadom je vrlo problematično, a plastični otpad pretenduje da preuzme prvo mjesto komunalnom otpadu - rekla je Vojinović.</p>
<p>Plastični otpad koji završava u moru, podsjeća Vojinović, generisan je na kopnu, te prema svim istraživanjima, naglašava ona, 88 posto morskog otpada &nbsp;je generisano na kopnu.&nbsp;</p>
<p>- Neadekvatno upravljanje otpadom na kopnu utiče na količinu morskog otpada, koji se generiše u Jadranskom moru, ali i svim svjetskim morima i okeanima, što predstavlja ogroman i ekološki, ekonomski, ali i zdravstveni problem - istakla je Vojinović.</p>
<p>Nedostatak infrastrukture za upravljanje otpadom, objašnjava Vojinović, ali i postupanje građana, ističe ona, ključni su u zagađivanju mora plastikom.</p>
<p>- Predveče imamo one prizore na plažama, koje nam ne služe na ponos, ogromne količine otpada ostaju na plaži, kopnu, i odmah završe u moru. Ne pomažemo moru, a odmažemo nama samima, jer taj otpad koji ode u more završava u morske organizme, jer mikroplastika, i ta plastična vlakna se razlažu i nalaze svugdje, od morske soli, preko morskih organizama, do vode za piće, i sve se to vraća nama. Sva riba, svi morski organizmi, koje i konzumiramo u ishrani, se vraćaju nama i negativno utiče na zdravlje nas koji smo generatori tog otpada - naglasila je Vojinović.</p>
<p>Sva plastika koja završi u moru, objašnjava Vojinović, od plastičnih flaša, čepova, kesa, dodaje ona, utiče na veliki broj uginuća, kako navodi, morskih organizama.</p>
<p>- Problem je veliki, i to je definisano u najnovijoj legislativi Evropske unije, i ribolovni alat, koji se izgubi, namjerno, ili nenamjerno baci. Ribarske mreže su ogroman problem, pored plastičnog otpada koje mi kao građani ostavimo, i oni koji se profesionalno bave ribarskim aktivnostima su takođe identifikovani kao generatori te vrste otpada, i Evropska unija je njih posebno apostrofirala. I mi smo u ovom novom Zakonu o upravljanju otpadom, koji je u aprilu mjesecu donijet, &nbsp;definisali te ribarske aktivnosti, sve smo mi to fino transponovali iz evropskog zakonodavstva u posljednjim unapređenjima zakonskog teksta, ali se vraćamo na teren implementacije, teren izgradnje infrastrukture, i teren adekvatnog postupanja građana, ali i rada nadležnih inspekcijskih organa, odnosno komunalnih službi, da vrlo oštro sankcionišu svako nepropisno odlaganje, bilo koje frakcije otpada, a naročito na plažama plastičnog otpada, jer moramo da budemo.svjesni koji je to ekološki, ekonomski, zdravstveni problem - zaključila je Vojinović.</p>

1250x600

Vojinović: Svaki građanin Crne Gore godišnje generiše osam kilograma plastičnog otpada koji završi u moru

<p>Tokom prve dvije nedjelje oktobra je sa nelegalno formiranih odlagališta oko kontejnera, uklonjeno 1.841 tona raznog otpada, što je prosječno 130 tona na dnevnom nivou.</p>
<p>I dalje ogromne količine otpada koje pojedinci odlažu na nepropisan način, zbog čega iz gradskog preduzeća Čistoća podsjećaju da na prostoru grada ima pet reciklažnih dvorišta i jedno u Opštini Zeta.</p>
<p>- Mobilno reciklažno dvorište se postavlja u djelove grada gdje nije moguće izgraditi stacionarno reciklažno dvorište, a na odlagalištu Mojanski krst u Opštini Zeta omogućeno je besplatno odlaganje građevinskog šuta i zemljanih iskopa - napominju iz Čistoće.</p>
<p>Pozivom na broj dispečerske službe ovog Društva 067/207-720, građani mogu dobiti informaciju kada će autokiperi i radne mašine biti u određenom dijelu grada, u cilju sakupljanja biljnog i kabastog otpada, i u koordinaciji putem telefona sa poslovođom Čistoće dogovoriti vrijeme i tačnu lokaciju gdje mogu donijeti otpad;</p>
<p>- Pravna lica imaju mogućnost potpisivanja ugovora o besplatnom preuzimanju kartonske ambalaže, a kolege iz privrednog društva "Deponija" omogućili su građanima da, do kraja godine, besplatno odlažu kabasti otpad na Deponiji (više info na www.deponija.me) - navedeno je u saopštenju Čistoće.</p>
<p>Iz tog preduzeća pozvali su građane Podgorice da koriste navedene mogućnosti, dajući na taj način doprinos očuvanju životne sredine i održavanju našeg grada čistim.</p>

Oko kontejnera u Podgorici bačeno 1.841 tona raznog otpada

<p>Vrhovni sud Crne Gore odbio je žalbu optuženog<b> Dalibora Nikolića</b> i njegovog branioca i potvrdio presudu Apelacionog suda, kojom je Nikolić osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva trudne supruge Zumrite Nerde.</p>
<p>Prvostepeno, kako je navedeno u saopštenju Vrhovnog suda, Viši sud u Podgorici je u oktobru 2024. godine Nikolića oglasio krivim za nasilje u porodici i osudio ga na 12 godina zatvora. Više državno tužilaštvo uložilo je žalbu na tu presudu, tražeći težu kvalifikaciju djela.</p>
<p>- Apelacioni sud Crne Gore je u martu ove godine prihvatio žalbu Tužilaštva i proglasio Dalibora Nikolića krivim za teško ubistvo supruge Zumrite Nerde i preinačio presudu Višeg suda i zbog krivičnog djela teško ubistvo izrekao mu kaznu od 40 godina zatvora - dodaje se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Žaleći se na ovu presudu, Nikolić je tvrdio da nije imao umišljaj da ubije, već da se radilo o nasilju bez smrtne namjere, a njegov branilac je prigovorio na pogrešnu kvalifikaciju i neutvrđen umišljaj, navodeći da utvrđeno činjenično stanje u potpunosti odgovara krivičnom djelu nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, jer umišljaj optuženog nije obuhvatao smrt kao posljedicu.</p>
<p>Vrhovni sud, nakon razmatranja pobijane presude, navoda žalbi i spisa ovog predmeta, odlučio je da su žalbe neosnovane jer nijesu dokazane bitne povrede postupka, i da je Apelacioni sud valjano cijenio dokaze i dao jasne razloge za svoje zaključke.</p>
<p>Vrhovni sud navodi da je Apelacioni sud potvrdio da dokazi - izjave svjedoka, obdukcijski nalaz i forenzička DNK vještačenja, jasno pokazuju da je Dalibor Nikolić svjestan zabranjenosti djela, tokom noći između 15. i 16. januara 2022. godine, u periodu od 22 do 6 sati ujutro, u porodičnoj kući u Baru, na svirep način, s umišljajem lišio života trudnu suprugu Zumritu Nerdu tukavši je skoro osam sati, dok su se njihova maloljetna djeca nalazila u kući, Nikolić je supruzi zadao dvadesetak udaraca improvizovanom bejzbol palicom i šakama te nanio teške povrede glave i tijela. Posljednji udarac ispod oka izazvao je krvarenje u moždanim ovojnicama, usljed čega je ona preminula 22. januara 2022. godine.</p>
<p>Navedene činjenice, kako stoji u saopštenju Vrhovnog suda, nije negirao ni optuženi Nikolić ali je rekao da je supruzi nanio manji broj udaraca, odnosno jedan ili dva udarca šakama i šamarima po glavi i tijelu i dva udarca bejzbol palicom po nogama i rukama.&nbsp;</p>
<p>Nižestepeni sudovi su, po ocjeni Vrhovnog suda pravilno cijenili da je optuženi takvom odbranom pokušao da umanji svoju krivicu, imajući u vidu da je na osnovu obdukcionog nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke nesumnjivo utvrđeno da je optuženi supruzi nanio 17 povreda koje su bile posljedica desetine udaraca.</p>
<p>- U presudi Apelacionog suda navodi se i da je tim vještaka (neuropsihijatar, psihijatar i psiholog) utvrdio da je žrtva trpjela intenzivne fizičke bolove od prvog do zadnjeg udarca, kao i jak strah i osjećaj ugroženosti sve dok nije izgubila svijest, a s obzirom na to da je bila u drugom mjesecu trudnoće, njena osjetljivost na bol bila je dodatno pojačana - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Vrhovni sud u presudi navodi da je, imajući u vidu upornost i istrajnost koje je optuženi ispoljio prema supruzi, Apelacioni sud pravilno zaključio da je optuženi bio svjestan da navedeno kontinuirano fizičko nasilje može dovesti do smrti Z. Nerde.</p>
<p>Vrhovni sud je stoga utvrdio da je kod optuženog postojao umišljaj da oduzme život supruzi, što ispunjava elemente teškog ubistva iz čl. 144 tač. 1 i 6 Krivičnog zakonika Crne Gore. Stoga je žalbe D.N. i njegovog branioca odbio kao neosnovane, a presudu Apelacionog suda potvrdio u cijelosti.</p>
<p>Prilikom odmjeravanja kazne, optuženom Nikoliću po mišljenju Vrhovnog suda Crne Gore, pravilno su cijenjene i odredbe člana 46 Istanbulske konvencije (Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici), koju je Crna Gora ratifikovala.</p>
<p>- Ovim članom je propisano da će članice preduzeti neophodne zakonodavne, odnosno druge mjere kako bi osigurale da se sljedeće okolnosti, ako već nisu sastavni dio krivičnog djela, mogu, u skladu s odgovarajućim odredbama nacionalnog zakonodavstva smatrati otežavajućim okolnostima prilikom određivanja kazne za krivična djela iz Konvencije. I to, između ostalog, i za krivično djelo počinjeno nad bivšim odnosno sadašnjim supružnikom, od strane člana porodice, lica koje stanuje zajedno sa žrtvom, zatim krivično djelo počinjeno u prisustvu djeteta, kao i krivično djelo kojem je prethodilo odnosno koje je pratilo ekstremno nasilje - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

Vrhovni sud potvrdio: 40 godina zatvora Daliboru Nikoliću za ubistvo trudne supruge

<p>Vlada je juče usvajanjem Prijedloga smjernica makroekonomske i fiskalne politike za period od 2025. do 2028. godine i zvanično priznala da je prošlogodišnja Fiskalna strategija bukvalno netačna, ocjenjuju iz Fidelity consultinga.</p>
<p>Naime, u Fiskalnoj strategiji je predviđena godišnja stopa rasta Bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,8 odsto u 2025. godini, dok u juče usvojenom Prijedlogu smjernica piše da će rast crnogorske ekonomije u 2025. biti 3,5 odsto.</p>
<p>- Tako je, ekipa je promašila rast ekonomije za više od četvrtine, a ostavila ostale parametre na istom nivou. To vam je kao da temelj kuće koju ćete da rentirate smanjite sa 100 na 75 kvadrata, ali prihode ostavite na istom nivou; znate i sami da je nemoguće ali hej, papir trpi sve – piše Fidelity u objavi na društvenim mrežama.</p>
<p>U usvojenom Vladinom dokumentu, u sekciji posvećenoj makroekonomskim projekcijama za period od 2025. do 2028. godine, navodi se da preliminarne srednjoročne projekcije ukazuju na realni ekonomski rast od svega 3,5 odsto u 2025. godini, te da je zasnovan „na daljem nastavku dinamične privatne potrošnje usljed povećanja minimalne i prosječne zarade“. </p>
<p>Navodi se i da će crnogorska ekonomija u narednom periodu prosječno godišnje rasti po stopi od 3,1 odsto, odnosno po godinama:  3,1% u 2026, 3,0% i 3,2% u 2027. i 2028. godini.</p>

Fidelity: Zvanično priznanje kraha fiskalne strategije

<p>Predsjednica Ustavnog suda <b>Snežana Armenko </b>bi najbolje sačuvala integritet i dostojanstvo Ustavnog suda kada bi podnijela ostavku na tu funkciju, saopštile su sudije <b>Budimir Šćepanović</b>, <b>Desanka Lopičić </b>i <b>Dragana Đuranović</b>.</p>
<p>Jer se, prema riječima sudija, dostojanstvo i integritet Ustavnog suda ne štite manipulacijama i upornim promovisanjem svojih stavova koji nijesu dobili podršku većine sudija Ustavnog suda.</p>
<p>- A što se tiče integriteta i dostojanstva nas troje sudija, mi taj integritet i dostojanstvo upravo štitimo od nje, pa nema potrebe, niti dozvoljavamo da ona o tome brine, a posebno ne na način na koji ona to radi. Ne branila ona ničiji integritet i dostojastvo na način na koji,,brani’’ naš, a i svoj - poručili su oni.</p>
<p>Ko gazi ustavne, zakonske i poslovničke norme, kako su naveli, "jasno je iz našeg reagovanja objavljenog prethodnog dana."</p>
<p>- Nijesmo mi iz hira reagovali ili radi zaštite ličnih interesa, kako ona navodi, već u cilju zaštite ustavnosti i zakonitosti i poštovanja višedecenijskog stava sudija Ustavnog suda (od njegovog osnivanja do danas) koji je primjenjivan prilikom utvrđivanja ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju - dodali su.</p>
<p>Kako su kazali, "naša koleginica, nažalost, Predsjednica, u svom stilu, manipulatorski, pokušava da opravda svoje postupke tvrdeći da smo iznijeli neistine, što nije tačno. U prilog tome idu činjenice da je Ustavni odbor dopis Predsjednici uputio 10.12.2024. godine, Predsjednica odgovorila Ustavnom odboru 12.12.2024. godine, a na naše traženje dopis nam je dostavila 16.12.2024. godine."</p>
<p>Insinuacija je, kako dodaju, da je raniji predsjednik Ustavnog suda Budimir Šćepanović u istoj ili sličnoj situaciji dostavio podatke za jednog sudiju Ustavnog suda. Te situacije su neuporedive iz sledećih razloga:</p>
<p>1) ti podaci su dostavljeni nakon četiri održane sjednice Ustavnog suda, na kojima je raspravljano o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije jednom sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, na kojima nije postignuta jednoglasnost, ali ni većinski stav, pa je nakon dostavljanja obavještenja Ustavnom odboru o stavovima sudija Ustavnog suda (troje sudija je bilo stava da ispunjenost uslova treba cijeniti prema Zakonu o radu, a dvojica sudija su smatrali da te uslove treba cijeniti prema Zakonu o PIO), na zahtjev tog odbora izvršeno dostavljanje traženih podataka. Nakon toga, Skupština Crne Gore je konstatovala prestanak funkcije tom sudiji sa danom početka primjene izmjene Zakona o radu, kojom je propisano da radni odnos prestaje po sili zakona sa navršenih 66. godina života, umjesto sa 67.godina, kako je to ranije bilo propisano;</p>
<p>2) u sadašnjem, konkretnom, slučaju predsjednica Armenko nije zakazala, pa samim tim ni održala ni jednu sjednicu Ustavnog suda za više od pet mjeseci koja bi za predmet odlučivanja imala ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda zbog sticanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, već je sračunato i, vjerujemo, dogovoreno odlagala zakazivanje i održavanje sjednice Ustavnog suda sa tom tačkom dnevnog reda, kako bi Ustavnom odboru pružila priliku da zatraži dostavljanje podataka o godinama života i radnom stažu sudija Ustavnog suda;</p>
<p>3) sjednicu Ustavnog suda nije htjela da zakaže ni na pisani zahtjev troje sudija za zakazivanje i održavanje sjednice Ustavnog suda na kojoj bi se odlučilo o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću zbog predstojećeg sticanja uslova za starosnu penziju i stim u vezi dostavili obavještenje ovlašćenom predlagaču, tj. Predsjedniku Crne Gore a ne Ustavnom odboru Skupštine;</p>
<p>4) konačno, sve ovo upućuje na zaključak da je Armenko perfidno zloupotrijebila raniju situaciji primjenjujući to na sadašnju neuporedivu situaciju.</p>
<p>Takođe, nije tačno da,,dugogodišnje sudije Ustavnog suda, sa višedecenijskim iskustvom ne prave razliku između prestanka funkcije po sili Ustava i penzionisanja’’, jer mi upravo zbog višedecenijskog iskustva i stečenog znanja nemamo problem sa razumijevanjem i pravljenjem razlike između navedenih pravnih instituta, već imamo problem sa postupanjem Predsjednice suprotno Ustavu, Zakonu o Ustavnom sudu i Poslovniku o radu Ustavnog suda, zaključuju u saopštenju.</p>

Sudije Ustavnog suda: Armenko bi sačuvala dostojanstvo institucije kad bi podnijela ostavku

<p>U nastavku zvanične posjete institucijama Evropske unije, generalni sekretar Skupštine Crne Gore <b>Boban Stanišić</b> održao je niz sastanaka u Briselu 16. i 17. jula sa rukovodstvom Službe Evropskog parlamenta i predstavnicima Evropske komisije, a fokus razgovora bio je na ekspertskoj i tehničkoj saradnji, digitalnoj transformaciji, programima izgradnje kapaciteta, kao i nastavku podrške crnogorskom Parlamentu u kontekstu pristupnih pregovora i implementacije evropske agende, saopšteno je iz Vlade Crne Gore. </p>
<p>Tokom susreta sa generalnim sekretarom Evropskog parlamenta <b>Alesandrom Kjoketijem</b>, posebno je pohvaljen napredak koji je Crna Gora ostvarila na evropskom putu, uz priznanje ulozi Skupštine i njene administracije u sprovođenju evropske agende, usvajanju zakonodavstva i modernizaciji rada parlamenta. </p>
<p>Kjoketi je, kao se dodaje, izrazio snažnu podršku daljoj integraciji Crne Gore, naglašavajući značaj uloge parlamenta kao ključne institucije u očuvanju demokratskih standarda i vladavine prava. </p>
<p>- U otvorenoj razmjeni mišljenja, sagovornici su razgovarali o mogućnostima za produbljivanje saradnje u oblasti digitalne transformacije, nastavku jačanja parlamentarne ekspertize, kao i unapređenja otvorenosti institucija - ističe se u saopštenju. </p>
<p>Istaknuto je da je Skupština Crne Gore već prepoznata kao pouzdan partner za sprovođenje zajedničkih projekata i inovativnih inicijativa koje se razvijaju u okviru Evropskog parlamenta. </p>
<p>- Ovaj vid saradnje biće nastavljen kroz realizaciju regionalnih skupština građana na Zapadnom Balkanu, od kojih će prva biti organizovana u Crnoj Gori sa ciljem nastavka unapređenja participativne demokratije i jačanja povjerenja građana u demokratske institucije. Pored toga, razgovarano je i o pokretanju nove zajedničke inicijative usmjerene na borbu protiv dezinformacija, koja bi uključila regionalne parlamente, poslanike, medije i organizacije civilnog društva - dodaje se u saopštenju. </p>
<p>Stanišić je zahvalio Evropskom parlamentu na dosadašnjoj odličnoj partnerskoj saradnji i ekspertskoj podršci i izrazio spremnost da Skupština ostane aktivan učesnik zajedničkih programa. </p>
<p>Kako se navodi, on je istakao važnost daljeg osmišljavanja i realizacije inovativnih zajedničkih inicijativa koje doprinose demokratizaciji, institucionalnoj modernizaciji i jačanju parlamentarne saradnje u regionu, naglasivši da je Skupština Crne Gore spremna da bude platforma za pilot-projekte i nova rješenja koja mogu poslužiti kao model i za druge zemlje u procesu proširenja. </p>
<p>Takođe, ukazao je na važnost nastavka programa usavršavanja službenika Skupštine u Evropskom parlamentu, ističući da je riječ o jednom od najvrijednijih oblika saradnje jer ulaže direktno u ljude i profesionalne kapacitete institucije. </p>
<p>- U tom smislu, izrazio je zadovoljstvo nedavnom inicijativom Službe Evropskog parlamenta da organizuje specijalizovane obuke za službenike Skupštine usmjerene na jačanje administrativnih kapaciteta i pripremu za obaveze koje proizilaze iz budućeg statusa Crne Gore kao zemlje članice. Takođe je iskazana spremnost za nastavak ovakvih programa koji doprinose unapređenju zakonodavnog rada i njegovom usklađivanju sa evropskim standardima. Imajući u vidu potrebu za intenziviranjem saradnje u svjetlu trenutnog momenta pristupanja, generalni sekretar Stanišić je informisao sagovornike da će Skupština uskoro imati svog administrativnog predstavnika u Briselu, što će dodatno doprinijeti efikasnosti i boljoj informisanosti Skupštine i njenih poslanika - navodi se u saopštenju. </p>
<p>Drugog dana posjete, generalni sekretar Stanišić sastao se sa generalnim direktorom Direktorata za vanjsku politiku Unije <b>Pjetrom Dučijem</b>, sa kojim je razgovarao o dosadašnjoj saradnji, izazovima pristupnog procesa i prioritetima u daljem razvoju institucionalnih kapaciteta Skupštine Crne Gore. </p>
<p>Sagovornici su se, kako je saopšteno iz Vlade, saglasili da su službe dva parlamenta već uspostavile kvalitetan odnos saradnje, koji može poslužiti kao primjer za druge parlamente zemalja kandidata. </p>
<p>Duči je istakao punu podršku Evropskog parlamenta Crnoj Gori, kako kroz postojeće instrumente, tako i kroz nove mehanizme koji će omogućiti Skupštini da se aktivnije uključi u političke i zakonodavne tokove Evropske unije, posebno kroz tematsku saradnju sa relevantnim odborima.</p>
<p>- Na sastanku sa šefovima jedinica Direktorata za vanjsku politiku razgovarano je o konkretnim zajedničkim aktivnostima koje će se realizovati u drugoj polovini 2025. i tokom 2026. godine, uključujući oblasti izborne reforme, suzbijanja dezinformacija, osnaživanja žena i mladih u političkom životu, kao i o daljem jačanju saradnje među odborima dva parlamenta. Posebna pažnja posvećena je programu stažiranja i profesionalnog usavršavanja službenika Skupštine Crne Gore u Evropskom parlamentu, koji je prepoznat kao jedan od najkorisnijih oblika dugoročnog investiranja u jačanje administrativnih i stručnih kapaciteta. Generalni sekretar Boban Stanišić je u tom kontekstu istakao izuzetno pozitivna iskustva prethodnih učesnika u programu, naglašavajući da ovakve inicijative doprinose profesionalizaciji parlamentarne službe, efikasnijem zakonodavnom radu i dugoročnom osnaživanju institucije na njenom evropskom putu - dodaje se u saopštenju. </p>
<p>U okviru planova za dalju modernizaciju rada parlamenta, održan je sastanak sa direktorom Direktorata za informacione tehnologije i sajber bezbjednost<b> Lorencom Manelijem</b> i šefom Jedinice za informatičko upravljanje i arhitekturu sistema<b> Ludovikom Delepinom</b>. </p>
<p>- Predstavljeni su alati i rješenja koje koristi Evropski parlament u primjeni vještačke inteligencije u parlamentarnom radu, uključujući analizu predloga zakona, automatsku obradu transkripata i unapređenje komunikacije sa građanima. Razgovarano je i o zakonodavnom okviru, sajber bezbjednosti i zaštiti podataka, sa ciljem pronalaženja modela koji bi bili primjenjivi i u crnogorskom kontekstu, uz očuvanje demokratskih principa - ističe se. </p>
<p>Pored navedenog, kako se dodaje, Stanišić održao je sastanke sa generalnim sekretarima političkih grupa u Evropskom parlamentu, tokom kojih je razmatrana mogućnost uspostavljanja sadržajnije saradnje imeđu poslanicima dva parlamenta, imajući u vidu značaj direktnog političkog dijaloga i razmjene iskustava.</p>
<p>- Na sastanku u Evropskoj komisiji sa šeficom Generalnog direktorata za Zapadni Balkan Valentinom Superti, posebno je istaknuta uloga nacionalnog parlamenta u procesu pristupanja Evropskoj uniji. U tom kontekstu, Superti je izrazila zahvalnost na intenzivnom radu Skupštine kada je riječ o usvajanju zakonodavstva koje predstavlja dio evropske pravne tekovine. Stanišić je ukazao na kontinuiranu saradnju sa izvršnim strukturama, ali i na potrebu bliže i direktnije komunikacije sa institucijama Evropske unije, kako bi svi akteri dali svoj puni doprinos i uskladili aktivnosti u cilju ubrzanja procesa. Zajednički je pohvaljena konstruktivna uloga parlamentarne opozicije u donošenju zakona koji su od značaja za evropski put Crne Gore. Superti je naglasila da se politika proširenja vraća na evropsku agendu punom dinamikom, te da su pitanja iz poglavlja 23 i 24 od posebnog značaja. Posebno je istakla rezultate koje je Crna Gora ostvarila u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Kada je riječ o zatvaranju pregovaračkih poglavlja, Superti je izrazila nadu da će u predstojećem periodu doći do uravnoteženog, linearnog napretka. Kao posebno izazovnu ocijenila je 2026. godinu, u kojoj, prema važećem planu, Crnu Goru očekuje zatvaranje čak 20 poglavlja - navodi se iz Vlade.  </p>
<p>Stanišić je, kako navode, istakao da je ispunjenje reformske agende u fokusu svih crnogorskih institucija, te da je Crna Gora u potpunosti posvećena sprovođenju svih zakonskih i institucionalnih obaveza koje proizilaze iz procesa proširenja. Na interesovanje generalnog sekretara, na sastanku je takođe razgovarano o novom sedmogodišnjem budžetu Evropske unije za period 2028–2034, koji je Evropska komisija predložila prije dva dana, kao i o njegovim implikacijama na proces proširenja.</p>

Snažna podrška administracije EU Skupštini Crne Gore u procesu evropskih integracija

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: otpad