Otpad iz Termoelektrane Pljevlja i dalje se odvozi na deponije bez adekvatnih zaštitnih mjera – kamioni su obavijeni dimom koji opasno ugrožava zdravlje građanki i građana. Građanski aktivista Pavle Čolović snimo je jutros oko devet sati kamion koji je odvozio pepeo prema Borovičkom jezeru. - Ovo je pepeo iz Termoelektrane Pljevlja koji se prevozi kamionima i prosipa po putu. Pepeo koji se diže pri svakom prolasku auta. Pepeo koji ulazi u pluća djece. Pepeo koji završava u dvorištima, na prozorima, u vodi, u hljebu. I svi znaju. I svi ćute. Termoelektrana IMA načina da pepeo transportuje bezbjedno. Ima tehnologiju. Ima obavezu. Ima dozvole koje to zahtijevaju. Ali izgleda da nema savjest. Institucije? Nema ih. Inspekcije? Ne vide. Vlast? Okreće glavu. Kad građani dišu – ćutite. Kad djeca kašlju – ćutite. Kad se pepeo prosipa po putu – opet ćutite. Ali kad građani ustanu i kažu DOSTA – onda ima pritisaka, poziva, saslušanja – poručio je Čolović u objavi na društevnoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251217171248_b0d5a4d669f23d84375ba116a59edd4ebc73124b38ea3cf8d5b2057448acd2c3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251217171248_b0d5a4d669f23d84375ba116a59edd4ebc73124b38ea3cf8d5b2057448acd2c3" data-rendition-name="original" width="1200" height="808" loading="lazy" alt="kamion otpad TE"> <figcaption>Kamion sa otpadom – pepelom iz Termoelekratne obavijen dimomporrtal etv</figcaption> </figure>  Dodao je da njegova poruka nije politika ili napad, već činjenica snimljena kamerom. - Pljevlja nisu pepeljara. Građani nisu kolateralna šteta. Djeca nisu statistika. Nećemo ćutati. Nećemo se povući. I nećemo da dišemo pepeo da bi se neko pravio da je sve u redu. Vazduh je pravo. Ćutanje je saučesništvo – zaključio je on. Portal ETV objavio je prije neđelju dana video zapise transporta otpada iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac. - Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – kazao je tada Pljevljak koji nam je dostavio snimke, uz konstataciju da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila. U Pljevljima je danas održan protestni skup zbog zagađenja vazduha sa kojeg je zahtijevano zatvranje Termoelektrane do potpune rekonstrukcije. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FUjWp_n-WXWc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

VIDEO: Kamioni u oblacima dima odvoze pepeo iz Termoelektrane

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Gradsko preduzeće Čistoća objavilo je na društvenim mrežama da su kontejneri u Gornjoj Gorici vraćeni na lokaciju, sa koje je prethodno uklonjena velika količina otpada.
Iz preduzeća su apelovali na građane da ne pomjeraju kontejnere za komunalni otpad samoinicijativno, jer se njihovim premještanjem remeti redovan raspored pražnjenja i otežava rad naših službi.
Takođe, napominju da se ovakvim potezima dolazi do još bržeg stvaranja divljih deponija, što je i bio slučaj juče u Gornjoj Gorici.
Ekipe su očistile i lokaciju na brdu Trijebač, gdje jesu neodgovorni pojedinci odložili ogromnu količinu otpada pored kontejnera.
- Ponovo podsjećamo da nepropisno odlaganje otpada narušava izgled zajedničkih prostora i stvara dodatne probleme u održavanju javnih površina - kazali su u Čistoći.
U sklopu današnjih aktivnosti, ekipe angažovane na manuelnom čišćenju, nastavile su pojačane aktivnosti uklanjanja lišća sa javnih površina kako bi se spriječilo zadržavanje vode na saobraćajnicama i trotoarima.

Portal ETV

1250x600

Uklonjen otpad i vraćeni kontejneri u Gornjoj Gorici, Čistoća pozvala građane da budu odgovorni

Više od 60 volontera učestvovalo u inicijativi „Nisam turista“ NVO Kompas
Na području spomenika prirode Ratac sprovedena je volonterska akcija čišćenja koju je organizovala NVO Kompas, u okviru inicijative „Nisam turista“, realizovane kroz program „Zajedno za opšte dobro“.
U akciji je učestvovalo više od 60 volontera, koji su zajedničkim radom prikupili 144 džaka otpada.
Cilj akcije bio je podizanje svijesti građana o značaju očuvanja prirodnih vrijednosti i odgovornog odnosa prema životnoj sredini. Ratac, kao zaštićeno prirodno područje i simbol barske obale, posljednjih godina trpi posljedice nesavjesnog odlaganja otpada, što zahtijeva intenzivniju edukaciju, saradnju i uključivanje zajednice.
- Ova akcija pokazuje da svako od nas može doprinijeti čistijem i zdravijem okruženju. Zajedničkim radom stvaramo navike koje čine našu zajednicu otpornijom i odgovornijom prema prirodi - poručili su iz NVO Kompas.
Nakon akcije, Komunalno preduzeće Bar uklonilo je prikupljeni otpad pomoću svoje mehanizacije, dok organizatori planiraju da u saradnji s lokalnim službama iniciraju dodatne mjere zaštite i edukacije građana kako bi se dugoročno očuvalo ovo područje.
Iz NVO Kompas poručuju da očuvanje životne sredine nije samo obaveza pojedinca, već izraz kolektivne odgovornosti prema zajednici i budućim generacijama.
Akcija je sprovedena u okviru inicijative „Nisam turista“, koju realizuje NVO Kompas u saradnji sa Juventasom i UNDP-om, kroz program „Zajedno za opšte dobro – Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“, koji finansira Fond Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (UN Peacebuilding Fund).

Volonterska akcija čišćenja spomenika prirode Ratac: Prikupljena 144 džaka otpada

Na teritoriji opštine Danilovgrad povećane su cijene usluga odvoženja otpada, čija se naplata računa po broju kvadratnih metara stambenog, ili poslovnog prostora - a rezultat su neispražnjeni kontejneri, smeće pored kontejnera, ili puteva, uginule životinje koje završe u kontejneru, ili deponiji - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, odbornik Preokreta u SO Danilovgrad Vuk Iković.
Cijena usluga odvoza otpada se povećava, a novi model naplate je, kaže Iković, zapravo stari model naplate usluge, jer se računa po površini objekta u kom se živi ili posluje.
- Imamo situaciju da imamo jednu osobu u kući od 100 m² koja dobija duplo veći račun od domaćinstva gdje je duplo manji objekat, a gdje su najmanje četiri člana domaćinstva. Urađen je popis stanovništva nedavno, što znači da Opština Danilovgrad ima sve neophodne podatke da izvrši model naplate po broju članova domaćinstva, po vrsti otpada i tek onda po površini objekta. Slično da se uradi sa preduzetnicima i da se sa preduzetnicima porazgovara u smislu davanja određenog stimulansa, što je dobro i za komunalno i za Opštinu i za firme - rekao je Iković.
Smatra da je sistem upravljanja otpadom jedan od glavnih pokazatelja organizovanosti i urednosti grada, a slika Danilovgrada su neispražnjeni kontejneri, odlozen otpad pored kontejnera i pored puta, uginule životinje. Iković podsjeća da je prije tri dana došlo do trovanja pasa u Danilovgradu, među kojima su bili i vlasnički psi.
- Čekali smo tri dana da ih uklone sa ulice, a &nbsp;često se dešava da ti psi završe pored kontejnera i da na kraju ne bivaju zbrinute uginule životinje, nego zajdeno sa ostalim otpadom u Podgoricu na deponiju - istakao je Iković.
Lokalna klanica, podsjeća on, često nepravilno odlaže otpad, pa i taj otpad, kako kaže, često završi u kontejnerima i deponijama.
- Kad bismo imali video nadzor na takvim lokacijama onda bismo imali više uslova da se uspostavi kazneni sistem, odnosno kaznena politika i to je jedan od osnovnih uslova da bi kompletni sistem funkcionisao. Nije dovoljno postaviti kontejner i dostaviti nove račune, treba i razgovarati sa građanima, to je ta strategija komunikacije, jer svaki put kad dobijem račun hoću da uz njega stoji flajer sa uputstvom kako se odlaže pravilno otpad i šta ja dobijam pravilnim odlaganjem otpada - zaključio je Iković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Iković: Nije dovoljno postaviti kontejner i dostaviti račune, treba i razgovarati sa građanima

Iz Nacionalnog parka Skadarsko jezero kazali su da je je iz vode sakupljeno 100 kesa otpada i apelovali da se čuva prirodna i kulturna baština.
Zaposleni u Službi za održavanje ambijentalne higijene zajedno sa volonterima NVO Kompas uklanjali su otpad u rejonu Vranjine, kao i dva kraka rijeke Morače.
- Oni su kajacima prikupljali otpad sa vodene površine i sakupili oko 100 kesa - navedeno je na Fejsbuk stranici Nacionalnih parkova.
Kako su dodali, NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike zaštićenog prirodnog područja prepoznatog po bogatstvu i raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta da se odgovorno ponašaju i čuvaju prirodnu i kulturnu baštinu nacionalnog parka.
- Poštujte unutrašnji red u NP, bacite otpad na za to predviđena mjesta. Vodena površina jezera i obale rijeka nijesu mjesta za otpad, već dom za zaštićene biljne i životinjske vrste. Čuvajmo prirodne ljepote NP Skadarsko jezero - poručeno je u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 126.1667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FNparkovi%2Fposts%2F1004250225216900%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Na Skadarskom jezeru sakupljeno 100 kesa otpada, apel korisnicima da čuvaju prirodnu i kulturnu baštinu

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata J.T. i A.K. zbog sumnje da su iz magacina dvije firme ukrali kablove i žicu koju su kasnije prodali na otpadu.
- Osumnjičeni su zajedno i po prethodnom dogovoru sa još dvojicom 11. februara došli vozilom do magacinskog prostora firme "B.", podesnim sredstvom obili katanac i oduzeli četiri bunta kablova veće vrijednosti. Isti osumnjičeni su dana 15. februara došli do magacinskog prostora firme "O.", gdje su ušli i oduzeli kablove vrijednosti preko pet hiljada eura. Oduzete kablove su zapalili i uzeli žicu koju su kasnije prodali na otpadu - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
Oni se sumnjiče za produženo krivično djelo teška krađa u saizvrsilaštvu.

Zadržavanje osumnjičenima da su ukrali kablove u vrijednosti preko pet hiljada eura

Neadekvatno upravljanje otpadom na kopnu utiče na količinu morskog otpada, koji se generiše u Jadranskom moru, ali i svim svjetskim morima i okeanima, što predstavlja ogroman i ekološki, ekonomski, ali i zdravstveni problem - kala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene Ivana Vojinović.
Evropska unija i Crna Gora zajedno u borbi protiv plastičnog zagađenja pokrenuli su projekat AdriPlast, koji istražuje uticaj plastike na životnu sredinu.&nbsp;
Crna Gora je kroz razna istraživanja identifikovana, kaže Vojinović, kao veliki zagađivač Jadranskog mora, dodaje ona, plastičnim otpadom.
- To je uticaj frekventne turističke sezone, i povećanog broja turista, koji u tokom ljetnih mjeseci borave u Crnoj Gori. Prema istraživanju Međunarodne unije za zaštitu i očuvanje prirode izračunato je da &nbsp;u Crnoj Gori svaki građanin generiše oko 8 kg plastičnog otpada koji završava u moru, za razliku od Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, &nbsp;koje se nalaze na drugom mjestu, i koje generišu po 3 kilograma. To je veliki problem koji upućuje na nekoliko zaključaka a prvi zaključaj je da se neadekvatno borimo sa plastičnim otpadom, jer u Crnoj Gori samo upravljanje otpadom je vrlo problematično, a plastični otpad pretenduje da preuzme prvo mjesto komunalnom otpadu - rekla je Vojinović.
Plastični otpad koji završava u moru, podsjeća Vojinović, generisan je na kopnu, te prema svim istraživanjima, naglašava ona, 88 posto morskog otpada &nbsp;je generisano na kopnu.&nbsp;
- Neadekvatno upravljanje otpadom na kopnu utiče na količinu morskog otpada, koji se generiše u Jadranskom moru, ali i svim svjetskim morima i okeanima, što predstavlja ogroman i ekološki, ekonomski, ali i zdravstveni problem - istakla je Vojinović.
Nedostatak infrastrukture za upravljanje otpadom, objašnjava Vojinović, ali i postupanje građana, ističe ona, ključni su u zagađivanju mora plastikom.
- Predveče imamo one prizore na plažama, koje nam ne služe na ponos, ogromne količine otpada ostaju na plaži, kopnu, i odmah završe u moru. Ne pomažemo moru, a odmažemo nama samima, jer taj otpad koji ode u more završava u morske organizme, jer mikroplastika, i ta plastična vlakna se razlažu i nalaze svugdje, od morske soli, preko morskih organizama, do vode za piće, i sve se to vraća nama. Sva riba, svi morski organizmi, koje i konzumiramo u ishrani, se vraćaju nama i negativno utiče na zdravlje nas koji smo generatori tog otpada - naglasila je Vojinović.
Sva plastika koja završi u moru, objašnjava Vojinović, od plastičnih flaša, čepova, kesa, dodaje ona, utiče na veliki broj uginuća, kako navodi, morskih organizama.
- Problem je veliki, i to je definisano u najnovijoj legislativi Evropske unije, i ribolovni alat, koji se izgubi, namjerno, ili nenamjerno baci. Ribarske mreže su ogroman problem, pored plastičnog otpada koje mi kao građani ostavimo, i oni koji se profesionalno bave ribarskim aktivnostima su takođe identifikovani kao generatori te vrste otpada, i Evropska unija je njih posebno apostrofirala. I mi smo u ovom novom Zakonu o upravljanju otpadom, koji je u aprilu mjesecu donijet, &nbsp;definisali te ribarske aktivnosti, sve smo mi to fino transponovali iz evropskog zakonodavstva u posljednjim unapređenjima zakonskog teksta, ali se vraćamo na teren implementacije, teren izgradnje infrastrukture, i teren adekvatnog postupanja građana, ali i rada nadležnih inspekcijskih organa, odnosno komunalnih službi, da vrlo oštro sankcionišu svako nepropisno odlaganje, bilo koje frakcije otpada, a naročito na plažama plastičnog otpada, jer moramo da budemo.svjesni koji je to ekološki, ekonomski, zdravstveni problem - zaključila je Vojinović.

Vojinović: Svaki građanin Crne Gore godišnje generiše osam kilograma plastičnog otpada koji završi u moru

Tokom prve dvije nedjelje oktobra je sa nelegalno formiranih odlagališta oko kontejnera, uklonjeno 1.841 tona raznog otpada, što je prosječno 130 tona na dnevnom nivou.
I dalje ogromne količine otpada koje pojedinci odlažu na nepropisan način, zbog čega iz gradskog preduzeća Čistoća podsjećaju da na prostoru grada ima pet reciklažnih dvorišta i jedno u Opštini Zeta.
- Mobilno reciklažno dvorište se postavlja u djelove grada gdje nije moguće izgraditi stacionarno reciklažno dvorište, a na odlagalištu Mojanski krst u Opštini Zeta omogućeno je besplatno odlaganje građevinskog šuta i zemljanih iskopa - napominju iz Čistoće.
Pozivom na broj dispečerske službe ovog Društva 067/207-720, građani mogu dobiti informaciju kada će autokiperi i radne mašine biti u određenom dijelu grada, u cilju sakupljanja biljnog i kabastog otpada, i u koordinaciji putem telefona sa poslovođom Čistoće dogovoriti vrijeme i tačnu lokaciju gdje mogu donijeti otpad;
- Pravna lica imaju mogućnost potpisivanja ugovora o besplatnom preuzimanju kartonske ambalaže, a kolege iz privrednog društva "Deponija" omogućili su građanima da, do kraja godine, besplatno odlažu kabasti otpad na Deponiji (više info na www.deponija.me) - navedeno je u saopštenju Čistoće.
Iz tog preduzeća pozvali su građane Podgorice da koriste navedene mogućnosti, dajući na taj način doprinos očuvanju životne sredine i održavanju našeg grada čistim.

Oko kontejnera u Podgorici bačeno 1.841 tona raznog otpada

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un istakao je u novogodišnjoj čestitiki ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kako su njegova država i Rusija „dijelile krv, život i smrt“ ratujući u Ukrajini.
U toj poruci koju je objavila danas državna novinska agencija KCNA, Kim je rekao da je 2025. bila „značajna godina“ za njihov bilateralni savez koji je „učvršćen deljenjem krvi, života i smrti u istom rovu“, prenosi britanski ljevičarski list Gardijan na svom portalu.
Sjeverna Koreja je u aprilu potvrdila da je poslala svoje vojnike da podrže ruske u ratu protiv Ukrajine i da su i oni ginuli u borbama, a ovog mjeseca je objavila da ih je u avgustu poslala da uklanjaju mine u Kurskoj oblasti u Rusiji, na granici Ukrajine, koju su ukrajinske trupe zaposjele avgusta 2024. i držale do prvih mjeseci 2025.

Sjevernokorejski lider čestitao Putinu Novu godinu, podsjetio da su 2025. zajedno ratovali u Ukrajini

Hapšenje ratnog zločinca u Crnoj Gori na zahtjev Hrvatske korak je prema rješavanju otvorenih pitanja s Podgoricom, što je važno za njen evropski put - rekao je danas hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.
Grlić Radman pozdravio je hapšenje Milorada Kovačevića, te dodao da se ono temelji na angažovanosti crnogorskih institucija, ali da je i rezultat dogovora i pritiska hrvatske diplomatije.
- Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore. Ovo je jedan dokaz saradnje s nadležnim institucijama i tijelima u Crnoj Gori jer je važno sva otvorena pitanja riješiti prije samog ulaska u Evropsku uniju - rekao je novinarima Grlić Radman.
Ministar, koji je rekao da je danas prijepodne dva puta razgovarao s crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem o hapšenju, dodao je da su dobrosusjedski odnosi temelj stabilnosti i prosperiteta Crne Gore, ali i "natkrovljujuće načelo" EU.&nbsp;
Poručio je da Hrvatska očekuje nastavak rješavanja svih otvorenih pitanja, ali i onih koja nisu samo bilateralne prirode, poput vladavine prava i pravosuđa.
- Odšteta logorašima, promjena imena bazena u Kotoru koji je bio nazvan po komandiru straže zloglasnog logora Morinj, a tu je isto tako i vojna sukcesija simboličnim povratkom hrvatskog školskog broda Jadran - naveo je kao primjere Grlić Radman.
Rekao je da je zabilježen "stanoviti napredak" što se tiče povratka otete imovine, spomenuvši da je 51 tivatskoj porodici ona vraćena te da je zahvaljujući pritisku hrvatske diplomatije te naporima lokalnih i zakonodavnih vlasti "nekoliko porodica već upisano u katastar".
Požalio se, međutim, da nema pomaka kada je riječ o povratu imovine porodicama Tripković i Dabinović iz Dobrote, pri čemu se posebno osvrnuo na porodicu Dabinović za koju je kazao da je nakon 10 godina napokon dobila ročište, no 25. decembar kada Hrvati katolici slave Božić, dodajući da to nije na čast crnogorskom sudstvu.
- Sigurno su mogli postupiti taktičnije i odrediti neki drugi datum ročišta, ali se kako god nadamo pozitivnom ishodu - rekao je Grlić Radman.
Naglasio je da je to pitanje koje vlast u Crnoj Gori "sigurno mora riješiti prije ulaska u EU", dodajući da u crnogorskom rukovodstvu vidi želju za rješavanjem otvorenih pitanja.

Grlić Radman: U crnogorskom rukovodstvu vidim želju za rješavanjem otvorenih pitanja

Bosna i Hercegovina (BiH) bi 2028. godine mogla dobiti nove modernizovane novčanice konvertibilne marke, najavila je guvernerka Centralne banke te zemlje, Jasmina Selimović.
Nove novčanice imaće poboljšani dizajn u odnosu na sadašnje, ali će likovi i simobli na njima ostati isti.
Novčanice će biti izrađene od ekološki prihvatljivijih materijala, imaće poboljšana sigurnosna obilježja i mogućnost njihovog falsifikovanja biće minimalna, prenosi Capital.ba.
Takođe, biće prilagođene i osobama s oštećenim vidom, što će biti novost u BiH.&nbsp;
Viceguverner Marko Vidaković kazao je da će nove nočanice konvertibilne marke sadržavati sve ono što sada imaju novčanice eura.
Predsjedništvo BiH odobrilo je izradu novih novčanica, a iz Centralne banke najavljuju da bi one u opticaju trebalo da budu od 2028. godine, u godini kada centralna bosanskohercegovačka monetarna institucija obilježava 30 godina postojanja.

BiH dobija nove novčanice

Petnaest osoba je poginulo, a 19 je povrijeđeno kada je putnički autobus upao u provaliju na zapadu Gvatemale, saopštili su danas zvaničnici.
- Petnaest ljudi je poginulo u ovoj saobraćajnoj nesreći - 11 muškaraca, tri žene i jedan maloljetnik - rekao je novinarima portparol vatrogasne službe Leandro Amado.
Dodao je da su povrijeđeni prebačeni u lokalne bolnice, prenosi agencija Rojters.
Nesreća se dogodila na putu oko grada Solola, gdje je vožnja često opasna zbog guste magle.

Autobus upao u provaliju na zapadu Gvatemale: Poginulo 15 osoba, među kojima i maloljetnik

Aktivno uključivanje djece i mladih u kulturne procese predstavlja jednu od ključnih misija Ministarstva kulture i medija, zbog čega je novi konkurs namijenjen upravo njima, pružajući priliku da se kroz uključivanje u postojeće programe institucija kulture podstakne njihovo aktivno učešće u savremenom kulturnom životu, saopšteno je iz tog resora.
- Ovim konkursom „"ultura mladih snaga umjetnosti" želimo da kultura postane prostor u kojem djeca i mladi slobodno izražavaju svoje ideje, razvijaju kreativnost i uče da umjetnost doživljavaju kao dio svog identiteta i svakodnevice - kazala je Svetlana Višnjić, savjetnica u Ministarstvu kulture i medija.
Ona je rekla da Ministarstvo poseban značaj pridaje programima koji su usmjereni ka najmlađima.
Višnjić je podsjetila da pravo prijave na konkurs imaju fizička i pravna lica koja djeluju u oblasti kulture, uključujući umjetnike, kustose, pedagoge, kulturne radnike, kao i registrovane subjekte u kulturi, koji svojim znanjem, iskustvom i profesionalnim kapacitetima mogu doprinijeti kreiranju kvalitetnih programa namijenjenih djeci i mladima.
- Cilj konkursa je izgradnja snažnih i trajnih mostova između nosilaca kulturne djelatnosti i djece i mladih, uz poseban fokus na afirmaciju i zaštitu njihovih prava kada je riječ o pristupu kulturi i slobodi umjetničkog stvaralaštva. Posebnu pažnju posvetili smo mobilnosti i razmjeni kulturnih sadržaja na teritoriji Crne Gore, jer vjerujemo da kultura treba da bude dostupna svoj djeci i mladima, bez obzira na mjesto u kojem žive - poručila je Višnjić.
Iz Ministarstva su podjsetili da projekti koji se prijavljuju na konkurs mogu imati različite forme, od kreativnih i edukativnih radionica, preko pozorišnih i muzičkih produkcija, multimedijalnih i izdavačkih poduhvata, do inovativnih umjetničkih i kulturnih inicijativa usmjerenih ka djeci i mladima, uz poseban fokus na programe koji promovišu inkluziju, kreativni izraz i kulturnu baštinu.
- Posebno su poželjni programi koji razvijaju empatiju, solidarnost i kritičko mišljenje, kao i projekti koji se bave suzbijanjem vršnjačkog nasilja i doprinose razvoju kreativnih potencijala djece i mladih. Drugim riječima, konkurs podstiče inicijative koje mlade uče da osjećaju, da razmišljaju i da stvaraju, osnažujući ih da kroz umjetnost aktivno učestvuju u oblikovanju društva u kojem žive - rekla je Višnjić.
Projekti i programi biće sufinansirani u iznosu do 50 odsto ukupnih sredstava potrebnih za njihovu realizaciju, a konkurs je otvoren zaključno sa 31. decembrom, uz poziv svim zainteresovanima da prijave svoje projekte i doprinesu stvaranju snažne, inkluzivne i podsticajne kulture za djecu i mlade.

Konkurs "Kultura mladih snaga umjetnosti" otvoren do 31. decembra

Fototipsko izdanje vrijednog crnogorskog rukopisa, „Cetinjskog psaltira“ iz XV vijeka, koje su objavili Matica crnogorska i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“, od sada je dostupno i u elektronskom formatu. Digitalizaciju rukopisa omogućila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK), koja ovaj rukopis čuva pod signaturom R–3349.
Rukopisni „Cetinjski psaltir“ datira iz prve četvrtine XV vijeka, a nastao je, prema ocjeni stručnjaka, u nekom od skriptorijuma na području Skadarskog jezera, krajem vladavine Balšića do 1421. godine. Balšići su, kako se navodi u predgovoru priređivača Ivana Ivanovića, generalnog sekretara Matice crnogorske, i Dragice Lompar, bivše direktorice Nacionalne biblioteke, snažno podsticali prepisivanje bogoslužbenih knjiga u skriptorijumima skadarskog basena.
„Cetinje u posljednjoj deceniji XV vijeka postaje nova crnogorska prijestonica dinastije Crnojevića, a ‘Cetinjski psaltir’ jedna je od prvih rukopisnih knjiga donesenih u biblioteku novoosnovanog Cetinjskog manastira, sabornog hrama već oficijalizovane Crnogorske pravoslavne crkve. Formiranje biblioteke i aktiviranje prepisivačke djelatnosti predstavljali su osnov za uspostavljanje Cetinjskog duhovnog i književnog centra kao novog središta crnogorske pismenosti. ‘Cetinjski psaltir’ služio je i kao predložak za nove prepise ove važne starozavjetne knjige“, navode priređivači.
Izdanje prati i pogovor na crnogorskom i engleskom jeziku istaknutog medievaliste prof. dr Božidara Šekularca, koji je uradio kodikološki opis rukopisa i dao značajan doprinos realizaciji projekta. Šekularac ističe da je „Psaltir“ jedna od najznačajnijih bogoslužbenih knjiga, te da se broj njegovih izdanja u XV i XVI vijeku nadmašuje ukupan broj svih drugih bogoslužbenih izdanja iz istog perioda.
Elektronsko izdanje objavljeno je u tiražu od 100 primjeraka, a Matica crnogorska najavljuje da će uskoro u digitalnoj formi biti dostupna i ostala njena fototipska izdanja: „Praznični minej“ iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, „Psaltir s posljedovanjem“ iz štamparije Crnojevića i „Praesbiteri Diocleatis Regnum Slavorum“.
Iz Matice poručuju da sva ova djela svjedoče o kontinuitetu, dometima i bogatstvu crnogorske nacionalne kulture, pismenosti i duhovnosti.

Rukopisni „Cetinjski psaltir“ iz XV vijeka u elektronskom obliku

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić posjetio je Maticu srpsku – Društvo članova u Crnoj Gori i sastao se sa njenim novoizabranim predsjednikom Dušanom Krcunovićem, saopšteno je iz njegovog kabineta.
- Na sastanku je razgovarano o društvenom statusu ove značajne naučne i kulturne institucije u Crnoj Gori i nasušnoj potrebi da nakon petnaest godina njenog plodonosnog rada, ona dobije status kulturne organizacije od nacionalnog značaja. Bilo je, takođe, riječi o vraćanju pozicije srpskog jezika na poziciju službenog jezika u Crnoj Gori i tako ispravi nepravda koju je prethodni režim nanio najbrojnijoj jezičkoj zajednici u Crnoj Gori - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Kako su zaključili, Krcunović je iskoristio ovu priliku da se zahvali Aleksiću na podršci i čestitkama koje mu je uputio povodom izbora za predsjednika Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori.

Aleksić posjetio Maticu srpsku – Društvo članova u Crnoj Gori: Nasušno potreban status kulturne organizacije od nacionalnog značaja

Novogodišnjim koncertom učenika osnovnih muzičkih škola iz Herceg Novog i Budve Matica crnogorska je u prostorijama svog Ogranka u Herceg Novom zaključila programski dio aktivnosti za 2025. godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f" data-rendition-name="original" width="643" height="854" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Na koncertu su nastupili učenici gitare iz klase profesora Nikolasa Morete iz Budve: Danil Avrosimov, Darija Tomanović i Uroš Pajković. Učenice Iskra Zloković i Kaja Krivokapić iz klase prof. Jelene Popović svirale su svoje violine, a predstavili su se i mladi pijanisti iz klase Petre Jović: Mario Brkić, Zana Sabirova, Milica Vlaović i Stefan Martinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268" data-rendition-name="original" width="854" height="643" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Svoje umijeće na harmonici pokazali su polaznici klase Bosiljke Kulišić: Mila Stanojević, Sergije Šuberić, Vasilije Dragojlović, Jovan Janda, Petra Stanojević i Goran Vasović.&nbsp; Na repertoaru su bila djela Ramoa, Hajdna, Burgmilera, Šostakoviča, kao i obrade tradicionalnih crnogorskih pjesama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394" data-rendition-name="original" width="748" height="535" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Tag: otpad