Iz Nacionalnog parka Skadarsko jezero kazali su da je je iz vode sakupljeno 100 kesa otpada i apelovali da se čuva prirodna i kulturna baština.
Zaposleni u Službi za održavanje ambijentalne higijene zajedno sa volonterima NVO Kompas uklanjali su otpad u rejonu Vranjine, kao i dva kraka rijeke Morače.
- Oni su kajacima prikupljali otpad sa vodene površine i sakupili oko 100 kesa - navedeno je na Fejsbuk stranici Nacionalnih parkova.
Kako su dodali, NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike zaštićenog prirodnog područja prepoznatog po bogatstvu i raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta da se odgovorno ponašaju i čuvaju prirodnu i kulturnu baštinu nacionalnog parka.
- Poštujte unutrašnji red u NP, bacite otpad na za to predviđena mjesta. Vodena površina jezera i obale rijeka nijesu mjesta za otpad, već dom za zaštićene biljne i životinjske vrste. Čuvajmo prirodne ljepote NP Skadarsko jezero - poručeno je u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 126.1667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FNparkovi%2Fposts%2F1004250225216900%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Na Skadarskom jezeru sakupljeno 100 kesa otpada, apel korisnicima da čuvaju prirodnu i kulturnu baštinu

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata J.T. i A.K. zbog sumnje da su iz magacina dvije firme ukrali kablove i žicu koju su kasnije prodali na otpadu.
- Osumnjičeni su zajedno i po prethodnom dogovoru sa još dvojicom 11. februara došli vozilom do magacinskog prostora firme "B.", podesnim sredstvom obili katanac i oduzeli četiri bunta kablova veće vrijednosti. Isti osumnjičeni su dana 15. februara došli do magacinskog prostora firme "O.", gdje su ušli i oduzeli kablove vrijednosti preko pet hiljada eura. Oduzete kablove su zapalili i uzeli žicu koju su kasnije prodali na otpadu - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
Oni se sumnjiče za produženo krivično djelo teška krađa u saizvrsilaštvu.

Zadržavanje osumnjičenima da su ukrali kablove u vrijednosti preko pet hiljada eura

Neadekvatno upravljanje otpadom na kopnu utiče na količinu morskog otpada, koji se generiše u Jadranskom moru, ali i svim svjetskim morima i okeanima, što predstavlja ogroman i ekološki, ekonomski, ali i zdravstveni problem - kala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene Ivana Vojinović.
Evropska unija i Crna Gora zajedno u borbi protiv plastičnog zagađenja pokrenuli su projekat AdriPlast, koji istražuje uticaj plastike na životnu sredinu.&nbsp;
Crna Gora je kroz razna istraživanja identifikovana, kaže Vojinović, kao veliki zagađivač Jadranskog mora, dodaje ona, plastičnim otpadom.
- To je uticaj frekventne turističke sezone, i povećanog broja turista, koji u tokom ljetnih mjeseci borave u Crnoj Gori. Prema istraživanju Međunarodne unije za zaštitu i očuvanje prirode izračunato je da &nbsp;u Crnoj Gori svaki građanin generiše oko 8 kg plastičnog otpada koji završava u moru, za razliku od Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, &nbsp;koje se nalaze na drugom mjestu, i koje generišu po 3 kilograma. To je veliki problem koji upućuje na nekoliko zaključaka a prvi zaključaj je da se neadekvatno borimo sa plastičnim otpadom, jer u Crnoj Gori samo upravljanje otpadom je vrlo problematično, a plastični otpad pretenduje da preuzme prvo mjesto komunalnom otpadu - rekla je Vojinović.
Plastični otpad koji završava u moru, podsjeća Vojinović, generisan je na kopnu, te prema svim istraživanjima, naglašava ona, 88 posto morskog otpada &nbsp;je generisano na kopnu.&nbsp;
- Neadekvatno upravljanje otpadom na kopnu utiče na količinu morskog otpada, koji se generiše u Jadranskom moru, ali i svim svjetskim morima i okeanima, što predstavlja ogroman i ekološki, ekonomski, ali i zdravstveni problem - istakla je Vojinović.
Nedostatak infrastrukture za upravljanje otpadom, objašnjava Vojinović, ali i postupanje građana, ističe ona, ključni su u zagađivanju mora plastikom.
- Predveče imamo one prizore na plažama, koje nam ne služe na ponos, ogromne količine otpada ostaju na plaži, kopnu, i odmah završe u moru. Ne pomažemo moru, a odmažemo nama samima, jer taj otpad koji ode u more završava u morske organizme, jer mikroplastika, i ta plastična vlakna se razlažu i nalaze svugdje, od morske soli, preko morskih organizama, do vode za piće, i sve se to vraća nama. Sva riba, svi morski organizmi, koje i konzumiramo u ishrani, se vraćaju nama i negativno utiče na zdravlje nas koji smo generatori tog otpada - naglasila je Vojinović.
Sva plastika koja završi u moru, objašnjava Vojinović, od plastičnih flaša, čepova, kesa, dodaje ona, utiče na veliki broj uginuća, kako navodi, morskih organizama.
- Problem je veliki, i to je definisano u najnovijoj legislativi Evropske unije, i ribolovni alat, koji se izgubi, namjerno, ili nenamjerno baci. Ribarske mreže su ogroman problem, pored plastičnog otpada koje mi kao građani ostavimo, i oni koji se profesionalno bave ribarskim aktivnostima su takođe identifikovani kao generatori te vrste otpada, i Evropska unija je njih posebno apostrofirala. I mi smo u ovom novom Zakonu o upravljanju otpadom, koji je u aprilu mjesecu donijet, &nbsp;definisali te ribarske aktivnosti, sve smo mi to fino transponovali iz evropskog zakonodavstva u posljednjim unapređenjima zakonskog teksta, ali se vraćamo na teren implementacije, teren izgradnje infrastrukture, i teren adekvatnog postupanja građana, ali i rada nadležnih inspekcijskih organa, odnosno komunalnih službi, da vrlo oštro sankcionišu svako nepropisno odlaganje, bilo koje frakcije otpada, a naročito na plažama plastičnog otpada, jer moramo da budemo.svjesni koji je to ekološki, ekonomski, zdravstveni problem - zaključila je Vojinović.

1250x600

Vojinović: Svaki građanin Crne Gore godišnje generiše osam kilograma plastičnog otpada koji završi u moru

Tokom prve dvije nedjelje oktobra je sa nelegalno formiranih odlagališta oko kontejnera, uklonjeno 1.841 tona raznog otpada, što je prosječno 130 tona na dnevnom nivou.
I dalje ogromne količine otpada koje pojedinci odlažu na nepropisan način, zbog čega iz gradskog preduzeća Čistoća podsjećaju da na prostoru grada ima pet reciklažnih dvorišta i jedno u Opštini Zeta.
- Mobilno reciklažno dvorište se postavlja u djelove grada gdje nije moguće izgraditi stacionarno reciklažno dvorište, a na odlagalištu Mojanski krst u Opštini Zeta omogućeno je besplatno odlaganje građevinskog šuta i zemljanih iskopa - napominju iz Čistoće.
Pozivom na broj dispečerske službe ovog Društva 067/207-720, građani mogu dobiti informaciju kada će autokiperi i radne mašine biti u određenom dijelu grada, u cilju sakupljanja biljnog i kabastog otpada, i u koordinaciji putem telefona sa poslovođom Čistoće dogovoriti vrijeme i tačnu lokaciju gdje mogu donijeti otpad;
- Pravna lica imaju mogućnost potpisivanja ugovora o besplatnom preuzimanju kartonske ambalaže, a kolege iz privrednog društva "Deponija" omogućili su građanima da, do kraja godine, besplatno odlažu kabasti otpad na Deponiji (više info na www.deponija.me) - navedeno je u saopštenju Čistoće.
Iz tog preduzeća pozvali su građane Podgorice da koriste navedene mogućnosti, dajući na taj način doprinos očuvanju životne sredine i održavanju našeg grada čistim.

Oko kontejnera u Podgorici bačeno 1.841 tona raznog otpada

Češka Vlada optužila je danas Kinu za sajber napad na mrežu za povjerljivu komunikaciju češkog Ministarstva spoljnih poslova.
Kineski hakeri su dvije godine od 2022. godine čitali mejlove čeških diplomata.
- Te aktivnosti trajale su od 2022. godine. Pogođena je institucija uvršćena u češku kritičnu infrastrukturu, a izvodila ih je grupa za sajber špijunažu APT31 koju i javno povezuju sa obavještajnom službom kineskog Ministarstva državne bezbjednosti - piše u saopštenju koje je danas objavila češka Vlada.
Vlada je osudila te sajber napade iz Kine, a ministar spoljnih poslova Jan Lipavski pozvao je u Ministarstvo kineskog ambasadora u Pragu i danas mu je uručen protest i poziv da se Kina okani takvih napada.
- Kina rovari u našem društvu. Manipulacijama, propagandom, sajber napadima. Napadače smo otkrili direktno tokom napada. Naše bezbjednosne institucije su intervenisale, sve su istražili i mi sada objavljujemo istinu. Na ministarstvu sam uveo novi sistem za komunikaciju - saopštio je Lipavski na mreži Iks.
Solidarnost sa Češkom izrazili su i saveznici.
- NATO sa uznemirenjem prati trend porasta štetnih sajber aktivnosti iz Kine - poručio je generalni sekretar NATO Mark Rute, a visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas poručila je da EU stoji uz Češku.
Informacije o ovom sajber napadu češke obavještajne službe podijelile su sa saveznicima u EU i NATO.

Češka optužila Kinu za sajber napad na mrežu za povjerljivu komunikaciju diplomata

Dok susjedna Albanija u turizmu galopira, naša, prelijepa Crna Gora, najblaže rečeno, stagnira. Destinaciju smo, čini se, sveli na goste iz regiona, bez jasne vizije razvoja. Nije to problem u &nbsp;najavi, već problem koji traje i ne rješava se. Turizam je naša najvažnija privredna grana, sve što nam je potrebno imamo, osim, izgleda, vizije i znanja da sve to valorizujemo. I još nešto jako važno - nema govora o prestižnoj turističkoj destinaciji koja ima neprimjereno lošu avio dostupnost.&nbsp;
Da li dijeli stav da smo sveli destinaciju na goste iz regiona a da turisti iz Zapadne Evrope zaobilaze Crnu Goru, Portal ETV je pitao profesora na Fakultetu za turizam i bznis u Budvi, prof. dr Rada Ratkovića.&nbsp;
On kaže da je ovaj problem kod nas star oko tri i po decenije, s tim što je od obnove &nbsp;nezavinosti, pa do 2020. godine, bilo napretka.&nbsp;
Prema njegovim riječima, 2019. &nbsp;je bila prva godina rentabilnog poslovanja turističkog sektora na osnovu učešća zapadno-evropskog emitivnog turizma od 35 odsto u osnovnom smještaju i dobre avio povezanosti sa svim važnim evropskim emitivnim tržištima.&nbsp;
- Nakon toga je nastupila pandemija korone, a poslije nje pandemija politike, koja još traje i postaje sve gora. U takvoj konstelaciji nije čudo što turizmu i ukupnoj ekonomiji ne cvjetaju ruže. Da ne možemo imati održiv turizam na osnovu kratkosezonskih i niskobudžetdskih tržišta regiona i Rusije smo se mogli praktično uvjeriti u proteklih 35 godina, ali mnogi neće da vide ono što je i čulno vidljivo i očigledno - kazao je Ratković u razgovoru za Portal ETV.&nbsp;
Profesor je jasan - ne možemo biti ozbiljna turistička destinacija sa lošom avio povezanošću.&nbsp;
- Dobar avio saobraćaj (linijski, niskotarifni i čarter) je uslov bez koga se me može uspješno razvijati organizovani turiizam, posebno iz najjačih emitivnih izvora Evrope i svijeta. Bez toga ne možemo imati održivu popunjenost kapaciteta, rentabilno poslovanje turizma, konkurentne plate i ekonomski impakt turizma na privredu i društvo. Vlasti u potonjih pet godina su istrajno radile da ovaj važan infrastrukturni resurs za razvoj turizma prilično uruše. Racionalnog razloga i obrazloženja za to nema - ističe profesor.&nbsp;
On smatra da u Crnoj Gori ne valja destinacijski sistem i destinacijski menadžment u turizmu, za što je najodgovornija Vlada.&nbsp;
- Preduzetnički sektor čini što je u njegovoj mogućnosti, ali nema destinacijske podrške. To mora da se iz korijena reformiše, inače gubimo turizam koji je jedna od najjačih poluga ekonomske održivosti naše države. Treba da se poslužimo dobrom praksom Hrvatske i Albanije i da slijedimo njihovu pozitivnu praksu posvećenog i umješnog destinacijskog menadžmenta na čelu sa državnim vlastima - kazao je Ratković u razgovoru za Portal ETV.

Nakon korone imamo pandemiju politike - ne cvjetaju nam ruže u turizmu i ekonomiji

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar uhapsili su operativno interesantno lice iz ovog primorskog grada V. Z. (42) zbog sumnje da je oštećenom uputio prijetnje po život upotrebom hladnog živoga i od njega oduzeo lične stvari, saopšteno je iz Uprave policije.
Prema saznanjima Televizije E, radi se o Vladimiru Zindoviću, koji je, kako se navodi u saopštenju, povratnik u izvršenju krivičnih djela.
- Postupajući po prijavi oštećenog da ga je na željezničkoj stanici u Baru, po izlasku iz voza fizički napao V. Z. hvatajući ga rukom oko vrata, te prislanjajući mu nož uz tijelo, nakon čega je oštećenog uz prijetnje po život odveo do svoje zgrade, gdje mu je oduzeo torbicu sa telefonom, novcem i dokumentima, kao i ručni sat - naveli su iz Uprave policije.
Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Bar su nakon preduzetih hitnih i sveobuhvatnih operativno-taktičkih mjera i radnji locirali V. Z, koji je nakon prikupljenog obavještenja uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
- Izvršenim pretresom stana koji koristi V. Z. pronađeni su ukradeni predmeti koji pripadaju oštećenom - dodaju iz Uprave policije.
Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Bar nastavljaju sa preduzimanjem planskih mjera i radnji sa ciljem očuvanja javnog reda i mira te intenzivnim preventivnim i represivnim aktivnostima na suzbijanju krivičnih djela kojima se ugrožava bezbjednost građana.

Operativno interesantno lice iz Bara uhapšeno zbog ugrožavanja sigurnosti: Osumnjičen da je uz prijetnje nožem oduzeo lične stvari

Iran je saopštio da je pogubio Pedrama Madanija, koji je optužen za "špijuniranje za Izrael" u slučaju za koji su grupe za ljudska prava rekle da je pun "fundamentalnih nedostataka" i zasnovan na priznanjima datim pod prisilom.
Iranska novinska agencija za pravosuđe Mizan objavila je 28. maja da je pogubljenje izvršeno zbog prekršaja koji uključuju "špijuniranje za Izrael" i "sticanje bogatstva nezakonitim sredstvima".
Iranska organizacija za ljudska prava izvijestila je 25. maja da je Madani bio u "neposrednoj opasnosti" od pogubljenja nakon što je prebačen iz zatvora Evin u zatvor Gezelhesar u Karaju, gdje je njegova porodica bila pozvana u, kako se vjeruje, posljednju posjetu.
Pedram je uhapšen zbog navodne špijunaže za Izrael 2020. godine.
Revolucionarni sud ga je osudio na smrt zbog optužbi za "korupciju". Tu presudu je Vrhovni sud tri puta poništio, a svaki put ga je sud jednakog statusa ponovo osudio na smrt.
Zatvorena iranska disidentkinja Narges Mohamadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2023. godinu, objavila je video Madanijeve majke koja moli iranske vlasti da "ne dozvole da još jedna porodica pati".
Ona je takođe tražila da se slučaj "pun nejasnoća i ozbiljnih nedostataka ponovo preispita".
Vijest o Madanijevom pogubljenju dolazi dan nakon što je Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) objavio izvještaj u kojem se navodi da iranske vlasti provode "strašan niz pogubljenja", s najmanje 113 pogubljenja prijavljenih samo u prvih 25 dana maja 2025. godine.
Grupa sa sjedištem u Oslu saopštila je da je Iran do sada ove godine pogubio 478 ljudi, što je porast od 75 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Iranske vlasti su u prosjeku pogubile najmanje tri osobe dnevno tokom prvih pet mjeseci 2025. godine, a sve više disidenata i marginaliziranih zajednica postali su žrtve okrutne vladine represije nad neslaganjem i brutalne politike protiv droga - rekao je privremeni izvršni direktor Hjuman rajts voča Federiko Borelo.
Razmjere ove krizem kako je naveo Borelo, "naglašavaju hitnu potrebu da međunarodna zajednica izvrši pritisak na iransku vladu da odmah zaustavi sva pogubljenja i uspostavi moratorij na smrtnu kaznu".

Iran pogubio čovjeka optuženog da je špijunirao za Izrael

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: otpad