Zaposleni iz TASS-a, ruskog medija koji često promoviše pozitivno izvještavanje o ruskom lideru Vladimiru Putinu, bio je nakratko u prostoriji za bilateralni sastanak predsjednika Donalda Trampa sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, piše Politiko.
Sa druge strane, američkim medijima Rojtersu i Asošijeted presu nije odobren pristup.
Prema navodima Bijele kuće, prisustvo ruskog reportera bilo je neplanirano.
- TASS nije bio na odobrenoj listi medija za današnji pul. Čim je osoblju pres službe saznalo da se nalazi u Ovalu, ispratio ga je sekretar za štampu. On nije na listi odobrenih za konferenciju za štampu - rekao je zvaničnik Bijele kuće.
Bijela kuća se nije osvrnula na to kako je reporter bez dozvole uspio da dobije pristup Ovalnom kabinetu.
Tramp sve više pooštrava pristupe medijima u Bijeloj kući, a sekretarka za štampu Karolin Livit je prošle sedmice najavila da će administracija kontrolisati ko ima pristup Bijeloj kući u novinarskom pulu Ovalnog kabineta - a ne nezavisno izabrano udruženje dopisnika Bijele kuće koje je dugo zaduženo da donosi te odluke.
Do toga dolazi i dok se Tramp sve više pridružuje Putinu - i kritikuje Zelenskog, što izaziva zabrinutost da je novi saveznik SAD na globalnoj sceni - Kremlj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Reporter ruskog državnog medija ušao u Ovalni kabinet tokom sastanak Trampa i Zelenskog

Kancelarija američkog predsjednika Donalda Trampa objavila je da je agenciji Asošijeted pres do daljeg zabranjen pristup Ovalnoj sobi i zvaničnom avionu Trampa "Air Force One", jer je odbila da nazove Meksički zaliv "Američkim zalivom".
Američka novinska agencija od utorka se žali da je njenim novinarima uskraćen pristup događanjima u Bijeloj kući, jer odbija da koristi novo ime koje je izabrao republikanski predsjednik.
Zamjenik šefa kabineta Bijele kuće Tejlor Badovič napisao je na X-u u petak da AP nastavlja da ignoriše zakonsku promjenu geografskog naziva u Američki zaliv, prenosi Hina.
- Ako Prvi amandman Ustava Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o slobodi govora štiti njihovo pravo na neodgovorno i nepošteno izvještavanje, ne garantuje im privilegiju nesmetanog pristupa ograničenim prostorima, kao što su Ovalna soba i Air Force One - naveo je on.
Badovič je kazao da će u budućnosti ti prostori biti otvoreni hiljadama novinara, a novinari i fotografi AP imaće i dalje akreditacije za kompleks Bijele kuće.
Iz AP-a su objasnili da je uredba o promjeni imena Meksičkog zaliva mjerodavna samo u SAD-u, dok ga Meksiko i druge zemlje i međunarodne organizacije nijesu priznale.
- AP će ga nazivati njegovim izvornim imenom, priznajući istovremeno novo ime koje je izabrao Tramp - dodala je agencija.

Agencija AP dobila zabranu ulaska u Ovalnu sobu i predsjednički avion

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) saopštila je da je, u saradnji sa partnerskim organizacijama civilnog društva, organizuju otvoreni forum „Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva“. Cilj je, kako navode, afirmacija društvenog dijaloga i razmatranje tema od javnog interesa.
Na sesiji će govoriti predsjednici i predstavnici Dukljanske akademije, Matice crnogorske, PEN-a, Fondacije „Sv. Petar Cetinjski“, Crnogorskog društva nezavisnih književnika, organizacije „Almanah“, Udruženja pravnika Crne Gore, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Udruženja profesora istorije i STEGA-e koja je preuzela organizaciju skupa.
Cilj otvorenog foruma je da se razmotre pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove crnogorskog društva koja će biti razmatrana iz ugla dinamike EU integracija, aktuelnog istorijskog revizionizma, nedostataka u vladavini prava, stanja u civilnom društvu, krize sekularizma, sklonosti društva unutrašnjem sukobljavanju, devastacije crnogorske kulture itd.
- Organizacijom ove sesije otvorenog foruma STEGA ima za cilj da u formi dijaloškog foruma unaprijedi društveni dijalog na temema iz oblasti prava, ekonomije, kulture, zdravstva, međunarodnih odnosa i drugih oblasti koje su od javnog interesa - saopšteno je iz STEGA-e.
Sesija će se, kako zaključuju, održati u srijedu, 18. februara 2026. godine u 11 sati u multimedijalnoj Sali PR Centra (stari Aeorodrom) u Ulici Maršala Tita Podgorica.

STEGA organizuje otvoreni forum: Unapređenje društvenog dijaloga o temama od javnog interesa

Protiv Beranca A.D. (21) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodna, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija je u prethodnom periodu izvršila pretres prostorija koje koristi operativno interesantno lice V.D, bliski srodnik A.D, kada je pronađena improvizovana laboratorija za proizvodnju opojnih droga.&nbsp;
- Izvršena su odgovarajuća vještačenja u Forenzičkom centru Uprave policije kada je utvrđeno da se pomenuta laboratorija dovodi u vezu i sa A.D. protiv kojeg je zatim podnijeta krivična prijava - navedeno je u saopštenju policije.
Osim toga službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su, sprovodeći pojačane aktivnosti u oblasti suzbijanja zloupotrebe droga i ulične prodaje narkotika, podnijeli prekršajne prijave protiv Beranaca V.V. (36), A.M. (26), D.D. (23), J.P. (26) i Bjelopoljca A.G. (18) zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.&nbsp;
- Otkrivanje i sprečavanje svih oblika zloupotrebe opojnih droga i procesuiranje odgovornih lica će i u narednom periodu biti u fokusu rada policijskih službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ u cilju održavanja stabilnog stanja bezbjednosti ali i zaštite zdravlja građana - poručili su iz Uprave policije.

Berane: Mladić procesuiran zbog laboratorije za proizvodnju droga, pet osoba zbog zloupotrebe narkotika

Osnovni sud u Podgorici poništio je, četvrti put, kao nezakonitu odluku Savjeta Radio-televizije Crne Gore od 31. avgusta 2024. godine kojom je Boris Raonić imenovan za generalnog direktora Javnog servisa na mandat od četiri godine.&nbsp;
Sudija Nikola Bošković je, odlučujući o tužbi Časlava Vujotića, jednog od kandidata za generalnog direktora na tom konkursu, naložio Savjetu da u roku od osam dana od pravosnažnosti presude donese novu, zakonitu odluku o izboru generalnog direktora od prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove po konkursu raspisanom 15. jula 2024. godine, prenosi <a href="https://www.antenam.net/clanak/jos-jednom-ponisteno-imenovanje-raonica-za-generalnog-direktora-rtcg">Antena M</a>.
Ovo je četvrta presuda Osnovnog suda u Podgorici kojom se poništava imenovanje Borisa Raonića na čelo RTCG u aktuelnom mandatu, a ukupan broj sudskih odluka kojima se osporavaju njegova postavljenja, od 2021. godine do danas, dostigao je 13.&nbsp;
U septembru prošle godine na uslovnu zatvorsku kaznu od sedam mjeseci prvostepeno su osuđeni i predsjednik Savjeta Veselin Drljević, te članovi tog tijela Filip Lazović i Naod Zorić, kao i, sad bivša, članica Amina Murić, zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom nezakonitog izbora Raonića iz 2023. godine i pored presude Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju. O ovoj presudi još uvijek se čeka konačna odluka Višeg suda.&nbsp;
Isti članovi Savjeta su i nakon toga nastavili sa istom praksom – u julu 2024. imenovali su Raonića za vršioca dužnosti direktora RTCG-a, odmah nakon što je podnio ostavku na mjesto generalnog direktora, a u avgustu 2024. ponovo su ga izabrali na puni mandat, računajući mu radno iskustvo iz prethodnog, sudski poništenog mandata.
<h2>Sporno radno iskustvo, paušalno obrazloženje i izostanak mjerljivih kriterijuma</h2>
I u posljednjoj presudi Sud je utvrdio da je odluka iz avgusta 2024. nezakonita, između ostalog, zbog spornog radnog iskustva. Naime, sud je ocijenio da se iskustvo koje je kandidat stekao obavljajući funkciju na osnovu ranijih, pravosnažno poništenih odluka, ne može priznati kao validno radno iskustvo za novi izbor. Sud smatra da bi prihvatanje takvog iskustva obesmislilo konkurs i povrijedilo princip jednakosti kandidata.
- Sud nalazi da je osporena odluka nezakonita iz kumulativno postojećih razloga. Prije svega, period koji je Borisu Raoniću uračunat kao radno iskustvo na poslovima generalnog direktora RTCG ne može se tretirati kao pravno relevantno radno iskustvo u smislu kvalifikacionog uslova propisanog članom 35 Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i televezija Crne Gore, imajući u vidu da je isti zasnovan na odlukama o imenovanju koje su pravosnažno poništene u sudskim postupcima, čime je retroaktivno eliminisan pravni osnov za obavljanje tih poslova. Istovremeno, sud nalazi da osporena odluka ne sadrži valjano obrazloženje, jer razlozi navedeni u njenom obrazloženju ostaju na nivou opštih, paušalnih i nekonkretizovanih tvrdnji, bez jasnog navođenja objektivnih i mjerljivih kriterijuma koji su prevagnuli u korist izabranog kandidata, niti su ti kriterijumi uporedno sagledani u odnosu na ostale prijavljene kandidate, a kojim postupanjem tuženi nije omogućio sudsku kontrolu zakonitosti odluke, niti je tužiocu obezbijedio pravo da razumije stvarne razloge zbog kojih nije izabran - navodi se u obrazloženju presude sudije Boškovića.
<h2>Novi zakon, ostavka i reizbor u istom danu</h2>
Boris Raonić je prvi put imenovan je na mjesto generalnog direktora RTCG avgusta 2021. godine. Ta odluka poništena je pravosnažno 2023. godine. Raonić je imenovan u junu 2023. godine. Ta odluka poništena je u aprilu 2024, a potvrđena presudom Višeg suda septembra 2024.
Nakon stupanja na snagu novog Zakona, u julu 2024. koji je snizio uslov sa deset na pet godina radnog iskustva, Raonić je podnio ostavku, a istog dana imenovan je za vršioca dužnosti, a zatim ponovo izabran na konkursu avgusta 2024.
Agencija za sprečavanje korupcije je još marta 2024. godine ocijenila da su prethodna imenovanja ugrozila javni interes i nosila korupcijski rizik.
Inspekcija rada je u septembru 2024. zaključila da Raonić ima „šest godina, tri mjeseca i 13 dana“ iskustva, ali se ogradila da ne cijeni zakonitost prethodnih imenovanja – to je, kako je navela, isključivo sudska nadležnost.
<h2>Vujotić: Pravosuđe kao da je blokirano ili nemoćno pred političarima&nbsp;</h2>
U reakciji na presudu, kandidat za generalnog direktora Časlav Vujotić, podsjeća da je posljednja sudska presuda četvrta povodom aktuelnog mandata Raonića, a da ih je ukupno do danas bilo 13 – osam Osnovnog suda, četiri Višeg i jedna Vrhovnog suda - kojima se osporavaju njegova postavljenja od 2021. do danas.
- Pravosuđe kao da je blokirano ili nemoćno pred političarima, jer Raoniću ne pada na'm da napusti uzurpiranu funkciju. Nit to, reklo bi se, śekira izvršnu i zakonodavnu vlast. Odugovlačiti neminovno je nesporna taktika, uz ostalo. Proces su Raonićevi, pardon RTCG, pravnici razvukli na preko godinu. Tri puta odlažući, banalnim izbjegavanjem dostavljanja sudu traženih dokumenata. Nije se više moglo otezati i nova presuda Osnovnog je tu. Potvrđeni su stavovi prethodnih. I još jednom nalaže se Savjetu da izabere za generalnog RTCG nekoga od kandidata koji ispunjavaju uslove po Javnom konkursu u roku od osam dana po pravosnažnosti presude - navodi Vujotić u reagovanju.
Presuda, kaže Vujotić, rješenjem upire prstom i na Inspekciju rada prema kojoj Raonić ispunjava „uslov najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja“.
- Nikako ne ide u prilog ispravnom zastupanju propisa i pravednosti te službe, iako se inspektor ogradio kako direktorsko postavljenje ne spada u nadležnost inspekcije rada, već je za to ovlašćen isključivo nadležni sud. Zaključkom tog Vladinog resora je uprkos tome pokušano više puta u javnosti insceniranje tobožnje ispravnosti višestrukog postavljanja na poziciju generalnog osobe koja ne zaslužuje taj položaj nikako. Zanimljivo je hoće li sad službenici Ministarstva rada pokazati želju da nešto isprave - navodi Vujotić.&nbsp;
On ističe i da menadžment RTCG, kada god „im prigusti“, u programima opetuju statističkim pokazateljima o svojoj uspješnosti pa su na ročištu probali isto, prosto pitajući između redova „kako možete mać' ovako uspješnu ekipu?“.&nbsp;
- Takve opšte ocjene o značajnom rastu gledanosti, unapređenju izbalansiranosti informativnog programa po presudi „ostaju na nivou apstraktnih i paušalnih tvrdnji, lišenih svake konkretizacije“. Raonićevi advokati navode kako je njegov nacrt razvoja usklađen i sa Strategijom razvoja RTCG 2023-2027 više od ostalih kandidata, ali bez obrazloženja koji kriterijumi su bili odlučujući i, prema sudu, bez opisa kako su cijenjeni u odnosu na sve prijavljene. Treba li reći da je pomenutu strategiju donio sam – Raonić? Nije je za druge pravio - zaključuje Vujotić.

Još jednom poništeno naimenovanje Raonića za generalnog direktora RTCG

Životi mnogih žena iz ratnih i poratnih godina ostali su neispričani. Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve, već i heroine svojih zemalja u kojima su se odvijala ratna zbivanja, kao i kasnije u postkonfliktnim okolnostima. Ipak, te priče uglavnom su ostale nedostupne široj javnosti - kazala je građanska aktivistkinja i osnivačica Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.
Sa panela NVO Juventas, održanog u Evropskoj kući, poručeno je da su žene i dalje nevidljive u istoriji devedesetih, što se, kako je istaknuto, direktno odražava na današnju diskriminaciju.
Petrović, koja se aktivizmom bavi tri decenije, podsjetila je da je od osnivanja Crnogorskog ženskog lobija prošlo 27 godina, te da je taj period obilježio hroničan nedostatak informacija kada je riječ o ženama, njihovim potrebama i rodnoj perspektivi.
- Uvijek se, po pravilu, dešava da nema informacija, a zapravo informacija ima i dostupne su onima koji žele da im budu dostupne i koji u 21. vijeku žele da urade nešto više po pitanju rodne perspektive. Nijesu dovoljni zakoni. Osim zakona potrebna je permanentna edukacija koju bi trebalo da sprovodi država. Međutim, kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, pa samim tim i rodnoj perspektivi koja bi trebalo da bude zastupljena u svim segmentima društva, nema ni govora da sadašnju, kao i prethodne vlade, to apsolutno interesuje. Te žene ostaju na margini svih dešavanja - njihova sjećanja i njihovi životi. Tako dolazi do toga da se stereotipi i predrasude, uz sve druge predispozicije koje im idu naruku, sve više šire u javnom prostoru kada je riječ o ženama i njihovim životima. Životi mnogih žena iz ratnih i poratnih godina nijesu ispričani. Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve, već i heroine svojih zemalja u kojima su se dešavala ratna zbivanja, kao i kasnije u postkonfliktnim situacijama. Međutim, te priče su uglavnom ostale neispričane i nedostupne široj javnosti - rekla je Petrović.
Ona smatra da savremene generacije nemaju pouzdane informacije, niti ulažu dovoljno truda da dođu do već postojećih podataka, iako su žene, kako ističe, imale izuzetno važnu ulogu tokom devedesetih.
- One se nijesu borile samo za svoja prava, već i za pravne pretke i svoju državu u situacijama u kojima su se našle. To je, kada su u pitanju aktivistkinje i feministkinje, na neki način očekivano, jer žene treba staviti što dalje od javnog prostora. Njihove priče smatraju se nebitnim, zapravo njihovi proživljeni životi smatraju se nevažnim, ostaju do kraja neispričani i neprikazani javnosti. Pokušaji i mali koraci onoga što su žene radile i što rade - pojedine nevladine organizacije, pojedinci i pojedinke - ostavljaju prostor da se ta nit, to što su žene radile, ne izgubi i ne izbriše u potpunosti. Situacija u kojoj rodne perspektive imaju neku perspektivu, za sada, nažalost, nije pozitivna - zaključila je Petrović.
Cijelo gostovanje dostupno je na YouTube kanalu TV E.

Tag: ovalna-soba

Reporter ruskog državnog medija ušao u Ovalni kabinet tokom sastanak Trampa i Zelenskog

Agencija AP dobila zabranu ulaska u Ovalnu sobu i predsjednički avion

STEGA organizuje otvoreni forum: Unapređenje društvenog dijaloga o temama od javnog interesa

Berane: Mladić procesuiran zbog laboratorije za proizvodnju droga, pet osoba zbog zloupotrebe narkotika

Još jednom poništeno naimenovanje Raonića za generalnog direktora RTCG

Petrović: Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve nego i heroine, te priče su ostale neispričane i nedostupne široj javnosti

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO