Pacijenti će konačno lakše do Kliničkog centra Crne Gore. Nove pješačke staze i parking prostor za sanitetska vozila donacija je kompanije Bemax najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori, prenosi Televizija E. Radovi su i dalje u toku, a do sada je urađeno 650 metara pješačkih staza. „Mi smo uočili nedostatak pješačkih staza, čime je direktno ugrožena bezbjedna cirkulacija pješaka oko Kliničko bolničkog centra i negdje smo se ponudili da mi odradimo donaciju i pomognemo ovu dobru ideju“, rekao je koordinator Bemax-a za inženjerske konstrukcije, Nikola Zejak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920190944_6812f1d57b5797c7ab8681459f8a4851a5b757bb9ac62703290e7740bf004b53.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250920190944_6812f1d57b5797c7ab8681459f8a4851a5b757bb9ac62703290e7740bf004b53" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Donacija Bemax-a Kliničkom centru"> <figcaption>Donacija Bemax-a Kliničkom centru(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Da su pješačke staze i parking prostor za sanitetska vozila pravi pogodak, smatraju i građani koji su već koračali novim trotoarima. &nbsp;„Mislim da je ovo iskorak jedan. Mnogo je bolje da imate bolji pristup zdravstvenim ustanovama. Mislim da bi trebalo da se poradi za pristup osobama sa invaliditetom“, komentar je jednog građanina. „Što su uradili – super je urađeno. Svaka čast“, poruka je građanke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920190944_144385b7467c7e3ae36129bcee0dfb668843710ff9ed668eac44ca1a5a3926ed.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250920190944_144385b7467c7e3ae36129bcee0dfb668843710ff9ed668eac44ca1a5a3926ed" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Donacija Bemax-a Kliničkom centru"> <figcaption>Donacija Bemax-a Kliničkom centru(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  A da je rekonstrukcija dvorišta Kliničkog centra bila neophodna svjestan je i direktor te ustanove Aleksandar Radović. „Ono što smo primijetili u startu to je da je Klinički centar neuređen i nepristupačan bio u svom okruženju. Ne prčamo sada o medicini, o samoj zgradi, uređenju, pružanju zdravstvenih usluga, nego o tome kako naši pacijenti mogu da bolje i lakše dođu do nas“, rekao je Radović. Apelovao je na građane da prate postavljene znakove. „Na šta smo stavili poseban akcenat, to su pacijenti sa posebnim potrebama, pacijenti koji dolaze na fizikalu, gdje smo uradili posebna stajališta za njih, tako da se trudimo da taj dio bude rezervisan samo za njih. Postavili smo bilborde, označili smo kompletne saobraćajnice. Ovim putem apelujem, kako na zaposlene tako i na građane, da striktno poštuju ta mjesta, gdje je to ostavljeno za ljude kojima je neophodno da priđu samoj zgradi“, naglasio je direktor KCCG.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920190948_1824a5db69f0e4f7055442d236cfd0c8596be6f8729b4085bf0994b2cda3d03c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250920190948_1824a5db69f0e4f7055442d236cfd0c8596be6f8729b4085bf0994b2cda3d03c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Radovi ispred Kliničkog centra"> <figcaption>Radovi ispred Kliničkog centra(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Osim pješačkih staza, urađena su i nova mjesta za sanitetska vozila. „Kod Urgentnog centra je odrađeno proširenje za dodatna tri parking mjesta zbog bezbjednijeg i lakšeg okretanja ambulantnih vozila u kritičnim situacijama i pojačanoj aktivnosti te zone“, dodao je Zejak. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDO1VYX4DE0f%2F%3Figsh%3DMWtpYWg0NGZmZjdr&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Radovi u dvorištu Kliničkog centra se nastavljaju, a konačne rezultate, kako poručuju sagovornici TV E, vrijedi čekati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pacijenti od sada lakše do KCCG: Vrijedna donacija Bemax-a najvećoj zdravstvenoj ustanovi

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su V. D. (39) iz Podgorice zbog sumnje da je sugrađaninu (33), nakon svađe oko parkinga, zadao udarac kojim mu je nanio tešku tjelesnu povredu u predjelu glave, saopšteno je iz Uprave policije.
Građani su, kako se navodi u saopštenju, dežurnoj službi prijavili da je u naselju Kakaricka gora došlo do svađe i tuče više osoba.
- Policija je postupila po prijavi, izašla na teren i preduzela mjere i radnje kako bi se utvrdile činjenice u prijavljenom događaju. Osobe koje su imale verbalnu raspravu zatečene su na terenu, a među njima bio je i povrijeđeni muškarac (33). On je odvezen u Klinički centar Crne Gore, dok su ostali dovedeni u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica - kazali su iz Uprave policije.
Povrijeđenom su ljekari specijalisti u Kliničkom centru Crne Gore konstatovali tešku tjelesnu povreda u predjelu glave, te je on zadržan radi opservacije.
- Policijskim mjerama i radnjama došlo se do sumnje da je V. D. zadao udarac oštećenom u predjelu lijeve strane lica. O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se izjasnio da se u njegovim postupcima stiču bitni elementi krivičnog djela teška tjelesna povreda i koji je naložio da se on uhapsi - rekli su iz Uprave policije.
V. D. će uz krivičnu prijavu biti priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo.
- Do verbalne rasprave, a potom i fizičkog napada osumnjičenog na oštećeno došlo je zbog toga što je oštećeni, koji je došao u posjetu prvim komšijama osumnjičenog, parkirao vozilo na mjesto u blizini kuće osumnjičenog, zbog čega se osumnjičeni prvo pobunio, a potom ušao u konflikt sa njim - navodi se u saopštenju.

Uhapšen Podgoričanin zbog sumnje da je teško povrijedio sugrađanina nakon rasprave oko parkinga

Uređaji za blokadu vozila nijesu obuhvaćeni odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja, kao ni Pravilnikom o saobraćajnoj signalizaciji - &nbsp;rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, saobraćajni inženjer Boško Matović.
Primjena uređaja za blokadu vozila, takozvane kandže, ponovo je aktuelizovala pitanje njihove utemeljenosti, a nedoumice izaziva postavljanje stubića - što na pojedinim mjestima, ugrožava vozače i bicikliste. Tema otvora i pitanje koliko su ove mjere zaista u funkciji bezbjednosti i koliko su u skladu sa zakonom.&nbsp;
Uređaji za blokadu vozila, takozvane kandže, kaže Matović, u Podgorici se odnedavno primjenjuju ne za nepropisno parkirana vozila, već za propisno parkirana vozila za koje, kako kaže, vozači nijesu platili obavezu prema Parking servisu.
- Parking servis je donio odluku da praktično sankcioniše takve vozače, kako bi zaveo komunalni red u tom smislu. Što se tiče pravnih akata mi nemamo jasno utemeljenje zakonsko, ili u pravilniku kada su u pitanju ovi uređaji, jer su oni nešto što se implementira već duži niz godina, kao inženjerska mjera u borbi protiv nepropisnog parkiranja - rekao je Matović.
Zakon o bezbjednosti saobraćaja, podsjeća Matović, propisuje nepropisno parkiranje i zaustavljanje, a Pravilnik o saobraćajnoj signalizaciji ne prepoznaje, kako tvrdi, mjere kao što je primjena uređaja za blokadu vozila.
- Imamo i druge neke pravilnike koje se odnose na mjere smanjivanja brzina u saobraćaju, koji takođe propisuje neke druge inženjerske mjere, ali prema mom znanju ja nijesam uspio da pronađem odredbe koje se odnose na ovakve uređaje - istakao je Matović.
Stubići su, objašnjava Matović, druga inženjerska mjera i to je, kako tvrdi, mjera koja je prepoznata u Pravilniku o saobraćajnoj signalizaciji.&nbsp;
- Ona se generalno primjenjuje za kanalisanje saobraćajnih tokova, pa u krajnjem slučaju i u borbi protiv nepropisnog parkiranja. Mi nažalost imamo mali kapacitet policijskih službenika, pa se čini da Glavni grad nema drugi način da se izbori sa nepropisnim parkiranjem, nego da postavlja stubiće na mjestima na kojima možda i ne bi trebalo da ih imamo, ali čini se da je to jedini način - zaključio je Matović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Matović: Nijesam uspio da pronađem zakonske odredbe koje se odnose na primjenu uređaja za blokadu vozila

U Budilniku na Televiziji E analiziramo zašto Crna Gora uvozi skoro 13 puta više hrane nego što izvozi i što to znači za domaću privredu.
Saznajemo da li 24-satni rad kazina i automat klubova donosi ekonomski razvoj ili veće društvene rizike.
Provjeravamo da li se stubići i „kandže“ za blokadu vozila primjenjuju u skladu sa zakonom, a sumiramo i turističku sezonu u Bijelom Polju i govorimo o tome kakve rezultate je donijela lokalnoj zajednici.

Budilnik na TV E: Zašto Crna Gora uvozi skoro 13 puta više hrane nego što izvozi, donosi li 24-satni rad kazina veće rizike ili ekonomski razvoj

Nedostatak parking prostora jedan je od aktuelnih infrastrukturnih problema u Budvi, koji više nije karakterističan isključivo za ljetnju turističku sezonu, već se sve više osjeća tokom cijele godine. Ipak, u posljednjem periodu došlo je do proširenja kapaciteta, a nastavak sličnih projekata lokalna uprava planira i ubuduće. Vršiteljka dužnosti direktorice Parking servisa Budva Dragana Pima u razgovoru za Primorski portal navela je trenutni broj parking mjesta u gradu i ukazala na konkretne poteze koji su rezultirali poboljšanjima. - Ukupan broj parking mjesta u Budvi iznosi 2.427, od čega je 12 parkirališta u vlasništvu Opštine Budva dato na upravljanje Parking servisu, dok je devet parkinga pod zakupom. Novi menadžment Parking servisa je u vrlo kratkom roku, za ovu sezonu, obezbijedio oko 500 dodatnih mjesta kroz jednu garažu i parking u samom jezgru grada, zatim parking u naselju Rozino, kao i u Bečićima kod hotela ‘Naftagas’. Osim onog u Bečićima, parkirališta su sezonskog tipa - istakla je Pima. <h2>Zonsko parkiranje u pripremnoj fazi</h2> U najavi je i uvođenje zonskog parkiranja, što će, kako su ranije saopštili iz Opštine Budva, dodatno unaprijediti stanje u ovoj oblasti. Projekat je, prema riječima Pime, započet od strane Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i za sada je u pripremnoj fazi. Nadležni, kako Pima ističe, imaju u vidu neophodnost da se građani i posjetioci naviknu na &nbsp;novi režim parkiranja i sistem naplate putem SMS poruke ili kupovinom karte u najbližoj trafici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909090928_48ea2a979ea7f3ee4e86733e8865e570b36576790ceb54de75ca32d0ad5df765.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250909090928_48ea2a979ea7f3ee4e86733e8865e570b36576790ceb54de75ca32d0ad5df765" data-rendition-name="original" width="719" height="697" loading="lazy" alt="Dragana Pima"> <figcaption>Dragana Pima(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - Kontrolori svakodnevno marljivo rade i to u dvije smjene, obilaze lokacije koje su zonirane i daju informacije svim zainteresovanim licima. Ono što bih posebno &nbsp;istakla kada je zonsko parkiranje u pitanju jeste da će se kroz ovaj projekat &nbsp;obezbjediti oko 1.000 dodatnih mjesta za parkiranje, &nbsp;uz olakšice &nbsp;prije svega za &nbsp;lokalno stanovništvo koje će moći da kupi mjesečnu pretplatnu kartu po simboličnoj cijeni od 15 do 30 eura, u zavisnosti od zone, i sa jednom pretplatnom kartom, moći će da koriste svaki slobodan parking u okviru iste zone. Takođe, ovaj projekat će dovesti do rasterećenja saobraćaja u cijelom gradu, do komunalnog reda i uklanjanja starih vozila koja duži vremenski &nbsp;period zauzimaju parking mjesta kao i uklanjajnja taksi vozila i vozila raznih rent-a-car agencija, a koji nezakonito zauzimaju površine - pojasnila je vršiteljka dužnosti direktorice Parking servisa. <h2>Garaže kao prioritet</h2> S ozirom da je Budva grad koji se stalno razvija, što prati i rast broja stanovnika, prema njenim riječima, ono što je prijeko potrebno jeste izgradnja novih &nbsp;garaža i parkirališta. - Planirana je izgradnja novih garaža, prije svega u naselju Dubovica za koju je već raspisan javni konkurs za idejno rješenje, kao i garaže u naselju Rozino i na &nbsp;lokacijama koje su predviđene Planom i programom privremenih lokacija za period do 2028 godine. Taj dokument nedavno je usvojen u lokalnom parlamentu i predstavlja ključni akt za uređenje i unaprijeđenje grada - dodala je Pima. <h2>Izazovi sa propusnicama u Starom gradu</h2> Na čelnu poziciju u preduzeću „Parking servis“ Pima je imenovana početkom jula, a jedan od izazova sa kojima se novi menadžment susreo predstavlja, kako navodi, zloupotreba ovlašćenja u izdavanju besplatnih propusnica u prethodnom periodu. - U zoni Starog grada smo zatekli totalnu anarhiju i zloupotrebu ovlašćenja prethodnog menadžmenta, kojim će se, vrlo vjerovatno, u narednom periodu baviti i nadležne institucije. &nbsp;Sve nezakonito izdate &nbsp;besplatne propusnice, kojih je prema dostupnim podacima bilo preko 500, &nbsp;ukinute su &nbsp;i uz dobru saradnju i podršku Opštine Budva, kao i Sekretarijata za komunalno stambene poslove, te u koordinaciji sa službama koje se bave komunalnom djelatnošću, prije svega Komunalnom policijom i Komunalnom inspekcijom, već u ovim početnim mjesecima mog angažmana, šetalište je vidno &nbsp;uređenije za slobodno kretanje građana i posjetilaca. Kada je ova zona u pitanju, napominjem da smo svakodnevno u komunikaciji sa predstavnicima Mjesne zajednice „Stari grad“, ugostiteljima, kao i sa svim onima koji imaju potrebu da pristupe Starom gradu zbog djelatnosti kojima se bave, kako bismo u saradnji sa Opštinom našli najbolje rješenje kada dođe do totalne obustave saobraćaja za ovu zonu - kazala je Pima. U prethodna dva mjeseca, kako je sagovornica Primorskog navela, ostvareni prihodi preduzeća premašuju rezultate iz istog perioda prošle godine. Ona je takođe napomenula da se cjenovna politika neće mijenjati. Cijena parkiranja po satu, kako je pojasnila, u ljetnjem periodu kreću se od 0,80 do 2,00 , a u zimskom od 0,40 do 1,20 eura. Za turističke propusnice koje se izdaju tokom ljeta, kako je kazala, potrebno je izdvojiti od 8 do 15 eura dnevno.

Novi plan za parkiranje u Budvi: Više mjesta, zonski sistem i niže cijene za građane

Za tri dana od kada je Parking servis Podgorice uveo uređaj za blokadu nepropisno parkiranih vozila, popularno nazvane „kandže“, na parkiralištima kojima gazduju preduzeće je naplatilo preko 40.500 eura dugovanja koja su građani imali po osnovu neplaćanja kazni za parkiranje.
Ovaj servis startovao je 1. septembra.
Direktor gradskog preduzeća Parking servis Nikola Lazović, u razgovoru za „Dan“, nije krio da su zadovoljni učinkom novog servisa.
- Od 1. septembra smo počeli sprovođenje odluke o javnim parkiralištima na teritoriji Glavnog grada, a koju je 2019. godine usvojila Skupština Glavnog grada. Naši inkasanti su od 1. septembra na terenu i sprovode politiku postavljanja uređaja za blokadu točkova na automobilima - rekao je Lazović u izjavi za Dan..
Pojasnio je da se blokada točkova sprovodi u slučaju kada korisnik ima dugovanja prema Parking servisu po osnovu neplaćanja najmanje tri izdate parking karte, ali i kada je korisnik neidentifikovan.
- U poslednjem periodu imamo veliki broj prodavaca automobila koji uzurpiraju parking mjesta, ali imamo i korisnike koji rade na nekim lokacijama i skidaju tablice kako se ne bi identifikovalo vozilo. Bili smo prinuđe ni da postavljamo uređaje za blokadu. Ta odluka se ne odnosi na javne površine već isključivo na parkirališta - navodi Lazović.
Direktor Parking servisa dodaje da veliki broj građana dolazi u preduzeće kako bi sklopili sporazume o izmirenju dugovanja.
- Na ovaj način smo uspjeli da naplatimo veliki broj dugova koji nisu naplaćeni preko izvršitelja. Građani preduzeću Parking servis duguju između 150.000 i 200.000 eura. Mi smo za tri dana uspjeli da naplatimo preko 40.000 eura i to je zasluga naše nove mjere koju sprovodimo. Naši inkasanti na terenu koji pišu parking karte detektuju vozilo koje ima dugovanja prema preduzeću jer na uređaju kada unesu podatke vidi se ima li dugovanja - rekao je Lazović.
U tom trenutku, kaže, alarmiraju službu koja dođe i postavi uređaj za blokadu točkova na vozilu.
- Kada se postavi „kandža“, na vozačevom prozoru se postavi naljepnica sa svim informacijama, a ispod brisača obavještenje sa svim informacijama kome da se obrati, kako da izvrši uplatu i slično. Vlasnik vozila treba da izmiri sva dugovanja da bi se „kandže“ skinule. Po našem cjenovniku, blokiranje i deblokiranje automobila iznosi 30 eura, a od momenta kada su postavljene svaki sat se obračunava po dva i po eura - naveo je Lazović.
On ne vidi nijedan razlog da se bilo koja osoba može buniti.
- Građani moraju da shvate da moraju da vode računa gdje i kako se parkiraju - poručuje Lazović.
Priznaje da je bilo dosta negativnih reakcija prvog dana, ali tvrdi da su građani sad već promijenili mišljenje.

Direktor Parking servisa Podgorice: „Kandže“ za tri dana zaradile preko 40.000 eura

Građani Budve sve češće se javljaju redakciji RTV Budva sa pritužbama na nelegalno zauzimanje javnih površina i parking mjesta širom grada, prenosi taj medij. Prema navodima građana, u različitim djelovima Budve građani i privredni subjekti samoinicijativno postavljaju predmete poput trouglova, stolica, kanti ili čak boca kako bi “rezervisali” parking prostor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903120920_75db511122f3aae5c3a0103431ee3840d10abafb596b963166a9c7f14a12fa88.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903120920_75db511122f3aae5c3a0103431ee3840d10abafb596b963166a9c7f14a12fa88" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Blokiranje parking mjesta"> <figcaption>Blokiranje parking mjesta(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Jedan od čitalaca Portala RTV Budva skrenuo je pažnju na problem parkinga kod Crvenog krsta, iza ambulante, gdje je, kako tvrdi, postavljena rampa kojom je zauzet dio parking prostora. Kako navodi, nakon što je kontaktirao nadležne službe, dobio je odgovor da nijedna od njih nije nadležna za taj slučaj. Zbog pomenutih prigovora RTV Budva obratila se Komunalnoj policiji kako bi saznali njihove nadležnosti, te da li je bilo eventualnih kazni za ovakve slučajeve, kao i da pojasne situaciju vezanu za parking kod Doma zdravlja. Načelnik Komunalne policije Miloš Đurašević u odgovoru navodi da svakodnevno vrše nadzor nad javnim površinama gdje nesavjesni građani postavljaju predmete kako bi zauzeli parking. U slučaju nepostupanja po upozorenjima, izdaju i prekršajne naloge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903120920_f1f5d97c04e908da0c32917d6bd0823769978081170d2e6e239766d8637f1012.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903120920_f1f5d97c04e908da0c32917d6bd0823769978081170d2e6e239766d8637f1012" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Blokiranje parking mjesta"> <figcaption>Blokiranje parking mjesta(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  - Smatramo da tokom vršenja komunalnog nadzora uspijevamo da zavedemo red u većini slučajeva. U tekućoj godini ova služba je izrekla 264 prekršajna naloga po osnovu zauzimanja javnih površina - istakao je on. Kada je u pitanju konkretna lokacija kod Crvenog krsta, iz Komunalne policije objašnjavaju da je njihova inspektorka obavila nadzor i utvrdila da radove na postavljanju rampe izvodi Sekretarijat za komunalno-stambene poslove Opštine Budva.

Budva: "Rezervisanje" parking mjesta stolicama, kantama paletama, građani bijesni

Na podgoričkom aerodeomu postoji dio komercijalnog parkinga koji je privremeno rješenje. Bez asfalta, na šljunku, i nije baš primjer kako bi trebalo da izgleda komercijalni parking porstor u glavnoj vazdušnoj luci turističke zemlje kakva je Crna Gora.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCuZFlfrtHKk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na Aerodromu Podgorica, uređeni (asfaltirani) dio komercijalnog parkinga gotovo svakodnevno je potpuno popunjen. Tokom dana, nerijetko se mogu vidjeti i vozila parkirana duž ivičnjaka, na kolovoznim trakama ili na površinama koje nijesu predviđene za parkiranje. Sve to je zabilježio i Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824130812_ccbf00279e200fcd9a5f134869383a660676ab4a95eafa3ea1ffccd9e283bf40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250824130812_ccbf00279e200fcd9a5f134869383a660676ab4a95eafa3ea1ffccd9e283bf40" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="parking na Aerodromu Podgorica"> </figure>  Dok na asfaltiranom dijelu vlada gužva i haotično stanje, samo nekoliko metara dalje nalazi se šljunkoviti, poprilično prazan parking prostor koji nije uređen po standardima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824130812_f048b221ebd1f34a2fb158b25bb2f5c0890af514d03494774c8b374773e476ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250824130812_f048b221ebd1f34a2fb158b25bb2f5c0890af514d03494774c8b374773e476ad" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="parking na Aerodromu Podgorica"> </figure>  Riječ je o privremenom rješenju koje se ne uklapa s ostatkom parking zone. U međuvremenu, cijena parkiranja porasla je na 1,5 eura po započetom satu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082413088_7882fe35fa51c5544a072434ad872e29c65735b6467313eca5f1eb8323957f88.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025082413088_7882fe35fa51c5544a072434ad872e29c65735b6467313eca5f1eb8323957f88" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="račun"> </figure>  Zašto postoji neuređeni šljunkoviti dio? Iz Aerodroma Crne Gore za Portal ETV objašnjavaju da je riječ o prelaznoj fazi u okviru širenja komercijalnog parkinga za putnike, koje je javno najavljeno još početkom godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824130812_2b378140d502262c58fb4f9d676cc4880132ff199c0bf017e0e3398aa6e0eaee.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250824130812_2b378140d502262c58fb4f9d676cc4880132ff199c0bf017e0e3398aa6e0eaee" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="parking na Aerodromu Podgorica"> </figure>  - Radi se o privremenom parkingu, izgrađenom na osnovu Plana privremenih objekata. Imajući u vidu da smo tokom prvih sedam mjeseci 2025. na Aerodromu Podgorica opslužili preko milion putnika – što je na nivou rekordne 2024. godine, i čak 40 odsto više nego u istom periodu 2019, pristupili smo brzom i prelaznom rješenju. Konačno, cilj je izrada nove projektne dokumentacije koja bi obuhvatila sve potrebe parking prostora – za putnike, autobuse, taksiste, rent-a-car vozila i zaposlene - navode iz Aerodroma Crne Gore. Podsjećaju i da kompanija još od 2018. čeka konačnu odluku Vlade Crne Gore o modelu daljeg razvoja. Kako tvrde, ozbiljne investicije godinama se odlažu jer nije jasno da li će aerodrome razvijati koncesionar ili će država odlučiti da se Aerodromi Crne Gore razvijaju kao državna firma, sopstvenim sredstvima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824130812_37663439bab7050b988521a6d86ce905856d5a476f53e5a38316ea4ca1858626.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250824130812_37663439bab7050b988521a6d86ce905856d5a476f53e5a38316ea4ca1858626" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="parking na Aerodromu Podgorica"> </figure>  - Za to smo spremni i kadri – s obzirom na to da smo među najuspješnijim crnogorskim kompanijama - poručuju iz ACG.

Miraš Dušević

(FOTO/VIDEO) Aerodrom Podgorica: Parking na šljunku, razvoj na čekanju

Nove cijene na parkiralištima d.o.o. Komunalno Kotor važiće od petka 22. avgusta, a kako je saopšteno iz tog preduzeća, sat na rivi koštaće 4.80 eura. Kako prenosi portal Boka news, Odluka o korekciji cijena donešena je u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim propisima, na koju je Skupština Opštine Kotor donjela Odluku o davanju saglasnosti na Cjenovnik usluga parkiranja na javnim parkiralištima D.O.O. “Komunalno Kotor” Kotor.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082021084_fe39dc468dc12e49637ad0b8517611cb3f7667b79184dc361f5add5e69c421d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082021084_fe39dc468dc12e49637ad0b8517611cb3f7667b79184dc361f5add5e69c421d9" data-rendition-name="original" width="785" height="777" loading="lazy" alt="benovo"><figcaption>Foto: Boka news</figcaption></figure>  - D.O.O. “Komunalno Kotor “ je za stanovnike Opštine Kotor uvelo popuste i pogodnosti na način da ostvaruju pravo na popust u iznosu od 50 odsto na cijene definisane za parking “Riva”, za prvi sat parkiranja, uz obavezu da na uvid zaposlenom DOO “Komunalno Kotor” na naplatnoj rampi pokažu važeću ličnu kartu - prenosi Boka News, pozivajući se na saopštenje kotorskog javnog preduzeća.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082021088_2d8f04ee1e26f3da6b259b7d43bf7cc01a010ba275a489f931c6c554b050f08a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082021088_2d8f04ee1e26f3da6b259b7d43bf7cc01a010ba275a489f931c6c554b050f08a" data-rendition-name="original" width="892" height="701" loading="lazy" alt="autoboka"><figcaption>Foto: Boka news</figcaption></figure>  Korisnici parkinga “Benovo”, kako se precizira, imaju pravo na besplatno parkiranje tokom prvih 15 minuta u periodu od sedam do osam sati, radnim danima, prenosi Boka News.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082021088_8c64cd1818468d421050af7e45c766a474c698ca1df6727ffa155da155200a4f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082021088_8c64cd1818468d421050af7e45c766a474c698ca1df6727ffa155da155200a4f" data-rendition-name="original" width="663" height="665" loading="lazy" alt="Puč"><figcaption>Foto: Boka news</figcaption></figure>  Iz Komunalnog Kotor zahvaljuju svim građanima na razumijevanju i podršci, uz uvjerenje da će se doprinjeti boljoj organizaciji saobraćaja i efikasnijem korišćenju javnih površina.

Kotor uvodi nove cijene parkinga od 22. avgusta, sat na rivi 4,80 eura

Nacionalni park Skadarsko jezero do kraja jula posjetilo je oko 100.000 turista. U odnosu na prošlu godinu bilježi se rast od 15 odsto. To je za Primorski portal potvrdio direktor NP Skadarsko jezero Nenad Ivanović.
Od prodatih ulaznica za NP Skadarsko jezero proizilazi da je samo u ovoj godini prihodovano oko 500.000 eura.
- Sav novac koji prihodujemo ide na žiro račun Javnog preduzeća za naacionalne parkove Crne Gore i oni ga raspoređuju shodno potrebama, mogućnostima, kroz planove koje ispunjavamo na godišnjem nivou. Ono što znam - renoviran je most u Virpazaru. Sredstva su obezbjeđena za parking, ali čekamo usvajanje Programa programa privremenih objekata nacionalnog parka Skadarsko jezero po kojem smo mi predvidjeli parking prostore na teritoriji Virpazara. Čim bude usvojen taj Program mi ćemo otpočeti radov. Mi smo kao Javno preduzeće kandidovali u Programu privremenih objekata određene parcele za parking prostore. Taj program je trebao biti usvojen od strane Vlade do 1.januara 2025. , ali još nije usvojen iz razloga jer je Agencija za zaštitu životne sredine dala primjedbe. Danas na tu temu imamo sastanak u Podgorici. Očekujemo da se Program usvoji da bi mi mogli da napravimo, organizujemo prostor za parking - rekao je Ivanović.
Značajan broj turista u Nacionalni park Skadarsko jezero dolazi organizovano, autobusima preko turističkih agencija. Međutim, parkirati autobus na Virpazaru vozačima je noćna mora. Nakon što ostave goste, oni moraju produžiti do Vranjine, pa ako nema mjesta ni na tom parkingu, zahvaljujući dobroj volji kompanije Kalamper parkiraju autobuse na platou kod benzinske pumpe gdje čekaju da se završi krstarenje. Nakon što se turisti vrate u autobus često su primorani da se ponovo voze do Vranjine da bi se okrenuli. U ovim manevrima često je ugrožena bezbjednost i turista i učesnika u saobraćaju.
<h2>Zapelo oko rampe</h2>
Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) u martu 2024. su najavili tri nova parking mjesta za autobuse i 98 parking mjesta za automobile kako bi se riješio dugogodišnji problem nedostajanja parkinga u Virpazaru i vranjini. Međutim, godinu i po kasnije taj projekat još uvijek nije realizovan.
U pitanju su lokacije u državnom vlasništvu, koje su na upravljanje date Nacionalnim parkovima, a koje su, kako su ranije naveli iz tog preduzeća, u prethodnom periodu koristili pojedinci za neosnovano bogaćenje putem nelegalne naplate parkinga.
Iz ovog javnog preduzeća su pojasnili da postupaju u skladu sa programima objekata privremenog karaktera, na područjima nacionalnih parkova, koji definišu lokacije na kojima se postavljaju privremeni objekti, a koje donosi Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Medijima su početkom prošle godine tvrdili da su dozvole dobijene od Agencije za zaštitu životne sredine i glavnog gradskog arhitekte, poštujući zakonske procedure.
- Tačnije, u oktobru 2023. godine je dobijeno rješenje od Agencije za zaštitu životne sredine za vršenje radnji, aktivnosti i djelatnosti u vezi sa postavljanjem privremenih parkirališta, shodno članu 40 Zakona o zaštiti prirode - tvrdili su i z Nacionalnih parkova.
Međutim, u međuvremenu, “zapelo je oko rampe”. Tako su obrazlagali kašnjenje na pitanje zašto u Virpazaru još nema adekvatnog parkinga.
- Tokom rada na pripremi i realizaciji aktivnosti i analizi najboljih mogućih rješenja kada je riječ o problemu sa nedostatkom parking prostora u Virpazaru, došli se do zaključka da je umjesto manuelnih rampi, kako je prvobitno bio plan, prikladnije i efikasnije postaviti električne rampe kako bi olakšali funkcionisanje i rad zaposlenih i uredili prostor po svim standardima. Bilo je neophodno izraditi novo idejno rješenje i projekat elektroinstalacije struje, nakon čega moramo pribaviti novu dozvolu od nadležne Agencije za zaštitu životne sredine za izvođenje radova unutar zaštićene zone parka. Takođe, neophodno je dostaviti i sva potrebna obavještenja u vezi sa uređenjem privremenog parkirališta Komunalnoj inspekciji - obrazložili su iz Nacionalnih parkova.
<h2>Apeli opštine</h2>
Iz Opštine Bar više puta su ponovili da je pomenuta parkirališta u isključivoj nadležnosti NPCG, te da su sa nivoa lokalne uprave već više godina apeluju i u komunikaciji sa tim preduzećem pokušavaju da ubrzaju procese.
- Kada je u pitanju nadležnost Opštine Bar, jedina obaveza bila je saglasnost glavnog gradskog arhitekte na idejno rješenje privremenih objekata parkirališta na četiri lokacije na Virpazaru predviđene izmjenama i dopunama Programa objekata privremenog karaktera za područje NP Skadarsko jezero - pojasnili sui z Opštine Bar i istakli da je glavni gradski arhitekta još u septembru 2023. godine donio rješenja kojim je dao saglasnost na idejna rješenja parkirališta.
Od početka 2023.godine cijena ulaznice u NP Skadarsko jezero košta pet eura. Lani je NP Skadarsko jezero posjetilo preko 150 hiljada posjetilaca, što je na primjer duplo više nego 2017. godine kada je registrovano oko 70.000 turista prema broju prodatih ulaznica.
Međutim, godinama u nacionalni park Skadarsko jezero ni prlaza, ni sadržaja. Bez ulaganja u zaštićeno područje. U Virpazaru fali više ulaza za turiste koji žele da uživaju u ljepotama Skadarskog jezera, a prema nezvaničnim podacima Primorskog portala oko 200 brodova krstare najvećim jezerom na Balkanu. Većini je polazno mjesti upravo Virpazar.

Rast prihoda od ulaznica u NP Skadarsko jezero, a zaštićeno područje i dalje bez prilaza i parkinga

Hamas je sinoć predao tijela trojice talaca, iako se palestinska militantna grupa i dalje sa Izraelom međusobno optužuje za kršenje krhkog primirja koje je uglavnom zaustavilo dvije godine rata.
Izraelske snage u Gazi primile su kovčege sa tijelima trojice talaca, koje je dostavio Crveni krst, saopštila je kancelarija premijera Benjamina Netanjahua. Posmrtni ostaci biće transportovani u Izrael radi identifikacije.
Očekuje se da su to tijela trojice od 11 talaca čije ostatke Izrael traži iz Gaze u skladu sa uslovima primirja. Izrael je rekao da Hamas suviše sporo predaje tijela; Hamas navodi da radi što je brže moguće u teškim uslovima.
To pitanje je samo jedno od spornih tačaka koje koče punu primjenu primirja kojim posreduju Sjedinjene Države koje je na snazi od 10. oktobra.
Ranije juče jedan muškarac je poginuo u izraelskom vazdušnom napadu na sjeveru Gaze. Izraelska vojska je rekla da je napala militanta koji je predstavljao prijetnju njenim snagama. Bolnica Al-Ahli saopštila je da je muškarac ubijen u napadu blizu pijace povrća u predgrađu Šedžaja u gradu Gaza.
- Još postoje džepovi Hamasa u područjima pod našom kontrolom u Gazi i mi ih sistematski eliminišemo - rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u obraćanju na početku sjednice vlade u Jerusalimu.
Hamas je objavio ono što je opisao kao listu kršenja primirja od strane Izraela. Ismail Al-Tavabta, direktor medijskog biroa vlade u Gazi pod kontrolom Hamasa, negirao je da su borci Hamasa prekršili primirje napadima na izraelske vojnike.

Hamas predao još tri tijela talaca

Nevjerovatno je, ali izgleda i očekivano da u trenutku kada se zdravstveni sistem Crne Gore suočava sa brojnim i dubokim problemima, kada svakodnevno svjedočimo velikim izazovima, kada se dešavaju tragični događaji poput smrti novorođenčeta u porodilištu i mlade žene u nikšićkoj bolnici, najodgovorniji izostaju - naveo je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić.
Iz ove institucije su proslijedili dopis predsjednika skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Dražena Petrića u kom navodi da se konsultativno saslušanje zakazano za danas u podne, na temu "Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova", odlaže s obzirom na to da su ga ministri zdravlja i finansija Vojislav Šimun i Novica Vuković obavijestili da zbog službenih obaveza ne mogu prisustvovati.
Kadić zbog ovoga, kako je rekao, izražava zaprepašćenje, ali ne i iznenađenje zbog otkazivanja sjednice na kojoj su na pitanja poslanika, pored direktora Montefarma Aleksandra Bogavca i njega, trebalo da odgovaraju Šimun i Vuković.
- Umjesto da se suoče sa pitanjima i odgovore javnosti i poslanicima, nadležni ministri izbjegavaju obaveze koje su suštinski vezane za njihovu dužnost. Još je žalosnije što im u tome pomaže predsjednik Odbora, gospodin Petrić koji je član Pokreta Evropa sad, a koji po partijskoj direktivi svoje ministre spašava javne bruke, iako ih ni on ni bilo ko drugi ne može spasiti od neznanja i nesposobnosti koje su pokazali u toku svog mandata - rekao je Kadić.
Unazad više od godinu je, kako dodaje, upozoravao na niz ozbiljnih propusta i sistemskih nedostataka u zdravstvenom sektoru jer im se svakodnevno obraćaju građani, zdravstveni radnici i ustanove, koji ukazuju na alarmantno stanje u zdravstvu.&nbsp;
- Međutim, očigledno je da ni to nije bio dovoljan razlog da se ministar zdravlja i ministar finansija pojave pred Odborom i daju odgovore na pitanja koja se tiču svih nas koji živimo u Crnoj Gori. Posebno je poražavajuće objašnjenje zbog kojeg je ministar zdravlja otkazao dolazak na sjednicu Odbora, a to je učešće na međunarodnom događaju koji, prema platformi koju je pripremilo Ministarstvo zdravlja, ima za cilj “tehničke prateće događaje o hitnim pitanjima vode, sanitacije i higijene”. Taj događaj, pod pokroviteljstvom UNECE i WHO/Europe, održava se od srijede 5. novembra u Mađarskoj, ali je očigledno da je ministar krenuo na put već u ponedjeljak kako bi se “adekvatno pripremio” za teme iz svog resora - istakao je Kadić.
Pitanja vode i sanitacije, prema njegovim riječima, jesu važna, "ali u trenutku kada se zdravstveni sistem zemlje nalazi u ozbiljnoj krizi, kada se pacijenti suočavaju sa nedostatkom osnovnih ljekova, kada zdravstveni radnici rade u preopterećenom sistemu, a građani gube povjerenje u institucije - ministar zdravlja odlučuje da prioritet bude putovanje u inostranstvo, umjesto odgovora pred narodnim predstavnicima i cjelokupnom javnošću".
- Obaveza je svakog ministra, posebno u resoru zdravlja, da bude dostupan javnosti i institucijama sistema, a ne da izbjegava suočavanje s realnošću. Umjesto što se užurbano trude da konstituišu novi sastav Upravnog odbora Fonda, kako bi se po svaku cijenu sprovela politički motivisana i unaprijed pripremljena smjena direktora, bilo bi mnogo korisnije da se posvete rješavanju gorućih problema u zdravstvenom sistemu - rekao je Kadić.
Dodaje da neodgovornost prema građankama i građanima, koji svakodnevno plaćaju cijenu nefunkcionalnog sistema, ne može se više prikrivati putovanjima, protokolarnim događajima i birokratskim izgovorima.&nbsp;
- Od ministara se očekuje odgovornost, prisustvo i djelovanje, a ne odsustvo. Međutim, oba ministra su pokazala koliko imaju i hrabrosti i znanja jer se nijednom otkad je počela kriza nisu udostojili da izađu pred javnost i bilo šta kažu o ovom pitanju, a kamoli da daju predlog za njegovo rješavanje. Za to je ipak neophodno da se razumiju u materiju, a to zahtijeva malo više od završenog neakreditovanog privatnog fakulteta i malo više od dvije godine rada u bolnici u svojstvu specijaliste ginekologa - ističe Kadić.
Zdravstveni sistem Crne Gore, kako je kazao, zahtijeva ozbiljan, posvećen i transparentan pristup.&nbsp;
- Sve drugo je nepoštovanje prema građanima i prema državi koju predstavljaju. Vjerujem da će ministar zdravlja, učestvujući na sastanku o Protokolu o vodi i zdravlju uz Konvenciju o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, dobiti dragocjene informacije od “izuzetnog značaja” za zdravstveni sistem Crne Gore. Građani s nestrpljenjem očekuju zaključke sa sastanka, a posebno zdravstveni radnici, koji sa pažnjom i nadom iščekuju da čuju kako da u praksi najbolje primijene nove spoznaje o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera. Jer, tek nakon tog sastanka u Budimpešti, čini se, može da počne prosperitet našeg zdravstvenog sistema - naveo je Kadić.
Ova, kako je opisao, naizgled smiješna situacija je, nažalost, jako tužna i tragična jer "pokazuje da je zdravstveni sistem dat u ruke čovjeku koji nema trunku odgovornosti prema građankama i građanima kojima je dužan da obezbijedi ono osnovno - efikasno liječenje i tretman".&nbsp;
- No, sve je u životu prolazno, pa će tako proći i mandat Vojislava Šimuna koji je na dobrom putu da se upiše u red najgorih ministara zdravlja koje je Crna Gora ikad imala - poručio je Kadić.

Kadić: Nevjerovatno, ali očekivano da najodgovorniji izostaju kada se zdravstveni sistem suočava sa brojnim problemima

&nbsp;Njemačka će od kraja novembra uvesti nova pravila koja će značajno promijeniti način kupovine putem interneta.
&nbsp;Posebno će biti pogođeni korisnici popularnih opcija „kupi sada, plati kasnije“, koje su se do sada mogle koristiti bez ozbiljne provjere kreditne sposobnosti. Novi zakon znači da će se čak i male kupovine putem interneta tretirati kao kratkoročni krediti uz obaveznu provjeru finansijske pouzdanosti kupca, prenosi Capital.ba.
&nbsp;Taj potez dolazi u vrijeme kada se sve više građana, posebno mlađih, odlučuje za odloženo plaćanje putem platformi kao što su Klarna i PayPal. Takve usluge omogućavaju kupcima da odmah naruče i plate u roku od 30 dana ili u više rata, često bez kamate. Međutim, upravo je ta lakoća kupovine dovela do sve većeg rizika od prezaduženosti među korisnicima.
&nbsp;Njemačka Vlada je odlučila da uskladi zakonodavstvo sa novom evropskom direktivom o potrošačkim kreditima. To će tretirati male, kratkoročne kredite sa istim nivoom nadzora kao i tradicionalne kredite. Cilj je da se spriječe potrošači, privučeni fleksibilnim modelima plaćanja, da izgube kontrolu nad svojim finansijama.
&nbsp;Od 20. novembra u Njemačkoj će stupiti na snagu zakon koji uvodi stroža pravila za usluge poput Klarna i PayPal. Prema istraživanju agencije Schufa, skoro svaki treći Njemac koristi opciju odloženog plaćanja. Novi propisi predviđaju da se čak i za male iznose u budućnosti provjerava kreditna sposobnost kupca.
&nbsp;- Ono što mnogi ljudi ne znaju jeste da se takvi oblici plaćanja tehnički smatraju kratkoročnim kreditima - navodi Schufa i dodaje da će svi koji koriste opciju „kupi odmah, plati kasnije“ morati da prođu provjeru kreditne sposobnosti, čak i za male kupovine.
&nbsp;Promjene proizilaze iz nove Direktive EU o potrošačkim kreditima, koja je na snazi od 30. oktobra 2023. Njemačka ju je transponovala u nacionalni zakon početkom septembra ove godine, a njena primjena počinje 20. novembra.
&nbsp;Novi zakon se primjenjuje na male kredite ispod 200 EUR, kredite kraće od tri mjeseca, besplatne i kupovine na račun ako je uključen spoljni dobavljač platnih usluga.
&nbsp;Ako prodavac nudi kupovine na račun, važe dodatni uslovi: za veće trgovce – ako je rok plaćanja duži od 14 dana, za manje trgovce – ako je rok plaćanja duži od 50 dana.
&nbsp;To će takođe uključivati ponude „kupi odmah – plati kasnije“ u odredbama Zakona o potrošačkim kreditima.
&nbsp;Ako kupac ne prođe procjenu kreditne sposobnosti, čak će i male porudžbine biti odbijene i moraju se odmah platiti. Glavni cilj novih propisa je zaštita građana, posebno onih sa nižim prihodima, od prekomjernog duga.

Njemačka uvodi nova pravila kupovine preko interneta

Predstavnici Opštine Berane zvanično će danas predati na upotrebu zemljište njemačkoj kompaniji "Lidl“ - kazala je za Radio Crne Gore šefica Kabineta predsjednika Opštine Maja Đurišić.&nbsp;
Nakon brojnih odlaganja rokova i protesta preduzetnika, svi privremeni poslovni prostori su porušeni, čime su se stekli uslovi za predaju parcele investitoru koji će na toj lokaciji graditi market „Lidl“.&nbsp;
Lokacija je spremna za predaju na upotrebu nakon što su porušeni privremeni poslovni prostori te izmještena buvljak pijaca.
- Ono što je bilo na Opštini jeste da očisti zemljište, odnosno katastarske nepokretnosti, da očisti od svih tereta koje su na njemu, što je opština u prethodnom periodu i uradila. Tako da konačno imamo, mogu reći, čistu situaciju i 3. 11. imamo i zvaničnu primopredaju samog zemljišta - rekla je Đurišić.&nbsp;
A kada počinje gradnja marketa "Lidl" u lokalnoj samoupravi nemaju informaciju.
- Što se tiče izgradnje objekta to je nešto što ja ne mogu reći, niti mi imamo tu informaciju, to je na investitoru, naše je bilo da predamo zemljište - kazala je Đurišić.
Na tom zemljištu, privremenim objektima koji su srušeni, godinama su poslovali brojni preduzetnici. Nisu urodili plodom njihovi višemjesečni protesti da se van snage stavi odluka o prodaji parcele, te da se objekti ne ruše.
Džeko Skenderović kaže da se moglo drugačije.
- Mogli su i nama da prodaju ovo, da kupimo, da i "Lidlu" prodaju na drugo mjesto, da smo i mi i Lidl zadovoljni - kazao je Skenderović.
Njemački trgovinski lanac devet hektara zemljišta u blizini centra Berana kupio je za dva miliona eura.
Cjelokupan iznos, kako saznaje Radio Crne Gore, uplaćen je Opštini. Da se parcela proda, toj kompaniji odlučila je Skupština Opštine 2023. godine i tadašnja odbornička većina.

Opština Berane danas predaje zemljište kompaniji "Lidl"

Ima jedan stari vic o Old Šeterhendu, Vinetuu i Muju, kad se kreću kroz mrkli mrak i kad naprijed ide Old Šeterhend. Začuje se u mrklom mraku „tup!“, nakon čega se Old Šeterhend vraća sa masnicom na desnom oku. Pođe Vinetu naprijed, opet se začuje „tup!“ i Vinetu se vraća, takođe sa masnicom na oku. Pođe Mujo naprijed u mrkli mrak i začuje se „tup, tup!“, dva puta. Vraća se Mujo sa masnicama na oba oka. Vinetu ga začuđeno pita: „Kako moj bijeli brat uspjeti stati dva puta na ista grabulja?“ Mujo je još dobar, predobar. Narod u Crnoj Gori staje na te iste grabulje po hiljadu puta i nema problem da stavi prst na čelo i da se zapita „pa jesam li ja normalan?“. U Srbiji je postojala medijska mreža pod imenom „Istinomjer“, čiji su novinari predano zapisivali sve laži i neispunjena obećanja srpskih političara. A bilo ih je na tone. Zamislite samo da u Crnoj Gori postoji takva medijska evidencija, koliko bi samo posla imali za Milojka Spajića?! „Pustite me da radim“! Pa što radiš? „Dovodim investitore“! Pa đe su? Doveo je Alabara kojeg može dovesti ko god hoće, samo mu daj najbolje lokacije, lex specijalis da ne mora da poštuje domicilne zakone i da gradi i prodaje stanove. To jest, da okreće brzu lovu. Lako ti ga privuć', sve uz lažljivu patetiku o majci i njenim savjetima. CRNI ĐAVO Slijepac vidi da se Crna Gora raspada po svim šavovima, da ne postoji iole suvisla koncepcija što su planovi države za narednih mjesec dana, ne daj bože za duži period. Pardon, ako zanemarimo ideju da se pohapse i procesuiraju svi koji mogu ugroziti sadašnju vlast. Pa ako treba smislićemo i nove pravne pojmove, poput „vanknjižnog vlasništva“ i dati ogroman doprinos istoriji svjetskih gluposti, samo da stavimo iza brave svakoga ko predstavlja bilo kakavu opasnost, da uništimo svaku kompaniju koja nije pod kontrolom sadašnje vlasti, dovesti svoje i uvesti ih u njihove poslove, te tako riješiti i pitanje kritičkih medija. Ostaviti ih na suvo, bez sponzora. Stvoriti informativni raj za idiote svih vrsta i ispirati im ono malo mozga koji im još mrda. Śetite se kokaina u kontejneru „Volija“? Da nijesu bili na oprezu, znajući sa kakvom mafijom imaju posla, odavno bi vlasnik „Volija“ svirao klavir u Spužu, a neki „bizmismen“ nove vlasti držao najveći maloprodajni lanac. Sada je na redu Bemax, kompanija koja bi bila ponos svake normalne zemlje, sa kapacitetima kojima raspolaže, profesionalizmom u pripremi poslova, projektnim zadacima itd. Ne bi bila prva zdrava kompanija koju su uništile „postavgustovske vlasti“. A onda dovedu kadrove koji nijesu sposobni trafiku da vode, ako ne računamo da su ih obijali u mladosti. Kadrove kojima je to prvo zapošljenje u životu. Tako da se ostvaruje san voditelja propagandne emisije „Nečisto“, na TV Vijesti, o crnom đavolu. Zaista su se svojski potrudili da nam podare tikve sađene sa najcrnim đavolom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sdt"><figcaption>META SVI KOJI MOGU UGROZITI VLAST: Specijalno državno tužilaštvoetv</figcaption></figure>  Zanimljivo da se sadašnje vlasti ne trude ni da stvore privid demokratije. Direktno saopštavaju da bi najradije na mjestu glavnog tužioca postavili Lavrentija Pavloviča Beriju i „stare šifonjere“ bacili u najdublji podrum. Nešto slično kao što su Crnogorce, njihove žene i đecu, bacili u podzemlje zatvora u Zenici da skapavaju do smrti. Kakvi dokazi i bakrači? Koga to interesuje? Ovamo mjere promile ljubitelja krnjojelskog genija, sinovca mu proganjaju, iako se radi o „divnom i poštenom momku“. za kojeg oni koje je upucao ne smiju da kažu da ih je upucao, dok sa druge strane ne strijeljaju one koje bi narod, čuveni naaaarod, rado vidio da vise na Trgu Nezavisnosti, koji je dobio ime zahvaljujući njima. Ali i to će oni promjeniti. Recimo, u Trg Marka Radovića! Baš adekvatno. Da se lijepo ozvaniči da su ideološki nasljednici najvećih baraba u istoriji Crne Gore, koji su ubijali na ulici svakoga za koga su mislili da nije njihov. Zna li crni Rajo koliko Crnogoraca bi ga rado viđelo sa lisicama na rukama? Ako su za njega Crnogorci uopšte naaaarod? Daće bog! Možda Rajo misli da je regal, vara se, on je tek stara raspala škrinja sa neke divlje deponije. EU KAO DEMOKRATE Što je najgore, mene EU sve više podśeća na Demokrate, a komesarka EU i vrh administracije na Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. Riješili ljudi da pokazno prime Crnu Goru u EU iz „političeskih“ razloga, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski, čuveni izdajnik srpstva po Andriji Luburiću, pa su slijepi na sve što se događa u Crnoj Gori. Ćeraju jednu te istu izanđalu priču, tu su pohvale za napredak, sve cvjeta, milina božja. Čitav život sam mislio da sam dijete zapadne kulture, zapadnih vrijednosti, ponašao se anticrnogorski prema iskonskoj ljubavi prema Rusiji, tri puta i tri hiljade puta mi otpadalo meso zbog toga, kad ono vojvoda Rajo, magistarski plagijator Laljo i vunderkind sa Megatrenda, Boris Bogdanović, ispadoše slika i prilika evropske vizije Ursule fon der Lajen, dok ja postadoh kočničar Crne Gore u svijetlu četničku, evropsku budućnost! Nema, mijenjaju se vremena. Pa normalno je. Ako je jedna Amerika, u koju smo mi svi koji ne poštujemo tradicuju Crne Gore po vojvodi Raju, gledali kao u zaštitnika svjetske demokratije, čije smo institucije posmatrali kao primjer nezavisnosti i pravde, promjenila sve svoje temeljne vrijednosti, pretvorila se u pokušaj narandžaste kraljevine i samovolju narandžaste kose, ko smo mi, šaka jada, da se mi sad prsimo sa demokratijom?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="demokrate"><figcaption>EVROPSKA UNIJA SVE VIŠE LIČI NA DEMOKRATE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  Završih ja davno Ekomićeskij fakultet, onako, sa prośečnim ocjenama, zeznuo me nedostatak ambicija, počeo da radim u spoljnoj trgovini. Naravno, bijah u prednosti u odnosu na one sa srednjom školom ili drugim fakultetima. Radili smo mi na fakultetu doznake, akreditive, CMR-ove, Bill of ladinge, paritete, razne vrste ugovora, učili klauzule o arbitraži, višoj sili, itd, da vam ne nabrajam. Ali džaba, trebale su mi godine kroz iskustvo da polako učim svoj posao, da sagledavam sve zamke posla i kako ih izbjeći, kako ostvariti profit i ne pojesti ga svojom greškom... Jednom riječju, shvatio sam da je iskustvo sto puta važnije od onoga što si učio na fakultetu. Zamislite da su me odmah po završetku fakulteta postavili za direktora? Što bih ja kukavac radio? Lako je ovima danas. Da im daš avion pun putnika da voze, iako ga nikada nijesu vozili, pristali bi iz taka. Eeee, druga su vremena bila nekad. Morao si dobro da se pokažeš da bi dobio mjesto višeg referenta, a do rukovodećeg mjesta već si morao biti poveći znalac posla. Današnju Crnu Goru vodi balavurdija bez dana radnog iskustva, sa završenim lijevim fakultetima, odmah śeli da voze avion, što ih briga, da neće nekome odgovarati? BERZANSKI MEŠETAR Beskrajno mi je zanimljivo da su građani Crne Gore dali svoju budućnost u ruke jednom bivšem brokeru, ili, kako se neđe kaže, berzanskom mešetaru, koji se nikada nije bavio makroekonomijom i koji se obučavao za jedan uskospecijalizovani brokerski posao. U svojoj karijeri sam sreo dosta brokera, bilo da su se bavili berzom novca, obojenih metala ili drugih roba. Ispod milijarde dolara oni ne umiju da razgovaraju! Imali smo jedan naziv za njih, „avioni, kamioni“. Zato neka vas ne čudi što Miloko dolazi iz Japana sa milijardama investicija National Panasonica, Mitsubishija, ... Em lijepo zvuče milijarde, em lijepo zvuče giganti japanske industrije, od kojih je National panasonic ponos Japana i garancija najvećeg kvaliteta. Mi nebrokeri smo godinama radili kao mravi da bi ugovorili neku crkavicu od investicije od 150, 200 miliona dolara, a Milojko, TUP, pa u sekundi sredi milijarde investicija. Ili, što bi Milojko rekao, PAF, PAF. Milojko će ući u anale ekonomske nauke rečenicom da povećanje plata, odnosno potrošnje, ne utiče na inflaciju. Odmah mu treba dati Nobelovu nagradu za ekonomiju, jer to još niko nije otkrio. A mi učili o inflacionoj spirali u kojoj se smjenjuju rasta plata i rast cijena? Budale!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="spajić"><figcaption>GRAĐANI CRNE GORE BUDUĆNOST PREDALI BERZANSKOM MEŠETARU: Milojko Spajićetv</figcaption></figure>  Samo narod koji je neznanca proglasio za ruskog cara može državu dati u ruke ljudima bez političkog i životnog iskustva. Kao da je država igračka pa đeca mogu da se igraju sa njom do mile volje. Pa i ako je razbiju, velika šteta. Neće im sigurno zamjeriiti vojvoda Rajo i onaj talentovani performer seljačkog humora iz Zete dok se bude kupao u kolektoru u Botunu. Pa se pitamo koji ideološki predznak ima država koju smatramo otadžbinom? Jesmo li se to vratili na idološke junačke matrice Pavla Đurišića ili smo dio savremene evropske civilizacije? Štiti li vlast svoje biračko tijelo premlakom i neprofesionalnom reakcijom policije oko postavljanja spomenika dražesnom Pavlu i oko premlaćivanja novinara, ili dok su bili kohorta potkosovskim bojovnicima dok su uzvikivali „smrt Turcima“? Ne śećam se da je neko rekao - pa što ako pogine deset njih dok su orgijali pred Vladom u huliganskoj ikonografiji, sa maskama, bejzbol palicama i sličnim rekvizitima i ikonografijom koja je superevropska. Kad bi se zezali. Ono, nije da i Evropa sve više kači Musolinijeve slike na zidu i umnožava Orbane i Fice. Valjda im zato neće smetati ni Crna Gora Pavla Đurišića. Još jedna fekalijica na evropskom podu neće mnogo ostaviti traga na đonovima nekada velike ideje o ujedinjenoj Evropi.

Tup, tup, tup...

Ako neko pogura sa strane i odluči da ovu zemlju gurne u haos, bojim se da sa ovakvim strukturama vlasti, koje su nesposobne, neznavene i bahate, nemamo mnogo šansi. Zbog toga moramo svi pojedinačno, kao građani, da budemo pametni, mudri i da ne dozvolimo da zarad nečijih tuđih interesa izgubimo mir u ovoj zemlji- kazala je u informativnoj emisiji ''24 sata'' na Televiziji E crnogorska novinarka Tanja Šuković.
- Čitav javni prostor pretvorio se u jedan veliki reality, sve manje smo ljudi sa onim osobinama i vrijednostima koje bi trebalo da nas krase i ovo što se dešava porodicama žrtava masakara na Cetinju je jedna velika mrlja na svima nama, &nbsp;kazala je Šuković, ističući da postajemo društvo bez empatije.&nbsp;
Osvrćući se na činjenicu da porodice žrtava u cetinjskim masakrima još uvijek čekaju pravdu, te da je jedan od preživjelih u masakru u Medovini tužio državu i Cetinje i zbog štete koju je pretrpio, Šuković je kazala da to potvrđuje sramni nedostatak odgovornosti.
- Čuli smo u ovom prilogu da advokat pominje odgovornost. Odgovornosti nema, ni objektivne ni lične. Ja bih rekla da je ono što je strašno i što nas ljudski najviše pogađa to da postajemo društvo bez empatije. Vidjeli smo da je gospodin Milojko Spajić tek poslije dužeg vremena primio porodice žrtava, obećao im ponovni susret za petnaest dana do kojeg nije došlo. Mislim da je takvo izigravanje sa patnjom i dostojanstvom ovih ljudi sramno- kazala je Šuković.&nbsp;
<h2>Sektor bezbjednosti apsolutno nesposoban</h2>
Izlive ksenofobije i mržnje prema turskim državljanima, kao posljedice incidenta na Zabjelu, te reakciju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, hapšenje pogrešnih ljudi i uvođenje privremenog viznog režima, Šuković vidi kao rezultat apsolutne nesposobnosti sektora bezbjednosti što se vidjelo i brojnim ranijim, kao i ovom slučaju.&nbsp;
Takođe, smatra da postoji mogućnost da je nekome nije odgovaralo da se ovo spriječi, jer kako kaže, prosto je nemoguće da ne možete da spriječite nešto što se danima unaprijed najavljuje.&nbsp;
- Mnogo je čudno da kad neko iznese lažni podatak da u Crnoj Gori ima 110 000 Turaka vi odmah ne izađete sa pravom informacijom koliko tih ljudi ima u Crnoj Gori. Mnogo stvari se dešavalo, koje ukazuju na to da sektor bezbjednosti jednostavno nije u stanju da se nosi sa ovim izazovima, kao ni sa mnogim drugim i ja stvarno mislim da je ovo moglo da se spriječi, ali da nije. Iz kojih razloga- da li je u pitanju nesposobnost, želja da se ne spriječi, ili kombinacija tih stvari, pokazaće vrijeme- smatra Šuković.
<h2>Separacioni strah od fotelje</h2>
Osvrnula se na ponašanje političkih elita u Parlamentu.
- Gledala sam zasijedanje Skupštine kada je bio premijerski sat i na mene je snažan utisak ostavilo obraćanje potpredsjednika Skupštine, gospodina Nurkovića, koji je imao potrebu da kaže nešto o prijetnjama na račun reisa Fejzića. Nakon toga se obratio Aleksa Bečić koji je, svojim poznatim birokratskim rječnikom, iznio niz frazetina koje ne znače ništa. Poslije toga je gospodin Nurković imao potrebu da se zahvali gospodinu Bečiću, a ja sam se pitala na čemu mu on to zahvaljuje: zato što su optužili pogrešne ljude; zato što je bio haos na ulicama; zato što je zemlja mogla da sklizne u haos- upitala je Šuković.
Smatra da je takvo ponašanje bilo jako tužno i nedostojanstveno.
Izostanak adekvatne reakcije ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića kada je ukinut bezvizni režim za državljane Turske, sagovornica Televizije E posmatra kroz problem koji ima većina u vladajuim strukturama (gospodin Bečić, gospodin Šaranović i Šćepanovič), a to je separacioni strah od fotelje.
- Oni ne bi htjeli, nijesu spremni da prihvate odgovornost i posljedice za činjenje ili nečinjenje. Takvo stanje stvari je opisao Džoni Štulić ''meni se dušo od tebe ne rastaje'', što je mislim slučaj sa Ibrahimovićem i pomenutom gospodom.
<h2>Opasne poruke u javnosti</h2>
Misli da je sve što se dešavalo prethodnih dana bilo organizovano, jer ovdje se vrlo malo stvari dešava spontano.
&nbsp;- Poruke koje smo čuli one noći bile su užasne, izazivale su stid kod dobronamjernih građana stid, uplašenost, zabrinutost i potrebu da se izvinimo turskim državljanima. Bilo je mnogo poruka, prvenstveno na društvenim mrežama, u javnim nastupima političara, koji su se utrkivali ko će više da potpiruje. Bilo je mnogo ružnih poruka na tzv. trovačnicama, tj. internet platformama koje se predstavljaju kao portali. Jedna od poruka koja mi je zapala za oko je da su ti mladići vaspitavani u duhu tradicionalne Crne Gore i da ne mogu da dozvole nekom da im napada sestre i majke. Pritom su oni mislili da turski državljani napadaju sestre i majke- upozorila je Šuković.
Šuković bi zato, kao sestra i majka, koja prati šta se dešava u Crnoj Gori, poručila toj zabrinutoj gospodi, da sestrama i majkama ovdje veća opasnost prijeti od domicilnog stanovništva.
- &nbsp;Neka se ta gospoda potrude da budu dobri sinovi, očevi, muževi, jer kako gledamo u crnim hronikama, svakog dana neka sestra i majka je žrtva porodičnog nasilja, maltretiranja i zlostavljanja, a to nije uradio niko sa strana, već ljudi iz njihovog okruženja- naglasila je Šuković.
<h2>''Neoosmanizam'' kao uvod u haos</h2>
Digitialni forenzički centar objavio je analizu kako su mediji i političari govorili o stranim državljanima, iz koje se vidi da se antiturski narativ pojavio mnogo prije samog incidenta u Crnoj Gori, u čijem kreiranju su učešća imali i političari i javne ličnosti.
- Meni to govori vrlo mnogo. Sami znamo da je prije izvjesnog vremena Turska prodala ili poklonila Kosovu neke dronove, a sjutradan je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pomenuo termin ''neoosmanizam'', koji se proširio preko srpskih tabloida, i koji &nbsp;je vrlo brzo stigao i do nas. I ovdje kod nas se mnogo pričalo o ''neoosmanizmu'' kao nekakvoj islamizaciji Crne Gore i opasnosti od turskih državljana. Meni to govori da nekom odgovara da ovu zemlju gurne u haos. Meni to govori da je vrlo lako i jednostavno, da ova zemlja potpuno potone u haos. Iako se svi deklarativno zalažu da mi uđemo u EU, nekom mnogo odgovara i da mi ne uđemo u Evropsku uniju- poručila je sagovornica Televizije E.
Šuković ističe da se boji od uticaja sa strane, jer smo mi jako podložni tome, kao mala sredina koja nema tu snagu.&nbsp;
- Ako neko pogura sa strane i odluči da ovu zemlju gurne u haos, bojim se da sa ovakvim strukturama vlasti, koje su nesposobne, neznavene i bahate, nemamo mnogo šansi. Zbog toga moramo svi pojedinačno, kao građani, da budemo pametni, mudri i da ne dozvolimo da zarad nečijih tuđih interesa izgubimo mir u ovoj zemlji- poručila je Šuković.

Šuković: Ako neko sa strane gura ovu zemlju u haos, sa ovakvim neznavenim i bahatim vlastima nemamo puno šansi

Sa ulaza u prostorije Fakulteta primijenjene fizioterapije Univerziteta Crne Gore u Igalu uklonjena je državna zastava Crne Gore, kako se vidi na fotografiji koju je Portalu ETV juče proslijedio naš čitalac.
- Ovo je neprihvatljivo. Zašto nema zastave – ogorčen je pratilac našeg portala.
Posljednjih godina, nažalost, česta je pojava da crnogorske zastave ili nema na zgradama državnih ili lokalnih institucija i ustanova, ili su pocijepane.
Ova ružna slika odnosa prema državnom obilježju, nažalost i slika je odnosa proruskih i prosrpskih vlasti naše zemlje prema Državi Crnoj Gori.
Nakon izbora u avgustu 2020. godine vlast su preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite predvođene Crkvom Srbije, vjerskom organizacijom koja je ključni nosilac velikodržavnog projekta susjedne Republike Srbije – „srpski svijet“.&nbsp;
Nove vlasti predano rade na reviziji crnogorske istorije, kulture, identiteta, urušavanju antifašističkih temelja naše države.
A jedan od glavnih stratega proruskih i prosrpskih vlasti je rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović, osnivač ogavnog portala IN4S, koji mu služi kao batina za obračun sa građanskom Crnom Gorom, te osnivač Matice srpske.
Na poziciju rektora došao je ubrzo poslije promjene vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Da li znate za zemlju u kojoj su posljednjih 20 godina inženjeri novog identiteta osmislili i novi jezik i ime novog jezika, samo da bi se time udaljili od suštine istorijskog bića i nasljeđa njenog naroda? Da li ste čuli za zemlju u kojoj je tradicionalna crkva napadnuta od pseudoreligioznih organizacija koje su sponzorisane sa Zapada, a maskirane u formi pravoslavlja? Da li vam je poznata takva zemlja? Koje je njeno ime, Ukrajina ili Crna Gora – govorio je, pored ostalog, aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore 2015. godine u Beogradu na konferenciji „Borba Rusije i Srbije juče idanas, Drugi svjetski rat, Jugoslavija 1991-1999, Ukrajina 2014-2015“.
Božović je na toj konferenciji predstavio svoju „Analizu vektora meke moći u Crnoj Gori“ kada je istakao da je „Srpska pravoslavna crkva najznačajniji i najvitalniji proruski društveni organizam u Crnoj Gori i ima ogromni potencijal koji Rusija nije u potpunosti iskoristila“.&nbsp;
- Crna Gora je u istorijskom smislu zemlja srpske pravoslavne, proruske i panslovenske duhovne suštine, ali su se ti slojevi pod dejstvom različitih uticaja polako trošili - kazao je tada, uz konstataciju i da su „socijalizam, američki filmovi i muzika krivi što Crnogorci više nijesu većinom proruski Srbi“.
Crnogorsku državnu zastavu sa jarbola ispred zgrade Rektorata UCG Božović, do sada, nije uklonio.
Prema dostupnim informacijama sa Portala UCG rukovodilac Studijskog programa Primijenjena fizioterapija je dr Dušan Mustur. Na lokalnim izborima u Herceg Novom 2021. godine Mustur je podržao listu proruske i prosrpske koalicije „Za budućnost Herceg Novog i Boke“.&nbsp;

Zašto nema zastave na zgradi Fakulteta primijenjene fizioterapije UCG?!

Hrvatski narod u Crnoj Gori živi u posebnim okolnostima zbog političkih turbulencija kroz koje zemlja prolazi. Često se javlja strah od vladajuće strukture koja promoviše velikosrpsku ideologiju – kroz podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sada i najavljenog Puniše Račića, kao i kroz ideje koje su zaostale u 19. vijeku. To čini autohtonog hrvatskog čovjeka nesigurnim, što je jedan od razloga zašto odlazi, povlači se ili postaje tiši, kazala je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, profesorica Vanda Babić-Galić u emisiji „Globalna Hrvatska“ na HRT-u.&nbsp; <h2>Odnos Hrvatske i Crne Gore u kontekstu političkih promjena&nbsp;</h2> Babić-Galić ističe da su odnosi ove dvije države sadržajni i složni, te da su promjene već postale konstanta jer je kontinuitet od 2020. godine donio određene pomake.&nbsp; - Ne možemo govoriti o nekim novim promjenama, već eventualno o nešto boljim ili nešto lošijim odnosima. Ono o čemu sigurno možemo govoriti jeste da postoje stalni razgovori o važnim, otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije države, kao i o brizi za hrvatsku nacionalnu manjinu, koja u Boki Kotorskoj čuva više od 60 odsto hrvatske baštine. Tu baštinu smo dužni da čuvamo i mi u Hrvatskoj, ali i Crna Gora, koja tu baštinu ima na svojoj teritoriji - ukazala je Babić-Galić.&nbsp; Kada govorimo o otvorenim pitanjima, Babić-Galić smatra da je najvažnije krenuti od početka.&nbsp; - Vidjeli ste Hrvatski dom (Dom kulture "Josip Marković") - konačno mogu da kažem da je on u vlasništvu Republike Hrvatske. Nedavno je potvrđeno da je Republika Hrvatska upisana u katastar. To znači da više niko nikada neće moći da istjera hrvatsku zajednicu iz kuće koju je ta zajednica gradila još između 1920. i 1922. godine. Ostala pitanja se rješavaju i u fazi su „brušenja“ - pojasnila je ona.&nbsp; Babić-Galić je podvukla veoma važan sporazum o odšteti logorašima, za koji smatra i očekuje da će uskoro biti riješen.&nbsp; - Tu su i pitanja vlasništva školskog broda „Jadran“, zatim naziva bazena koji bi trebalo promijeniti, granice na moru, kao i pitanje oduzete imovine – tema koja je možda nedavno ponovo postala aktuelna, ali je u razgovorima prisutna već dugo, još od 2017. godine – dodala je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Rješavanje imovinskih pitanja u fokusu hrvatske diplomatije</h2> Kako ukazuje, pedest i jedna porodica od 2014. godine čeka na upis u katastar, bez obzira na pravosnažne sudske odluke.&nbsp; - Porodice Dabinović i Tripković su devedesetih godina, blago rečeno, doživjele pljačku sopstvene imovine. Postoji i porodica u Perastu koja je ostala bez svoje imovine uprkos sudskim presudama. Takođe, u Budvi postoji Palata Medin, što je još jedno problematično pitanje kojim ćemo se baviti – navela je Babić-Galić.&nbsp; Babić-Galić dodaje da to nijesu jednostavna, a ni laka pitanja – već pitanja koja predstavljaju i moralnu obavezu Republike Hrvatske prema svojoj nacionalnoj manjini, ali i brigu da ta manjina ima pravo, kao i svaka druga osoba, na svoje vlasništvo.&nbsp; - Činimo sve što možemo. Kada sam pomenula 2017. godinu, htjela sam da kažem da je to bilo pitanje međuvladinog savjeta Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o manjinama – hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i crnogorskoj u Hrvatskoj. Tada smo govorili o povraćaju crkvene i civilne imovine. Sada smo dobili svu dokumentaciju od 51 hrvatske porodice i imamo razloga i načina da učinimo sve kako bi tih 51 porodica dobilo svoju zemlju – zemlju svojih predaka. Svaka nepravda prema našem narodu na autohtonom prostoru Boke mora biti ispravljena. Na koji način će to Crna Gora učiniti, o tome se pregovara u različitim resorima i na različitim nivoima. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske učiniće sve da ovo pitanje bude riješeno na pozitivan način – poručila je ona.&nbsp; Prema riječima Babić-Galić, temelj evropskih vrijednosti jeste pravo na imovinu – pravo na vlasništvo, zemlju, dom i svoje ognjište. <h2>„Jadran” je oteti brod koji bi Crna Gora trebala vratiti pravim vlasnicima&nbsp;</h2> Kako je pojasnila Babić-Galić, Republika Hrvatska jasno ističe da je „Jadran“ hrvatski školski brod, a njegova luka baziranja je Split.&nbsp; - U svakom trenutku spremni smo da iznesemo nepobitne dokaze pred bilo koji sud – počev od Suda za prava mora u Hamburgu, ili bilo gdje drugo. O tom pitanju ćemo razgovarati - brod, kao i čovjek, može imati samo jednog vlasnika – naglasila je ona.&nbsp; S obzirom na to da su Crna Gora i Republika Hrvatska članice NATO saveza, vjeruje da postoje prijateljska i konstruktivna rješenja za pitanje broda „Jadran“ - „Jadran“ je uznik – to je brod koji je otet i koji bi Crna Gora trebalo da vrati svojim pravim vlasnicima, Republici Hrvatskoj – poručila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Hrvata u Crnoj Gori sve manje - Boka Kotorska „zaliv svetaca“&nbsp;</h2> Babić-Galić smatra da brojevi obično nijesu mjerilo snage jednog naroda.&nbsp; - Kada bismo govorili šire, morali bismo da priznamo da nas ima manje i u Hrvatskoj, da je manje Evropljana uopšte, što nas dovodi do demografskih pitanja i migracija – ali to nije pravi odgovor – dodala je ona.&nbsp; Babić-Galić objašnjava da Hrvata u Crnoj Gori ima nešto manje od jedan odsto, te da su dobro su organizovani i imaju veliku kulturnu baštinu.&nbsp; - Radije bih da umjesto brojanja, svi postanemo svjesni da je Boka Kotorska „zaliv svetaca“, da tamo imamo ogromnu kulturnu baštinu koju treba obnoviti, obići, upoznati – jer je to dragulj hrvatske kulture, možda manje poznat u Hrvatskoj nego što bi trebalo – naglasila je ona.&nbsp; Prema njenim riječima, Hrvatska uvijek štiti i stoji iza svoje hrvatske manjine u Crnoj Gori – kao i svuda gdje Hrvati žive, u ukupno 12 evropskih zemalja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7" data-rendition-name="original" width="1048" height="588" loading="lazy" alt="Popis Hrvata u CG "> </figure>  <h2>Crna Gora mora proći katarzu</h2> Kako je navela Babić-Galić, Republika Hrvatska mnogo pomaže i nastaviće da pomaže našoj državi.&nbsp; - Mi smo joj prijatelji i mentori. Hrvatska otvara Crnoj Gori puteve – kroz zakone, iskustva i sve ono što je sama prošla. Ali Crna Gora mora sama da pronađe snagu, da proživi katarzu i da prođe kroz procese sazrijevanja kako bi konačno stigla do željenog cilja – zaključila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Mnoga pitanja ostaju neriješena</h2> Predsjednik Hrvatske građanske alijanske (HGI) Adrijan Vuksanović je istakao da se stanje pogoršalo 2020. godine, dolaskom prosrpske koalicije na vlast.&nbsp; - To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda. Ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, ako imamo one koji danas kažu da bi se isčlanili iz NATO-a, ili one koji veličaju ratne zločine iz devedesetih. Potpuno je očekivano da dođe do zaoštravanja – dodaje Vuksanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87" data-rendition-name="original" width="1046" height="592" loading="lazy" alt="Adrijan Vuksanović"> <figcaption>Adrijan Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Hrvatska procjenjuje da joj Crna Gora samo za otetu imovinu duguje više od dva miliona dolar, ali, kako kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ovoj državi je zapravo najmanje važan taj iznos.&nbsp; - Važno je priznanje i satisfakcija za logoraše preživjele i njihove porodice. Svjedoci su živa stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja, bombardovanja, tako da o tim stvarima moramo otvoreno govoriti – istakao je Radman. Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kada je u pitanju obeštećenje, ima svoje viđenje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0" data-rendition-name="original" width="4663" height="3260" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam s druge strane – gledam da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju, da postane sljedeća članica Evropske unije. Dio toga je i suočavanje s prošlošću – pojasnio je Ibrahimović. <h2>Nejednak tretman vjerskih objekata u Crnoj Gori</h2> Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je naveo da samo u Kotoru postoji deset katoličkih crkava koje su danas u državnom vlasništvu, dodajući da ne postoji nijedna pravoslavna crkva u cijeloj Crnoj Gori da je državna institucija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4" data-rendition-name="original" width="828" height="1472" loading="lazy" alt="Crkve "> <figcaption>Dvostruki aršini države: Katedrala SV.Tripuna i Crkva Svetog Nikole (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Samo primjenom elementarne logike dolazimo do određenih zaključaka – poručio je Deković.&nbsp;

Tag: parking