Premijer Australije Entoni Albaniz raspisao je danas parlamentarne izbore za 3. maj, a glasanje će biti u pozadini nesuglasica o klimatskim promjenama, nuklearnoj energiji i tržištu nekretnina.
Poslije gotovo deset godina u opoziciji, Laburistička partija lijevog centra Entonija Albaniza došla je na vlast u maju 2022. sa tijesnom većinom od 77 od ukupno 151 poslanika u donjem domu parlamenta i 40 od 76 predstavnika u Senatu.
Laburisti su smijenili tada veoma nepopularnu konzervativnu vladu Skota Morisona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Premijer Australije raspisao parlamentarne izbore za 3. maj

Predsjednik Portugala u četvrtak je najavio vanredne parlamentarne izbore za 18. maj, treće za jedva tri godine, nakon što je premijer Luis Montenegro podnio ostavku zbog spora oko sukoba interesa.
Predsjednik Marselo Rebelo de Soza rekao je da želi brzo da se izbjegne produženje nestabilnosti, dodajući u televizijskom obraćanju da je 18. maj "poželjan datum za većinu stranaka".
Rebelo de Soza se u srijedu sastao s liderima stranaka, a ranije u četvrtak je sazvao sastanak Državnog savjeta, koji prvenstveno čine politički lideri, radi konsultacija pre raspuštanja parlamenta.
- Ove izbore niko nije očekivao, niti ih je želio (u vrijeme napetih međunarodnih sukoba) - rekao je on, pozivajući stranke da usredsrijede svoje kampanje na probleme "koji brinu Portugalce u svakodnevnom životu", kao što su ekonomija i zdravstvo.
Montengro je u utorak podnio ostavku pošto je njegova manjinska vlada desnog centra izgubila glasanje o povjerenju. Lider Socijaldemokratske partije s desnog centra bio je pod napadima zbog ugovora s vladom koje su imale kompanije njegove porodice.
Socijalistička partija lijevog centra osvojila je većinu na parlamentarnim izborima u januaru 2022. Ali usled skandala, ta stranka je izgubila većinu na vanrednim izborima u martu 2024.
Lider Socijalističke partije Antonio Kosta podnio je ostavku posle istrage o njegovoj ulozi u dodjeli ugovora s vladom.
On je negirao krivicu i prošle godine je postavljen na čelo Evropskog savjeta.
Istraživanje javnog mnjenja koje je u utorak objavio list Diario de Noticias pokazalo je da su socijalisti imaju neznatnu prednost s podrškom od oko 30 odsto.
Demokratska alijansa desnog centra koje predvode Montengro i njegova partija ima 25,8 odsto, a slijedi krajnje desničarska partija Čega sa oko 17 odsto.

Nakon ostavke Montenegra: U Portugalu vanredni izbori 18. maja

Poluautonomna teritorija Danske Grenland održaće sjutra parlamentarne izbore, a ključna tema kampanje biće nezavisnost, nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio da želi kontrolu nad najvećim ostrvom na svijetu.
Grenland je postao zvanična teritorija Kraljevine Danske 1953. godine, pri čemu Kopenhagen kontroliše vanjske poslove, odbranu i monetarnu politiku.
Od 2009. Grenland godine ima pravo da održi referendum o nezavisnosti, a neki lokalni stanovnici vide izbore kao priliku za otcjepljenje.

Grenland održava parlamentarne izbore, kampanja u znaku ideje o nezavisnosti

Kosovski premijer Aljbin Kurti optužio je Srbiju da se direktno miješala u parlamentarne izbore na Kosovu 9. februara i da utiče na izbore srpskih i poslanika drugih manjina.
- Državni aparat Srbije uložio je izuzetne napore da nanese štetu rivalskim srpskim entitetima, posebno Stranci slobode, pravde i opstanka i Srpskoj demokratskoj stranci, kao i biračima subjekata iz drugih zajednica, uglavnom Roma i Aškalija - rekao je Kurti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Stranku za slobodu, pravdu i opstanak predvodi Nenad Rašić, koji je ministar u Kurtijevoj vladi, imenovanoj nakon smjene vodeće srpske stranke sa podrškom Beograda, Srpske liste, iz kosovskih institucija.
Rašić je, govoreći sa Kurtijem na konferenciji u Prištini, kazao da vlasti Srbije koriste kosovske Srbe kao mehanizam upravljanja, ali i kao element destruktivnosti.
- Ne žele da imamo punu integraciju i harmoničan život na Kosovu, već upravo suprotno - rekao je Rašić.
Kurti je kazao da su se pojedini predstavnici gotovo svih drugih srpskih političkih subjekata povukli iz trke nakon prijetnji koje su dobili.
On je naveo da su ti slučajevi zabilježeni u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, ali i u ostalih šest opština na jugu zemlje.
- Za većinu ovih slučajeva naše institucije imaju dokaze koje, zarad privatnosti i sigurnosti građana Srbije, nije korisno iznositi u javnost - rekao je Kurti.
Posmatračka misija Evropske unije (EU) je u predstavljanju svojih preliminarnih nalaza o izborima 9. februara istakla da se Srbija umiješala u izbore pritiskom na srpske birače na Kosovu.
Njemačka je takođe optužila Srbiju za miješanje u izbore na Kosovu.
Prema podacima Centralne izborne komisije Kosova, Srpska lista, koja uživa podršku zvaničnog Beograda, dobila je više od 38 hiljada glasova, dok je Rašićeva stranka dobila oko četiri hiljade glasova.
Ustav Kosova garantuje srpskoj zajednici deset od 120 mjesta u Skupštini i još deset drugim nevećinskim zajednicama.
Kurti je optužio Srbiju za hibridnu intervenciju, kroz finansijske mamce i uslovljavanje, ucjene, zastrašivanja i prijetnje da bi se birači natjerali da glasaju za Srpsku listu.
On je naveo “da su kosovske vlasti identifikovale sedam instanci ili državnih aktera, prvi je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, drugi glavni terorista Milan Radoičić, šef Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković, Srpska obavještajna agencija (BIA), srpski mediji pod kontrolom Vlade, Srpska lista i nelegalne srpske strukture”.
- Predsjednik Srbije je sam pozvao sve srpske državne i nedržavne aktere da se uključe u kosovske izbore. U tom cilju izvršnu ulogu imao je glavni terorista Milan Radoičić, odnosno čovjek koji je dobio zaduženje za Kosovo od predsjednika Srbije - rekao je Kurti.
Kurti je kazao da je Srbija koristila najmanje deset metoda da se umiješa u izbore, kao što su finansijski mamci kroz obezbjeđivanje mjesečne isplate od oko 170 eura za sve punoljetne osobe, prijetnje gubitkom finansijskih beneficija, podjele među rivalima Srpske liste, ucjene i pritiske da se ne podrže drugi subjekti osim Srpske liste, između ostalog.

1250x600

1084x550

Kurti: Imamo dokaze da se Srbija miješala u izbore na Kosovu

Prema prvim izlaznim anketama pokret Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija osvojio je 40,3 odsto glasova na današnjim parlamentarnim izborima na Kosovu.
Sa druge strane, Demokratska partija Kosova ima 21,4 procenata glasova, a Demokratski savez Kosova 19,3.
Koalicija okupljena oko Alijanse za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja ima 7,2 odsto.
Izlaznu anketu objavila je RTV Dukađini i veća odstupanja su moguća.

Prve izlazne ankete: Kurtijeva stranka osvojila 40,3 odsto glasova

Najviša izlaznost na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori od 1990. godine bila je 2001. - kada je svoje biračko pravo iskoristilo 81.8 odsto građana - tj 366.152 od 447.673 upisanih birača.
To pokazuju podaci koje je objavio Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Sa druge strane, najniža izlaznost bila je na parlamentarnim izborima 2023. godine kada je glasalo samo 56.3 odsto - tj 305.324 od 542.468 upisanih birača.
- Između prvih i posljednjih parlamentarnih izbora, za 33 godine, broj upisanih birača povećao se za skoro 35 odsto - odnosno za 139.563 - naglasili su u CGO. 
Ovi podaci, kako su istakli u CGO, ukazuju na promjene u biračkom tijelu, ali i na pad nivoa zainteresovanosti za izbore koji nekima donose veliku moć.
Od prvih višestranačkih izbora 9. decembra 1990. do posljednjih 11. juna 2023. godine, građani i građanke su 12 puta birali svoje predstavnike u Skupštini Crne Gore.

Najviša izlaznost na parlamentarnim izborima bila 2001, najniža 2023.

Vojnici i nomadi počeli su da danas glasaju u Čadu na parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim izborima, koje je vlast predsjednika Mahamata Idrisa Itnoa predstavila kao posljednju fazu političke tranzicije, ali te izbore bojkotuje opozicija.
- Bez kampanje, bez glasanja 29. decembra 2024. ostanite kod kuće i zamolite druge da ostanu kod kuće - navodi se u poruci glavne opozicione stranke Za promjene.
Međutim, to nije spriječilo birače. Odziv birača je bio oko 45 odsto u podne za oko 200.000 nomada i 45.000 vojnika pozvanih da glasaju.
Glasanje je zakazano sjutra, od 6.00 do 17.00, ali tradicionalno vojnici i nomadi glasaju dan ranije iz logističkih razloga.
Glasanje dolazi u promjenljivom geopolitičkom kontekstu, sa tekućim povlačenjem francuske vojske poslije raspada sporazuma o vojnoj saradnji koji datira od kraja kolonizacije, napadima džihadističke grupe Boko Haram i ponavljajućim optužbama za miješanje u sukobu koji pustoši susjedni Sudan.
Tom pustinjskom zemljom u Sahelu već tri godine vlada maršal Mahamat Idris Debi Itno (40), kojeg je vojska dovela na vlast 2021. godine poslije smrti njegovog oca. On je potom izabran za predsjednika na pet godina prošlog maja, poslije glasanja za koje opozicija smatra namještenim.
Prije njega, njegov otac Idris Debi vladao je zemljom čvrstom rukom 30 godina prije nego što su ga pobunjenici ubili.
Posljednji parlamentarni izbori bili su 2011. Parlament je trebalo da bude obnovljen 2015, ali je bilo nekoliko uzastopnih odlaganja zbog prijetnji džihadista, finansijskih teškoća, epidemije koronavirusa i tranzicije koja je uslijedila poslije vojnog puča.

U Čadu na izborima dan ranije glasaju vojnici i nomadi: Bojkot opozicije

Vladajuća Socijaldemokratska stranka osvojila je 26 odsto glasova na parlamentarnim izborima u Rumuniji, pokazale su izlazne ankete, objavljene neposredno po zatvaranju biračkih mjesta, prenosi Juronjuz.
Na osnovu izlaznih anketa, procjenjuje se da će budući rumunski parlament i vlada nastaviti snažnu proevropsku i proukrajinsku nacionalnu strategiju, uprkos jačanju ultranacionalističkih stranaka.
Na drugom mjestu sa 19 odsto glasova je desničarski AUR, a na trećem i četvrtom mjestu su liberali, trenutno u koalicionoj Vladi sa socijaldemokratama, kao i proevropska Unija za spas Rumunije, čiji će čelnica Elena Laskoni biti u drugom krugu predsjedničkih izbora.
Izlazne ankete pokazuju da evroatlantske snage imaju dovoljno glasova da obezbijede većinu u budućem parlamentu i da će moći da formiraju snažnu vladu, koja će nastavi dosadašnju politiku Rumunije.
Umjerena i tvrda desnica je znato ojačala i formiraće snažnu opoziciju u budućem parlamentu.

Socijaldemokrate pobijedile na izborima u Rumuniji

Studentske grupe u Gruzije u nedjelju su se ujedinile u manifestu koji osuđuje sporne parlamentarne izbore prošlog mjeseca koji su donijeli pobjedu Rusiji naklonjenoj partiji Gruzijski san, dok su antivladine grupe najavile "kampanju neposlušnosti" u centru Tbilisija za naredna 24 sata.
U manifestu se navodi da vladino "sistematsko namještanje izbora otkriva grubi pokušaj partije Gruzijski san da preuzme kontrolu nad državom", prenio je Gruzijski servis Radija Slobodna Evropa.
- Nećemo se odreći slobode naše zemlje. Kao građani Gruzije, mi ostajemo privrženi demokratskim vrijednostima i državnim interesima. Ne priznajemo izbore i parlament prema rezultatima tih izbora…i spremni smo da se borimo za našu slobodu i slobodu naše zemlje - piše u manifestu.
Osuđuju se i, kako se navodi, napadi na obrazovni sistem kroz "diskriminatorne i selektivne odluke u postupku odobravanja" ulaska u obrazovne ustanove i "nametanje cenzure u nastavi".
- U svjetlu represivnih akcija nametanja "ruskih" zakona i zakona o cenzuri i drugim pravima i slobodama, činjenica sistematskog namještanja izbora otkriva grubi pokušaj Gruzijskog sna da zauzme državu - navodi se u manifestu.
Dokument je potpisalo 13 grupa, uključujući studente s najmanje 13 gruzijskih univerziteta.
Centralna izborna komisija Gruzije (CIK) je u subotu potvrdila rezultate spornih izbora 26. oktobra, uprkos višenedjeljnim protestima opozicije i optužbama za široko rasprostranjene nepravilnosti i rusko miješanje.
Vladajuća partija Gruzijski san naklonjena Moskvi osvojila je 53,93 odsto glasova naspram 37,79 odsto glasova koje je prikupio opozicioni savez, saopštio je CIK tokom sjednice koja je nakratko prekinuta pošto je opozicioni političar Davit Kirtadze crnom tečnošću isprskao šefa CIK Giorgija Kalandarišvilija i nazvao ga "tamna tačka".
Kirtadzeov protest imao je za cilj da ukaže na mastilo iz olovaka za glasanje koje se vidjelo kroz tanki papir s druge strane nekih glasačkih listića. Opozicija kaže da je to narušilo tajnost spornog glasanja 26. oktobra.
Gruzijski san, koji je na vlasti od 2012. godine, jedina je partija koja je priznala rezultate izbora. Proevropska predsjednica Salome Zurabišvili i dalje odbija da prizna ishod glasanja, za koji je rekla da je bio pod velikim uticajem Rusije.
Proevropska opozicija bojkotuje novi parlament, odricanjem svojih mandata osvojenih na izborima 26. oktobra, navodeći široko rasprostranjene nepravilnosti prevaru i rusko miješanje.
Zvaničnici EU i zapadnih zemalja izrazili su ozbiljne sumnje u vezi s izborima i uočenim nepravilnostima.
Gruzija je kandidat za članstvo u EU od prošle godine, ali su zakon o "stranom uticaju" i mjere protiv LGBT dovele u pitanje taj cilj.
SAD su u julu objavile da će obustaviti pomoć gruzijskoj Vladi od više od 95 miliona dolara, upozoravajući je da u zemlji došlo do nazadovanja demokratije.

Gruzijski studenti osuđuju sporne izbore, dok opozicija najavljuje kampanju "neposlušnosti"

Birališta u Gruziji jutros su otvorena na parlamentarnim izborima, koji se smatraju odlučujućim za evropsku budućnost zemlje.
Izbornom kampanjom dominirale su spoljnopolitičke teme i međusobne optužbe za klevetu.
Neki građani su se žalili na zastrašivanje i pritisak da glasaju za vladajuću stranku Gruzijski san, koju je opozicija optužila da vodi "hibridni rat" protiv svojih građana.
Uoči izbora Bidzina Ivanišvili, milijarder koji je osnovao Gruzijski san i obogatio se u Rusiji, ponovo je obećao da će zabraniti opozicione partije ako njegova stranka pobijedi.
Mnogi Gruzijci vjeruju da su ovi parlamentarni izbori možda najvažniji glas u njihovom životu, jer će odrediti da li će Gruzija poći putem ka EU, ili će prihvatiti autoritarizam i uticaj Rusije.
Prema anketama, oko 80 odsto Gruzijaca je za ulazak u EU, a ustav zemlje obavezuje njene lidere da teže članstvu u Uniji i NATO.
Ali Brisel je stavio na čekanje proces pristupanja Gruzije za ulazak u EU, nakon što je vladajuća partija Gruzijski san u junu usvojila "ruski zakon" kojim se suzubija sloboda govora. Mnogi Gruzijci strahuju da stranka vuče zemlju ka autoritarizmu i ubija nadu da bi mogla da se pridruži EU.
Opozicione partije nisu se na poziv predsjednice Salome Zurabišvili ujedinile u jednu koaliciju, ali su, takođe na nje apel, potpisale "Gruzijsku povelju" saglasivši se da se, u slučaju pobjede opozicije, formira tehnokratska vlada koja će obezbijediti demokratsku tranziciju i sprovesti reforme neophodne za nastavak puta ka EU.
Rezultate izbora je ipak teško predvidjeti zbog nepouzdanih istraživanja javnog mnjenja, jer ih sprovode ili provladine ili proopozicione grupe.

U Gruziji danas parlamentarni izbori koji će biti odlučujući za evropsku budućnost

Crna Gora treba da ostvaruje ekonomski rast u skladu sa standardima Evropske unije (EU), rečeno je Radiju Slobodna Evropa iz Delegacije EU u Crnoj Gori, na pitanje da li Sporazum Vlade i Ujedinjenih Arapskih Emirata može uticati na proces pristupanja Crne Gore Uniji.
Premijer Milojko Spajić potpisao je 28. marta u Dubaiju Sporazum o ekonomskoj saradnji i zajedničkim investicijama sa UAE. Vlada ga je usvojila 3.aprila i u formi zakona poslala Skupštini na glasanje.
Iz Delegacije EU ističu da je prirodno da Crna Gora razvija odnose sa zemljama izvan EU, ali naglašavaju da treba da se pridržava domaćih i evropskih propisa.
- U skladu sa zakonodavstvom EU i Crne Gore o javnim nabavkama, kao i u skladu sa Reformskom agendom, Crna Gora ostaje u obavezi da u potpunosti primjenjuje principe jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti prilikom sprovođenja svih ugovora i sporazuma koji budu zaključeni u okviru sporazuma o saradnji sa UAE - stoji u odgovoru RSE.
 
&nbsp;

Delegacija EU: Crna Gora posao sa Emiratima mora uskladiti sa evropskim standardima

Ukupan promet na Montenegroberzi u martu je iznosio 921,27 hiljada eura i bio je 545,57 odsto veći u odnosu na februar. 
 
- U poređenju sa martom prošle godine, promet je veći 430,22 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 43,87 hiljada eura, navodi se u Biltenu Montenegroberze. 
 
U martu je, tokom 21 dana trgovanja, zaključeno 98 transakcija. 
 
Ukupan promet u martu na prime tržištu iznosio je 105,28 hiljada eura, a sklopljene su 33 transakcije. 
 
U istom periodu, na standard tržištu sklopljeno je 18 transakcija, a promet je iznosio 42,38 hiljada eura. 
 
Tokom marta, sklopljeno je 35 transakcija na slobodnom tržištu, a promet je iznosio 763,91 hiljada eura. 
 
Ukupan promet na MTP ME tržištu iznosio je 9,7 hiljada eura, a sklopljeno je 12 transakcija. 
 
Vrijednost indeksa MNSE10 je na kraju marta iznosila 1.173,35 poena i u odnosu na isti prošlogodišnji period veća je 19,98 odsto. 
 
Vrijednost MONEX-a je na kraju prošlog mjeseca iznosila 17.559,71 poen i u odnosu na uporedni period veća je 5,07 odsto. 
 
Tržišna kapitalizacija akcija emitenata regulisanog tržišta Montenegroberze na dan 31. mart iznosila je 2,66 milijardi eura, što predstavlja rast od 4,39 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period. 
 
Tržišna kapitalizacija je porasla za 111,95 miliona u periodu od godinu.

Promet na berzi u martu preko 920 hiljada eura

Sporazumu koji je premijer Milojko Spajić potpisao sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) daćemo podršku jer je to dobar okvir za investicije u našoj zemlji - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković po završetku današnjih konsultacija o ovom pitanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-danas-pocinje-konsultacije-o-sporazumu-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Laković je istakao da su imali priliku da pričaju sa premijerom oko sporazuma sa UAE i čuli su detalje i taj sporazum dobija podršku.
- Čuli smo detalje, da će se ticati ne samo investicija u turizmu već i energetici, poljoprivredi, bezbjednosti i smatramo da je to dobar okvir za investicije iz UAE i to je velika prilika za jačanje Crne Gore - kazao je Laković, a javlja RTCG.
On je rekao da ne vidi zašto takvom sporazumu ne bi dali podršku.
- To je šansa za Crnu Goru a imali smo prilike da čujemo manipulacije, međutim to je uobičajeni sporazum koji predstavlja saradnju u oblasti investicija - naveo je on.
Sastanku je osim Lakovića prisustvovao i Darko Dragović.
Iz Bošnjačke stranke Anteni M je potvrđeno da su i oni dobili poziv za konsultacije, da će se na taj poziv odazvati, ali nijesu mogli da preciziraju kada.&nbsp;

Laković: Podržaćemo sporazum sa UAE, velika prilika za jačanje Crne Gore

Huti potvrdili obaranje američke bespilotne letjelice MQ-9 Reaper iznad obalnog grada Al-Hudaydaha na Crvenom moru što je ukupno 17. dron.
Ministarstvo odbrane SAD još nije potvrdilo gubitak letjelice kao ni Centralna komanda (CENTCOM) dok su Telegram kanali bliski Hutima podijelili video i fotografije pogađanja bespilotne letjelice MQ-9 Reaper.
Prema dosad zabilježenim slučajevima ovo je 17. dron ovog tipa kojeg su srušile hutske snage što ukazuje da su Huti pronašli vrlo uspješan recept za protuzračnu odbranu.
Bespilotna letjelica MQ-9 Reaper, koji proizvodi General Atomics i koju koristi američko ratno zrakoplovstvo predstavlja vodeću izviđačku ali i borbenu platformu.
Svaka jedinica, u zavisnosti od konfiguracije, košta oko 31 milion dolara. Prema dostupnim podacima, ukupna vrijednost 17 Reapers izgubljenih u Jemenu sada premašuje 527 miliona dolara.
Huti, podržani od Irana, poboljšali su svoje sposobnosti protivvazdušne odbrane posljednjih godina, postavljajući sisteme navođene radarom i modifikovane platforme za rakete zemlja-vazduh.

Huti srušili 17. dron američke vojske, jedan košta 30 miliona dolara

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: parlamentarni-izbori