Dvodnevno glasanje na izborima za Donji dom češkog parlamenta završeno je danas, a prema preliminarnim podacima, izlaznost je bila oko 55 odsto, javila je češka državna televizija.
U izvještaju se navodi da je počelo prebrojavanje glasova i da će preliminarni rezultati biti objavljeni u popodnevnim časovima.
Prema podacima Češkog zavoda za statistiku i češke policije, tokom glasanja nisu zabilježeni ozbiljniji prekršaji.
Izbori koji će odlučivati ne samo o sastavu Donjeg doma parlamenta već i o tome koja će od 26 stranaka i koalicija biti zastupljena u budućoj vladi, počeli su juče u 14.00 časova.
Pravo glasa imalo je oko osam miliona birača na devetim izborima u istoriji nezavisne Češke Republike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Završeni parlamentarni izbori u Češkoj, izlaznost 55 odsto

Moldavske vlasti saopštile su da su u ponedjeljak sproveli 250 pretresa i uhapsili 74 osobe u okviru istrage o navodnom planu podržanom od Rusije za izazivanje masovnih nereda i destabilizacije zemlje uoči parlamentarnih izbora. Tom prilikom zaplijenjene su i velike količine novca, oružja i municije.
Šef Službe za informacije i bezbjednost Moldavije Aleksandru Mustaća kazao je da je riječ o osobama starosti od 19 do 45 godina koje su, kako se navodi, sistematski pohađale kurseve u vojnim kampovima u Srbiji, gdje su obučavani kako da organizuju destabilizaciju i masovne nerede i kako da rukovode specijalnom opremom.
Te obuke su, kako je rekao, koordinisale ruske specijalne službe, uključujući i Generalnu upravu vojne obavještajne službe (GRU).
- Iza planiranja i koordinacije obuka u Srbiji stajala je osoba koja se u ime ruske specijalne službe predstavljala pod pseudonimom "Bes". Ime i prezime te osobe biće utvrđeno uskoro. Drugi predstavnik ruskih specijalnih službi, koji je bio uključen u koordinaciju više grupa u Moldaviji, bio je državljanin Ruske Federacije, Andrej Pavlov Vladimirovič, oficir Generalne uprave vojne obaveštajne službe Ministarstva odbrane Rusije, poznate pod akronimom GRU. On se sumnjiči za planiranje i organizovanje više subverzivnih akcija na teritoriji Moldavije, finansiranih iz Ruske Federacije, uključujući i preko mreže Ilana Šora - istakao je šef moldavskih obavještajnih službi na konferenciji za novinare.
Direktor policije Viorel Černauceanu takođe je saopštio da je cio plan koordinisan iz Rusije, preko kriminalnih struktura.
- Želim da upozorim sve građane da budu veoma oprezni, da budu izuzetno budni na sve radnje i provokacije u koje će biti uvučeni. Svi ti elementi su bili pripremljeni u kontekstu mogućih mjera, protesta gdje je trebalo da imaju ulogu provokacije, destabilizacije i naknadnih akcija ovog mehanizma. Mi ne ograničavamo, niti ugrožavamo pravo građana da izraze svoje mišljenje, ali istovremeno moramo biti veoma pažljivi i ne smijemo dozvoliti da se ti kriminalni elementi miješaju u demokratiju Republike Moldavije - poručio je Černauceanu.
<h2>Sandu: Kremlj ima saučesnike u Moldaviji</h2>
Predsjednica Moldavije Maja Sandu je, u obraćanju na javnom servisu te zemlje, kazala da Kremlj ulaže stotine miliona eura kako bi kupio stotine hiljada glasova s obije strane Dnjestara, ali i u inostranstvu.&nbsp;
- Ljudi su svakodnevno izloženi desetinama laži. Stotine osoba su plaćene da izazovu nerede, nasilje i zastraše narod - istakla je ona.
Ona je poručila građanima da ne smiju dozvoliti predaju zemlje stranim interesima.
- Naš nacionalni interes su mir i sloboda. Ako Rusija uspe da ostvari kontrolu nad Moldavijom, posljedice će biti direktne i veoma opasne i po našu zemlju i po čitav region. U tom slučaju naša zemlja bi mogla da postane odskočna daska za infiltraciju u oblast Odese. I region Pridnjestrovlja bi bio destabilizovan. To su njihovi planovi i oni to otvoreno govore - rekla je Sandu.
Ona je upozorila da Rusija ne djeluje sama, već da Kremlj ima saučesnike u Moldaviji, "ljude koji su mnogo puta dokazali da su za novac spremni da prodaju i sopstvenu zemlju". &nbsp;
- Oni nemaju zemlju, oni imaju samo gospodare. Ne vjeruju ni u Rusiju ni u Evropu, vjeruju samo u novac - ustvrdila je Sandu.
Na kraju je pozvala Moldavce da na izborima u nedjelju 28. septembra, pokažu svima da Moldavija nije parče zemlje koje se može prodati ili kupiti za trideset srebrnjaka, već njihov sveti dom.
<h2>Tenzije</h2>
Moldavske vlasti već dugo optužuju Rusiju za vođenje hibridnog rata — miješanje u izbore, kampanje dezinformacija, nezakonito finansiranje proruskih partija, kako bi pokušala da poremeti put zemlje ka članstvu u Evropskoj uniji.
Moskva je više puta negirala miješanje u unutrašnje stvari Moldavije.&nbsp;
Nakon sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Moldavija je podnijela zahtjev za članstvo u EU i iste godine dobila status kandidata.
Brisel je prošle godine pristao da otvori pregovore o pristupanju.
Zapadna orijentacija Moldavije dodatno je razljutila Moskvu i tenzije između dvije zemlje su naglo porasle.

Moldavske vlasti: Rusi u Srbiji obučavali grupu za izazivanje masovnih nereda uoči izbora

Laburistička partija Norveške, koju predvodi premijer Jonas Gar Store, proglasila je pobjedu na parlamentarnim izborima održanim u ponedjeljak, nakon što je većina glasova prebrojana i centrističko-lijevi blok ostvario tijesnu, ali jasnu prednost nad desničarskim partijama.
U Oslu je u ponedjeljak naveče zavladalo oduševljenje među pristalicama Laburističke partije, koje su slavile nakon napete kampanje u kojoj je ključna tema bila porez na bogatstvo, koji datira još iz 19. vijeka.
Obraćajući se okupljenima, premijer se zahvalio svojim pristalicama i rekao da pobjeda pokazuje kako socijaldemokratske partije mogu pobijediti na izborima, uprkos rastu desničarskih snaga širom Evrope, prenosi televizija VG.
Ranije te večeri, liderka Konzervativne partije Erna Solberg izvinila se zbog lošeg izbornog rezultata, jer je njena partija pala na treće mjesto iza desničarske populističke Napredne partije, koja je ostvarila najbolji rezultat u nacionalnim izborima do sada.
Liderka Napredne partije Silvi Listhaug bila je zadovoljna rezultatom, ali je upozorila na "četiri teške godine koje dolaze za ljude i privredu".
Oko 4,3 miliona građana Norveške imalo je pravo glasa za novi parlament od 169 članova (Storting). Centrističko-lijeve partije osvojile su nešto više od 85 mandata, što je dovoljno za formiranje većine.
Konačni rezultati se očekuju kasnije u utorak, nakon čega slijede sedmice pregovora o formiranju koalicije i raspodjeli ministarskih pozicija, prije nego što kralj Harald može imenovati novu vladu.
Rezultati izbora ne bi trebali značajno uticati na vanjsku politiku Norveške. Zemlja je čvrst član NATO-a i snažan podržavalac Ukrajine u njenoj odbrani od Rusije, s kojom dijeli granicu na sjeveru. Norveška nije članica EU, ali ima bliske ekonomske veze s blokom od 27 zemalja.
Norveška je jedna od najbogatijih zemalja svijeta, s velikim naftnim i gasnim rezervama, izdašnim sistemom socijalne zaštite i jednim od najvećih državnih investicijskih fondova na svijetu. Prema MMF-u, BDP po glavi stanovnika je šesti najveći na svijetu -- jedno mjesto iznad SAD-a.
Takođe je jedna od najravnopravnijih zemalja, s mnogo pravednijom raspodjelom bogatstva nego većina drugih država.
Laburisti su se zalagali za očuvanje poreza na bogatstvo, koji postoji od 1892. godine - do 1,1 posto na imovinu i dionice vrijedne više od 1,76 miliona kruna (oko 176.000 dolara), uz razne olakšice. Tvrdili su da bi ukidanje tog poreza koštalo državu 34 milijarde kruna (3,3 milijarde dolara) godišnje.
Konzervativci žele smanjenje tog poreza, dok Napredna partija Silvi Listhaug traži njegovo potpuno ukidanje, uz strožu kontrolu imigracije.

Laburistička partija Norveške proglasila pobjedu na izborima

Norveška vladajuća Laburistička partija najvjerovatnije će ostvariti tijesnu pobjedu na parlamentarnim izborima, koji su održani u nedjelju i ponedjeljak, dok je Konzervativna partija na putu ka jednom od svojih najslabijih rezultata u posljednjih nekoliko decenija.
Prve projekcije pokazuju da su Laburisti dobili 28 odsto glasova, tri odsto više od krajnje desničarske Partije progresa, koja je ostvarila svoj najbolji rezultat, prenosi Politiko.
Ukoliko budu potvrđeni, ovi rezultati bi značili da će norveški premijer i lider Laburističke partije Jonas Gar Stjore formirati manjinsku vladu, nakon kampanje kojom su dominirale debate o troškovima života, porezu na bogatstvo, budućnosti norveškog suverenog fonda od dva biliona dolara i odnosima zemlje sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
Stjore je premijer manjinske koalicione vlade lijevog centra od prethodnih izbora 2021. godine, a ako rezultati izlaznih anketa budu ozvaničeni, u parlamentu će imatu 87 poslanika. Da bi mogao da vodi manjinsku vladu, mora da ima najmanje 85 mandata.
Desničarske stranke, Partija progresa i Konzervativci bivše premijerke Erne Solberg, trebalo bi da imaju 82 poslanika.
Analitičari navode da je za pobjedu Laburista najzaslužniji bivši generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, koji je u februaru odlučio da prihvati poziv Stojrea da postane ministar finansija. Nekoliko dana nakon toga, Laburisti su u ispitivanju javnog mnjenja porasli za čak 10 procenata

1084x550

Norveški laburisti pred tijesnom pobjedom na parlamentarnim izborima

Predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević izjavio je da "kraj 2026. ostaje realan i odgovoran datum za sljedeće parlamentare izbore", navodeći da je to njegov stav još od ranije.
Kako je kazao, to je razuman i izvodljiv vremenski okvir koji omogućava političku stabilnost, mir i sprovođenje značajnih reformi.
- Moramo biti oprezni da ne upadnemo u zamku reagovanja na pritisak onih koji žele da iskoriste situaciju za nasilno preuzimanje vlasti. Konstantno visoka podrška (predsjedniku Srbije Aleksandru) Vučiću i Srpskoj naprednoj stranci jasan je dokaz povjerenja naroda u našu politiku i viziju budućnosti - rekao je Vučević u intervjuu za list Kurir, prenosi N1.
On je kazao da je "kristalno jasno" da "oni koji pozivaju na prijevremene izbore i koji su koristili proteste i najjezivije nasilje kao alate za uništenje zemlje, nikada nisu bili zainteresovani za izbore".
On je naglasio i da će "u narednim nedjeljama država sačuvati mir, narod i zemlju". Takođe je naveo da je stranka čiji je predsjednik "ujedinjena, odlučnija nego ikad". 
&nbsp;

1250x600

Vučević: Kraj 2026. godine realan i odgovoran datum za parlamentarne izbore

U Albaniji se danas održavaju parlamentarni izbori na kojima premijer Edi Rama traži istorijski četvrti mandat, nakon kampanje kojom su dominirala obećanja o pridruživanju Evropskoj uniji i optužbe za raširenu korupciju.
Rama, na vlasti kao čelnik Socijalističke stranke od 2013, favorit je za pobjedu protiv svog starog suparnika, bivšeg premijera Salija Beriše iz Demokratske stranke.
No, nezadovoljstvo Ramom pojačalo se u protekloj godini zbog navodne represije nad opozicijom, uključujući Berišu, dok je Rama sam prebrodio niz skandala, piše Rojters. To uključuje hapšenje njegovog saveznika, gradonačelnika Tirane Eriona Veliaja, zbog optužbi za korupciju i pranje novca.
Međutim, za korupciju je optužen i Beriša.
Rama je u kampanji uporno ponavljao obećanje da će se zemlja pridružiti EU do kraja decenije.
- Dobićemo svoj četvrti mandat i nećemo izgubiti ni dana za Albaniju 2030. u EU - rekao je na svom posljednjem predizbornom skupu u petak.
Ipak, mnogi birači, posebno mladi, umorni su od osoba poput Beriše i Rame koje su vodile zemlju na raznim pozicijama od pada komunizma 1990. godine, navodi Rojters, a prenosi Hina.
Ankete pokazuju da Rama uvjerljivo vodi nad Berišom, koji je oslabljen optužbama za korupciju. Međutim, njegovoj stranci će možda trebati pomoć manjih stranaka kako bi održala tijesnu većinu od četiri mjesta.
Biračka mjesta otvorena su u sedam sati i zatvaraju se u 19 sati. Rezultati se očekuju u ponedjeljak.
- Glasaću za nove političare jer su ovi poput Rame i Beriše ovdje već tri decenije i samo se smjenjuju - rekao je 21-godišnji Arber Kuazimi.
Studentkinja ekonomije Erisa rekla je da neće izaći na izbore i da umjesto toga traži način da se pridruži stotinama hiljada Albanaca koji su emigrirali tokom protekle decenije, mnogi od njih u obližnje zemlje EU.
- Razmišljam samo kako otići iz zemlje na studije, a zatim ostati tamo i nikad se ne vratiti - rekla je ona.
Po nekim mjerilima, Rama je uspješan premijer. Godišnji ekonomski rast iznad četiri odsto za 2022.-2024, podstaknut trgovinom s EU i turističkim procvatom, nadmašio je druge balkanske zemlje, kaže Svjetska banka.
No, korupcija ostaje ogroman problem, kažu stručnjaci, a pokreću je kriminalne bande koje zarađuju milijarde eura od trgovine drogom i oružjem u inostranstvu i onda ih peru u Albaniji.

Albanija bira novi parlament, Edi Rama želi četvrti uzastopni mandat

Moldavski poslanici odlučili su da sljedeći parlamentarni izbori budu održani 28. septembra, što je test za krhku demokratiju podijeljenu između proevropskih i proruskih snaga, javlja servis Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Na sjednici održavnoj 17. aprila odluku o održavanju izbora podržalo je 57 poslanika, dok su 32 bila uzdržana.
Očekuje se da će se prozapadna partija PAS predsjednice države Maje Sandu suočiti sa snažnim izazovom višepartijske koalicije koju predvodi njen rival Aleksandr Stojanoglo.
Bivša zvaničnica Svjetske banke, obrazovana na Univerzitetu Harvard, ostvarila je tijesnu pobjedu nad Stojanoglom na predsjedničkim izborima krajem prošle godine.
Nekadašnji glavni tužilac Stojanoglo predvodiće koaliciju koja kaže da želi da poboljša veze sa Rusijom istovremeno zadržavajući zapadnu orijentaciju.
Uoči odluke parlamenta, Sandu je poručila da je zemlja posvećena održavanju fer izbora, dodajući da Moldavci moraju "odlučiti o budućnosti zemlje" i da pravosudni sistem mora "kažnjavati one koji se bave kupovinom glasova ili prisilom".
Moldavija - jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja - obezbijedila je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji 2022. godine i otvorila pregovore o pridruživanju prošle godine nakon što je stala uz svog susjeda Ukrajinu nakon ruske invazije i i pridružila se evropskim sankcija protiv Moskve.

Moldavija ide na izbore 28. septembra: Borba između pro-EU i proruskog tabora

Premijer Australije Entoni Albaniz raspisao je danas parlamentarne izbore za 3. maj, a glasanje će biti u pozadini nesuglasica o klimatskim promjenama, nuklearnoj energiji i tržištu nekretnina.
Poslije gotovo deset godina u opoziciji, Laburistička partija lijevog centra Entonija Albaniza došla je na vlast u maju 2022. sa tijesnom većinom od 77 od ukupno 151 poslanika u donjem domu parlamenta i 40 od 76 predstavnika u Senatu.
Laburisti su smijenili tada veoma nepopularnu konzervativnu vladu Skota Morisona.

Premijer Australije raspisao parlamentarne izbore za 3. maj

Predsjednik Portugala u četvrtak je najavio vanredne parlamentarne izbore za 18. maj, treće za jedva tri godine, nakon što je premijer Luis Montenegro podnio ostavku zbog spora oko sukoba interesa.
Predsjednik Marselo Rebelo de Soza rekao je da želi brzo da se izbjegne produženje nestabilnosti, dodajući u televizijskom obraćanju da je 18. maj "poželjan datum za većinu stranaka".
Rebelo de Soza se u srijedu sastao s liderima stranaka, a ranije u četvrtak je sazvao sastanak Državnog savjeta, koji prvenstveno čine politički lideri, radi konsultacija pre raspuštanja parlamenta.
- Ove izbore niko nije očekivao, niti ih je želio (u vrijeme napetih međunarodnih sukoba) - rekao je on, pozivajući stranke da usredsrijede svoje kampanje na probleme "koji brinu Portugalce u svakodnevnom životu", kao što su ekonomija i zdravstvo.
Montengro je u utorak podnio ostavku pošto je njegova manjinska vlada desnog centra izgubila glasanje o povjerenju. Lider Socijaldemokratske partije s desnog centra bio je pod napadima zbog ugovora s vladom koje su imale kompanije njegove porodice.
Socijalistička partija lijevog centra osvojila je većinu na parlamentarnim izborima u januaru 2022. Ali usled skandala, ta stranka je izgubila većinu na vanrednim izborima u martu 2024.
Lider Socijalističke partije Antonio Kosta podnio je ostavku posle istrage o njegovoj ulozi u dodjeli ugovora s vladom.
On je negirao krivicu i prošle godine je postavljen na čelo Evropskog savjeta.
Istraživanje javnog mnjenja koje je u utorak objavio list Diario de Noticias pokazalo je da su socijalisti imaju neznatnu prednost s podrškom od oko 30 odsto.
Demokratska alijansa desnog centra koje predvode Montengro i njegova partija ima 25,8 odsto, a slijedi krajnje desničarska partija Čega sa oko 17 odsto.

Nakon ostavke Montenegra: U Portugalu vanredni izbori 18. maja

Poluautonomna teritorija Danske Grenland održaće sjutra parlamentarne izbore, a ključna tema kampanje biće nezavisnost, nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio da želi kontrolu nad najvećim ostrvom na svijetu.
Grenland je postao zvanična teritorija Kraljevine Danske 1953. godine, pri čemu Kopenhagen kontroliše vanjske poslove, odbranu i monetarnu politiku.
Od 2009. Grenland godine ima pravo da održi referendum o nezavisnosti, a neki lokalni stanovnici vide izbore kao priliku za otcjepljenje.

Grenland održava parlamentarne izbore, kampanja u znaku ideje o nezavisnosti

Vaterpolisti Jadran m:tela pobijedili su večeras u Herceg Novom, nakon boljeg izvođenja peteraca, ekipu Novog Beograda 17:16, u četvrtom kolu Premijer regionalne lige.
Hercegnovski tim je tom pobjedom, četvrtom ove sezone, a drugom nakon peteraca, zahvaljujući boljoj gol razlici od Novog Beograda preuzeo prvo mjesto na tabeli.
Tim Vladimira Gojkovića je u trećoj četvrtini imao i tri gola prednosti, ali se beogradski sastav nije predavao i četiri sekunde do kraja, golom Vasilija Martinovića, uspio je da poravna i izbori peterce.
Igrači Jadrana su bili precizni i postigli su svih pet peteraca - Dimitrij Holod, Danil Merkulov, Fran Valera, Srđan Janović i Strahinja Gojković.
Lazar Andrić je u drugoj seriji odbranio šut Luke Gladovića.
Najefikasniji pobjendičkom timu bio je Dmitri Holod sa tri, dok su po dva gola postigli Danilo Stupar, Fran Valera, Danil Merkulov, Matija Sladović, Srđan Janović i Vasilije Radović.

Jadran m:tel nakon peteraca do pobjede i prvog mjesta

Litvanija je u subotu naveče zatvorila glavni aerodrom u Vilnijusu i oba granična prelaza s Bjelorusijom nakon što su se helijumski baloni drugi uzastopni dan otisnuli u vazdušni prostor baltičke zemlje.
Saobraćaj na aerodromu u Vilnijusu obustavljen je do 2 sata ujutro, a do tada će ostati zatvorena i granica s Bjelorusijom, saopštili su litvanski zvaničnici.
Evropsko vazduhoplovstvo u posljednjim sedmicama više je puta bilo u haosu zbog opaženih dronova i drugih upada u vazdušni prostor, uključujući i incidente na aerodromima u Kopenhagenu, Minhenu i baltičkom regionu.
Aerodrom u Vilnijusu bio je zatvoren i u utorak i petak ove sedmice, kao i 5. oktobra, svaki put zbog balona koji su ušli u vazdušni prostor glavnog grada, navode vlasti.
Litvanija je saopštila da balone šalju krijumčari koji prevoze švercovane cigarete, ali takođe krivi bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, što ne sprečava tu praksu.
Litvanska premijerka Inga Ruginiene izjavila je u petak da će se Nacionalna komisija za bezbjednnost zemlje sastati naredne sedmice kako bi procijenila situaciju.

Najveći aerodrom u Litvaniji ponovo zatvoren zbog sumnjivih balona u vazdušnom prostoru

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da ne planira da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dok ne bude smatrao da je postignut dogovor kojim će se osigurati mir između Rusije i Ukrajine.
- Moramo znati da ćemo postići dogovor, neću da gubimo vrijeme - rekao je Tramp novinarima u Dohi, prenosi Rojters.
Specijalni izaslanik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju Kiril Dmitrijev izjavio je ranije za SiEnEn (CNN) u Vašingtonu da vjeruje da su njegova zemlja, SAD i Ukrajina blizu diplomatskog rješenja za okončanje rata u Ukrajini.
Dmitrijev je tada rekao da sastanak između Trampa i Putina nije otkazan, kako je američki predsednik naveo, te da će se dvojica lidera vjerovatno ipak sastati.

Tramp neće sastanak sa Putinom dok ne bude siguran o postizanju dogovora za Ukrajinu

Ispitni centar Crne Gore obilježio je 20 godina od svog osnivanja svečanom ceremonijom održanom u sali Rektorata Univerziteta Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Jubilej je, kako se navodi, okupio brojne zvanice iz obrazovnog sistema, predstavnike MPNI, međunarodnih organizacija, agencija iz regiona, kao i dugogodišnje saradnike i direktore osnovnih i srednjih škola.
- Tom prilikom, Ispitni centar je dodijelio zahvalnice pojedincima i institucijama koje su kroz saradnju i zajedničke projekte dale značajan doprinos unapređenju rada i razvoju Centra - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović kazala je da je Ispitni centar danas stub povjerenja i simbol profesionalnosti u obrazovnom sistema.&nbsp;
&nbsp;Ona je naglasila da je obrazovanje najvažniji temelj jednog društva i da promjene u obrazovnom sistemu iziskuju rad, trud i posvećenost, ali i strpljenje, razumijevanje i vjeru u napredak, čak i onda kada se on ne vidi odmah.
&nbsp;- Posebno želim da zahvalim direktoru (Milošu) Triviću, koji je svojim dosadašnjim posvećenim radom, predanošću, divnom energijom, entuzijazmom i timskim duhom dao Centru jedan novi &nbsp;kvalitet i učinio ga institucijom na koju smo svi neizmjerno ponosni - navela je Jakšić Stojanović.&nbsp;
&nbsp;Ona je zahvalila i cijelom timu Ispitnog centra na uspješnoj realizaciji svih planiranih aktivnosti.
&nbsp;- I spremnosti da, zajedno sa timom MPNI i svih obrazovno-vaspitnih ustanova u zemlji, &nbsp;mijenjamo obrazovni sistem na bolje - dodala je Jakšić Stojanović.
&nbsp;Trivić je istakao je da je Ispitni centar, tokom dvije decenije, postao prepoznatljiv po stručnosti, tačnosti i ozbiljnosti, ali i po ljudskosti – vrijednosti koju, kako je naveo, čine zaposleni koji odgovorno i posvećeno rade na svakom zadatku.
&nbsp;- Zajedno smo prolazili kroz reforme i uvođenje novih standarda, a danas učestvujemo u međunarodnim istraživanjima poput PISA, TIMSS i PIRLS. Već naredne godine uključujemo se i u ICILS i PIAAC - kazao je Trivić.&nbsp;
&nbsp;On je podsjetio i na priznanje koje potvrđuje kvalitet rada – međunarodni sertifikat ISO 9001, koji je Ispitnom centru ove godine dodijelila kompanija TÜV Austria.
&nbsp;Govoreći o planovima za budućnost, Trivić je istakao da Ispitni centar ulazi u novu fazu digitalizacije svojih procesa.&nbsp;
&nbsp;- Spremni smo za eru obrazovne provjere koja će biti brža, efikasnija i dostupnija. Obrazovanje se mijenja, a naš zadatak je da budemo ispred tih promjena - naglasio je Trivić.
Kako je saopšteno iz MPNI, 20 godina postojanja Ispitnog centra obilježava se kao važan podsjetnik na kontinuitet stručnog rada i predanosti, ali i kao polazište za dalji razvoj i unapređenje sistema obrazovne reforme u Crnoj Gori.

Ispitni centar obilježio 20 godina rada

Ono što je saopštio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić tokom skupštinskog zasijedanja jeste da su njegova očekivanja da bi neko zadovoljio povjerenje vladajuće koalicije da se tužilaštvo bavi konkretnim imenima sa spiska koji im on dostavi. To je opasna priča koja govori o pritisku koji vrši Mandić i dio vlasti da tužilaštvo bude sredstvo za obračun sa kritičarima vlasti i opozicionim političarima. To nije vladavina prava - ocijenio je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Smatra i da su Mandić i dio vlasti na skupštinskom zasijedanju prije dva dana, kada je vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavljao izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu, napravili ogromnu štetu Crnoj Gori.
Na pitanje koliko je ta vrsta pritiska na pravosudne institucije ozbiljna prijetnja i vladavini prava, ali i njenom evropskom putu, te što bi bila adekvatna reakcija evropskih partnera i domaće javnosti, odgovara da vjeruje da ovo neće ostati bez reakcije Evropske unije.&nbsp;
- Ovo je crvena linija. EU i naši zapadni partneri su posebno osjetljivi kad je riječ o pravosuđu i sudstvu i zaštiti od političkih uticaja, a ovakav istup i ovako otvoreni pritisci, da ne kažemo prijetnje vrhovnom državnom tužiocu jer ne postupa po nalozima vlasti, poslali su poruku da ova vlast ne vodi Crnu Goru u EU - ističe Vujović.
Kaže da su istupi dijela predstavnika vladajuće koalicije, odnosno nekadašnjeg Demokratskog fronta i predsjednika Skupštine, dala za pravo svim kritičarima, posebno opoziciji koja je tvrdila da tužilaštvo postupa pod pritiskom vlasti, odnosno da je zahtjev vlasti obračun sa konkretnim imenima iz nekadašnje vlasti.
- To znači da su optuživali da tužilaštvo istražuje konkretne ljude, a ne krivična djela - navodi Vujović.
<h2>Podrška GST</h2>
Komentarišući kako javnost sad da percipira ulogu tužilačkih organa nakon ovih nastupa političara, naročito u kontekstu sve češćih pritisaka represivnog aparata na civilni sektor i medije, navodi da postoji mogućnost da se otvori prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvo ako glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ne stane uz Markovića.
- Mandić je pokušao da pokaže kakva su očekivanja i onda se postavlja i nezadovoljstvo sa vrhovnim državnim tužiocem. Odakle zadovoljstvo sa glavnim specijalnim tužiocem? Sve što se zamijera vrhovnom državnom tužiocu ustvari su slučajevi koje vodi glavni specijalni tužilac. Mislim da je veoma loše za imidž i vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca izostanak Vladimir Novovića sa zasijedanja Skupštine i da bi bilo dobro da se on oglasi u narednim danima i saopšti podršku Markoviću - rekao je Vujović.
U protivnom bi, prema njegovim riječima, neko mogao da izvuče zaključak da je postojala koordinacija dijela vlasti, onih koji su zadovoljni Novovićem, a nezadovoljni Markovićem, da na ovaj način izvrše pritisak na vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
- Veoma je važno da kao što je Marković branio slučajeve Novovića, da se vidi da je Novović spreman da stane uz Markovića. Ako ne, onda će to otvoriti prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvu - kazao je Vujović.
<h2>Izostanak reakcije</h2>
Na pitanje ima li Pokret Evropa sad snage da se odupre pristiscima nekadašnjeg Demokratskog fronta i da li u njihovim redovima ima svijesti o tome odgovara da reakcije osim predsjednika poslaničkog kluba PES-a Miodraga Lakovića nije bilo, te da to nije dovoljno.
- Mandić je veoma iskusan i proračunat političar i veoma je precizno odmjerio što će i koliko reći. On je praktično optužio da je PES ucijenjen od vrhovnog državnog tužioca, da se protiv njihovih političara vode postupci i da su sa ciljem političkog preživljavanja spremni da ga podrže da ne bi otvarao slučajeve protiv njih. Možda on govori istinu, ali govori da su najznačajniji ljudi u PES-u pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal. To su ozbiljne optužbe. Ili je možda podmetnuto kukavičje jaje. Bilo bi dobro da se SDT oglasi i kaže da li su ključni funkcioneri PES-a pod istragom za krivična djela iz njihove nadležnosti, jer onda imamo dramatično drugačiju političku situaciju u Crnoj Gori - istakao je Vujović.
<h2>Dezorjentisanost opozicije</h2>
Komentarišući ulogu i aktivnosti opozicije na skupštinskom zasijedanju kaže da mu se čini da su bili dezorjentisani.
- S jedne strane smo vidjeli da su gotovo svu kritiku usmjerili na vrhovnog državnog tužioca, slično kao što je to uradio Mandić, iako je ono što zamijeraju nisu potezi samog Markovića, već Novovića. Da li je to nesnalaženje ili neka druga strategija koja možda meni nije jasna, ali činjenica je da su u opoziciji i u vlasti malo bili dezorjentisani moguće i ovim potezima dijela vladajuće koalicije, pa su htjeli možda da podrže dio vlasti u obračunu sa Markovićem - naveo je Vujović.&nbsp;
Smatra i da je to veoma pogrešna strategija.
- Bez obzira na to što imaju pravo da se ljute i kritikuju određene poteze Novovića koji se odnose na dio diskreditacije kritičkih i opozicionih medija u Crnoj Gori. Čini mi se da su bili dezorjentisani i često promašivali ono što su možda htjeli da ostvare, a to je da pokažu da tužilaštvo djeluje pod političkim uticajem - rekao je Vujović.&nbsp;
Marković je poslao poruku da je daleko kako su ga možda očekivali, a to je da je spreman da bespogovorno sagne glavu i sluša što mu narede ključni ljudi vlasti.&nbsp;
- Pokazao je da ima integritet. Ono što je meni nejasno je da li ima podršku Novovića, s obzirom na njegov upadljiv izostanak ne samo sa sjednice Skupštine, već i prethodnih dana - dodaje Vujović.
<h2>Antifašizam i nasljeđe</h2>
Komentarišući odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da dodijeli orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kaže da nas Milatović često potezima zbunjuje.&nbsp;
- S jedne strane imate poteze koji su veoma kvalitetni i zaslužuju podršku, kao što je podrška antifaštičkim akcijama, a s druge strane uslijedi potez koji prilično anulira takvo ponašanje, jer da najviši državni orden čovjeku koji je simbol svega suprotnog, čovjek koji je negator antifašizma, podržavalc fašitičkih pokreta u Crnoj Gori kao što je četnički pokret, čovjek koji je negator ratnih zločina i genocida. Ako se izuzme njegova tiha podrška nezavisnosti 2006. i pasiviziranje Srpske pravoslavne crkve kao instrumenta srpskih obavještajnih službi, onda ne možemo govoriti o pozitivnoj ulozi njega kao ličnosti. Mislim da je bilo i prerano procjenjivati da li je to pozitivno ili ne. Bojim se da smjer političkog djelovanja Milatovića dezorjentiše možda i njegove potencijalne birače. S jedne strane možda ga vide kao mladog lidera koji podržava Crnu Gori i njenu prozapadnu orjentaciju, što on radi često, kao što poziva NATO pakt da pruži veću podršku radi ograničavanja uticaja Rusije i miješanja u političke prilike u Crnoj Gori, a onda ključnom promoteru takvog uticaja u Crnoj Gori - ruskog i sprskog uticaja - dodijeli najveći državni orden. Mislim da Milatović mora da postavi neka pitanja za sebe i da se pozicionira na političkoj sceni, ovako ne ide dobro ni njemu ni građanima - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1OrxGs2nTBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Mandić i dio vlasti napravili ogromnu štetu Crnoj Gori, veoma važno da Novović podrži Markovića

Dan nakon što je Portal ETV objavio tekst o četrnaestogodišnjoj djevojčici iz Podgorice koja već mjesec dana nije primila obaveznu biološku terapiju Metotreksat u ambulanti u objektu „Zlatica“ , kontaktirala nas je majka djevojčice koja je &nbsp;potvrdila da je terapija primijenjena, ali je istakla da „nije normalno da dijete mora čekati medijsku objavu da bi dobilo liječenje koje mu zakonom pripada“.
Reagovala je i Zaštitnica prava pacijenata Snežana Miranović, koja je kazala da o slučaju nije dobila zvaničan prigovor, već je o svemu saznala iz medija.
– Objašnjeno mi je iz Biološke ambulante da pripremaju pisano izjašnjenje za menadžment ustanove, gdje će detaljno objasniti što se dogodilo. Ja sam iz korektnosti i zbog dobre saradnje sa vama pokušala da dobijem više informacija – kazala je Miranović za Portal ETV.
Prema njenim riječima, sestra Dubravka Jokić je saopštila da djevojčica terapiju prima od 2023. godine, ali da „nije bila redovna“ i da je imala „nevažeći nalog“.
<h2>Nalozi, papiri i propusti umjesto liječenja</h2>
Miranović objašnjava da se nalozi moraju zatvarati istog dana, jer je to odluka menadžmenta, što često stvara administrativne barijere u kontinuitetu liječenja.
– Ukazala sam menadžmentu na problem sa ispisivanjem naloga. Da li će oni promijeniti odluku da se izdaju trajni nalozi – to nije u mojoj ingerenciji. Pacijenti često prigovaraju jer, kad nema lijeka, njihov nalog se zatvori, a kada lijek stigne, moraju ponovo da prolaze cijelu proceduru: zakazivanje, čekanje, novi pečati – navodi Zaštitnica.
Dodaje i da je u ovom slučaju „pored problema sa nalogom, postojala i nestašica lijeka“, što, kako tvrdi, „nije odgovornost ambulante već distributera Montefarma“.
Portal ETV kontaktirao je Montefarm, gdje je potvrđeno da Metotreksata ima u dovoljnim količinama i da lijek nije bio deficitaran u jedinicama u kojima se liječi djevojčica. Ova činjenica otvara dodatna pitanja o (ne)ažurnosti nabavke i komunikacije unutar zdravstvenog sistema.
Podsjećamo, nakon perioda kada lijeka nije bilo, a zatim i problema sa nalogom, djevojčica je prošle sedmice ponovo vraćena iz ambulante jer „nije imao ko da joj da terapiju“ – sestra je bila na terenu, a zamjena nije bila obezbijeđena. U međuvremenu, kod djevojčice su se već pojavili novi &nbsp;zdravstveni problemi zbog odlaganja terapije.
<h2>Organizacioni haos postaje pravilo</h2>
-Tako je. Jedna sestra je bila na terenu jer je to dan kad su kućne posjete a druga je bila opravdano odsutna. To je već organizaciono pitanje i pitanje za menadžment ustanove. Menadžment će nakon pismenog izjašnjenja raspravljati o ovom problemu i ako se utvrdi da se ovdje desio propust imamo dobar materijal da uradimo nešto u organizacionom smislu da se bolje funkcioniše kada je u pitanju apliciranje biološke terapije. Ali, to je, ponavljam, sada isključivo na menadžmentu - kazala je Miranović.
Istakla je da je u kvartalnom izvještaju Ministarstvu zdravlja već upozorila na povećan broj prigovora koji se odnose na biološku terapiju – od deficita lijekova do nejasnih pravila oko izdavanja naloga.
– Zaposleni u apotekama tvrde da traže veće količine lijekova, a dobijaju manje, dok pacijenti trpe posljedice i gube povjerenje. Ja sam alarmirala menadžment, na njima je da preduzmu konkretne mjere – zaključila je Zaštitnica.
<h2>Dijete kao žrtva sistema</h2>
Majka djevojčice kategorično odbacuje tvrdnje o neredovnosti dolazaka, ističući da je sramotno tako prebacivati i izbjegavati odgovornost.
– Moje dijete terapiju smije preskočiti jedino ako ima virus, prehladu ili uzima lijekove koji su u interakciji s Metotreksatom – i to po preporuci ljekara. Nijednom nijesmo izostali bez opravdanog razloga. Ali su nas četiri puta vraćali bez najave, i svaki put s novim izgovorom. Ovo je sramota i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je ona.
Podsjećamo, majka se ranije obraćala Zaštitnici prava pacijenata zbog situacije kada u ambulanti nije bilo osoblja između 13:30 i 14:00, iako su sestre bile dužne da se sa terena vrate do kraja radnog vremena. Miranović je potvrdila da se slučaja sjeća i da je tada intervenisala kod medicinskog osoblja.
Ovim povodom Portal ETV je kontaktirao i PR Doma zdravlja Anu Lazović Otašević, koja je povrdila navode Zaštitnice prava pacijenata, a zatražili smo i odgovore od menadžmenta Doma zdravlja, kako bi bili upoznati sa daljim razvojem situacije.

Djevojčica iz Podgorice konačno primila terapiju: Menadžment traži pismeno izjašnjenje odgovornih sestara

Podgoričanin D.L. podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv šesz osoba zbog sumnje da su ga oštetili za 320.000 eura ulaganjem u kriptovalute.
D.L. je prijavu, u koju je Portal ETV imao uvid, podnio protiv Podgoričana M.D, M.D, V.S, Baranina S.V, Cetinjanke N.D. i Pljevljaka V.D. zbog sumnje da su počinili krivična djela prevare i stvaranja kriminalne organizacije.
D.L, čije je ime poznato redakciji, naveo je u prijavi da upoznao M.D. tokom aprila 2024. godine preko zajedničkog poznanika. Nastavio je da mu se javlja nudeći mu ulaganje u kriptovalute, bitkoin i etirijum. Projekat, navodno, vodi njegov kum S.V, “uspješan investitor” koji sarađuje sa određenim Ukrajincima trenutno smještenim na primorju Hrvatske, u Splitu i Dubrovniku.
<h2>"Čista zarada koja ne javlja često"</h2>
- Saopštio mi je da je to čista zarada koja se često ne javlja, a koja će trajati još vrlo kratak vremenski period, te da je on, budući da sam mu ja jako drag i da sam mu pomogao, a i dalje pomažem, te da sam i kod njegovog kuma S.V. proizveo veće simpatije, želio da mi učini uslugu da zaradim. Na ove njegove riječi ja sam se zahvalio i kulturno odbio, govoreći mu: "Nema leba bez motike", a zatim sam prekinuo vezu, a nakon čega me on opet ponovo pozvao nakon par minuta i rekao: "Brate, ovo ti je sto posto sigurno, garatujem ti ja svojom i kumovom imovinom, što ti i drugi naši zajednički drugovi mogu potvrditi" - naveo je podnosila prijave.
Uslijedili su susreti u jednoj kancelariji, pred četiri svjedoka, a nakon više insistiranja, D.L. je pozvan na ručak u porodični stan M.D. u Podgorici, gdje su prisustvovali njegova supruga, tašta i još nekoliko članova porodice. Rečeno mu je bilo da će tamo biti i S.V, što se nije desilo.
Prisutni su, prema navodima oštećenog, isticali da su već ulagali, da su zaradili i da je riječ o “sigurnom poslu”, pokazujući luksuzan stan, automobile i satove koje su navodno kupili od te zarade.
Pod uticajem njihovih tvrdnji, Podgoričanin je odlučio da uloži prvi iznos novca.
Prvo je, tvrdi, krajem novembra, u stanu porodice M.D. predao 115.000 eura, uz usmeni dogovor da se 15. januara 2025. isplati 257.000 eura. Dalje su nastavili da ga nagovaraju da uloži još novca, a sredinom decembra, na ručku u istom stanu, u kom je bila i majka M.D, dao im još 105.000 eura, uz dogovor da se isplata objedini na 15. januar 2025. godine, te da mu tog dana vrate 495.000 eura.
<h2>Kašnjenja i pravdanja</h2>
Po isteku dogovorenog roka isplata je stalno odlagana uz razna opravdanja – da novac kasni, da je neko ukrao sredstva, da su ih „Hrvati iz Dubrovnika prevarili“ i slično.
- Iako su u početku M.D. u njegovoj priči podržavale i supruga i tašta, u posljednje vrijeme počele su da se ograđuju, tvrdeći da nemaju veze s tim i da ne znaju ništa o novcu, te da je dat isključivo M.D.-u. Ipak, dodale su da vjeruju da će on i njegov kum vratiti novac. Na kraju se i S.V. distancirao od M.D., navodeći da ne zna gdje je novac završio - navodi se u prijavi.
D.L. tvrdi da su M.D. i S.V. obećali povrat njegovog uloženog novca preko prepisivanja nekretnina i poslova sa kriptovalutama, ali to se nikad nije desilo.
M.D. je 29. septembra pozvao D.L. kod svoje majke na Cetinje, gdje su muu prisustvu svjedoka rekli da će mu novac biti vraćen prepisivanjem nekretnina u vrijednosti uloženog novca, a ako to ne bude moguće u dogovorenom roku, nekretnine će ostati u njegovom vlasništvu. Zakazan je notar, ali se, kako se tvrdi, s njihove strane niko nije pojavio.
Posljednje obećanje M.D. i S.V. dali su da će vratiti dio uloženog novca između 15. i 20. septembra 2025. godine, što se nije desilo.&nbsp;
Oštećeni traži povraćaj uloženih 320.000 eura, bez potraživanja dobiti, uz tvrdnje da njegove tvrdnje iznijete u prijavi potvrđuju brojni svjedoci, poruke i snimci.

Podgoričanin tvrdi da je žrtva velike prevare: Ubjeđivali ga u "siguran kripto posao”, izgubio 320.000 eura

Opasne hemikalije svakodnevno vrebaju u kozmetici i odjeći – dok ih EU zabranjuje, kod nas se još prodaju. Evropski standardi sigurnosti proizvoda postavljaju jasna pravila: ništa što može štetiti zdravlju ne smije dospjeti na tržište. Ipak, u Crnoj Gori opasni proizvodi i dalje stižu do potrošača, posebno preko interneta. Hormonski disruptori, kancerogene supstance i “vječne hemikalije” prisutni su u kremama, lakovima, teflonskom posuđu i vodootpornoj odjeći. Ovo nije puka formalnost – &nbsp;zdravlje je ugroženo. Pažljivo provjeravajte sastav proizvoda i birajte samo ono što je zaista sigurno. Evropska unija pooštrava kontrolu i uvodi najstrože do sada zabrane upotrebe opasnih hemikalija u kozmetici, odjeći, posuđu i igračkama. Promjene će direktno uticati i na tržište Crne Gore, koja se u procesu pristupanja EU obavezala na potpunu harmonizaciju propisa o bezbjednosti proizvoda. Kako za Portal ETV objašnjava Jovo Rabrenović, &nbsp;nacionalni ekspert za zaštitu potrošača iz Instiruta ekonomskih nauka, samo u 2024. godini evropski sistem za praćenje bezbjednosti proizvoda (Safety Gate) zabilježio je preko 4.100 upozorenja o opasnim proizvodima, od čega se više od trećine (36%) odnosilo na kozmetiku, dok su igračke činile 15% svih prijava. Najveći broj rizičnih proizvoda poticao je iz Kine, a većina ih je prodavana putem interneta. - Eksplozija online trgovine i količina niskovrijednih pošiljki, naročito iz Kine, preopterećuju evropske i naše kontrole. To otvara prostor za nebezbjedne proizvode koji vrlo lako stižu i do crnogorskih potrošača - upozorava Rabrenović. <h2>STROŽA PRAVILA O BEZBJEDBOSTI&nbsp;</h2> Evropska unija je odgovorila novim, strožim zakonodavstvom koje se primjenjuje i u Crnoj Gori. Od decembra 2024. na snazi je Opšta uredba o bezbjednosti proizvoda (GPSR), kojom se propisuje da svaki proizvod na tržištu mora biti bezbjedan — uključujući i one kupljene online ili reparirane. Proizvođači i internet platforme dužni su da odmah uklone opasne proizvode i da potrošaču ponude zamjenu, popravku ili povraćaj novca. Sljedeći korak je Regulativa (EU) 2025/877 – “Omnibus VII”, koja od 1. septembra 2025. zabranjuje 21 toksičnu supstancu u kozmetici. Među njima su TPO i Dimethyltolylamine (česti sastojci u UV-gel lakovima), Bisphenol AF, TBBPA i Clothianidin, prisutni u kremama, puderima i preparatima za njegu. - Ove supstance su povezane sa hormonalnim poremećajima, neplodnošću, kancerom i neurotoksičnim efektima. Od septembra 2025. one ne smiju biti prisutne ni u jednom proizvodu na tržištu EU, što automatski važi i za Crnu Goru - naglašava Rabrenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025181028_a3cd69d675dbc088d3ed788840e5f9cbc8f6e1e8a583ae6551219489abf1c9e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025181028_a3cd69d675dbc088d3ed788840e5f9cbc8f6e1e8a583ae6551219489abf1c9e0" data-rendition-name="original" width="438" height="365" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Jovo Rabrenović</figcaption> </figure>  <h2>CRNOGORSKI IZAZOVI I INSTITUCIONALNI NADZOR&nbsp;</h2> Crna Gora je, prema riječima Rabrenovića, zakonski uskladila svoje propise sa evropskim standardima, ali institucionalna primjena je i dalje spora. - Do sada nemamo javno objavljene podatke o povlačenju nebezbjednih kozmetičkih proizvoda, iako su EU zabrane već stupile na snagu. Ministarstvo zdravlja, Sanitarna inspekcija i Institut za javno zdravlje moraju preuzeti aktivniju ulogu i redovno informisati potrošače - kaže Rabrenović. <h2>PFAS – “vječne hemikalije” pod lupom</h2> Pored kozmetike, Evropska unija zabranjuje i PFAS hemikalije, poznate kao “vječne hemikalije” zbog toga što se ne razgrađuju u prirodi i zadržavaju se u organizmu. Nalaze se u vodootpornoj odjeći (GORE-TEX), teflonskom posuđu i igračkama. Naučna istraživanja ih povezuju sa rakom, neplodnošću, oštećenjem jetre i hormonalnim poremećajima. - EU planira postepeno ukidanje PFAS-a do 2030. godine, a Francuska je već zabranila njihovu upotrebu u tekstilu od 2026. godine. Crna Gora još nema sličnu zabranu, što znači da su ovi proizvodi i dalje dostupni na našem tržištu - navodi Rabrenović. <h2>SAVJETI POTROŠAČIMA I UPOZORENJE</h2> Rabrenović apeluje na građane da budu oprezni i informisani, posebno prilikom online kupovine: Uvijek provjerite INCI listu i izbjegavajte proizvode sa sumnjivim hemijskim sastojcima. Kupujte proizvode sa CE oznakom i provjerenim porijeklom. Kod kozmetike tražite oznake „TPO-free“ ili „Dimethyltolylamine-free“. Umjesto teflonskih, koristite keramičke, titanijumske ili livenogvožđane posude. Kod dječjih igračaka izbjegavajte jeftine proizvode bez jasne deklaracije. - Evropska unija jasno pokazuje da ljepota i komfor ne smiju dolaziti po cijenu zdravlja. Crna Gora mora ubrzati sprovođenje novih pravila, jer potrošači imaju pravo na sigurne i kontrolisane proizvode - poručuje Jovo Rabrenović.&nbsp; Dodaje da je informisanje javnosti ključno: „Dok institucije ne ojačaju nadzor, najveća odgovornost ostaje na potrošačima – da čitaju deklaracije, provjeravaju sastav i biraju proizvode koji zaista poštuju evropske standarde bezbjednosti.“

Tag: parlamentarni-izbori