Predsjednik Mađarske Tomas Suljok objavio je da će parlamentarni izbori u Mađarskoj biti održani u nedjelju, 12. aprila.
Pravo na slobodne izbore je ugaoni kamen naše demokratije i ohrabrujem sve da iskoriste svoje pravo, objavio je Suljok na Fejsbuku.
Briselski portal Politiko ocijenio je da su proljećni izbori ozbiljan izazov za populističkog premijera Viktora Orbana, koji se, nakon skoro dvije decenije na vlasti, suočava sa sve većim kritikama zbog urušavanja demokratije i vladavine prava.
Istraživanje javnog mnenja koje je Politiko objavio pokazuje da opoziciona stranka Tisa, koju vodi Peter Mađar ima podršku 49 odsto, ispred vladajućeg Fidesa Viktora Orbana, kojeg podržava 37 odsto birača.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Parlamentarni izbori u Mađarskoj biće održani 12. aprila

Aktuelna vlast može završiti pregovore o pristupanju, ali ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju (EU), ocijenio je predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza, Ivan Vujović, navodeći da su zbog toga naredni parlamentarni izbori presudni.
Vujović je u intervjuu Agenciji MINA rekao da tokom ove godine očekuje brojne opstrukcije na evropskom putu Crne Gore.
Upitan koliko su za uspješnost procesa ratifikacije ugovora o pristupanju Crne Gore EU važni naredni parlamentarni izbori, Vujović je kazao da su oni presudni.
„Ova vlast može da završi pregovore, ali ova vlast ne može da uvede Crnu Goru u EU“, smatra je Vujović.
On je rekao da vlast sa ovakvim konstituentima i odnosom snaga pregovore može da završi, prije svega, zahvaljujući eksternim faktorima i ogromnoj podršci EU.
„Da su se devijacije, problemi u sistemu, kao i brojni oblici netransparentnosti i nezakonitosti dešavali prije deset godina, Crna Gora bi, prema tadašnjoj politici proširenja, bila na crnoj listi EU“, naveo je Vujović.
On smatra da će naredni parlamentarni izbori biti jedni od najvažnijih od 90. godine, jer proces evropske integracije neće biti do kraja završen, već u najboljem slučaju doveden do finalne faze, koja je ključna.
Vujović je kazao da će „antievropski politički akteri, prije svega bivši Demokratski front (DF) Andrije Mandića i Milana Kneževića, činiti sve i u ovoj godini da sabotiraju put Crne Gore prema EU“.
Prema njegovim riječima, antievropski politički akteri otvaraju pitanja izmjene Ustava, srpskog jezika i dvojnog državljanstva sa namjerom da sabotiraju evropski put, jer su svjesni da će te teme proizvesti polarizaciju i nestabilnost koja će se loše odraziti na evropski put Crne Gore.
„Ako kojim nesrećnim slučajem ove partije budu i dalje u vlasti 2027. godine, budite sigurni da neke države, posebno neke naše susjedne, neće na to blagonaklono gledati i teško će ratifikovati crnogorsko članstvo u EU“, ocijenio je Vujović i poručio da Crnoj Gori treba istinska proevropska vlada, lišena destruktivnih političkih činilaca.
Na pitanje da li vjeruje da će Crna Gora uspjeti da do kraja ove godine zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, među kojima su i najkompleksnija - poglavlja 23, 24 i 27, Vujović je odgovorio potvrdno.
On je dodao da više vjeruje u entuzijazam i ogromnu podršku Brisela nego što vjeruje u kapacitete, suštinsku političku volju i spremnost Vlade da se bavi procesom reformi koje su neophodne da bi država zatvorila poglavlja i ušla u EU.
„Dvadeset jedno poglavlje jeste veliki posao. Ako znamo da smo do sada zatvorili 12, zaključak bi bio da je to prosto nemoguće, ali imajući u vidu okolnosti i snažnu podršku EU, mislim da to jeste realna stvar“, naveo je Vujović.
Govoreći o poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, on je kazao da će EU tražiti mjerljive rezultate i da će u fokusu biti neselektivnost u procesuiranju slučajeva korupcije i organizovanog kriminala.
„Ne bi bilo dobro da se čitava priča o borbi protiv korupcije i kriminala svodi na jeftini politički marketing nekih političkih subjekata i da se stiče utisak da je ta borba selektivna. Ona mora da bude suštinska i zato tužilaštvo mora da bude oslobođeno svake vrste političkog i partijskog pritiska“, istakao je Vujović.
Na pitanje da li vjeruje da aktuelna vlast ima političku volju da sprovede reformske aktivnosti koje su potrebne u oblasti vladavine prava, on je odgovorio odrično.
Vujović je kazao da Demokratska Crna Gora želi da potpuno partijski zagospodari bezbjednosnim sektorom.
„Vidimo primjere da se partijski čiste i policija i Vojska i čitav bezbjednosni sektor. Znamo kakva je politička profilacija Demokratske Crne Gore, ako postoji partija u Crnoj Gori koja je sinonim za klijentelizam, partijsko zapošljavanje i za jedan ovako prilično staljinistički vid obračuna sa političkim protivnicima, onda je to Demokratska Crna Gora“, naveo je Vujović.
On je ocijenio da je „veoma opasno da takva partija ima monopol u bezbjednosnom sektoru i da ona isključivo diktira procese reformi u tom sektoru“.
Upitan koliko je ohrabrujuća najava o početku izrade ugovora o pristupanju Crne Gore EU u prvoj polovini ove godine, Vujović je istakao da je to još jedan od pokazatelja da Unija snažno podržava Crnu Goru.
„Početak izrade pristupnog ugovora je značajan vjetar u leđa“, kazao je Vujović, dodajući da EU na taj način želi da pokaže da je proces proširenja živ.
Prema njegovim riječima, to je još jedan pokazatelj da se Crna Gora praktično gura prema EU, dok „u Crnoj Gori postoje snage koje su u kontra ritmu, koje rade potpuno druge stvari i sabotiraju taj proces na brojnim poljima“.
„Dakle, 2026. će, i kao predizborna godina najvjerovatnije, biti veoma izazovna i zbog toga očekujem brojne opstrukcije na evropskom putu“, naveo je Vujović.
Odgovarajući na pitanje šta još u ovoj godini treba da bude prioritet države, osim zatvaranja pregovaračkih poglavlja, on je kazao da vidi brojne izazove i da će članstvo u EU donijeti mnoge benefite, ali da neće riješiti sve probleme.
Vujović je ocijenio da je stanje u zdravstu katastrofalno, da „živimo na dug“, da je inflacija prevelika i da je novac koji građani primaju praktično obezvrijeđen.
„Vidimo kakvo nam je stanje u institucijama, da je partijsko zapošljavanje dostiglo nikad veće razmjere, vidimo šta se dešava u Pljevljima i šta se desilo na skijalištu na Durmitoru. Vidimo nekoliko smrtnih slučajeva u samo dva mjeseca u bolnicama u Crnoj Gori“, naveo je Vujović.
Kako je dodao, da se samo jedna od tih stvari desila prije deset ili 15 godina, vjerovatno bi bili organizovani protesti, ali danas to nije slučaj.
Vujović je upitao kako je moguće da Skupština Crne Gore za kratko vrijeme, na samom kraju prošle godine, usvoji ogroman broj zakona.
„Vidjeli smo oko Ustavnog suda, to je sad posebna priča, izgubili smo godinu i po da bismo na kraju dobili Ustavni sud u ovom obliku kakav je danas, pod potpunom kontrolom Andrije Mandića“, ocijenio je Vujović.
On je kazao da Pokret Evropa sad (PES) na evropskoj priči gradi legimitet pred izbore naredne godine „jer im je propala priča o ekonomiji“
„Na unutrašnjem planu su sve više, u političkom smislu, marginalizovani od Mandića i DF-a. Vidjećemo rezultate izbore. PES je 2023. godine imao preko 25 odsto, to je misaona imenica da oni mogu biti i blizu toga. Vidjećemo koliko će imati Mandić, koji je imao 14 ili 15 odsto“, naveo je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_WUHbLUj5fk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Ova vlast može završiti pregovore, ne može uvesti CG u EU

Na Kosovu su jutros u sedam sati počeli drugi parlamentarni izbori tokom ove godine, za koje se predizborna kampanja završila u ponoć.
Drugi ovogodišnji izbori se održavaju jer Pokret Samooprjedeljenje premijera Aljbina Kurtija, uprkos tome što je osvojio najviše glasova na izborima 9. februara, nije mogao da formira vladu.
U trci za 120 poslaničkih mjesta - 100 iz redova Albanaca i po 10 iz redova Srba i 10 iz drugih manjinskih zajednica koje žive na Kosovu, učestvuje 1.180 kandidata iz 24 politička subjekta, od toga 18 stranaka, tri koalicije, dve građanske inicijative i jedan nezavisan kandidat.
Pravo glasanja na ovim izborima ima 2.076.290 registrovanih birača, od toga 1.999.205 birača koji glasaju na biračkim mjestima na Kosovu i 77.085 birača koji su registrovani za glasanje poštom van Kosova (dijaspora).
Glasaće se u 948 biračkih centara, sa 2.614 biračkih mjesta na cijeloj teritoriji Kosova.
Iz redova srpske zajednice na izborima učestvuju Srpska lista, Za slobodu, pravdu i opstanak i Kosovski Savez. Oko 100.000 birača srpske nacionalnosti biraće svojih deset poslanika u Skupštini Kosova koja broji 120 mjesta.
Pokret Samoopredjeljenje na izborima učestvuje u koaliciji sa "GUXO", Alternativa i Albanska demohrišćanska partija.
Od Albanskih političkih stranaka na izborima učestvuju Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, Socijaldemokratska inicijativa (NISMA) i Albanska demokratska nacionalna stranka "Bali Kombetar".
Iz manjinskih, nesrpskih i nealbanskih zajednica, učestvuju Demokratska partija Turaka, Nova demokratska iniciiativa Kosova (iz egipatske zajednice), Socialdemokratska unija (partija koja predstavlja Bošnjake), Jedinstvena goranska partija (predstavlja Gorance), Ujedinjena romska partija Kosova i Progresivni pokret Roma.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisla je krajem novembra nove izbore, jer nakon prethodnih, održanih u februaru ove godine, nijedan kandidat za mandatara Vlade Kosova nije uspio da obezbijedi dovoljan broj glasova poslanika.

Parlamentarni izbori na Kosovu, drugi ove godine

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija "ušla u izbornu godinu" i da je samo pitanje da li će uz parlamentarne biti održani i predsjednički izbori.
- Ušli smo u izbornu godinu, najkasnije u roku od godinu dana imaćemo izbore- &nbsp;rekao je Vučić novinarima u selu Tolić kod Mionice.
Kazao je i da sada ostaje da se pripreme izbori i da se vidi ko će na njima učestvovati, koliko lista i koji kandidati.
On je još jednom rekao da je Srpska napredna stranka (SNS) uspjela da pobijedi na lokalnim izborima u Sečnju, Mionici i Negotinu "uprkos godinu dana terora i nemogućih uslova" za koje je optužio predstavnike opozicije.
- Ja nikada nijesam zadovoljan (rezultatima izbora) i uvijek tražim više. A njima (opoziciji) je sve lako. Dovešće batinaše i veterane, tući će ljude po kafanama... Šta oni drugo rade - ništa! I uvijek su moralni pobjednici. Samo vi tako pobjeđujte a mi ćemo ovako- rekao je Vučić.
Vučić je rekao i da, uprkos pobjedi na izborima, SNS mora detaljno da analizira gdje je moglo i više da se uradi i šta treba da se postigne da bi se popravili rezultati.
- Moraćemo da radimo velike i značajne promjene- rekao je Vučić.

Vučić: Parlamentarni, a možda i predsjednički izbori u roku od godinu dana

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Parlamentarni izbori u Iraku 11. novembra održavaju se u trenutku kada Teheran slabi u svojoj regionalnoj sferi uticaja, a ishod bi mogao odrediti hoće li zadržati vitalno sidro u svojoj sferi uticaja, finansiranja i odvraćanja ili će skliznuti u skuplju, fragmentiranu igru upravljanja posrednicima iz daljine.
S neuspjesima u Siriji i rastućim ograničenjima Hezbolaha - kojeg su Sjedinjene Američke Države označile kao terorističku organizaciju - u Libanu, Irak je postao nezamjenjiva arena za Teheran.
- Parlamentarni izbori bi zaista mogli biti značajni za Iran, jer ako kandidati koje preferira loše prođu, to je samo još jedna stvar koja bi krenula po zlu za Teheran i moglo bi dovesti do kaskadnog efekta gdje se iranska moć smatra vidno smanjenom - rekao je Kolin Klark, izvršni direktor Soufan Centra, njujorškog think tanka.
Ako Iran ne uspije postići željeni rezultat, dodao je Klark, to bi oštetilo imidž Teherana u cijeloj regiji "jer čini to da lideri izgledaju slabi".
<h2>Iranska teška bitka</h2>
Godinama je Iran projicirao uticaj u susjednom Iraku podržavajući niz šiitskih stranaka i milicija - neke od kojih je osnovao Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC).
Međutim, njegov uticaj je oslabio nakon što su SAD 2020. godine ubile komandanta snaga Kuds Kasema Soleimanija. Uticaj koji je Teheran nekada imao nad ovim grupama od tada je oslabio, ustupajući mjesto unutrašnjim sukobima i fragmentaciji.
Šiitske frakcije unutar Koordinacijskog okvira - političkog saveza koji uključuje premijera Mohameda Šia' al-Sudanija - sada su podijeljene oko napora koje podržavaju SAD da raspuste Narodne mobilizacijske snage (PMF), krovnu organizaciju uglavnom milicija povezanih s Iranom, integriranih u iračku vojsku 2016. godine.
Nekoliko šiitskih lista koje su nekada koordinirale pod pokroviteljstvom Teherana sada se takmiče jedna protiv druge, što odražava ne samo slabljenje kohezije već i pomak prema transakcijskoj, interesno vođenoj politici, a ne prema ujedinjenim proiranskim listama.
U nastojanju da obuzda ta rivalstva, Iran je ranije u oktobru poslao Soleimanijevog nasljednika, komandanta Kuds snaga Ismaila Kvanija, u Bagdad. Ostaje nejasno da li je njegova misija uspjela.
- Iran nema pozitivan zamah i znatno je oslabljen. Način na koji je Izrael grubo postupao s Iranom i njegovim posrednicima vjerovatno je doveo do sumnje među njegovim pristalicama i pokroviteljima da su lideri možda manje pouzdani nego u prošlosti - naveo je Klark.
<h2>Sprečavanje da loše postane još gore</h2>
Tu eroziju uticaja pogoršavaju širi regionalni neuspjesi. U protekle dvije godine, Izrael je nanio veliku štetu iranskoj mreži i kapacitetima - od desetkovanja vojnog rukovodstva palestinske grupe Hamas, koju su SAD označile, i njene infrastrukture u Gazi do ozbiljnog degradiranja Hezbollaha i napada na imovinu IRGC-a u Siriji i unutar samog Irana. Sukob je kulminirao direktnim ratom u junu, otkrivajući velike ranjivosti na iranskoj strani.
Slabljenje Hezbolaha i pozicije IRGC-a u Siriji na kraju je doprinijelo padu predsjednika Bašara al-Asada, ključnog saveznika koji je omogućio Iranu da Siriju pretvori u kopneni koridor koji povezuje njegove partnere u Iraku i Libanu.
Za Teheran, Irak sada predstavlja najneposrednije i nezamjenjivo sidro za regionalno odvraćanje i politički uticaj u vrijeme kada se alternative drugdje na Bliskom istoku sužavaju.
Ako rezultati izbora razočaraju Teheran Klark očekuje upornost, a ne povlačenje.
- Iran ima težak zadatak pred obnovom ovih posredničkih grupa i posveti više vremena, energije i resursa - kojih je sve malo - kako bi održao jake odnose - rekao je on.
Glasanje u Iraku nije samo još jedan izbor. To je test da li Iran još može uticati na ishode u regiji u kojoj se njegova moć stalno smanjuje.

Zašto su irački izbori posljednje i najbolje osiguranje za Iran

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 2. novembra da će izaći u susret studentima u blokadi tako da će parlamentarni izbori biti prije roka, prenosi agencija Beta.
Vučić je rekao da će o tome odlučiti "nadležne institucije".
Raspisivanje vanrednih izbora jedan je od zahtjeva masovnih antivladinih protesta u Srbiji koji su počeli zbog nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. kada je poginulo 16 ljudi.
Vučić je izjavio i da su studenti u blokadi odgovorili negativno na njegovo izvinjenje, za teške riječi koje je izgovarao o njima, jer je "takva mladost, u revolucionarnom zanosu istrče prije nego promisle".
- Moje izvinjenje je bilo iskreno, ne da bih se nekome dodvoravao, ne zato što, kako neki misli, da sam se plašio, već u želji da promijenim atmosferu u društvu- rekao je Vučić, prilikom obilaska gradilišta Nacionalnog stadiona u okviru projekta EXPO.
On je rekao da je na "iracionalne uvrede nekad reagovao emotivno", ali da umoke to da prizna, za razliku od političkih protivnika.
Vučić se 31. oktobra izvinio "studentima, demonstrantima i drugim ljudima" zbog nekih izjava i pozvao na dijalog.
- Moja ruka je pružena onima koji drugačije misle- poručio je Vučić dodajući da je srećan što je obilhežavanje godinu dana od nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošlo "mirno i dostojanstveno".
Na komemorativnom skupu u Novom Sadu desetine hiljada ljudi 1. novembra odale su poštu stradalima u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu.
Danima uoči skupa u Novom Sadu više kolona studenata iz različitih krajeva Srbije pješačile su ka ovom gradu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) patrijarh Porfirije služio je parastos stradalima u Beogradu, kome je prisustvovao državni vrh.
Godinu dana nakon pogibije 16 osoba i teškog povređivanja jedne niko nije proglašen krivim.

Vučić: Parlamentarni izbori u Srbiji biće prije roka

Biračka mjesta u Holandiji otvorena su jutros na prijevremenim parlamentarnim izborima, javile su agencije.
Holanđani glasaju manje od dvije godine otkako je krajnje desna stranka Gerta Vildersa neočekivano osvojila najviše glasova.
Vilders, poslanik koji duže od 20 godina ima stalnu policijsku zaštitu zbog prijetnji smrću, izazvao je vanredne izbore u junu tako što je njegova Stranka za slobodu napustila vladajuću koaliciju četiri stranke, podijeljenu oko njegovih planova za suzbijanje imigracije.
Pitanje ograničavanja migracije bilo je dominantno i u kampanji pred današnje glasanje za svih 150 mjesta u holandskom parlamentu.
Ali i ako Vilders ponovo pobijedi, a nedavne ankete nagovještavaju neizvjestan ishod, njemu će biti teško da formira većinu jer su vodeće stranke već isključile mogućnost da mu se pridruže.

Otvorena biračka mjesta na parlamentarnim izborima u Holandiji

Dvodnevno glasanje na izborima za Donji dom češkog parlamenta završeno je danas, a prema preliminarnim podacima, izlaznost je bila oko 55 odsto, javila je češka državna televizija.
U izvještaju se navodi da je počelo prebrojavanje glasova i da će preliminarni rezultati biti objavljeni u popodnevnim časovima.
Prema podacima Češkog zavoda za statistiku i češke policije, tokom glasanja nisu zabilježeni ozbiljniji prekršaji.
Izbori koji će odlučivati ne samo o sastavu Donjeg doma parlamenta već i o tome koja će od 26 stranaka i koalicija biti zastupljena u budućoj vladi, počeli su juče u 14.00 časova.
Pravo glasa imalo je oko osam miliona birača na devetim izborima u istoriji nezavisne Češke Republike.

Završeni parlamentarni izbori u Češkoj, izlaznost 55 odsto

Moldavske vlasti saopštile su da su u ponedjeljak sproveli 250 pretresa i uhapsili 74 osobe u okviru istrage o navodnom planu podržanom od Rusije za izazivanje masovnih nereda i destabilizacije zemlje uoči parlamentarnih izbora. Tom prilikom zaplijenjene su i velike količine novca, oružja i municije.
Šef Službe za informacije i bezbjednost Moldavije Aleksandru Mustaća kazao je da je riječ o osobama starosti od 19 do 45 godina koje su, kako se navodi, sistematski pohađale kurseve u vojnim kampovima u Srbiji, gdje su obučavani kako da organizuju destabilizaciju i masovne nerede i kako da rukovode specijalnom opremom.
Te obuke su, kako je rekao, koordinisale ruske specijalne službe, uključujući i Generalnu upravu vojne obavještajne službe (GRU).
- Iza planiranja i koordinacije obuka u Srbiji stajala je osoba koja se u ime ruske specijalne službe predstavljala pod pseudonimom "Bes". Ime i prezime te osobe biće utvrđeno uskoro. Drugi predstavnik ruskih specijalnih službi, koji je bio uključen u koordinaciju više grupa u Moldaviji, bio je državljanin Ruske Federacije, Andrej Pavlov Vladimirovič, oficir Generalne uprave vojne obaveštajne službe Ministarstva odbrane Rusije, poznate pod akronimom GRU. On se sumnjiči za planiranje i organizovanje više subverzivnih akcija na teritoriji Moldavije, finansiranih iz Ruske Federacije, uključujući i preko mreže Ilana Šora - istakao je šef moldavskih obavještajnih službi na konferenciji za novinare.
Direktor policije Viorel Černauceanu takođe je saopštio da je cio plan koordinisan iz Rusije, preko kriminalnih struktura.
- Želim da upozorim sve građane da budu veoma oprezni, da budu izuzetno budni na sve radnje i provokacije u koje će biti uvučeni. Svi ti elementi su bili pripremljeni u kontekstu mogućih mjera, protesta gdje je trebalo da imaju ulogu provokacije, destabilizacije i naknadnih akcija ovog mehanizma. Mi ne ograničavamo, niti ugrožavamo pravo građana da izraze svoje mišljenje, ali istovremeno moramo biti veoma pažljivi i ne smijemo dozvoliti da se ti kriminalni elementi miješaju u demokratiju Republike Moldavije - poručio je Černauceanu.
<h2>Sandu: Kremlj ima saučesnike u Moldaviji</h2>
Predsjednica Moldavije Maja Sandu je, u obraćanju na javnom servisu te zemlje, kazala da Kremlj ulaže stotine miliona eura kako bi kupio stotine hiljada glasova s obije strane Dnjestara, ali i u inostranstvu.&nbsp;
- Ljudi su svakodnevno izloženi desetinama laži. Stotine osoba su plaćene da izazovu nerede, nasilje i zastraše narod - istakla je ona.
Ona je poručila građanima da ne smiju dozvoliti predaju zemlje stranim interesima.
- Naš nacionalni interes su mir i sloboda. Ako Rusija uspe da ostvari kontrolu nad Moldavijom, posljedice će biti direktne i veoma opasne i po našu zemlju i po čitav region. U tom slučaju naša zemlja bi mogla da postane odskočna daska za infiltraciju u oblast Odese. I region Pridnjestrovlja bi bio destabilizovan. To su njihovi planovi i oni to otvoreno govore - rekla je Sandu.
Ona je upozorila da Rusija ne djeluje sama, već da Kremlj ima saučesnike u Moldaviji, "ljude koji su mnogo puta dokazali da su za novac spremni da prodaju i sopstvenu zemlju". &nbsp;
- Oni nemaju zemlju, oni imaju samo gospodare. Ne vjeruju ni u Rusiju ni u Evropu, vjeruju samo u novac - ustvrdila je Sandu.
Na kraju je pozvala Moldavce da na izborima u nedjelju 28. septembra, pokažu svima da Moldavija nije parče zemlje koje se može prodati ili kupiti za trideset srebrnjaka, već njihov sveti dom.
<h2>Tenzije</h2>
Moldavske vlasti već dugo optužuju Rusiju za vođenje hibridnog rata — miješanje u izbore, kampanje dezinformacija, nezakonito finansiranje proruskih partija, kako bi pokušala da poremeti put zemlje ka članstvu u Evropskoj uniji.
Moskva je više puta negirala miješanje u unutrašnje stvari Moldavije.&nbsp;
Nakon sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Moldavija je podnijela zahtjev za članstvo u EU i iste godine dobila status kandidata.
Brisel je prošle godine pristao da otvori pregovore o pristupanju.
Zapadna orijentacija Moldavije dodatno je razljutila Moskvu i tenzije između dvije zemlje su naglo porasle.

Moldavske vlasti: Rusi u Srbiji obučavali grupu za izazivanje masovnih nereda uoči izbora

Slovenac Domen Prevc pobijedio je u Vilingenu, na 19. ovosezonskom takmičenju u skijaškim skokovima koje je za Svjetski kup održano u Vilingenu.
Pobjednik novogodišnje turneje i osvajač svjetskog zlata bio je vodeći i nakon prve serije, a do pobjede došao je skokovima od 146,5 i 155 metara, za koje je dobio 264,2 poena.
To je njegova deseta pobjeda ove sezone, ukupno 19. u karijeri.
Kao drugoplasirani završio je Japanac Ren Nikaido 145 i 147 metara i zbirom od 242,2 poena.
Pobjednički podijum kompletirao je Karl Gajger skokovima dužine 140,5 i 142 metra, za koje je sakupio 237,8 poena.
Njegov sunarodnik Feliks Hofman završio je kao četvrtoplasirani (136,5/144,5), peti je bio Austrijanac Manuel Fetner (137,0/137,0), a šesti Njemac Andreas Velinger (134,0/138,5).
Prevc ubjedljivo vodi u ukupnom poretku Svjetskog kupa sa 1.514 bodova.
Japanac Rjoju Kobajaši je drugi sa 976, dok je treći njegov sunarodnik Ren Nikaido sa 801 bodom.

Prevc nastavio dominaciju i u Vilingenu

Interes građana je na prvom mjestu, a interes građana Bijelog Polja je da se održi sjednica SO i usvoji budžet za 2026. godinu, jer veliki broj ljudi trpi zbog neusvajanja budžeta, među kojima je 400 učenika koji ne mogu ostvariti mjesečne subvencije za prevoz, kao i preko 250 studenata koji ne mogu primiti stipendije, što bi trebalo da zabrine i vlast i opoziciju – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, odbornik SDP-a u SO Bijelo Polje, dr Adnan Striković.
Odložena je sjednica SO Bijelo Polje koja je bila zakazana za danas, dok dvije partije iz vlasti, kaže Striković, vode razgovore u vezi sa uspostavljanjem nekog novog koalicionog dogovora.
– Partije koje sačinjavaju Evropski savez u Bijelom Polju od početka svih ovih dešavanja, od 27. decembra, nijesu učestvovale ni na koji način u razgovorima, pregovorima ili dogovaranjima, tako da, ako analitički posmatrate situaciju, teško je naći smisao i poentu svih tih razgovora, jer se oni ne vode u okviru 19 odbornika koji čine parlamentarnu većinu u našem parlamentu, već se vode na nivou nekakvih 15 odbornika, tako da je pitanje da li sve to što potencijalno bude dogovoreno ima ikakvog smisla i ko će to podržati. Ono što sa sigurnošću mogu da tvrdim jeste da odbornici Socijaldemokratske partije to neće podržati, i to ne iz neke političke sujete, na koju se, naravno, ako hoćete, i u politici i u životu ima pravo, ne iz tog razloga, već iz suštinskih razloga. Mislimo da je koalicioni sporazum u Bijelom Polju demokratski koalicioni sporazum, da oslikava ono za šta su građani glasali na izborima. Mislimo da ova lokalna vlast do sada nije bila najbolja moguća, žao nam je zbog toga, međutim, to su kapaciteti i kadrovi lokalne vlasti. Mislim da su bolji nego što su na drugoj strani, ali da bi za Bijelo Polje bilo malo i kada bismo svi zajedno vršili vlast, pitanje je da li bismo našli dovoljno kvalitetnih kadrova da pokrijemo sve odgovorne i važne funkcije u ovom gradu. Kada je riječ o drugoj partiji koja čini Evropski savez u Bijelom Polju – Socijaldemokratama – sa popriličnim ubjeđenjem mogu da kažem da i oni dijele naše stavove, ali ne uzimam za sebe pravo da govorim u njihovo ime – rekao je Striković.
Kaže da u pregovorima ne učestvuju jer nijesu dobili poziv od Bošnjačke stranke, mada su, podsjeća on, iz Evropskog saveza odlučili da ne učestvuju i ako budu pozvani.
– To liči na nešto što nije politički, što nije demokratski i za čim nije bilo nikakve potrebe, pogotovo ne u godini i u vremenu kada su već zakazani naredni lokalni izbori – istakao je Striković.
Podsjeća da svemu nijesu prethodili nikakvi prigovori niti nezadovoljstvo koalicionih partnera, pa bez ikakvog nagovještaja sve aktivnosti funkcionera Bošnjačke stranke bjelopoljski glasači te partije ne gledaju blagonaklono.
Vjeruje da broj glasova koji ostvaruje Bošnjačka stranka, kako na državnom tako i na lokalnom nivou, govori da se radi o ozbiljnom političkom subjektu.
– Oni imaju četiri čovjeka u Vladi Crne Gore, pokrivaju značajne funkcije u lokalnim samoupravama širom Crne Gore, pa kada nešto najave, naročito sa visokih partijskih adresa, mislim da bi bilo za očekivati, ako se radi o ozbiljnoj političkoj partiji, da to i ponude građanima prije svega, a onda i onim ljudima sa kojima pregovaraju ili sa kojima čine koalicionu vlast u Bijelom Polju. Ja sam, pred ne malim brojem ljudi, saopštio da se to neće desiti, jer je to bio trenutni iskaz kupovine vremena, kao što mislim i da su sve posljednje aktivnosti kupovina nekog vremena, a ja ne znam za šta. U tom smislu moram da kažem da ne gledam sa simpatijama ni kako se Demokratska partija socijalista postavila u čitavoj ovoj situaciji, jer mislim da u nešto što je apsurdan politički potez, u nešto što se tako mora nazvati, ne treba da učestvujete, jer ne postoji smisao dogovora unutar većine od 15 odbornika, a znate da nema nikakvih prethodnih razloga niti uzroka koji bi jednu partiju trebalo da učine nezadovoljnom, odnosno njihove funkcionere – naglasio je Striković.
Smatra da ne bi trebalo da se nastavi kriza, jer se najavljuje da bi sjednica SO trebalo da bude održana polovinom februara.
– Ukoliko se to ne desi ni tada, stvari možemo nazvati jedino time da su institucije, odnosno organi ove lokalne samouprave, uzurpirani od strane određene političke partije koja predsjedavanje tim organima zloupotrebljava za političke svrhe. Ne možete SO Bijelo Polje koristiti za ostvarivanje svojih programskih želja, snova ili kako god hoćete – poručio je Striković.
Ako bi se, kako kaže, stvari nazvale pravim imenom, onda suštinski koalicija u Bijelom Polju više ne postoji, jer kada nije usvojen budžet, postoji ozbiljan politički problem.
– Jasno je da onaj ko je uzrok tog problema treba da ponudi izlazak iz krize, a uzrok je Bošnjačka stranka, odnosno odbornici Bošnjačke stranke koji nijesu došli na zakazane sjednice SO – zaključio je Striković.

Striković: Ne može se SO Bijelo Polje koristiti za ostvarivanje svojih programskih želja, krizu izazvala Bošnjačka stranka

Najpoznatiji karneval na svijetu danas je otvorio svoja vrata spektakularnim događajem na Trgu Svetog Marka – „Velikim balom sa Bridžertonom“.
Karneval se nastavlja u nedelju, 1. februara, Venecijanskim praznikom i tradicionalnim vodnim procesijama duž Velikog kanala, čime zvanično počinju istorijski i tradicionalni događaji koji će trajati do utorka, 17. februara.
<h2>Olimp na vodi</h2>
Tema ovogodišnjeg karnevala je „Olimp – korijeni igre", u čast Zimskih olimpijskih i paraolimpijskih igara u Milanu i Kortini 2026. godine. Mit, umjetnost, istorija i sport stapaju se u kolektivnu priču koja slavi igru kao izvor proslave, takmičenja i zajedništva.
Tema podsjeća i na Veneciju iz prošlih vjekova, kada je karneval bio pozornica akrobacija, igara i takmičenja, u duhu savremenih Olimpijskih igara.
<h2>Inaugurativni vikend</h2>
U nedelju, 1. februara, karneval ulazi u svoj vrhunac uz paljenje Pantegane (Pacova) ispod Mosta Rijalto. Pantegana je ogromna figura od papira koja simbolično otvara karnevalske proslave, a njeno „paljenje", odnosno eksplozija, označava početak festivala i jedan je od omiljenih trenutaka među posjetiocima.
Trg Svetog Marka postaće epicentar događanja, sa nastupima, paradama maski i programom koji će obuhvatiti Veneciju i Mestre tokom cijelog karnevalskog perioda.
Na kopnu, u Deseu, u 14.30 počinje parada karnevalskih kola, sa polaskom iz ulice Garcete. Nakon šetnje kroz centar grada, parada se završava u 16.30 na Trgu crkve, gdje su predviđene animacije i štandovi sa hranom.
<h2>Let anđela</h2>
Jedan od najpoznatijih trenutaka karnevala, Let anđela, tradicionalno će se održati u nedelju, 1. februara, sa zvonika Bazilike Svetog Marka. Mlada akrobatkinja spušta se na užetu iznad trga, simbolično otvarajući karnevalsku sezonu i oduševljavajući publiku spektakularnim prizorom.
<h2>Izbor Marija</h2>
U subotu se, u Velikoj školi Svetog Jovana Jevanđeliste, održava Izbor Marija – mladih ambasadorki venecijanske tradicije koje će pratiti posjetioce tokom čitavog karnevala. Vikend ujedno otvara Venice Carnival Street Show: Olimp – Velika agora igara, festival ulične umjetnosti koji se odvija širom Venecije i Mestre i donosi bogat program: muziku, ples, akrobacije, žongliranje, igre na klackalicama i drvene igre u modernoj interpretaciji, kao i koncerte i performanse na trgovima i u uskim ulicama.
Piste za klizanje biće otvorene na Kampo San Polo, u Margeri (Pjaca Merkato) i u Mestreu (Pjaca Fereto).
Balovi sa maskama, vodene procesije i spektakularni trenuci, poput Paljenja Pantegane i Leta anđela, pretvoriće Veneciju u bezvremenu pozornicu, čineći Karneval 2026. nezaboravnim iskustvom za sve posjetioce.
Kompletan i ažuriran program dostupan je na zvaničnom sajtu Karnevala u Veneciji: carnevale.venezia.it.

Karneval u Veneciji u duhu Olimpijskih igara: Spajaju se mit, umjetnost, istorija i sport

U Tirani je danas započeo nacionalni protest u organizaciji pokreta Albanija postaje, koji se održava ispred zgrade Ureda premijera Albanije.
Na protest, koji je sazvao politički aktivista Adrijatik Lapaj, okupile su se stotine građana, a posebnu pažnju privuklo je prisustvo poslanika Demokratske partije Besarta Đaferija.
Građani nose albanske i američke zastave, dok su na transparentima ispisani slogani poput „Edi Rama, lopove“ i „Gdje su završile pokradene milijarde“.
Lapaj je na početku protesta poručio da je Albaniji potrebna potpuna reforma izbornog sistema, za koji tvrdi da je omogućio premijeru Ediju Rami da zadrži vlast.
- Potrebna nam je totalna reforma izbornog sistema koji je Ediju Rami dao moć za stolom. Tražimo od cijelog opozicionog spektra da se u potpunosti distancira od Edija Rame i nedavnog dogovora koji su postigli o Izbornom zakonu. Potreban nam je novi Izborni zakon koji vraća pravdu njenom stvarnom vlasniku, što znači da je svaki glas jednako vrijedan u cijeloj zemlji - rekao je Lapaj.
Dodao je da protest nije stranački, već građanski, te da je cilj stvaranje širokog narodnog jedinstva mimo partijskih lidera.
- Rekli smo da želimo veliku opozicionu i građansku uniju na trgu, izvan lidera i partijskih zastava. Ne pravimo sporazum sa Salijem Berišom. Pokušavamo da nametnemo građansko jedinstvo nasuprot Ediju Rami, jer je potreba da se Edi Rama ukloni hitna. Zemlji je potrebna velika unija građana. Niko ne može držati narod kao taoca. Ne govorimo o izbornoj kampanji ili budućim izborima. Govorimo o tome da se država krade danas i da oni moraju otići danas - poručio je Lapaj.
On je takođe naglasio da trenutna politička kriza u Albaniji ima korijene u ustavnim promjenama iz 2008. godine, koje su, kako tvrdi, dogovorili Edi Rama i Sali Beriša, te pozvao Demokratsku partiju i kompletnu opoziciju da se jasno svrstaju na stranu demokratizacije zemlje.

Tag: parlamentarni-izbori