Tribina „Njegoš i italijanska kultura“ koju je organizovala Matica crnogorska Ogranak Nikšić kao dio novembarskog obilježavanja Njegoševog dana, praznika crnogorske kulture, održana je sinoć u Nikšiću. Na tribini je govorila prof. dr Vesna Kilibarda koja je decenijama proučavala Njegoševe veze s italijanskom kulturom. Program je moderirala predsjednica nikšićkog Ogranka Matice crnogorske Jasmina Nikčević.&nbsp;
Kad se govori o korpusu tema koje se mogu nasloviti kao što je naslovljena i tribina, i jedna njena knjiga, onda se tu misli na dva komplementarna segmenta, istakla je Kilibarda.&nbsp;
– Jedan je Njegoševo poznavanje italijanskog jezika, Njegoševa veoma bogata biblioteka u kojoj je do danas sačuvano oko pedesetak knjiga na italijanskom jeziku i nekoliko časopisa, i govori se u tom korpusu i o jednom naučnom pitanju koje je šezdesetak godina bilo prisutno u jugoslovenskoj njegošologiji i zatvoreno je, a ticalo se uticaja „Božanstvene komedije“ najčuvenijeg djela najvećeg italijanskog pjesnika Dantea Aligijerija na Njegošev religiozno-filozofski spjev „Luča mikrokozma“ – rekla je Kilibarda.
Ona je dodala da tom korpusu pripada i Njegoševo neposredno poznavanje Italije, njegovi boravci na teritoriji današnje Italije.&nbsp;
– Njegoš je kao raskrsnicu svojih puteva imao Trst grad koji je bio dominantno italijanske kulture bez obzira što je u to vrijeme pripadao Habsburškoj monarhiji – rekla je Kilibarda.
Ona je istakla da je, mapirajući njegova kretanja, izračunala da je Njegoš u Trstu boravio petnaestak puta, tri puta u Veneciji gdje je istraživao građu za djelo „Lažni car Šćepan Mali“ u Venecijanskom državnom arhivu i konačno u zadnjoj godini života dva puta je prošao kroz Veneciju na putu za Napulj gdje je u posljednjoj godini boravio tri mjeseca. Dva puta je odatle išao u Rim.&nbsp;
Kad je u pitanju odnos italijanske kulture prema Njegošu, jedno od prvih svjedočanstava koje je predstavilo Njegoša na stranom jeziku je putopis Bartolomea Bjazoleta, botaničara koji je u pratnji saksonskog kralja Fridriha II došao na Cetinje u maju 1838. godine i tu zatekao mladog Njegoša.
– &nbsp;Iako su oni putovali i kroz Dalmaciju i Istru, epizoda o Crnoj Gori je najzanimljivija jer su se suočili sa njima nepoznatim svijetom o kome je austrijska štampa pisala vrlo loše u smislu da je riječ o varvarskom narodu<s> </s>– rekla je Kilibarda.
Ona je dodala da je to bila prva posjeta jednog suverena Crnoj Gori.&nbsp;
– Oni su tu bili dva dana i jednu noć i Njegoš se tu pokazao kao dostojanstven domaćin. Pokazao im je rustikalni dio Crne Gore ali je zabilježeno i da je tokom večere u manastiru, jer se Biljarda tek gradila, bila ponuda i sladoleda i francuskog šampanjca i svi su bili fascinirani knjigama njegove bibliotelke, tomovima francuske enciklopedije – objasnila je Kilibarda.&nbsp;
Na tribini je bilo riječi i o tome kako je Njegoš postao književni lik u djelima italijanske književnosti, ali i o njegovoj tršćanskoj pjesmi i prevodiocima njegovih djela na italijanski jezik.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBMXUiyFgBHE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Njegoš kao snažna veza crnogorske i italijanske kulture

Kroz teška je vremena naša Crna Gora stvarala svoje hiljadugodišnje istorijsko trajanje. Neka od njih su bila takva da je opstati i ime sačuvati bilo sasvim neobjašnjivo iz ove savremene perspektive. Između mita i stavarnosti, fakata i fantazije ovaj narod pisao je svoju istoriju. Mitološku u svom nevjerovatnom davanju i žrtvi, a stvarnu i istinitu kao kod rijetko koga đe drugoga. 
Pokoljenje za pjesmu stvoreno
vile će se grabit o vjekove
da vam v'jence dostojne sapletu
vaš će primjer učiti pjevača
kako treba s besmrtnošću zborit
I, dobro je što su baš takvi Crnogorci i Crnogorke stvarali ovu državu, jer iako bih volio da vjerujem, iskreno sumnjam da bi ova naša, današnja generacija, bila kadra sve to izdržati i izboriti se protiv jedne od najvećih vojnih sila koje je Evrope zapamtila. Protiv sile, a pomeđu bratskih naroda i susjeda koji su nam vječiti prijatelji i dobromislitelji sve do onog trenutka dok nam glavu mogu slomiti. 
Rijetko su koja zemlja i narod na ovome svijetu na svojoj koži, i to više puta, stravično spoznali onu veliku istinu da na svijetu nema bratskih naroda i vjekovnih prijatelja, već samo interesa. Nekada bratskih, a nekad i vjekovno bratskih. 
No, ima jedan moment koji nije samo nama svojstven, već je utkan u vaskoliko ljudsku prirodu i predstavlja animalni refleks u čovjeku. To je da se usljed velike opasnosti koja nadolazi ili se nadvija nad nama mi pokažemo bratske osobine. Ujedinimo se, zbijemo, ponašamo poput jednog i borimo se za opšte dobro. Pa u toj vjekovnoj borbi za opstanak upravo smo bili takvi. Jaki u svom jedinstvu i pravični u odlukama – jer dugačije se nije moglo opstati.
Svaka pozicije u toj i tadašnoj Crnoj Gori dobijala se žestokim zalugama koje su se uvijek i iznova sticale i potvrđivale samo na jednom mjesto – na stratištu, prsa u prsa, pa što ko ponese. I, tu nije bilo prevare i podmetanja. Na tom mjestu đe se u trenu stiče i slava i vječna sramota nije se moglo trgovati. Tamo se nisu kupovale diplome, lažno zaklinjalo i nezasluženo uzdizalo. Tamo su se istinski planine pomjerale, ali ne snagom volje ili nekom mantrom, već snagom jedinstva i bratske ljubavi.
Takvi su nas Crnogorci predvodili, a nećete vjerovati iz ove današnje prespektive, tada je i crkva bila uz narod, uz svoj narod, ne neki tuđi, tuđu sreću i iz tuđeg korita – bila su to viteška vremena.
Uvijek smo mi znali i umjeli da se borimo protiv neprijatelja za kojeg znamo da je neprijatelj. No, protiv ovih „prijatelja” to nikada nismo naučili.
Ne bojim se vražijega kota,
Neka ga je ka' na gori lista, 
No se bojim od zla domaćega.
A, zla domaćeg se nakotilo taman ka' na gori lista. Do te mjere da su prestali i da se sakrivaju. Valjda ih je u masi manje strah, poput onih junačnih zabjelske „kristalne noći”. I možda je tako i bolje, da se pogledamo u oči i vidimo ko je đe, sve ostalo će biti lakše. 
U ovim danima kada slavimo neponovlji um pjesnika i filozofa, kojeg brat od nedostojnog Mićovića nazva provodnikom, gledamo kako svako, za svoj groš, tumači njegove misli. Od znavenih do ovih drugih (ili prvih u ovom pasusu), svako kako mu odgovara. Neki, poput Bečića prošle godine, vole da njegove stihove javno izgovore i umetnu u svaku moguću priliku. A kakve prilike, takvi i recitatori.
Podsjetimo se: 
Tvrd je orah voćka čudnovata,
Polomi mi ga al' zube na slomi.
I nije, čini mi se, ovaj lapsus posve slučajan, ima on u sebi toliko simbolike i istinitosti da može predstavljati paradigmu današnje Crne Gore i onoga šta žele napraviti od Njegoša. Polomiti „orah” (Crnu Goru) a sačuvati zube i lijep osmijeh za narod i svijet je izgleda upravo ono čemu se teži i što je konačni cilj.
A u lomnjenje Crne Gore i Njegoša bi prvo preko mauzoleje. Da njega prvo sruše, pa će poslije sve ići samo od sebe, tako ih je valjda „đedo” učio dok je sebi za života podizao mauzolej. 
No, gospodo, ima tu jedan problem. Svi putevi do Lovćena, sa ove ili one strane, vode preko Cetinja i Stare Crne Gore. A tuda, do njega nikada nije moglo!

500x500

1084x550

Provodnici, proroci i ostali slučajni recitatori

Generacije rođene devedesetih godina Njegoša poznaju jednoobrazno, kroz mim kulturu, kroz citate, nerijetko i pogrešne, koji se objavljuju na društvenim mrežama, i taj odnos prema djelu jednog od najvažnijih crnogorskih književnika je ogledalo njihovog stanja svijesti - ocijenjeno je sinoć na tribini „Njegoš kao inspiracija umjetnika“ koju je organizovala Matica crnogorska u susret Njegoševom danu, prazniku crnogorske kulture.&nbsp;
Brojni su umjetnici uhvatili dio Njegoševe ličnosti i stvarali svoja djela inspirisani njegovim zapisima, slavili su ga književnici, ali i kompozitori, slikari i vajari, slavili su ga pozorišni i filmski reditelji na svoj način posvećujući mu svoj rad, fragmentarno ili u potpunosti.&nbsp;
Matica crnogorska je ove godine pozvala da o najvećem liriku među Petrovićima kao inspiraciji govore umjetnici mlađe generacije.&nbsp;
Pjesnik i novinar Andrija Radović rekao je da je epika za ljude njegovih godina zastarjela.
- Mi smo daleko od deseterca, daleko od junačkih pjesama, a tek od tumačenja Njegoša, ali su prepuna usta Njegoša - rekao je Radović.
Reditelj i scenarista Sead Šabotić je rekao da je Njegoš vladar koji i danas pomjera granice i podstiče polemike, te da je bilo raznih zloupotreba njegovog djela i ličnosti.&nbsp;
- Posebno od 2020. godine naovamo vi imate mlade političare koji citiraju Njegoša, a nijesam siguran da li su ti ljudi uopšte pročitali njegova djela, a kamoli razumjeli. Stvar je u tome da su te mlađe generacije poučene nekim ideološkim matricama. Njegoša treba izučavati isključivo sa naučnog aspekta - rekao je Šabotić.&nbsp;
Na pitanje što je to u Njegošu bilo toliko izazovno da ga uporno dovodimo u fokus i oko njega pletemo dodatne mreže i zašto mu se umjetnici toliko dive, istoričar umjetnosti Miloš Marjanović istakao je da je sve to počelo još za vrijeme života Petra II Petrovića.&nbsp;
- Već sa njegovom popularizacijom, njegovim odlascima u inostranstvo, poznavanjem velikog broja ljudi, djelima koja su objavljena za života, već je bio poželjna tema kod umjetnika, a kasnije je prevazišla sve granice. Sve moguće karakterne osobine koje mogu da se prepoznaju su se sastavile u njemu - rekao je Marjanović.&nbsp;
On se osvrnuo na Njegoševe portretiste, na vajare koji su ga ovjekovječili, s posebnim akcentom na Pera Počeka koji je išao u širinu i ilustrovao brojne scene iz „Gorskog vijenca“, te na spomenik u Podgorici u Njegoševom parku i mnoge druge po svijetu.&nbsp;
- Svim tim spomenicima se ne poklanja manje pažnje nego im se poklanjalo ranije. Ne vidim grafite po tim spomenicima, vrlo su česti selfiji oko tih spomenika, kako vani tako i ovdje, tako da Njegoš živi u skladu s ovim vremenom u kom smo - rekao je Marjanović.&nbsp;
Radović je istakao da nema ličnosti kojoj je toliko književnih tekstova posvećeno i u takvim se slučajevima nerijetko skreće u banalnost.&nbsp;
- Pogotovo jer on piše o univerzalnim vrijednostima i stvarima koje su iskonske. On je nama ono što je Dante Italijanima ili Gete Njemcima, prosto neki stub i nešto toliko klasično što je teško dostići, tako da je pritisak ogroman - rekao je Radović.&nbsp;
Na pitanje u kolikoj mjeri se manipuliše Njegoševim likom i djelom i kako ga odbraniti, Šabotić je rekao da je posljednja ozbiljna odbrana Njegoša bila 1993. godine na Cetinju kad su Liberali rekli da je Njegoš Crnogorac, a ne Srbin.
- Njegoš je naš pjesnik, vladar i o njemu treba da govorimo neopterećeni bilo kakvim ideološkim matricama već isključivo u istorijskom smislu o njegovoj vladavini i u književnom smislu spram književne nauke. Ozbiljnim intelektualnim pristupom ćemo doći do toga da ova vrsta ideoloških podvala neće funkcionisati - rekao je Šabotić.&nbsp;
Bilo je riječi i o filmu „Otapanje vladara“ Ivana Salatića koji tematizuje jednog crnogorskog vladara veoma nalik Njegošu, te o tome kakav bi Njegoš bio da je zahvatio digitalno doba. Kompletan snimak tribine dostupan je na Jutjub kanalu Matice crnogorske.&nbsp;

1250x600

Crnogorski pjesnik, vladar i vladika izazov za umjetnike u 21. vijeku

Poslanik Pokreta Evropa sad, Miloš Pižurica, poručio je da se protivi svakom pokušaju istorijskog revizionizma i naglasio potrebu da se Crna Gora okrene budućnosti, a ne prošlosti.
- Mislim da sa tom praksom treba da se završi, da istoriju ostavimo istoričarima, da se okrenemo stvarima koje znače budućnost i za državu Crnu Goru i za njene građane, da 1945. godinu ostavimo tamo gdje joj je mjesto, a da gledamo u 2045. najranije - rekao je Pižurica gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Komentarišući sve učestaliju pojavu govora mržnje, relativizaciju zločina, istorijski revizionizam i vjersku netrpeljivost, Pižurica je ocijenio da se radi o temama koje pripadaju prošlosti, te da ih tamo treba i ostaviti.
- Da budem potpuno jasan, i nekoliko puta sam javno reagovao, kako u Skupštini tako i u svojim nastupima, i Pokret Evropa sad kome pripadam, apsolutno ne podržavam bilo kakav istorijski revizionizam, koji pokušava da se napravi. To je zaista jedan čvrst stav koji mi imamo i toga ćemo se uvijek držati - poručio je on.
Pižurica smatra da obje strane crnogorske političke scene veličaju svoje kolaboracioniste, što, kako kaže, daje jedni drugima za pravo da u tom veličanju nastave.
- Mislim da sa tom praksom treba da se završi, da istoriju ostavimo istoričarima, da se okrenemo stvarima koje znače budućnost i za državu Crnu Goru i za njene građane, da 1945. godinu ostavimo tamo gdje joj je mjesto, a da gledamo u 2045. najranije - ponovio je Pižurica.
On je podsjetio da je u Skupštini javno osudio govor mitropolita SPC Joanikija Mićovića, te se jasno ogradio od njegovih stavova. Dodaje i da u ponašanju opozicije, posebno tokom nedavne posjete mitropolita Budvi, vidi političko licemjerstvo.
Upitan da prokomentariše izjavu sveštenika SPC Metodija Ostojića, koji je uporedio Njegoša sa Dražom Mihailovićem, Pižurica kaže da niko u Crnoj Gori ne bi trebalo da pravi takva poređenja.
- Njegoš je jedna univerzalna ličnost, jedna ličnost koja će ostati zapamćena za vijeke vjekova takvom kakva jeste, potpuno neuporediva sa bilo kim, i van granica Crne Gore - zaključio je Pižurica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Drplw69DFTjM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pižurica: Apsolutno ne podržavam istorijski revizionizam

Samo narcisoidna osoba, ili ona koja ničim potvrđena veliča i hvali sebe, ne vidi svoj odraz u ogledalu onakvim kakav zaista i jeste. I sve dok mu neko ne saspe istinu u lice neće ni imati pojma. A, istina zna jako da zaboli.&nbsp;
Nego, čemu sve ovo?
Crna Gora je danas u nekim elementima identična sa susjednom nam Hrvatskom. I, oni kao i mi imaju premijera i predsjednika države koji se, najblaže rečeno, ne vole i koji jedan drugome kažu toliko ružnog da biste češće pomislili da ste na nekoj buvljoj pijaci nego li na visokoj političkoj sceni jedne zemlje Evropske unije.&nbsp;
Bilo je tu raznih epiteta, poput šmrkavaca, jazavaca, hijena i raznih drugih životinja, ali nije, koliko se dalo ispratiti, bilo svinja. A, kada se naučite na takav narativ onda ne birate ni mjesto, ni vrijeme, a ni osobu kojoj ćete reći nešto slično.
Svinje je, makar na nivou simbolizma ili diplomatske packe, hrvatski predsjednik ostavio za nas.
Jednom svinja iz puna korita
pred vratima imućnoga doma,
ka umije, po svinjski lokaše.– Petar Petrović Njegoš
Tokom protekle nedjelje Crnu Goru je posjetio hrvatski predsjednik Zoran Milanović i sastao se sa našim visokim političkim predstavnicima u vidu predsjednika i premijera države, ove naše.&nbsp;
I, bilo je tu svega. No, glavna priča je bila o tome šta je sve Crnoj Gori potrebno da bude nova članica Evropske unije, koja nas čeka raširenih ruku, a mi nikako da pohrlimo u njen zagrljaj jer nama se više dopada ona druga “komšinica” koja je puno ljepša i prpošnija od “stare dame”, i kako tu može da nam pomogne iskusnija i starija “sestra” Hrvatska. A, starija sestra ko svaka sestra voli da zavali i po neki šamar mlađem bratu. I sve je to valjda normalno, jer sestra to radi iz čiste ljubavi i, naravno, u bratovljevu korist.
“Ošamario” je Milanović, diplomatski naravno, našeg predsjednika Milatovića, čim se za to ukazala prva prilika, a uključene kamere su bile savršen tajming za tako nešto, jer ipak on kao iskusniji zna da će se u toj prilici puno bolje snaći od našeg, još uvijek predsjednika-pripravnika.
Savjetovao je Milanović našeg Jakova da nauk i putokaz za svoju politiku nađe u Njegošu i njegovim stihovima, za koje je izgleda hrvatski predsjednik puno veći poznavalac od ovog našeg deklarativnog ljubitelja njegoševske Crne Gore.&nbsp;
Nego, ne bi ođe bilo ništa sporno da mu je savjetovao da se ponaša poput vladike Danila, Vuka Mićunovića ili Vuka Mandušića, ajde nekako bi mu “progledali kroz prste” i da je izabrao popa Mića, ili čak i onu babu, ali nije.
Milanović je savjetovao Milatovića da prouči i izvuče pouke iz Njegoševe pjesme “Orao i svinja”.
Meni na dan tri korita daju,
sve punije jedno od drugoga;
pa cio dan u glib do ušiju,
prevraćam se, na svijet uživam;
ni što mislim, ni glavu razbijam. - Petar Petrović Njegoš
Aluzija koju mu je uputio Milanović je bila jasna svima, pardon, bila je jasna onima koji su znali ovu pjesmu, što izgleda nije slučaj sa našim predsjednikom. Jer, ne znam kako bih drugačije protumačio odustvo bila kakve reakcije na ovu izjavu.&nbsp;
On, izgleda nije skontao da mu Milanović jasno poručuje da mora izabrati, ukoliko želi biti državnik za kojeg se izdaje, hoće li cijeli život provesti u blatu pred punim koritom (koje mu, pogodite ko puni) ili da se poput orla vine u visine i dokaže svoju samostalnost.&nbsp;
Dobro, Milatović se za samostalnost nije ni borio, uvijek mu je nakako bila bliža filozofija “punog korita” i nenadležnosti, ali istorijski moment je bio drugačiji i on je sada tu đe jeste. Slučajno, ali ipak jeste. I, na toj funkciji, koja sobom nosi i veliku odgovornost, mora se reagovati na ove više nego direktne prozivke susjeda nam Milanovića. Ali nije, jer ili nije znao šta mu zbori ili prosto ne umije i ne smije. Što god da je od to dvoje nije dobro za predsjednika jedne države, jer prozivke na njegov račun, pa bile i lične prirode, su prozivke svima nama.
Ali, kako se u životu uvijek mora biti optimista i nadati se najboljem, tako smo se i mi ponadali da će mu, kada ovom prvom nije bastalo, ovaj drugi (premijer) odgovoriti, ako ne direktno kako bi to morao prijemijer-domaćin, a onda makar sa nekom japanskom haiku pjesmicom.&nbsp;
No, mjesta za optimizam nije bilo, kako ono kaže stara poslovica – tresla se gora, rodio se miš.&nbsp;
Od lava ili orla ni traga ni glasa. Možda je Milojko i htio nešto reći u odbranu našeg kolektivnog dostojanstva, znate svi kakva je to “britva” kada hoće, ali je izgleda onaj udarac u čelo na premijerskom satu bio suviše jak i ostavio posljedice mnogo veće nego što je to u početku izgledalo.
Mož se hvalit ka pošteno živiš
pred svinjama, ali ne pred nama,
jerbo naše pleme ponosito
takvoga se gnušava života – Petar Petrović Njegoš
I, nikako da se otmem jednom utisku, ili bolje reći poređenju, sa onim animiranim filmom koji smo kao djeca rado gledali. Sjećate li se one čuvene replike: Đole, zašto si sam sebe udario po glavi, je li Đole?
A, dok nam “Đole” ne odgovori na to pitanje, ostaje nam nada da neće pogrešno pročitati riječ B E N Z I N, misleći da je voda i da nam neće užditi ovo malo što je ostalo od one “spržene zemlje”, koja nam u ovom trenutku zaduženja od pet milijardi, izgleda posve lijepa i zelena.

"Udri", Milanoviću, kad nema muške glave u kuću

Njegoševa pojava i djelo, kojom su Crnogorsci sudbinski obilježeni, posljednjih 150 godina je sredstvo za realizaciju monstruoznog velikodržavnog projekta, koji podrazumijeva rascrnogorčenje Crne Gore i njen nestanak, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, publicista, novinar i istraživač Slobodan Čukić.
U crnogorskoj javnosti Njegoš je obično poznat kao filozof i pjesnik, kaže Čukić, dok je njegova državnička uloga i doprinos koji je dao na tom polju manje poznat.
- Kod nas se uvode neka dosta komična mjerila, tipa eto nije ništa osvojio poput nekih drugih, nije vodio velike bitke i tako dalje, što samo govori o neznanju tih procjenitelja. Recimo, niko neće pominjati da je on taj koji je definitivno ukinuo krvnu osvetu, koja je bila jedna guba na crnogorskom nacionalnom biću. O tome svjedoči Henri Lejard 1839.godine. Parafraziraću šta je tada Njegoš rekao, do prošle godine je u Crnoj Gori svake godine od krvne osvete ginulo između 300 i 600 ljudi, ali nikad ispod 300 - podsjetio je on.
Ako se, kako kaže Čukić, ide iz godine u godinu, dođe se do tri hiljade ljudi za deset godina.
- Raščistiti društvenu situaciju u tome smislu, pa bi već bio veliki i dostojan divljenja, a za to praktično niko ne zna - rekao je on.
Njegoš je, prema njegovim riječima, ostavio iza sebe jedno grandiozno djelo, a Crnogorci su sudbinski predodređeni, da su obilježeni njegovom pojavom i djelom.
- Nama se Njegoš krade. Njegoš je u tih 140, 150 godina postao sredstvo za realizaciju jednoga monstruoznog velikodržavnog projekta, koji podrazumijeva rascrnogorčenje Crne Gore i njen nestanak. U takvom svjetlu i takvoj perspektivi mi smo suočeni sa krivotvorenjem, krivokletstvom, falsifikovanjem Njegoša, sa stavljanjem Njegošu u usta stihova koje nikad nije rekao, ili izjava koje nikad nije saopštio - podsjetio je Čukić.
Dok se, kako kaže, pronađe kroz tu šumu falsifikata i krivotvorenja onoga pravoga Njegoša potrebno je napraviti veoma veliki napor, jer je se danas, dodaje Čukić, mnogi izdaju za poznavaoce Njegoša.
- Zapravo su samo sprovodioci i propagatori jedne ideologije, jedne lažne njegošologije. Do pravoga Njegoša, preporučujem svakome, da se izbori velikim naporom i da spozna ono što je istinska Njegoševa izvorna misao, a na raspolaganju ima knjige od velikih crnogorskih istoričara književnosti. Uostalom o tome i danas na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost može se naći veliki broj kvalitetnih studija - istakao je on.
Sadašnja strategija vezana za Dan Njegoša, smatra on, je neka vrsta pomirenja, jer će na jednoj strani, kako objašnjava, neki veliko srpski autori da falsifikuju Njegoša, ali će se dopustiti i crnogorskoj strani da i ona, kako kaže, održi koje predavanje.
S umjetničke strane, smatra Čukić, Njegoš je dobro zaštićen jer postoje desetine slika i vajarskih djela koji ga prikazuju, a generacije su rasle uz Njegošev spomenik.
- Kao dijete sam živio preko puta stare Pobjede, a tamo je na travnjaku bio postavljen jedan fenomenalan spomenik Njegošu u komadu mermera, djelimično iz profila. Ne znam gdje je danas ta skulptura, ali to je bila izvanredna stvar. Njegoš u likovnoj umjetnosti, još u njegovo vrijeme ima nekoliko portreta izvanrednih, kao što je onaj od Tominca. Njegoš je vječita inspiracija. Pomenuću još jedno djelo, koje je meni lično veoma drago, to je skulptura, Njegoševa bista, koju je izradio malo poznati crnogorski vajar Marko Borozan. Jedna izuzetno lirski intoniran prikaz Njegošev, on je tu sav u nekoj dubokoj misaonosti - podsjetio je Čukić.
Navodi da je pišući eseje o Njegošu dao skroman doprinos okeanu njegošologije.
- Rado koketiram sa tom idejom da je Njegoš kao duhovnik, kao pjesnik, on nije bio ratnik, bio odabran od Lovćenske vile, on ima čak i pjesmu gdje vila zavodi čobanina u pećinu. Veoma mi je draga ta slika o Njegošu koga kao dijete zavodi Lovćenska vila i koja mu zapravo došapne taj amanet da se kopa na vrh Lovćena. I niko me uvjeriti ne može da nije bilo tako - rekao je Čukić.
Njegoš je bio beskrupulozan kad bi osjetio izdaju, kaže on, i objašnjava da je to bila ta kontroverzna strana njegove ličnosti, jer je opšte poznato, dodaje, da Njegoš izdaju i intrigu nije opraštao.
- Na dušu mu se stavlja izvjestan broj ubijenih ljudi. Imate jednu stvar koju je opisao vojvoda Ilija Plamenac u memoarima, naime Njegoš se pobratimio sa Ali pašom Rizvanbegović u Dubrovniku, septembra 1842.godine, od toga pravi se jedna sentimentalno romantičarska slika. Međutim, vojvoda Ilija Plamenac piše kako je prije susreta sa Ali pašom, Njegoš od jednoga perjanika tražio da ide sa Filipom Vukovićem i kad uđe u šator da ubije Ali pašu. To se nije dogodilo, izgleda se perjanik kome je to bilo naloženo prepao. Njegoš se već bio osvetio za pogibiju na Grahovu, kad je osam Petrovića nastradalo, već je bio posječen Smail aga, ali je Njegoš očigledno htio da i Ali pašu eliminiše. Hoću da kažem, samo nekoliko dana posle toga, oni su se pobratimili. Ovo je filmska priča i neki crnogorski reditelj bi konačno morao da razmisli o tome da snimi film o Njegošu - zaključio je Čukić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5jq6COgWM_Q&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čukić: Nama se Njegoš krade, krivotvori i falsifikuje

Bio je jedna izuzetno mudra, talentovana glava u stvaralačkom naboju među ljudima koji uopšte nijesu bili pismeni. Sama ta činjenica ga čini već fascinantnim. Mislim da su njegovi stihovi jako važni da nam opišu i vrijeme i prostor u kome je stvarao, iako su duboko, duboko ispred svog vremena bili - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, organizatorka programa u Matici crnogorskoj Dragana Erjavšek.
Okean besmrtnosti je naziv tribine o Njegošu, kaže Erjavšek, a sam naziv je proizašao iz Njegoševe pjesme ,,Crnogorac svemogućem bogu”, i, dodaje ona, &nbsp;a fokus tribine je bio na Njegoševim refleksivnim pjesmama.
- Njegova moć da nam predstavi Crnogorce onakvima kakvi jesu, čak i da ih kritikuje, a da se oni ne uvrijede kad ih kritikuje, to je Njegoševa najveća odlika, nešto najbolje što nam je on predstavio. Ovakvi programi su zato vrlo bitni da se konačno maknemo od toga da je samo Gorski vijenac i Luča mikrokozma nešto što Njegoša definiše, i da nije ona jedna pjesma ljubavna, to po čemu ga djeca znaju, nego da im pokažemo.da je on stvarao i nešto drugo i da ima divnih refleksivnih pjesama - rekla je Erjavšek.
Tribina Matice crnogorske ima za cilj da približi djeci i mladima Njegoša, objašnjava Erjavšek, što je potrebno da bi razumjeli arhaični jezik kojim je pisao, ali, naglašava, na tribinama uvijek ima najviše onih koji znaju i, kako kaže, razumiju Njegoša.
- Mi smo duboko u fusnotama, što se tiče i međuratne književnosti, a ne samo Njegoša. Sva sreća pa postoje neki krajevi Crne Gore gdje se održao taj stari govor i onda, kažem, dajemo sve od sebe, ali što se tiče fusnota sve ih je više i biće ih sve više - naglasila je Erjavšek.
Njegoš je bio vrlo usamljen u vremenu u kome je pisao, objašnjava Erjavšek, i to je zaključak svih koji razmišljaju o Njegošu, ističe ona, jer je bio mudri stvaralac u, kaže, nepismenom okruženju.
- Bio je jedna izuzetno mudra, talentovana glava u stvaralačkom naboju među ljudima koji uopšte nijesu bili pismeni. Sama ta činjenica ga čini već fascinantnim. Mislim da su njegovi stihovi jako važni da nam opišu i vrijeme i prostor u kome je stvarao, iako su duboko, duboko ispred svog vremena bili - ističe Erjavšek.
Sagovornica "Budilnika" podsjeća da je nedavno u organizaciji Matice crnogorske održana i tribina o obrazovanju.
- Ono što posle praznika planiramo je naša izložba Ćirilsko štamparstvo 15.i16.vijeka. Prošli smo mnoge gradove i države &nbsp;sa njom, a 19.novembra ćemo je otvoriti u Nikšiću, nakon toga slijedi promocija knjige političkih eseja Radovana Radonjića na Cetinju 27.novembar, Suverena Crna Gora. Decembar ćemo početi predavanjima o Mihailu Laliću , tako da ima svakog mjeseca po četiri, pet značajnih programa, nadam se da će biti i malo više posjećeni - zaključila je Erjavšek.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dwj5xbNM2gDc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Erjavšek: Njegošev okean besmrtnosti

Budžet Crne Gore za narednu godinu razvojni je, fiskalno odgovoran i okrenut građanima, smatraju predstavnici vlasti u skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, dok iz opozicije tvrde da je ograničen i da predstavlja posljedicu pogrešne ekonomske politike.
Ministar finansija, Novica Vuković, kazao je da su izvorni prihodi budžeta u narednoj godini planirani u iznosu od 3,08 milijardi eura ili 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je u odnosu na plan za ovu godinu više 198,4 miliona eura ili 6,9 odsto. 
- Pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, smanjenjem stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, u narednoj godini se planira ostvarenje rasta prihoda usljed rasta naplate poreza na dodatu vrijednost, akciza, poreza na dohodak i poreza na dobit, kao i naknade za privređivanje igara na sreću - naveo je Vuković na sjednici Odbora.
On je naveo da su projekcije zasnovane na konzervativnom pristupu i ne uključuju eventualne jednokratne prihode kao što su prihodi od potencijalnog ugovora o koncesiji Aerodroma Crne Gore i prihodi od legalizacije nelegalno izgrađenih nepokretnosti. 
- Na osnovu projektovanih ukupnih izvora prihoda budžeta zajedno sa planiranim depozitima koji će biti prenešeni iz ove godine, kao i planiranim projekcijama zaduženja, ukupni primici države projektovani su na nivou od 3,79 milijardi eura koji se raspoređuju na tekući budžet, rezervu, budžet državnih fondova, kapitalni budžet i transakcije, finansiranje izdataka - precizirao je Vuković.
On je naveo da su, u odnosu na Zakon o budžetu za ovu godinu, izdaci tekućeg budžeta uvećani 100,1 milion eura, budžeta državnih fondova 99,1 milion, kapitalni budžet 25 miliona, dok su transakcije finansiranja umanjene 459,3 miliona i rezerva za 3,3 miliona eura.
- Uzimajući u obzir očekivane prihode u narednoj godini, kao i planirane izdatke, očekuje se ostvarenje deficita budžetske potrošnje u iznosu od 3,2 odsto BDP-a, odnosno 278 miliona eura, sa projektovanim trendom pada u srednjem roku u iznosu od 2,7 odsto u 2027. godini i 2,8 odsto BDP-a u 2028. godini - dodao je Vuković.
U narednoj godini se, kako je kazao, projektuje zaduživanje od 500 miliona eura za potrebe otplate pristiglog duga u iznosu od 384 miliona i finansiranje kapitalnih izdataka.
Vuković je, govoreći o Predlogu odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kazao da je njome definisan iznos sredstava koji je potrebno obezbijediti za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka, odnosno razvojnih infrastrukturnih projekata za narednu godinu, a koja iznosi do 710 miliona eura.
- U narednoj godini za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno je obezbijediti 383,6 miliona EU - dodao je Vuković.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović, kazao je da je predloženi budžet ograničen i predstavlja posljedicu pogrešne ekonomske politike.
Predloženim budžetom je, prema njegovim riječima, predviđen skroman ekonomski rast od 3,2 odsto, što nije dovoljno, kao i inflacija od 3,3 do 3,4 odsto.
- Ušli smo u opasnu zonu koja se zove fiskalna iluzija, što znači da imamo veću potrošnju od prihoda. Dolazimo u situaciju u kojoj ćemo zavisiti od dugova i poreza, a ne od stvaranja nove vrijednosti, što je veoma opasno - saopštio je Milović.
On je podsjetio da ništa nije urađeno po pitanju strukturnih neravnoteža i podsticanja proizvodnje.
- Predloženim budžetom je za bruto zarade predviđeno 726 miliona eura, što je 254 miliona više nego 2019. Za transfere socijalne zaštite 2019. godine je opredijeljeno 554 miliona, a danas 1,16 milijardi eura. Izdaci Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) 2019. godine su iznosili 420 miliona EUR, a danas 837 miliona - precizirao je Milović.
On je poručio da se dominantno finansiranje rashoda obezbjeđuje preko poreza koji nijesu rezultat povećanja pruženih usluga, kao i prihoda potrošnje.
Poslanik Pokreta Evropa sad, Tonći Janović, kazao je da je budžet za narednu godinu okrenut ka građanima, da je socijalni, fiskalno odgovoran, razvojni i usmjeren na kaptalne investicije.
- Penzije će se isplaćivati redovno i neće faliti nijedan euro, a biće i usklađivane, što znači da će se povećavati. Takođe, plate u javnom sektoru će biti na vrijeme izmirivane i grčki scenario nećemo doživjeti, što slušamo već tri godine”, poručio je Janović i dodao da ćemo se zaduživati samo za kreiranje nove vrijednosti, infrastrukturne projekte i vraćanje starih dugova.
On je kazao da je budžet već treći put koncipiran po zlatnom pravilu ekonomije – da su tekući prihodi veći od tekućih rashoda, a ta razlika je za narednu godinu 70 miliona eura. 
- To potvrđuje tezu da će se plate penzije i socijalna davanja striktno finanisrati iz tekućih prihoda - rekao je Janović.
Budžet je, kako tvrdi, razvojni, jer kapitalni budžet iznosi 305 miliona eura i veći je 25 miliona nego ovogodišnji.
Poslanica Demokrata, Zdenka Popović, ocijenila je da je predloženi budžet za narednu godinu dobro urađen, socijalno odgovoran i razvojni.
- Imamo rast BDP-a i to značajan, mnogo veći nego što bi se moglo planirati - rekla je Popović.
Ona je saopštila da, iako imamo programsko budžetiranje, koristi se gotovinski model.
- Uvedite makar kombinovani oblik u narednom periodu kako bismo znali po programima i aktivnosti kakvi su učinci - dodala je Popović. 
Ona je navela da imamo dobru naplatu poreskih prihoda i dobru poresku disciplinu, kao i da je dosta djelatnosti iz sive zone prešlo u realnu zonu.
- Što se tiče akciza, one su izvorni prihodi i iz njih se finansira tekuća potrošnja - dodala je Popović.
Ona je poručila da mora da se stvara realan rast na osnovu proizvodnje i produktivnosti.
Prema riječima poslanika DPS-a, Mihaila Anđušića, kada se pogleda struktura predloženog budžeta, odnosno planirana zaduženja, javna potrošnja i prihodi, teško je moguće očekivati stvaranje nove ekonomske vrijednosti.
On je saopštio da se budžet finansira od dvije vrste prihoda – nameta i zaduženja, koji su galopirajući.
- Dominantno se zadužujemo za otplatu starih kredita, a na terenu ne vidim nijedu realizovanu investiciju. Za nepunih šest godina nije pripremljena projektna dokumentacija za drugu dionicu auto-puta, a vidimo i kako ide ovo sa projektom Velje brdo - rekao je Anđušić i dodao da bulevar Jaz-Tivat neće biti realizovan do početka naredne sezone, kako je obećano.
On je podsjetio i da se u periodu od 2006. do 2020. godine država zaduživala prosječno oko 170 miliona eura, a od 2020. do dana 450 miliona eura.
- Ovakav budžet održavaju građani i preduzetnici, koji će da trpe posljedice - naveo je Anđušić.
Poslanik Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, pitao je Vukovića na osnovu čega je zaključio da je budžet dinamičan i razvojni.
- Planirani budžet je manji nego prethodne godine, što je drugi put u posljednjih 20 godina. Kada kažete da je razvojni, pitam se zašto nam onda ne raste ekonomska aktivnost, već se rast BDP-a u narednim godinama procjenjuje na oko tri odsto - pitao je Konatar.
On je dodao da je predloženi budžet odraz trenutnog stanja javnih finansija.
- To znači - koliko para toliko muzike - poručio je Konatar.
On je kazao da mu je žao što Crna Gora ne pokreće veliki investicioni ciklus, te što se budućim generacijama ostavlja oko šest milijardi eura dugova.
Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da nije dobro da poslanici govore da je budžet sjajan niti da je katastrofalan, jer nije korektno prema građanima.
- Niti mi pomažemo time što kažemo da je sve sjajno niti time što govorimo da je katastrofa. Ja sam za to da budemo što realniji. Pitanje životnog standarda je kompleksna problematika. Neću u ime građana da govorim je li im bolji ili lošiji životni standard - naveo je Mugoša.
On je rekao da ne može da podrži predloženi budžet, jer nije dovoljno razvojno orjentisan, jer se manje od devet odsto daje za kapitalni budžet, a preko 80 odsto su mandatorni troškovi.
- Crnogorska ekonomija raste, ali se ne razvija. Rast od tri odsto je najmanji rast u osam godina, izuzimajući godinu korone. Crnoj Gori nije dovoljna stopa rasta od tri odsto - smatra Mugoša.
Prema njegovim riječima, Crna Gora nije bogatija nego skuplja, jer se strukturno ništa ne mijenja u crnogorskoj ekonomiji.
- Imamo najveći spoljnotrgovinski deficit u istoriji Crne Gore, imamo pokrivenost uvoza izvozom 12 odsto. Dnevno uvozimo dva miliona EUR hrane - rekao je Mugoša.
On je naveo da se ne može radovati zatvaranju poglavlja koji se tiču poljoprivrede, ako imamo ljude sa traktorima na ulici.
- Oni kažu da, iako agrobudžet raste, ne raste onaj dio koji se tiče podsticaja - dodao je Mugoša.

Budžet razvojni za vlast, ograničen za opoziciju

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo upozorava na netransparentan proces izbora novih redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), koji bi trebalo da bude okončan na sjednici Skupštine CANU 23. decembra. 
Kako je navela koordinatorka programa Aktivno građanstvo u ovoj nevladinoj organizaciji Sara Čabarkapa, dodatnu zabrinutost izazivaju ozbiljne indicije da se pojedinim postupanjima u ovom procesu može ući u zonu zloupotrebe ovlašćenja i nesavjesnog rada.
- CANU godinama ostaje izvan adekvatnog fokusa javnosti, iako je riječ o instituciji koja se finansira iz državnog budžeta. Istovremeno, propušta da ispuni svoju ulogu snažnog intelektualnog korektiva društvenih tokova i pokretača ukupnog društvenog razvoja. Zatvorenost se potvrđuje i činjeniom da nije iskorišćena mogućnost da veći broj kandidata i kandidatkinja dobije priliku da se nađe u završnom krugu glasanja za članstvo u CANU - navodi se u saopštenju. 
Dodatno zabrinjava činjenica da su pojedina odjeljenja suzila izbor i ispod broja kandidata predviđenog konkursom. 
- Tako je, na primjer, u Odjeljenju umjetnosti gdje je konkursom predviđen izbor dva vanredna člana od tri prijavljena kandidata dio akademika, po samo njima znanim kriterijumima, odlučio da u završni krug uputi umjesto minimum dva samo jednog kandidata, i to onog sa najslabijim referencama, naročito kada je riječ o objektivno mjerljivim, međunarodnim postignućima - ističe Čabarkapa.
 U toj oblasti za vanredne članove i članice bili su kandidovani reditelj i profesor Branislav Mićunović, arhitekta prof. dr Rifat Alihodžić i akademska slikarka mr Jelena Tomašević. Sa šest glasova u dalji postupak je prošao Mićunović.
- Nekandidovanjem mr Jelene Tomašević propuštena je prilika da se rodni balans unaprijedi, jer muškarci čine 93 odsto redovnog članstva i 87,5 odsto vanrednnog članstva u CANU. Međutim, CGO ukazuje i na to da je uvidom u stručne i naučne reference za sva tri moguća kandidata, pribavljene putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, utvrđeno da je odabrani kandidat za članstvo zapravo najslabiji po referencama - rekla je Čabarkapa.
 Jedna od ključnih referenci za umjetnike je država, grad i institucija u kojoj je izvršena prezentacija umjetničkog djela.
 - U tom dijelu, odabrani kandidat prof. Branislav Mićunović imao je gostovanja ili radio na 15 projekata (predstava) u Podgorici, devet u Beogradu, po šest u Novom Sadu i Nišu, tri u Vršcu, po dva u Šapcu, Leskovcu, Pirotu i Bartu, te po jedan u Kragujevcu, Zaječaru, Rijeci, Banjaluci, Užicu, Tuzli, Cetinju i Skoplju. To je 55 gostovanja, a pritom ni u jednom državi EU ili na drugom kontinentu. Radi se četiri države, uključujući Crnu Goru i države bivše Jugoslavije u kojima je gostovao u vrijeme dok smo bili zajednička država. Pri tom, 55 gostovanja se odnosi na 48 predstava jer su neke bile u više gradova - precizirala je Čabarkapa.
 Odbijeni kandidat prof. dr Rifat Alihodžić imao je sedam objekata i realizacija i pet izložbi u Podgorici, uradio osam važnijih stambenih objekata, šest enterijera, četiri zdravstvena objekta, po tri kulturna i javna objekta, administrativna objekta, industrijska objekta, a dobitnik je i dvije nagrade na konkursima u Bijelom Polju. 
- Uradio je pet objekata ili dobio nagrade na konkursima u Pljevljima, po tri u Beranama, Plavu, Baru, Mojkovcu, dva u Rožajama, te po jedan u Mojkovcu i Tirani. Imao je i po jedno učešće na konkursu i izložbi u Prištini i Tivtu, sedam izložbi, učešća na konkursima i salonima arhitekture u Beogradu, jedno učešće na Bijenalu arhitekture i bio je komesar crnogorske postavke u Veneciji, uz nominaciju za nagradu u Barseloni. Učestvovao je na dva konkursa u Meksiku, od kojih je jedan nagrađen trećom nagradom međunarodno, izložen rad u Bukureštu, dva nagrađena rada u Ljubljani i Piranu. Dakle, radi se o makar 75 radova, izloženih/urađenih u osam država - ističe Čabarkapa.
 Odbijena kandidatkinja vanr. prof. mr Jelena Tomašević imala je, kako navodi, 16 izlaganja u Njujorku, 14 na Cetinju, 11 izlaganja u Milanu, 10 u Beogradu, devet izlaganja u Londonu, osam u Podgorici, a sedam u Sarajevu.
- Imala je po četiri izlaganja u Berlinu, Frankfurtu, Dizeldorfu, Istanbulu, tri izlaganja u Beču, Rusiji, Tirani, kao i po dva na Venecijanskom bijenalu, u Arlingtonu, Sjevernoj Karolini, Majamiju, Polinjanu a Mare, San Marinu, Madridu, Briselu, Bukureštu, Bolonji, Torinu, Rimu, Ljubljani, Rijeci, Budvi, Herceg Novom. Jednom je izlagala u Sakramentu, Trulo Rubini, Islandu, Barseloni, Bilbau, Ženevi, Kaselu, Kelnu, Drezdenu, Atini, Meksiku, Lihtenštajnu, Varšavi, Sofiji, Dubroniku, Puli, Zagrebu, Novom Sadu, Čačku, Prizrenu i Vršcu. To je oko 150 izložbi u 25 država na kojima je predstavljeno skoro toliko radova - istakla je Čabarkapa.
 Ostaje nejasno, kako dodaje, na osnovu kojih tačno kriterijuma je prof. Mićunović odabran kao jedini kandidat za vanredno članstvo, imajući u vidu objektivne reference dvoje drugih mogućih kandidata, pri čemu ovaj presjek ne uključuje ni recenzije u referentnim inostranim časopisima za umjetnost i međunarodna priznanja, a što takođe ne ide u prilog kandidatu Mićunoviću.
- CGO podsjeća da član 11 Statuta CANU propisuje kriterijume za ocjenjivanje rezultata, i naglašava da su to izuzetan doprinos nauci, odnosno poseban značaj za nauku koji podrazumijeva originalne istraživačke rezultate i na njima zasnovane radove, visokoocijenjene u zemlji i inostranstvu, kojima se značajno unapređuje spoznaja u odgovarajućoj naučnoj oblasti, te izuzetan doprinos umjetnosti, odnosno poseban značaj za umjetnost, koji podrazumijeva vrhunsko stvaralaštvo koje sadrži nove, originalne oblike izraza i imaginacije. Dodatno u ovom članu navodi se da doprinos društvenom razvoju Crne Gore “podrazumijeva naučno i umjetničko stvaralaštvo koje doprinosi ukupnom napretku države Crne Gore” - precizirala je Čabarkapa.
 Ovaj primjer, prema njenim riječima, ukazuje na očigledno odsustvo primjene sistema bodovanja na bazi stručnih referenci, čime se otvara prostor za subjektivnost i uticaj interesnih grupa, zbog čega CGO izražava zabrinutost da je u slučaju izbora kandidata za vanredno članstvo u Odjeljenju umjetnosti upravo prekršen član 11 Statuta CANU.
 - CGO poziva CANU da javno obrazloži ovakav prijedlog, a javnost da pomno prati dalji proces izbora novih članova i članica CANU - pozvali su iz ove nevladine organizacije.

CGO o Mićunoviću za vanrednog člana CANU: Selekcija bez jasnih kriterijuma, javno da obrazlože ovakav prijedlog

Kompanija “Voli” donirala je 300.000 eura za proširenje Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), sa ciljem unaprjeđenja uslova liječenja i boravka pacijenata, kao i njihovih porodica, navedeno je u saopštenju.
Kako je saopšteno iz KCCG-a, ova donacija predstavlja značajan doprinos modernizaciji infrastrukture naše ustanove i još jedan primjer uspješne saradnje privatnog sektora i javnih institucija u interesu građana Crne Gore.
Ovim povodom, ministar zdravlja u Vladi Crne Gore, dr Vojislav Šimun, je kazao da proširenjem kapaciteta Urgentnog centra značajno unaprjeđujemo uslove za prijem i zbrinjavanje pacijenata, ali i uslove rada zdravstvenog osoblja.
- Izgradnjom nove čekaonice i savremeno opremljenih trijažnih ambulanti obezbijeđen je funkcionalniji, bezbjedniji i humaniji prostor, koji omogućava efikasniju organizaciju rada i bržu procjenu zdravstvenog stanja pacijenata - rekao je Šimun.
Prema njegovim riječima, a kako je saopšteno iz KCCG-a, nova čekaonica, površine 115 kvadratnih metara, omogućava boravak do 30 pacijenata, uz jasno definisane punktove za medicinsko osoblje i Službu obezbjeđenja.&nbsp;
Prostor je opremljen sa tri toaleta, uključujući i toalet prilagođen osobama sa invaliditetom. Poseban značaj ima i novi ulaz u Urgentni centar, sa dodatnom rampom za osobe sa invaliditetom, koja ujedno omogućava lakši i brži prijem većeg broja ležećih pacijenata u vanrednim situacijama. Ovaj projekat realizovan je zahvaljujući donatorskim sredstvima kompanije “Voli” uz projektnu podršku “Arhitektonskog ateljea” iz Podgorice, izvođenje radova od strane građevinskog preduzeća „Mićoni“, kao i stručni nadzor koji je sprovodila Služba za održavanje Kliničkog centra Crne Gore - rekao je ministar dr Šimun.
On je istakao da unaprjeđenje sistema urgentne medicinske pomoći jedan je od ključnih prioriteta Ministarstva zdravlja.&nbsp;
- Proširenjem Urgentnog centra stvaramo uslove za brži, bezbjedniji i efikasniji prijem pacijenata, kao i za značajno unaprjeđenje organizacije rada u najosjetljivijem segmentu zdravstvenog sistema - istakao je Šimun.
Gradonačelnik Podgorice, prof. dr Saša Mujović je iskazao zadovoljstvo što, kako je kazao, “danas imamo priliku da zajedno sa prisutnima svjedočimo realizaciji jednog izuzetno važnog projekta kakav je ovaj u Kliničkom centru Crne Gore”.
- Proširenje kapaciteta Urgentnog centra, uređenje pristupnih saobraćajnica i unaprjeđenje kompletne infrastrukture predstavljaju značajan iskorak ka kvalitetnijoj i dostupnijoj zdravstvenoj zaštiti. Klinički centar Crne Gore je perjanica zdravstvenog sistema i krovna institucija medicine u našoj državi. Kao Glavni grad, ponosni smo što se nalazi upravo u Podgorici i osjećamo posebnu odgovornost da damo puni doprinos njegovom razvoju. Briga o zdravlju građana, ali i o uslovima rada ljudi koji ovdje svakodnevno spašavaju živote, za nas je jedan od prioriteta - ističe prof. dr Mujović.
Ovo je, kako je istakao Mujović, po njegovom mišljenju, najbolja potvrda koliko možemo postići kada djelujemo zajedno i kada smo ujedinjeni oko ciljeva oko kojih nema dileme.&nbsp;
- Unaprjeđenje zdravstvenog sistema je upravo takav cilj. Posebno raduje podrška uspješnih privrednika koji prepoznaju značaj društvene odgovornosti i koji dio svog uspjeha vraćaju zajednici, potvrđujući da su istinski dio ovog društva i da žele njegov dugoročni prosperitet. Iskreno se nadam da će kapaciteti Urgentnog centra biti što rjeđe korišćeni, a kada budu - da omoguće pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, kako bi svi oni koji ovdje potraže pomoć ovu instituciju napustili zdraviji i zadovoljni. Želim da pružim punu podršku Ministarstvu zdravlja, naporima ministra Šimuna i Vlade Crne Gore, u cilju unaprjeđenja zdravstvenog sistema. Takođe, izražavam punu podršku direktoru dr Radoviću za sve što čini za razvoj Kliničkog centra Crne Gore. Glavni grad, uvažavajući sve ove napore, ostaje snažan i pouzdan partner i u narednom periodu, spreman da u svakoj situaciji bude uz ljude koji svojim radom, hrabrošću i vizijom doprinose dobru Podgorice i Crne Gore - kazao je Mujović.
Direktor KCCG, dr mr sc. Aleksandar Radović, istakao je da mu je veliko zadovoljstvo što se uoči Dana ustanove, koji se obilježava 19. decembra, danas otvara proširenje Urgentnog centra.
- Riječ je o izuzetno značajnom projektu, ne samo za Klinički centar, već i za sve građane Crne Gore, kao i za zaposlene koji svakodnevno rade u Urgentnom centru.
- Urgentnom centru se na mjesečnom nivou zbrine oko 6.000 pacijenata, što govori o obimu i težini posla koji se do sada obavljao u znatno manjim prostornim kapacitetima. Od ovog proširenja očekujemo značajno unaprjeđenje kvaliteta zdravstvene usluge, ali i bolje, bezbjednije i humanije uslove rada za naše zaposlene, koje s pravom smatramo herojima zdravstvenog sistema - naglasio je dr Radović.
Radović se posebno zahvalio Glavnom gradu.
- Prije godinu dana potpisali smo memorandum o saradnji koji se odnosi na uređenje saobraćajnica i regulisanje saobraćaja u krugu Kliničkog centra. Svi smo svjedoci da je do prije nekoliko mjeseci stanje u krugu KCCG bilo izuzetno nepregledno i haotično - ulice su bile nezavršene, a saobraćaj neadekvatno organizovan. Danas imamo uređen i funkcionalan saobraćajni sistem, koji značajno olakšava pristup pacijentima i zaposlenima - podsjetio je Radović.
On je iskoristio priliku da uputi apel građanima da prilikom dolaska u Klinički centar, poštuju saobraćajne znakove i propise.
- Takođe vas molim da poštujete pravila Urgentnog centra koja će uskoro stupiti na snagu, a koja se odnose na jasno definisane procedure ulaska pacijenata u ambulante, kao i boravka i kretanja pratnje. Važno je istaći da je Glavni grad u uređenje kruga Kliničkog centra uložio više od 600.000 eura. Pored Glavnog grada, u realizaciji ovog projekta učestvovale su i druge privatne i društveno odgovorne organizacije, na čemu im ovom prilikom iskreno zahvaljujem. Ovo je najbolji primjer kako zajedničkim djelovanjem možemo unaprijediti kvalitet života svih građana. Na kraju, želim da uputim posebnu zahvalnost kompaniji “Voli”. Nakon što smo definisali projekat i idejno rješenje proširenja Urgentnog centra, kompanija “Voli” je prepoznala značaj ovog projekta i donirala 300.000 eura za njegovu realizaciju - istakao je Radović.&nbsp;
Zahvalio je i “Arhitektonskom studiju” na donaciji projekta.&nbsp;
- Smatram da su uradili izuzetan posao - objekat je pažljivo uklopljen u postojeći arhitektonski ambijent Kliničkog centra, koji je svojevremeno dobitnik najznačajnijih arhitektonskih nagrada bivše Jugoslavije. Posebno smo vodili računa da se ne naruši izgled i vrijednost postojećeg kompleksa i zato im dugujemo veliku zahvalnost na trudu, profesionalizmu i posvećenosti - zaključio je Radović.
Predsjednik kompanije, Dragan Bokan, istakao je da je kompanija “Voli” osnovana prije tri decenije, a danas je, kako je kazao, jedna od najvećih i najorganizovanijih kompanija u Crnoj Gori - sistem koji se iz godine u godinu razvija i unaprjeđuje.
- Apsolutni smo lider u oblasti trgovine, najveći proizvođač mesa u Crnoj Gori, najveći poljoprivredni proizvođač, kao i ekskluzivni zastupnik jednog od globalnih lidera automobilske industrije, kompanije BMW. Takođe, sa ponosom mogu reći da je Voli jedna od društveno najodgovornijih kompanija u Crnoj Gori. Klinički centar Crne Gore je centralna zdravstvena ustanova koja pruža zdravstvene usluge svim građanima naše države. Imajući u vidu da su “Voli” marketi prisutni u svim krajevima Crne Gore, smatrali smo da je ovo pravi i adekvatan način da damo doprinos unaprjeđenju zdravstvenog sistema i time pokažmo brigu i odgovornost prema cijeloj društvenoj zajednici i da se na simboličan i trajan način zahvalimo svim našim potrošačima. U dobroj komunikaciji i saradnji sa menadžmentom Kliničkog centra Crne Gore, a posebno sa direktorom dr Radovićem, donijeli smo odluku da u ovoj jubilarnoj godini donaciju u iznosu od 300.000 eura usmjerimo upravo u KCCG, instituciju od ključnog značaja za sve građane Crne Gore. Ovom prilikom želim da se iskreno zahvalim svim zaposlenima kompanije “Voli”, kompletnom menadžmentu, kao i našem najznačajnijem partneru i suvlasniku - Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), koja je od samog početka podržala ovu inicijativu i dala puni doprinos da se ovako značajna investicija uspješno realizuje. Poštovani ministre, gradonačelniče i direktore KCCG, sa zadovoljstvom vam predajem ovaj objekat na korišćenje, sa iskrenom željom da što manji broj ljudi dolazi, a da što veći broj njih iz Kliničkog centra izlazi zadovoljan i zdraviji - kazao je Bokan.&nbsp;

KCCG: Voli donirao 300.000 eura za proširenje Urgentnog centra; Šimun: Izgradnjom nove čekaonice i savremeno opremljenih trijažnih ambulanti obezbijeđen funkcionalniji, bezbjedniji i humaniji prostor

Nova epizoda emisije "Sjenke” emituje se večeras od 23 sata na Televiziji E.
U novoj epizodi, donosimo detalje o tome ko je Kotoranin Igor Božović - Don, koji operativno važi za pripadnika kavačkog kriminalnog klana.
Ekipa Sjenki donosi detalje i o tome zbog čega se Božović godinama nalazi u spuškom zatvoru.&nbsp;
Što pokazuju dokazi o umiješanosti visokorangiranog člana kavačkog klana u brojnim likvidacijama pripadnika škaljarske kriminalne grupe?
Emisiju "Sjenke" pogledajte večeras od 23:00 sata na TV E.

U večerašnjoj emisiji "Sjenke" o tome ko je Kotoranin Igor Božović - Don, koji operativno važi za pripadnika kavačkog kriminalnog klana

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Aman, gospođo Pavličić

Viši sud u Podgorici ostao je pri ranijem stavu da je nedozvoljen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora biznismenu Ranku Uboviću, potvrdila je Televiziji E &nbsp;savjetnica za medije Višeg suda .
Vukmirović je saopštila da je Veselinu Kovačeviću pritvor produžen za dva mjeseca, ali da je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Advokat Zoran Piperović, branilac Ranka Ubovića, u izjavi za Televiziju E kazao je da su žalbe Tužilaštva i branilaca bile bespredmetne, jer je pritvor već pravosnažno ukinut.
– Pravno je sve jasno. Pritvor Uboviću i Vladanu Ivanoviću je ukinut, što znači da ne postoji pravni osnov za njegovo produženje – kazao je Piperović.
On je istakao da mu je neshvatljivo da se raspravlja o produženju pritvora koji je ukinut pravosnažnom odlukom Višeg suda.
– Što da se produži? Protiv koga da se produži? Ljudi su napolju 15–16 dana po odluci Višeg suda i sada raspravljamo, nakon 15 dana od ukidanja pritvora, da li ga treba produžiti. Molim vas. Suvislije bi bilo pitanje da li pravosnažno ukinut pritvor može ponovo da „vaskrsne“, nego da govorimo o njegovom produženju – naveo je Piperović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo žalilo se Apelacionom sudu na rješenje o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću. Piperović upozorava da je za pravni sistem opasno ukoliko sud ranga Apelacionog uvažava žalbe i vraća predmet Višem sudu sa instrukcijama da produži pritvor koji je već ukinut.
– Ta odluka je pravosnažna. Ako je žalba odbačena kao nedozvoljena, odnosno bespredmetna, onda ne postoji predmet. Bespredmetne su i žalbe branilaca i žalbe tužilaca, jer je pravna stvar već raspravljena. U realnom životu više ne postoji događaj koji implicira pritvorske osnove – kazao je Piperović.
On je otvorio i pitanje institucionalne odgovornosti.
– Da li će predsjednica Vrhovnog suda tražiti objašnjenje od predsjednice Apelacionog suda kako se može produžiti pritvor koji je ukinut? Posebno pritvor na čije je ukidanje izjavljena žalba, a zatim odbačena bez pravne pouke. Onda odjednom dobijemo odluku Apelacionog suda da se žalbe uvažavaju i određuje novi pritvorski osnov. To je prosto nemoguće – rekao je Piperović, dodajući da se, kako smatra, radi o „mrzovolji prema nekim ljudima“, bez jasnog objašnjenja.
Da su žalbe, kako tužilaštva tako i odbrane, bespredmetne jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto, ranije je upozoravao i advokat Stefan Jovanović.
– Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ako je pritvor pravosnažno ukinut, jedino moguće i zakonito rješenje je da se sve žalbe odbace – i SDT-a i odbrane – jer se one odnose na produženje pritvora koji više ne postoji – kazao je Jovanović.
Protiv današnjeg rješenja Višeg suda, žalba Apelacionom sudu može se izjaviti u roku od tri dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.9038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-i-pravo-i-obaveza-tuzilastva-da-kada-prestanu-razlozi-za-trajanje-trazi-ukidanje-pritvora-zalba-sdt-a-bespredmetna%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: petar-drugi-petrovic-njegos