Ulaganje u ljudski kapital kroz obrazovanje, digitalne vještine, inkluzivnost i međusektorsku saradnju ključno je za održivi razvoj Crne Gore i zadržavanje mladih u državi, jer omogućava stvaranje pravednijeg društva, konkurentne ekonomije i bolje perspektive za sve građane.
To je poručeno na konferenciji "Razvoj ljudskog kapitala 2025", koju su organizovali Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) i Privredna komora Crne Gore.
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić istakla je odlučnost Vlade da gradi moderno, inkluzivno i održivo tržište rada koje stavlja čovjeka u centar razvojnih politika.
Ona je naglasila da Ministarstvo ne vidi tržište rada samo kao ekonomski prostor, već kao priliku za ostvarenje individualnih potencijala i izgradnju pravednijeg društva.
Govoreći o reformama, Nišić je istakla izmjene Zakona o radu koje podrazumijevaju fleksibilnije modele zapošljavanja, bolju zaštitu zaposlenih i podsticanje ravnoteže između privatnog i profesionalnog života. Poseban fokus stavljen je na unapređenje položaja žena kroz mjere kao što su neprenosivo roditeljsko odsustvo i podrška tokom porodiljskog odsustva.
- Ne rješavamo samo pitanje zaposlenosti, već mijenjamo kulturu rada ka ravnopravnijem, humanijem i efikasnijem sistemu - poručila je Nišić.
Ukazala je na program „Garancija za mlade“, koji se trenutno sprovodi u tri pilot opštine, a ima za cilj da mladima obezbijedi šansu za obrazovanje, obuku ili zaposlenje u roku od nekoliko mjeseci.
- Plan nam je da program uskoro obuhvati čitavu teritoriju Crne Gore - kazala je, dodajući da je ključna saradnja sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija na razvoju cjeloživotnog učenja i digitalnih vještina usklađenih sa potrebama tržišta rada.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore, dr Nina Drakić kazala je da globalni i regionalni izazovi u ovoj oblasti nikad nijesu bili kompleksniji, te usljed brzog tempa industrijskog razvoja, geopolitičkh okolnosti i sveprisutnih, gotovo svakodnevnih promjena organizacije rada, postaje sve teže izboriti se sa njima.
- Stoga ulaganje u ljudski kapital treba razumjeti kao investiciju u otpornost našeg društva, konkurentnost privrede i dugoročnu perspektivu svakog građanina - navela je Drakić. 
Ocijenila je da privatni sektor ima ključnu ulogu u ovom procesu.
- Kroz saradnju sa obrazovnim institucijama možemo i moramo razvijati programe obuke koji odgovaraju potrebama tržišta rada. Takođe, kompanije imaju odgovornost da ulažu u svoje zaposlene kroz programe kontinuiranog obrazovanja i profesionalnog razvoja - rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, poseban fokus treba staviti na mlade ljude, kao nosioce budućih promjena.
- Neophodno je stvarati okruženje koje podstiče inovacije i preduzetništvo među mladima, uz podršku startap inkubatorima i adekvatne finansijske podsticaje. Na taj način možemo zadržati talente u zemlji i spriječiti odlazak mladih misleći na našu budućnost - poručila je Drakić.
Predsjednik Odbora direktora MFIC, Tamaš Kamaraši istakao je da ulaganje u ljude postaje ključno u svijetu u kojem su promjene sve brže, a sticanje novih vještina obavezno,
- Zato pitanje ljudskog kapitala za nas u Savjetu ima posebnu važnost jer usmjerava način razvoja Crne Gore - naveo je Kamaraši.
Kazao je da su u Savjetu stranih investitora ponosni na članice te asocijacije, kompanije koje već decenijama posluju u Crnoj Gori.
- One njeguju najbolje međunarodne korporativne prakse u oblasti razvoja zaposlenih. Ulažu u obuke, u unapređenje vještina, u stvaranje radnog okruženja koje motiviše i podstiče inovacije - naveo je Kamaraši.
Istakao je da su u Savjetu stranih investitora postavili sebi jasan cilj: da doprinesu tome da Crna Gora postane najnaprednija i najkonkurentnija ekonomija u regionu Jugoistočne Evrope, „država u kojoj investitori i talenti sarađuju i rade u najboljem interesu cijelog društva“.
Tokom prvog panela „Crna Gora i ljudski kapital - Gdje smo danas?“, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore prof. dr Maja Baćović, je ukazala na dva ključna indikatora ljudskog kapitala. Prvi se odnosi na indeks HUMANOG KAPITALA koji je razvila Svjetska banka, a koji obuhvata period od 2010. do 2020. godine.
- Prema ovom indeksu, Crna Gora se nalazi u sredini međunarodne rang-liste, sa vrijednošću od 0,63 u 2020. godini. Srbija ne nešto bolja u odnosu na nas sa 0,65, Albanija je na istom nivu kao mi, a nešto nižu vrijednost imaju Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su nešto niže – sa 0,58 i 0,56. Razvijenije države EU imaju značajno više rezultate. Slovenija, na primjer, ima vrijednost 0,77, Hrvatska 0,71, dok je Finska, država sa jednim od najkvalitetnijih obrazovnih sistema, na nivou od 0,80. Crna Gora se tako svrstava u grupu zemalja sa višim srednjim nivoom dohotka - navela je Baćović.
Drugi indikator na koji se osvrnula jeste udio stanovništva u radno sposobnoj dobi (15–64 godine) koje ima visoko obrazovanje.
- Prema Eurostat podacima, oko 22 odsto crnogorske populacije u toj starosnoj grupi ima visokoškolsko obrazovanje, dok ukupno, uključujući i starije od 65, taj procenat iznosi 26 odsto. U poređenju sa prosjekom EU od 31,7 odsto, Crna Gora zaostaje oko devet odsto - rekla je Baćović. 
Kao pozitivan primjer, navela je Irsku, gdje 48 odsto stanovnika ima visoko obrazovanje, ističući kako je ulaganje u pametne usluge i znanje dovelo do izuzetnog privrednog rasta.
Govoreći o emigracijama, Baćović je upozorila na zabrinjavajući trend odliva kadrova.
- Prema analizama Društva statističara i demografa Crne Gore, godišnje iz države emigrira oko 8.000 građana. Od toga, podaci Evropske komisije pokazuju da oko 4.000 njih godišnje dobije dozvolu za boravak u državama EU. Ostatak se seli u druge države, uključujući SAD i azijske države - navela je Baćović.
Ukazala je da su motivi emigracije većinom ekonomski.
- Oko 50 odsto emigranata odlazi zbog zaposlenja, dok 10–15 odsto migrira zbog obrazovanja. Ostatak čine porodični razlozi - precizirala je Baćović.
Ona je naglasila da bi smanjenju emigracija doprinijelo ekonomsko osnaživanje Crne Gore, stvaranjem atraktivnijeg ambijenta za rad i život mladih i obrazovanih ljudi.
Baćović je upozorila i na činjenicu da se broj emigranata u EU povećava – 2014. godine bilo ih je 1.600, dok ih je 2022. bilo oko 4.000.
- Uz ulazak Crne Gore u EU, koji se očekuje, otvoriće se i evropsko tržište rada, što će dodatno povećati konkurenciju. Zato se mora strateški pristupiti jačanju ljudskog kapitala - istakla je Baćović.
Poručila je da su za izgradnju ljudskog kapitala odgovorni su svi – država, kroz obrazovni sistem; pojedinci, kroz vlastitu motivaciju i ulaganje; i kompanije, kroz kontinuirano obrazovanje i usavršavanje zaposlenih.
- Ulaganje u ljudski kapital više od finansijskog troška – ono uključuje i vrijeme, odricanja i odlučnost pojedinca. Zato je ključno da svi akteri sistema prepoznaju svoj dio odgovornosti u ovom procesu, kako bi Crna Gora mogla konkurisati na evropskom i globalnom tržištu znanja i vještina - zaključila je Baćović.
Generalna menadžerka Univerziteta Donja Gorica (UDG) doc. dr Sandra Tinaj, smatra da je u vremenu kada su političke i ekonomske teme dominantne, posebno važno razgovarati o ljudskom kapitalu, „kao fundamentalnom pitanju održivog razvoja društva, a ne samo ekonomije.“
Ona je istakla da se ljudski kapital najčešće vezuje za obrazovanje, ali da njegova suština leži u četiri ključne komponente: intelektualni kapital (znanje, obrazovanje, inovacije), zdravstveni kapital (mentalno i fizičko zdravlje), emocionalni kapital (solidarnost, empatija, međuljudsko povjerenje) i socijalna kohezija.
Tinaj je naglasila da mladi danas pokazuju veću senzibilnost za sve te komponente, što je ohrabrujuće.
- Nažalost, to nisu problemi koji se rješavaju instant mehanizmima. Potrebna su sistemska, dugoročna rješenja – dio šire kulturne i duhovne klime - rekla je Tinaj, upozorivajući na zabrinjavajuće društvene pokazatelje poput rekordno niske stope nataliteta i sveprisutnog osjećaja nepovezanosti mladih sa društvom.
Govoreći o odgovornosti obrazovnog sistema, Tinaj je naglasila da kvalitetno obrazovanje ne može biti izolovani mehanizam koji automatski rješava izazove tržišta rada.
- Univerzitet Donja Gorica u partnerstvu s brojnim hotelima u Crnoj Gori sprovodi program u kojem podjednako učestvuju i profesori i menadžment hotela. Rezultati su izvrsni – studenti već na startu dobijaju značajne početne pozicije - kazala je Tinaj.
Ona je upozorila i na praksu da se sva odgovornost prebacuje na obrazovne ustanove.
- To nije realno. Cijelo društvo mora raditi na razvoju radnih navika i sistema vrijednosti kod mladih ljudi - poručila je Tinaj.
Poseban naglasak stavila je na važnost cjeloživotnog učenja i digitalne pismenosti.
- Digitalne vještine nijesu samo kurs, to je stil života. Potrebna je agilnost, spremnost da se prilagodimo i odgovorimo na promjene - rekla je Tinaj.
Smatra da je vrijeme da svi zajedno– obrazovne ustanove, poslodavci i društvo preuzmemu dgovornost i zajednički kreiraju ambijent u kojem mladi neće tražiti šansu van Crne Gore, „nego u njoj vidjeti prostor za rast, razvoj i život dostojan obrazovanog, vrijednog i odgovornog čovjeka“.
Izvršna direktorica NVO Roditelji, Kristina Mihailović je, govoreći o PISA testiranju, naglasila da Crna Gora već godinama bilježi loše rezultate, a da učenici ne uspijevaju da primijene naučeno gradivo u stvarnom životu.
- Naši učenici i dalje uče napamet, uče lekcije i najveći dio pažnje se posvećuje takvom načinu usvajanja znanja. Funkcionalno znanje nedostaje, i to je ono što testiranja pokazuju - rekla je Mihailović.
Dodala je da iako je primijećeno da su se institucije ovoga puta pripremale za PISA testiranje, istinski uzroci problema nisu suštinski adresirani.
- Nećemo promijeniti znanje naše djece ako ih budemo samo motivisali da test shvate ozbiljno. Moramo mijenjati način prenošenja i usvajanja znanja - poručila je Mihailović i dodala da predstoji težak, ali nužan put obrazovne reforme.
Osvrnula se i na nedavno usvojenu Strategiju reforme obrazovanja, izražavajući nadu da će ona u narednih deset godina pomoći u rješavanju ključnih problema.
Međutim, upozorila je da izdvajanja iz budžeta za obrazovanje i dalje nijesu na nivou evropskih preporuka i da obrazovanje još uvijek nije prepoznato kao stvarni prioritet.
Mihailović se osvrnula i na odnos između nastavnika i roditelja.
- Ako pitate nastavnike, reći će vam da roditelji ne žele da uče sa djecom. Ne znam kako smo došli do toga da roditelji treba da uče sa djecom. I ako pitate roditelje – više od 80 odsto njih plaća privatne časove djeci - kazala je Mihailović, pozivajući se na podatke iz velike ankete sprovedene u saradnji sa UNICEF-om i Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, u kojoj je učestvovalo oko 6.000 roditelja iz cijele Crne Gore.
To je, kako je dodala, izuzetno velika brojka.
- Pokazuje da postoji problem i u načinu izvođenja nastave, i u obimu časova, i u samom pristupu. Sve to dovodi do poražavajućih podataka – da djeca ne razumiju gradivo dovoljno, pa im treba dodatna pomoć - zaključila je Mihailović.
Izvršni direktor konsultantske kuće Inteligencija MNE, mr Mirza Mulešković, je govoreći o analizi Savjeta stranih investitora, naglasio da je prosječna ocjena ljudskog kapitala u Crnoj Gori u 2024. bila svega 5,5 (na skali od 1 do 10), što pokazuje da je veza između obrazovanja i privrede izuzetno slaba.
- Imamo problem praćenja i slušanja tržišnih trendova, ali i razumijevanja naše ekonomske strukture, jer obrazovni sistem zavisi upravo od nje. Bez jake i diversifikovane ekonomije nema napretka obrazovanja, niti društva u cjelini - ocijenio je Mulešković.
On je naveo i podatke iz istraživanja Američke privredne komore i Unije poslodavaca prema kojima 65 odsto članica AmCham-a je nezadovoljno kvalitetom radne snage, dok 76 odsto crnogorskih poslodavaca smatra da kadrovi koji dolaze iz obrazovnog sistema nisu spremni za tržište rada."
- Ovo nisu samo poruke za donosioce odluka, već i za sve aktere – potrebne su sistemske, duboke promjene, koje mijenjaju način razmišljanja o obrazovanju - kazao je Mulešković, dodajući da Crna Gora mora da prati globalne trendove i ne smije se zadovoljiti prosjekom.
Smatra i da je neophodno mnogo više dijaloga i saradnje – i sa velikim i sa malim privrednicima, navodeći da oni čine 95 odsto naše ekonomije.
- Nije obrazovni sistem jedini odgovoran. Ne može se problem riješiti ako se svi ne uključe – od privrede, institucija, do civilnog sektora - poručio je Mulešković.
Istakao je da državu, bez kvalifikovane radne snage, investitori neće prepoznati kao destinaciju, navodeći da je jedan od osnovnih faktora za investitore kvalitet ljudskog kapitala.
Govoreći o odlasku mladih iz Crne Gore, Mulešković je rekao da glavni razlog nije obrazovanje ili zarade, već kvalitet života.
- Ljudi odlaze jer ne vide perspektivu, jer ne osjećaju stabilnost i nemaju mogućnosti da kvalitetno provedu slobodno vrijeme. Ako želimo da ih zadržimo – moramo unaprijediti sve segmente društva - jasan je Mulešković.
Osvrnuo se i na značaj digitalne transformacije i vještačke inteligencije.
- Neće nas AI zamijeniti, ali će nas natjerati da naučimo kako da razvijamo sopstvene kapacitete. Takmičili smo se sa mašinama, sada učimo kako da ih koristimo da bismo napredovali. Moramo da budemo konkurentni, a to zahtijeva zajednički rad obrazovanja, ekonomije i svih društvenih činilaca - rekao je Mulešković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ulaganje u ljudski kapital kroz obrazovanje, digitalne vještine, inkluzivnost ključno za održivi razvoj države

U crnogorskim srednjim školama u toku je PISA testiranje namijenjeno učenicima prvog razreda koje je prvenstveno fokusirano na nauku.&nbsp;
- Loši rezultati ostvareni u prethodnim godinama odraz su nedovoljno ozbiljnog pristupa pojedinaca testu koji treba da pokaže zajednički rezultat- smatra Biljana Đurišić, direktorica Gimnazije “Podgorica”, prve privatne gimnazije u Crnoj Gori.
Za Portal Analitika ona ukazuje da priprema za PISA testiranje mora da bude kontinuirana, da se radi na motivaciji, posebno na fokusu učenika koji je, kako ocjenjuje, iz godine u godinu sve manji.
- Smatram da znanje nije na niskom nivou. Vjerujemo da će rezultati biti mnogo bolji, da će pripreme naših nastavnika i učenika pokazati značajan pomak u ovoj vrsti testiranja. Rad sa učenicima traži kontinuitet, upornost, strpljenje, pronalažanje efikasnih metoda i načina u pristupu, kako bi dali rezultate- ističe Đurišić.&nbsp;
Osim metoda rada, kaže, važnu ulogu ima i motivacija.&nbsp;
- Zato je važno da učenika motivišemo i da im ukazujemo na važnost ovakvog predstavljanja države- ističe Đurišić.
<h2>Programi dobri, primjena mora biti inovativnija</h2>
Komentarišući loša postignuća crnogorskih učenika u prethodnim ciklusima testiranja, Đurišić zaključuje da je očigledno da nešto u našem obrazovnom sistemu nije najbolje.&nbsp;
- Smatram da su naši programi dobri, ali da njihova primjena mora biti inovativnija, da metode rada treba uskladiti sa bržim usvajanjem znanja i vještina. Naši nastavnici jesu posvećeni, ali je neophodno da u kontinuitetu radimo na obuci nastavnika i motivaciji učenika- ocijenjuje ona.&nbsp;
<h2>Motivacija đaka za testiranje ključna</h2>
Kada je riječ o Gimnaziji “Podgorica”, kaže, pripreme za PISA testiranje traju tokom čitave školske godine do samog testiranje koje je u ovoj školi zakazano za 29. april.&nbsp;
- Oformljen je Tim za PISA- Nauka u fokusu koga čini koordinator i četiri člana koji se bave pripremom djece rođene 2009. godine za ovu važnu aktivnost. Oni su do sada održali niz radionica i časova na kojima su akcenat stavili na tabelarne i grafičke prikaze kada je matematika i informatika u pitanju, kao i zadatke sa prethodnih PISA testiranja. Profesori u kontinuitetu rade na razvijanjusvih vrsta čitalačke pismenosti - informatičke, medijske i digitalne. Naravno, ono što je veoma bitno je i rad na motivaciji učenika za ovakvu vrstu testiranja- ponavlja Đurišić.
<h2>Eksterna testiranja neophodna, treba smanjiti stres kod učenika</h2>
Uporedo sa PISA testiranjem, radi se i na pripremi eksternih testiranja maturanata. Testiranje iz crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskoj jezika i književnostiveć je odžano, a maturante očekuju još dva testa – iz engleskog/matematike i stručnih tj. izbornog predmeta. Slično testiranje očekuje i polumaturante.
Dešavanja prethodnih godina, od curenja testova do masovnog prepisivanja, bacila su, kaže sagovornica Analitike, sjenku na organizaciju eksterne provjere znanja, što je, dodaje, urušavalo ugled ne samo institucija sistema, već i nastavnika koji su učestvovali u procesu realizacije.
- Ako mislimo da unapređujemo sistem, onda je važno povjerenje, ali ono je u slučaju eksterne provjere znanja poljuljano, pa očekujem da će unapređenje organizacije donijeti i nove okolnosti. Eksterna testiranja jesu pokazatelj znanja i neophodna su kao važan indikator postignuća učenika. Istina, stres može biti jedan od faktora koji utiču na loše rezultate, ali i na tome treba raditi tokom priprema, kako bi učenici mogli i sa tim izazovom da rade. Puno vježbe i dodatnog rada sa učenicima može biti odgovor- zaključuje Đurišić.

Đurišić: Znanje nije na niskom nivou, loši PISA rezultati slika su sistema koji ne motiviše, rad sa učenicima traži kontinuitet

Crnogorski turizam, kao najvažnija privredna grana zemlje, već godinama funkcioniše na ivici izdržljivosti sistema. Umjesto jasne vizije, strateškog planiranja i institucionalnog dijaloga sa privredom, sektor je, kako tvrde turistički poslenici, prepušten improvizaciji, ignorisanju i kratkoročnim odlukama. O stanju u turizmu, ulozi Ministarstva turizma, propuštenim šansama i pravcima u kojima bi Crna Gora morala da ide, za Portal ETV govori Dragan Purko Ivančević, turistički poslenik i član Odbora za turizam Privredne komore. <h2>Upravljanje turizmom</h2> Portal ETV: Kako se upravlja turističkim sistemom iz ugla Ministarstva turizma? Da li ministarka turizma, Simonida Kordić, u potpunosti razumije strateški značaj turizma kao ključne grane crnogorske privrede? IVANČEVIĆ: Teško je odgovoriti na to pitanje. Ono što je nerazumljivo, a nažalost tačno, jeste da resorno ministarstvo permanentno izbjegava saradnju sa turističkom privredom, a pri tome ne donosi zakone i akte koji pomažu i pospješuju razvoj turističke djelatnosti. U takvoj situaciji, bez strateških dokumenata koji opredjeljuju dalje tokove održivosti i upravljanja turizmom, nemoguće je izbjeći stihiju u kojoj, nažalost, trenutno funkcioniše naš turizam. <h2>Ključne greške koje dolaze na naplatu</h2> Portal ETV: Šta smo u prethodnim godinama uradili kritično pogrešno u razvoju turizma, a što nam se danas jasno „obija o glavu“? IVANČEVIĆ: Kritično pogrešno je to što praktično nijesmo uradili ništa. I ono dobro što se desilo, desilo se slučajno, jer planiranog razvoja nema. Od Ministarstva turizma smo očekivali makar realnu procjenu stanja i želju da se o problemima razgovara, a dobili smo ćutanje, ignorisanje i permanentno izbjegavanje da zajedno radimo u korist turizma. Portal ETV: Da li država danas vodi razvoj turizma na ispravan način ili se i dalje krećemo u pogrešnom pravcu? IVANČEVIĆ: Razvoj niko ne vodi i to kod turističkih radnika stvara očaj, jer su ostavljeni da se sami bore za opstanak, bez ikakvog strateškog upravljanja destinacijom. Portal ETV: Koja emitivna tržišta moraju biti strateški prioritet za Crnu Goru i zašto? IVANČEVIĆ: Zapadnoevropska tržišta, jer su to tržišta bez kojih nije moguće planirati šestomjesečnu sezonu na Mediteranu. <h2>Koji model turizma je realan za Crnu Goru?</h2> Portal ETV: Kakav turizam treba da razvija Crna Gora: masovni, elitni, održivi ili neki hibridni model prilagođen našim kapacitetima? IVANČEVIĆ: U prioritetu treba da poboljšamo kvalitet onoga što sada u turizmu imamo i da to bude održivo, pa tek onda možemo razmišljati o elitnom ili bilo kojem drugom modelu. Ono što sada imamo, posmatrano iz ugla turističke privrede i domaćeg stanovništva, može se nazvati „neizdrživim turizmom“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="plaža"><figcaption>Foto: Miraš Dušević, Portal ETV</figcaption></figure>  <h2>Aerodromi kao prva slika destinacije</h2> Portal ETV: Možemo li sa neuređenim aerodromskim zgradama, posebno na aerodromu Tivat, govoriti o prvoj slici prestižne turističke destinacije kakvom želimo da se predstavimo? IVANČEVIĆ: Aerodromi su saobraćajna i turistička recepcija naše zemlje. Tu naši gosti stiču prvi i posljednji utisak o destinaciji. Aktuelni menadžment, u nemogućim uslovima, pokušava da obezbijedi nekakav kvalitet usluga i postiže porast prometa, kao i da uvodi nove prevoznike i tržišta. Smatram da im država pod hitno treba pokloniti povjerenje i dati odriješene ruke da pristupe rekonstrukciji naših aerodroma i prilagode ih međunarodnim standardima. <h2>Odnos cijene i kvaliteta </h2> Portal ETV: Da li smo preskupi u odnosu na ono što nudimo kada su u pitanju piće, hrana, ležaljke, smještaj i ukupna usluga? IVANČEVIĆ: Organizovani turizam je u permanentnom padu upravo zato što nam posljednjih godina, zbog svega poznatog, opada kvalitet destinacije, a cijene rastu. Razlog su nepromišljene, antiturističke odluke naše Vlade da povećava poreze i uvodi nove namete turističkoj privredi. Tako, u nedostatku strategije i upravljanja održivim turizmom, gubimo utakmicu sa konkurencijom na dva polja – kvalitetu i konkurentnosti. <h2>Mali porodični hoteli ili luksuzni kompleksi?</h2> Portal ETV: Šta nam je trenutno veći prioritet: razvoj malih i porodičnih hotela ili izgradnja velikih hotela sa pet zvjezdica? IVANČEVIĆ: U ovom momentu najvažnije je da zaustavimo aktuelni haos i saniramo probleme vezane za infrastrukturu, pa tek onda da pravimo planove za razvoj destinacije. U ovakvoj situaciji svaki novi hotel, veliki ili mali, zbog okruženja gubi na tržištu jednu ili dvije zvjezdice, jer je logično da svaki pojedinačni objekat u hotelijerstvu i ugostiteljstvu dijeli sudbinu destinacije. Od njenog kvaliteta zavisi i kvalitet usluge. Nijedan davalac usluga ne može funkcionisati kao ostrvo, pa je neminovno da se kvalitet pojedinačnih učesnika u turističkom prometu ne može odvojiti od ukupnog kvaliteta destinacije.

Ivančević: Imamo “neizdrživi turizam”, hitno da zaustavimo haos

Ministarstvo zdravlja Crne Gore je tokom protekle godine nastavilo snažna ulaganja u modernizaciju zdravstvenog sistema, s ciljem da se građanima obezbijedi brža, kvalitetnija i savremenija zdravstvena zaštita, saopštio je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
– To je ulaganje ne samo u zdravstvo, već i u život, nadu i dostojanstvo građana i građanki. Crna Gora je spremna da i ove godine nastavi transformaciju zdravstvenog sistema, podižući standarde na evropski nivo – poručio je Šimun.
Među najznačajnijim projektima realizovanim tokom prošle godine izdvaja se puštanje u rad novog linearnog akceleratora na Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore, vrijednog gotovo 3,9 miliona eura, čime je napravljen značajan iskorak u liječenju malignih bolesti.
Kako je naveo Šimun, taj projekat simbolizuje odlučnu i sistemsku borbu države protiv karcinoma, zasnovanu na razvoju savremene dijagnostike i terapije i unapređenju onkološke zdravstvene zaštite.
Zdravstvena infrastruktura širom Crne Gore dodatno je unaprijeđena kroz adaptacije i modernizaciju brojnih objekata, među kojima su prijemno-urgentni blok Specijalne bolnice u Risnu, vrijedan više od dva miliona eura, kao i jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Baru, Beranama, Nikšiću i Budvi, čime se povećava efikasnost hitnog odgovora i bezbjednost pacijenata.
– Adaptacija ključnih bolničkih prostora, uz proširenje, nove ambulante i savremeno opremljene prijemne sale u Specijalnoj bolnici u Risnu, omogućava osoblju rad u uslovima koji zadovoljavaju najviše standarde, a pacijentima bržu i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, po čemu je ova ustanova prepoznatljiva – kazao je Šimun.
Nabavkom novog reanimobila za Zavod za transfuziju krvi, vrijednog oko 350.000 eura, dodatno je obezbijeđena brza i sigurna isporuka krvi i krvnih derivata širom države, čime se smanjuje rizik od prekida u lancu snabdijevanja i unapređuje pouzdanost zdravstvenog sistema.
Važni koraci u razvoju zdravstvene infrastrukture uključuju i reviziju glavnih projekata novih bolničkih i dijagnostičkih objekata, među kojima su Klinika za hematologiju sa PET/CT centrom, nova Opšta bolnica u Pljevljima i Dom zdravlja u podgoričkom Siti kvartu. Ove investicije, kako navode iz Ministarstva, doprinose modernizaciji primarne i specijalističke zdravstvene zaštite, smanjenju lista čekanja i većoj dostupnosti usluga u svim regionima.
Izgradnjom Klinike za hematologiju i PET/CT centra unaprijediće se dijagnostika i terapija hematoloških i onkoloških pacijenata, smanjiti liste čekanja i troškovi liječenja u inostranstvu, te ojačati samostalnost zdravstvenog sistema.
Nova Opšta bolnica u Pljevljima, kako je saopšteno, predstavlja značajan iskorak ka dostizanju savremenih evropskih standarda i jačanju zdravstvene sigurnosti sjevera Crne Gore, dok će izgradnja Doma zdravlja u Siti kvartu rasteretiti postojeće podgoričke zdravstvene ustanove i unaprijediti dostupnost usluga u jednom od najbrže rastućih urbanih područja.
– Gradimo ustanove i modernizujemo opremu, ali istovremeno ulažemo i u medicinski kadar kroz povećan broj specijalizacija i subspecijalizacija i kontinuiranu edukaciju, kako bismo unaprijedili zdravstvene usluge od prijema pacijenata do najsloženijih medicinskih procedura. Zdravstvo mora biti sigurno, dostupno i jednako za sve građane i građanke – poručio je Šimun.
Tokom prošle godine realizovana je ukupno 221 specijalizacija i 27 užih specijalizacija.

Šimun: Spremni da nastavimo transformaciju zdravstvenog sistema

Crnogorsko društvo „Lovćen“ iz Lovćenca upozorilo je da bi uvođenje dvojnog državljanstva predstavljalo ozbiljnu prijetnju po opstanak Crne Gore, njen suverenitet i državnost, ocjenjujući da je riječ o „sigurnom putu ka nestajanju države“.
U saopštenju koje potpisuje ovo udruženje navodi se da bi potencijalni priliv najmanje 100.000 građana „porijeklom“ iz Crne Gore, a sa prebivalištem u Srbiji, imao dalekosežne i nesagledive posljedice, ističući da je riječ o brojci koja predstavlja ozbiljan izazov čak i za znatno veće države od Crne Gore.
- Aktuelna vlast, u sadejstvu sa Crkvom Srbije, trasira put ka nestanku Crne Gore kroz politiku dvojnog državljanstva - poručuju iz Crnogorskog društva „Lovćen“, uz ocjenu da su, kako navode, priče o zaštiti državnosti „licemjerne i politikantske“.
Oni tvrde da su namjere vlasti, kako kažu, svima jasne, te da se politika dvojnog državljanstva sprovodi u interesu Beograda, a na štetu Crne Gore. Prema njihovim riječima, pitanje dvojnog državljanstva predstavlja „crvenu liniju“ preko koje suverenističke snage ne bi smjele da pređu.
Iz ovog udruženja apeluju na jedinstvo svih koji Crnu Goru vide kao suverenu i nezavisnu državu, poručujući da je, kako navode, „posljednji trenutak“ da se prevaziđu lične i političke razmirice i fokus stavi na, kako ističu, jedini zajednički interes – opstanak Crne Gore.
- Vrijeme neumitno ističe. Zadnji je vakat – u pamet se - poručuje se u saopštenju Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca.

Crnogorsko društvo “Lovćen”: Dvojno državljanstvo vodi ka nestanku Crne Gore

Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je mogućnost operacije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, uporedivši je sa akcijom koju je američka vojska sprovela protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, kojeg je uhapsila i dovela pred sud u Njujorku.
Tramp je o toj temi govorio na sastanku sa čelnicima naftnih i gasnih kompanija.
Jedan od novinara tom prilikom je podsjetio da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisao hapšenje Madura, poručivši da, ukoliko se tako postupa sa diktatorima, Sjedinjene Američke Države očigledno znaju šta im je činiti, uz jasnu aluziju na ruskog lidera. Novinar je zatim upitao Trampa da li bi se „venecuelanski scenario“ mogao ponoviti i u slučaju Rusije.
– Ne mislim da će to biti potrebno. Oduvijek sam imao veoma dobar odnos s njim. Međutim, veoma sam razočaran – odgovorio je američki predsjednik.
Tramp se tom prilikom ponovo osvrnuo na ono što je nazvao „rješavanjem osam ratova“ i izrazio nadu da će ruski rat protiv Ukrajine biti „jedan od najlakših“ za riješiti.
Ipak, prema njegovim riječima, samo tokom proteklog mjeseca gubici na ratištu iznosili su oko 31.000 ljudi, među kojima je, kako je naveo, veliki broj ruskih vojnika. Dodao je i da je ruska ekonomija „u lošem stanju“.

Tag: pisa-testiranje

Ulaganje u ljudski kapital kroz obrazovanje, digitalne vještine, inkluzivnost ključno za održivi razvoj države

Đurišić: Znanje nije na niskom nivou, loši PISA rezultati slika su sistema koji ne motiviše, rad sa učenicima traži kontinuitet

Ivančević: Imamo “neizdrživi turizam”, hitno da zaustavimo haos

Šimun: Spremni da nastavimo transformaciju zdravstvenog sistema

Crnogorsko društvo “Lovćen”: Dvojno državljanstvo vodi ka nestanku Crne Gore

Tramp o Putinu i „venecuelanskom scenariju“: Ne mislim da je to potrebno

PRATITE TVe UŽIVO